Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Pod pojmom ahlaka podrazumijevaju se unutrasnja svojstva covjeka. Covjekova cud, tj. unutrasnja
svojstva, najvecim dijelom odrazavaju se na njegove vanjske postupke i ponasanje. Prema tome,
ihsan, odnosno lijepo postupanje ocituje se kroz obozavanje, pokoravanje i robovanje Allahu dz.s. i
kroz istinsko uvjerenje u Njega. Zato je ahlak ogledalo imana vjernika – ako mu je ahlak lijep, i iman
mu je jak i obratno.

Islam naglasava izuzetnu vaznost ahlaka, izmedu ostalog, i pozivanjem i podsticanjem na ciscenje
duse da bi se u njoj nastanila plemenita cud. Allah dz.s. kaze: „Uspio je onaj ko je (dusu) ocisti, a
izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi“ (Es-sems, 9,10). Lijep ahlak je jedan od ciljeva kojim tezi
islam na dunjaluku. Za Poslanika s.a.v.s Allah dz.s. kaze: „A ti si zaista najljepse cudi“ (El-Kalem, 4), a
nas obavezuje da slijedimo Poslanika s.a.v.s.

Brojni su hadisi koji pozivaju na lijep ahlak, isticuci njegovu vrijednost: „Na mizan-tereziji nece nista biti
teze od lijepog ahlaka“ (Ebu-Davud i Tirmizi, sahih), „Uistinu ce onaj ko je lijepog ahlaka dostici
stupanj postaca i klanjaca (Muslim), „Uistinu su medu najboljim od vas oni koji su najljepseg ahlaka“
(Buharija).
Kada je bio upitan o tome sta najvise uvodi u Dzennet, Poslanik s.a.v.s je rekao: „Bogobojaznost i lijep
ahlak“ (Tirmizi i Ibn-Hibban, sahih).

A s druge strane, primjeri loseg ahlaka popraceni su zestokim prijetnjama. Slijedeci hadis na vrlo
upecatljiv nacin skrece paznju na stetnost i opasnost nepravde: „Gubitnik je moga ummeta onaj ko
dode na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je psovao tog i tog, potvorio tog i tog, u imetku
zakinuo tog i tog, prolio krv tog i tog, udario tog i tog…, pa ce se svakom od njih dati dio njegovih
dobrih djela, a ako mu ih nestane prije nego sto se svima oduzi, onda ce se uzeti od njihovih losih
djela i prebaciti na njega, pa ce se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru.“ (Muslim).

Sabur je, inace u Kur’anu spomenut na oko devedeset mjesta, i zajedno s njim kao njegovi plodovi
spomenute su razne nagrade i veliko dobro: „Mi cemo vas, uistinu, na kusnju stavljati sa malo straha i
gladu i gubitkom u imecima, zivotima i ljetini. A ti obraduj strpljive, koji, kad ih kakva nevolja zadesi,
kazu: Mi smo, uistinu, Allahovi i zasta cemo se Njemu vratiti“ (El-Beqare, 155,156).

Isto tako: „O vjernici, trazite pomoc strpljivoscu i namazom. Allah je doista sa strpljivima“ (El-Beqare,
153). A Allahov Poslanik s.a.v.s. veli: „niko nije dobio bolji i veci dar od sabura“ (Buhari).

Kao sto se vjerniku porucuje da u nevolji i beznadu trazi pomoc u saburu, da bi time skladno potvrdio
Allahovu dz.s. Uzvisenost i Njegovu odredbu nad njim, tako isto od njega se trazi da u momentima
rahatluka i blagostanja bude zahvalan Allahu. Njegova zahvalnost ujedno bi bila i njegovo priznanje i
ocitovanje da je to blagodat od njegova Gospodara.

Allahov Poslanik o tome kaze: „Cudno li je ponasanje vjernika! Svako njegovo stanje jeste korist za
njega, a to ne vazi ni za koga osim za vjernika; ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje Allahu dz.s.,
i time postize korist za sebe, a ako ga pogodi kakvo zlo ili steta, on se strpi i postojano drzi i time
postize korist (nagradu od Allaha, dz.s.), za sebe“ (Muslim).

Uz to, zahvalnost Allahu dz.s., na Njegovim blagodatima produzuje, ucvrscuje i povecava blagostanje,
a i stiti od Allahove dz.s. kazne. Allah dz.s. kaze: „Ako budete zahvalni, Ja cu vam, zacijelo, jos vise
dati“ (Ibrahim, 7), kao: „Allah vas nece kaznjavati ako budete zahvaljivali i vjerovali. Allah je
Blagodaran i Sveznajuci“ (En-Nisa, 146)