ISUKANA SABLJA

- 2 -





Izdava:
''Kelimetul-haqq''
Plav, Sandak

www.kelimetulhaqq.co.nr
kelimetulhakk@gmail.com



Pripremio:
Eb Ahmed



Dizajn korice:
Eb Merjem



tampa:
''Kelimetul-haqq''


V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora ovog prijevoda je veoma
pohvaljeno i preporuljivo


ISUKANA SABLJA

- 3 -
Ebu-Muhammed el-Makdisi





















Sarajevo
1427. po H. / 2006. god.





ISUKANA SABLJA

- 4 -

Ebu-Muhammed Asim El-Makdisi
Tretman onoga ko psuje Allaha,
vjeru i Poslanika

Redaktor prijevoda
Ebu-Alija


Lektor i korektor
Ebu-Sara

Prevodilac
Ebu-Tejma
ebutejma01@hotmail.com




Naslov originala





Es-Sarimul-meslul ala
sabbir-Rabbi evid-dini
evir-Resul





















UVOD

vala pripada Uzvienom Allahu, od Njega
pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu
od zla naih dua i naih runih djela. Koga
Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu odvesti, a koga u
zabludi ostavi, niko mu na Pravi put ukazati nee.

Svjedoim da nema istinskog boanstva osim Allaha
i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.

Trebamo znati da je psovanje Allaha, vjere i
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jedan od najveih
grijeha od kojih se srca vjernika zgraavaju, srca onih koji
Allaha istinski oboavaju. To djelo je jasno nevjerstvo.
Ono se proirilo u nevjernikim dravama, a razlog tome
su laiki zakoni koji propisuju da kazna onome ko vrijea
kraljeve, vladare, njihove zakone i zabludjele pravce,
bude vea od kazne predviene za one koji vrijeaju
Allaha, asni Kuran i vjeru. Nije potrebno navoditi
dokaze za to, jer je oito u naoj dananjici: ko opsuje
kralja, presjednika ili naelnika, s njim e biti svata
uinjeno, nee mu se suditi po obiaju ve e biti
H
ISUKANA SABLJA

6
zgrabljen za revere i odveden od strane obavjetajne
slube ili dravne bezbjednosti, a ko opsuje Allaha, vjeru
ili Poslanika, ko e mu suditi, kontrolisati ili ga pozvati
na sasluanje?! Kako, kada u tome zlu uestvuje veliki
broj onih koji su zadueni za bezbjednost i odravanje
reda i mira?! Zatim, zar nije to ta demokratija i njihova
truhla kafirska sloboda koja doputa slobodu
(ne)vjerovanja, otpadnitvo i vrijeanje svega osim
taguta,
1
tirana, njihovih zakona i dravnih ureenja. Mi
smo Allahovi i Njemu emo se vratiti...

Na veliku alost, nai emo da se ovaj veliki grijeh
veoma proirio u naem vremenu, posebno na podruju
ama,
2
pogotovo u Jordanu i Palestini. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
Kada se iskvare stanovnici ama, nestat e dobra kod
vas, a uvjek e postojati potpomognuta skupina iz mog
ummeta, nee im nakoditi onaj ko ih napusti sve dok ne
nastupi Sudnji dan.
3


1
Tagut je ono to se oboava mimo Allaha. Postoji pet
glavnih vrsta taguta:
1) ejtan,
2) Vladar nasilnik koji mijenja Allahov zakon,
3) Onaj ko sudi po onome to nije Allah objavio,
4) Onaj ko priziva poznavanje skrivenog (gajb),
5) Onaj koji se oboava mimo Allaha, a zadovoljan je da
bude oboavan. (nap. prev.)

2
Podruije Sirije, Jordana, Palestine i Libana. (nap. prev.)

3
Ahmed, Tirmizi, Tajalisi i neki drugi.
ISUKANA SABLJA

7

Otuda, elimo ukratko pojasniti propis vezan za
ovaj veliki grijeh i tretman onog ko ga ini, dokazujui
jasnim dokazima iz Kurana i Poslanikovog, sallallahu
alejhi ve sellem, sunneta.















ISUKANA SABLJA

8

Tretman onoga ko psuje Allaha,
vjeru i Poslanika



naj, onaj ko opsuje Allaha, vjeru ili
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kafir
je, otpadnik od Islama, svejedno inio to iz
ale ili zbilje, svejedno smatrao to doputenim ili ne,
svejedno inio to u srdbi ili miru. Njegov ivot i imetak
su halal, svejedno da li je bio musliman ili ne, svejedno
bio zimija
4
ili da je sa njim sklopljen ugovor, bio muko
ili ensko. Dokazi za navedeno su brojni, a mi emo
spomenuti sljedee:

1. Uzvieni Allah kae:

..,,..,..,...-|.,._.,..,..,;_.
( , 57 )
One koji Allaha i Poslanika Njegovog budu vrijeali
Allah e i na ovom i na onom svijetu prokleti, i sramnu
patnju im pripremiti. (El-Ahzab, 57)


4
Zimija je jevrej ili kranin koji ivi u islamskoj zemlji i
plaa dizju (danak, porez), pokorava se islamskoj vlasti,
potuje Islam i ne ini irk niti obrede kufra javno meu
muslimanima. (nap. prev.)
Z
ISUKANA SABLJA

9
Ajet upuuje na nevjerstvo onog ko psuje Allaha sa
vie aspekata:

- Allah, subhanehu ve teala, ih proklinje i na ovom i na
buduem svijetu, a prokletstvo znai udaljavanje od
milosti. Onaj koga Allah odbaci i udalji od Svoje milosti i
na dunjaluku i na ahiretu ne moe biti osim kafir, za
razliku od prokletstva Poslanika ili vjernika u smislu
dove protiv nekoga na ovom svijetu, poput rijei
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Neka je Allahovo prokletstvo na onog ko uzima
kamatu i onog ko mu je daje,
ili:
Neka je Allahovo prokletstvo na kradljivca.

- U ajetu se takoer spominje sramna patnja, koja se
ne spominje u Kuranu osim kada je kafir u pitanju. Kae
Uzvieni:
... .,,..,.._... .
( , 37 )
Mi smo nevjernicima sramnu patnju pripremili... (En-
Nisa, 37) Takoer:
,.,.._..
( , 5 )
A nevjernike eka sramna patnja. (El-Mudadela, 5)

to se tie onih koji nisu nevjernici poput vjernika-
grjenika, kada su oni u pitanju ne spominje se sramna
ISUKANA SABLJA

10
patnja, ve se spominje silna patnja ili slino, zato to
Uzvieni Allah kae:
._...._,_. ,
( , 18 )
A koga Allah osramoti, niko ga ne moe potovanim
uiniti. (El-Hadd, 18)

Sramoenje biva poniavanjem i brukanjem i to je
dodatna kazna kafirima na patnju koju ve imaju, doim
vjernik moe biti kanjen, ali ne osramoen.

Ovo istovremeno potvruje i to to Allah Uzvieni
spominje da je sramna patnja pripremljena za nevjernike.
Zato to je Allah stvorio dehennem kao njihovo
prebivalite, koje nee moi niim zamijeniti niti e iz
njega ikada izai:
_..,.._...,.
( , 131 )
I bojte se vatre, koja je za nevjernike pripremljena.
(Ali-Imran, 131).

Vjernici koji budu imali grijeha ne moraju ui u
vatru ako im Allah oprosti, ali ako i uu izai e nakon
odreenog vremena zbog svojeg tevhida i Islama.

Spomenuti ajet takoer upuuje na doputenost
ubijanja onog koji vrijea Allaha i Poslanika, a dokaz
tome su rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, u hadisu kojeg biljei Buhari i drugi:
ISUKANA SABLJA

11
Ko e ubiti Kaba ibn Erefa, uistinu on vrijea Allaha i
Njegovog Poslanika?!

Kab ibn Eref je bio idov pod ugovorom sa
muslimanima, a zatim je poeo vrijeati muslimane i
njihovu vjeru, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, traio da se ubije, jer je njegovo psovanje smatrao
vrijeanjem Allaha i Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Ako je dopueno ubiti kafira pod ugovorom koji
psuje Allaha, Poslanika ili Islam, onda je ubistvo kafira
koji nije pod ugovorom pree. Zimija ili onaj koji je pod
ugovorom ima prava koja nemaju drugi kafiri. Ako se
sigurnost i zatita nevjernika koji je pod ugovorom
prekidaju zbog psovanja i vrijeanja Islama, isto tako se
sigurnost i zatita muslimanu prekidaju zbog psovanja ili
vrijaanja Islama.

Na doputenost ubijanja onih koji vrijeaju Allaha i
Poslanika takoe upuuje to da ih je Allah prokleo i na
dunjaluku i na ahiretu, a o prokletnicima Uzvieni Allah
kae:
..,..,...-,.....,...
( , 61 )
Prokleti bili! Gdje god se nau neka se pohvataju i
neka se poubijaju. (El-Ahzab, 61).
5


2. Uzvieni kae:


5
Vidjeti: ejhul-islam Ibn-Tejmijja, Es-Sarimul-meslul, str. 42.
ISUKANA SABLJA

12
( , 2 )
O vjernici, ne diite glasove svoje iznad
Vjerovjesnikovog glasa i ne razgovarajte sa njim
glasno, kao to glasno jedan s drugim razgovarate, da
ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primjetite.
(El-Hudurat, 2), tj. pazite da vam ne propadnu djela ili
bojati se da ne propadnu, jer to upropatava djela.

Ovim ajetom dokazujemo nevjerstvo onog ko psuje
Allaha ili Poslanika tako to kaemo: potpuno unitenje i
propadanje djela ne biva osim nevjerstvom. Kae
Uzvieni:

( , 217 )
A oni meu vama koji od vjere svoje otpadnu i kao
nevjernici umru, njihova djela bie ponitena. (El-
Bekara, 217)
Takoer:
,,._...,_._._ ...._a,-
( , 65 )
Ako bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela
e sigurno propasti. (Ez-Zumer, 65),
za razliku od nitavnosti odreenog ibadeta zbog
odsustva nekog uvjeta i sl.

ISUKANA SABLJA

13
Ako bi se radi nenamjernog ili bezosjeajnog
podizanja glasa iznad glasa Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, trebalo bojati za onog koji to
uini da mu sva djela ne budu ponitena, to se deava
samo zbog djela koje izvodi iz Islama, kakvo bi onda
stanje trebalo da bude sa onim ko psuje Allahovog
Poslanika ili vjeru koju je donio od Allaha, ili koji psuje
Allaha namjerno i svjesno!? Nema sumnje da se ovakvom
ponitavaju djela i da postaje kafir, otpadnik u sluaju da
se deklarie kao pripadnik Islama, i da se prekida ugovor
i zatita njegovog ivota i imetka u sluaju da je pod
ugovorom ili zimija.

Abdullah b. Ahmed b. Hanbel pripovjeda:
Pitao sam oca o ovjeku koji kae drugom ovjeku, O sine
toga i toga,... i ti i Onaj Koji te stvorio!.
Pa je odgovorio:
Taj je otpadnik od Islama.
Upitah: Da li se ubija?
Ree: Da, ubija se.
6


3. Uzvieni kae:

6
Vidjeti: Imam Ahmed, Mesail, str. 431, ejhul-islam Ibn-
Tejmijja, Es-Sarim el-meslul, str. 546.
ISUKANA SABLJA

14
A ako ih upita, oni e sigurno rei: Mi smo samo
razgovarali i zabavljali se. Reci: Zar ste se Allahu i
ajetima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? Ne
pravdajte se! Nevjernici ste postali nakon to se vjernici
bili. Ako nekima od vas i oprostimo, druge emo
kazniti zato to su nasilnici. (Et-Tevba, 65-66)

Ajet je dokaz da je ismijavanje sa Allahom, bilo ime
od vjere ili Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem kufr i
otpadnitvo nakon imana. Vrijeanje Allaha je pree da
bude kufr, bilo to iz ale ili namjerno. Ovaj ajet je
objavljen povodom ljudi koji su izali u borbu sa
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i
ismijavali se nekim ashabima. Kada je objavljen ajet,
poeli su se pravdati, govorei: Samo smo razgovarali da
bismo skratili putovanje, tj. samo smo se alili i igrali,
nismo eljeli uiniti nevjerstvo. Nije im Uzvieni Allah na
to rekao: Laete, htjeli ste nevjerstvo tim djelom, ve:
Ne pravdajte se, nevjernici ste postali,
tj. postali ste nevjernici time, bez obzira to to niste eljeli.
Iz ovog shvatamo da onaj ko opsuje Allaha, vjeru ili
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postaje kafir, bilo to
iz ale ili namjerno, i smatrao to psovanje doputenim ili
ne. U tome je takoer odgovor i murdijama, koji
smatraju da se nevjerstvo ne moe poiniti osim s
uvjerenjem, doputanjem zabranjenog (istihlal) ili
poricanjem (duhud)
7
.
8



7
Pod pojmom duhud ulema ehlis-sunneta vel-demata
podrazumjeva negiranje bilo kojeg temelja vjere ili bilo kojeg
ISUKANA SABLJA

15

Ako bi neko upitao:
Zato ih onda Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nije poubijao, ako su poinili kufr i otpali od vjere?

Odgovorit emo:
ejhul-islam Ibn-Tejmijja je odgovorio na ovo
pitanje s vie aspekata: Prvi: da su pribjegli pokajanju, to
je jedan od razloga objave ovog ajeta, a to je jasno vidljivo
u ajetu:
Ako nekima od vas i oprostimo, druge emo kazniti
zato to su nasilnici.
Onima koji su se iskreno pokajali je Allah oprostio, a
oni koji su se licemjerno i lano pokajali, bojei se kazne,
takvi su se spasili samo na ovom svijetu, a na Sudnjem
danu bit e sa ostalim munaficima. I zbog toga ih je

propisa u Islamu oko kojeg se ummet sloio ili poricanje ak
jednog slova koje je izgovorio Allahov Posalnik, sallallahu
alejhi ve sellem, prenesenog mutevatir-predajom.
Da pitanje bude jasnije, uzet emo za primjer ovjeka koji
negira obaveznost namaza. Naime, uenjaci su jednoglasni
da je to negiranje nevjerstvo i da se u obzir uzima samo
opravdano neznanje: skoro prihvatanje Islama ili ivljenje
meu nevjernicima ili u zabaenom mjestu, daleko od
civilizacije i uenjaka. To se uzima u obzir dok se takav
ovjek ne upozna sa propisom; ako i dalje bude negirao,
nevjernik je. Ko eli vie detalja neka pogleda El-Mugni.
(nap. rec.).

8
Vidjeti: Es-Sarimul-meslul, str. 177 i 516.

ISUKANA SABLJA

16
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavio i nije
ih pogubio. Ovaj stav takoer zauzima i Ibn-Hazm.
9


4. Predanje o ubistvu idova Kaba ibn
Erefa, s kojim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, sklopio ugovor da ne pomae njegove neprijatelje
i da se ne bori protiv njega. A kada je opsovao Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, on upita:
Ko e ubiti Kaba b. Erefa, uistinu on vrijea Allaha i
Njegovog Poslanika?!
Ustade Muhammed ibn Mesleme, pa ree:
Allahov Poslanie, eli li da ga ja ubijem?
Odgovori: Da.
10


U ovom predanju opisuje se i nain njegova ubistva:
bio je to klasian atentat, a ne borba izmeu dvije vojske.

On je bio pod ugovorom, njegov ivot i imetak su
bili zatieni. I pored toga, kada je poeo vrijeati
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prekida
se ugovor zbog kojeg je bio siguran od muslimana, a
zatim biva ubijen. Istim hadisom dokazuje imam afija,
rahimehullah, da se zimija, kada opsuje Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, ubija i prekida se njegova
zatita.


9
Vidjeti: El-Muhalla, (11/207), Es-Sarimul-meslul, gdje su
navedeni ostali aspekti.
10
Buharija (3031) i Muslim (1801). Vidjeti: originalno
predanje u Siretu Ibn-Hiam, 3/74-84.
ISUKANA SABLJA

17
Zimija je Jevrej ili kranin koji plaa glavarinu
muslimanskoj dravi i pokorava se njenoj vlasti, potuje
Islam i ne ini irk ili kufr javno meu muslimanima.
Zato se daje prednost ubijanju onog koji nema ugovora sa
muslimanima i koji nije pod zatitiom, onda kada vrijea
Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
ili Islam.

Isto vai i za onoga koji se smatra muslimanom.
Ako se ubija kafir sa kojim je sklopljen ugovor, poput
kranina ili idova onda kada pone vrijeati vjeru ili
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a koji u osnovi ne
vjeruje u Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti u
vjeru, ve je smatra neispravnom i ne eli da je slijedi, zar
da se onda ne ubija onaj koji smatra sebe pripadnikom
Islama i koji zna da je to vjera istine i svjedoi da je Allah
njegov Gospodar i Zatitinik i da je Muhammed Allahov
poslanik, a zatim opsuje Allaha, vjeru ili Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem?!

5. Predanje koje prenosi abi od Alije, radijallahu
anhu, da je neka Jevrejka vrijeala Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je jedan musliman uhvatio i
udavio zbog toga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nije kaznio tog ashaba, niti je traio krvarinu za tu
enu.
11




11
Ebu-Davud i neki drugi.

ISUKANA SABLJA

18
ejhul-islam, rahimehullah, tvrdi:
Ovaj hadis je dobar. abi je sreo Aliju, radijallahu anhu, i
prenosi od njega. ak i da je hadis mursel,
12
uenjaci dre
mursel hadise koje prenosi abi ispravnim, i nije poznat mursel
hadis kojeg prenosio abi, a da nije sahih. abi najbolje poznaje
hadise Alije, radijallahu anhu, i uenike koji su dosljedno
prenosili njegove hadise. S druge strane, predaja od Ibn-Abbasa
podupire ovaj hadis.
13


ejhul-islam takoer kae:
Ovaj hadis je dokaz da je doputeno ubiti enu kada uvrijedi
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i dokaz za
doputenost ubijanja zimije. A dozvoljeno je ubiti i muslimana
i muslimanku kada opsuju Allahovog Poslanika, i to je pree.

12
Mursel je onaj hadis u ijem je senedu na kraju isputen
jedan prenosilac. Postoje tri vrste mursel hadisa: opi mursel,
mursel ashaba i skriveni mursel.
Opim murselom se naziva onaj hadis koji jedan od tabi'ina
izravno prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i ne spomene ime ashaba od kojeg je uo hadis.
Murselom ashaba se naziva onaj hadis koji od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pria onaj ashab koji ga
od njeg nije mogao izravno uti.
Skrivenim murselom se naziva onaj hadis koji prenosi tabiin
od ashaba sa kojim je ivio u istom vremenu, ali ga od njega
nije uo, i to rijeima koje ukazuju na mogunost i da ga je
uo i da nije. to znai, kao to smo vidjeli, da se u ovu vrstu
mursel hadisa, po miljenju odreenog broja uleme, moe
uvrstiti i spomenuto predanje od abija. Vidjeti: Mahmut
Karali, Prijevod Tirmizijine zbirke hadisa, 1/25-26. (nap. prev.)

13
Vidjeti: skraeno izdanje djela Es-Sarimul-meslul, str. 61.
ISUKANA SABLJA

19
Ova Jevrejka je bila pod ugovorom, jer kada je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, ostavio
je sve Jevreje i one koji su bili u njoj da ive u miru i primirju i
nije im naplaivao dizju.

Poznato je da su nevjernice zatiene od ubistva
zbog svoje prirode i ako nisu zimijke ili pod ugovorom,
zato to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
zabranio ubijanje ena u borbama, sve dok se i one ne
budu borile i ratovale. Saznajemo da ena koja psuje
Allaha, Poslanika ili vjeru, ili pak vrijea nato od vjere
Islama, propis joj je isti kao kod ene koja se bori i ratuje
protiv Allahove, subhanehu ve teala, vjere.

Predhodno predanje je dokaz za jo jedan erijatski
propis: doputeno je ubiti onog ko opsuje Allaha, vjeru ili
Poslanika od strane pojedinca, ako ga ne ubije vladar ili
ako ne postoji punomoan vladar muslimana koji sudi po
zakonu Milostivog, ili u sluaju da je vlast u rukama
nevjernika koje ne zanima Allahov propis niti vrijeanje
Milostivog. U predhodnom hadisu vidimo da je
musliman sam ubio enu bez konsultacije s Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je Allahov
Poslanik za to uo, nije osudio njeno ubistvo, niti je
naredio plaanje krvarine za nju. Nije rekao:
To je nasilje prema vladaru i krenje njegovog prava,
niti je to okarakterisao zloinom ili novotarijom, ve je to
potvrdio i ozakonio.

ejhul-islam spominje i druge dokaze koji upuuju
na ovo pravno pitanje, a zatim obrazlae:
ISUKANA SABLJA

20
... zato to obavezno kanjavanje smru onog ko spletkari
protiv vjere i naruava je, nije na stepenu onog koji se ubija
radi zinaluka i slinog.
14


U tome je razlika izmeu izvravanja odreene erijatske
kazne nad grijenicima u drugim grijesima i izmeu erijatske
kazne onog koji vrijea Gospodara svjetova, vjeru ili Poslanika.
Ako je ubistvo onoga koji psuje Allaha ili vjeru kazna od
erijatskih kazni, onda je poput ubistva onoga koji ratuje protiv
muslimana, a ije je ubistvo obavezno, doputeno je da bude
izvreno od strane bilo koga.
15


ejhul-islam jo dodaje:
U veini sluajeva onaj ko vrijea Allaha ili Poslanika biva
ubijen bez dozvole vladara, to jeste oskrnavljenje njegovog
prava, meutim, na vladaru je da oprosti onome ko izvri
obaveznu erijatsku kaznu bez njegovog znanja.

Rekao sam:
Krenje prava vladara biva onda kada se radi o
validnom vladaru muslimana, koji sudi po erijatu.

U suprotnom, ako ne postoji takav vladar, ve bude
vladar kafir koji porobljava narod svojim kafiskim
laikim zakonima, u tom sluaju ne biva krenje prava
muslimana. U tome je sigurno krenje lanog
nevjernikog prava taguta, prava kojeg su propisali
razliita boanstva u njihovim laikim ustavima. to se

14
Vidjeti: skraeno izdanje djela Es-Sarimul-meslul, str. 286.

15
Vidjeti: Es-Sarimul-meslul, str. 268.
ISUKANA SABLJA

21
skrnavljenja takvog prava tie, dobro nam dolo... zato
to je to praktino sprovoenje odricanja od tirana i kufr
u njihove zakone... zato uivaj i poasti se takvim
krenjem zakona...

Napomena:

ivot onog koji vrijea Allahovu vjeru, psuje Allaha
ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije
svet, i njegov status je kao i status onog koji se bori protiv
muslimana, bio muko ili ensko, i ma koje vjere i nacije
bio. Isto tako, njegov imetak pripada onome ko ga ubije
od muslimana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, u hadisu kojeg biljei Buharija u svome Sahihu
kae:
Ko ubije neprijatelja, njemu pripada njegova oprema,
tj. ko ubije kafira koji ratuje protiv islama i muslimana,
njemu pripada sve ono to je taj kafir imao uza se u
trenutku kada je ubijen, kao to je oprema, jahalica,
odjea, nakit, oruje ili novac.

Neispravno je rei da se to odnosi samo na borbu,
zato to hadis ima ope znaenje, bilo da ga ubije u bici,
svezanog ili iz zasjede. Poenta je u sveobuhvatnosti
znaenja teksta, ne samo u posebnosti povoda zbog kojeg
je izreen. Ibn-Hazm u svom djelu El-Muhalla odgovara i
potvruje neispravnost miljenja onih koji su htjeli krivo
prestaviti ovu openitost.
16



16
Vidjeti: El-Muhalla 7/336, pravno pitanje br. 955.
ISUKANA SABLJA

22
Spomenutom u prilog ide hadis kojeg biljei Buhari
u svome Sahihu,
17
od Seleme b. El-Ekvea, koji kae:
Kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, doe
pijun od murika, zatim sjede meu ashabe da porazgovara,
zatim ustade i ode. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, naredi:
Potraite ga i ubijte!
Seleme, radijallahu anhu, kaza: Ubio sam ga.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodijeli mu sve
to je bilo uz njega.

Ovog (kafira) je ashab ubio i zaplijenio njegovu
opremu, ne u bici, niti u ratu. U drugom rivajetu mimo
Buharijevog rivajeta stoji da ga je sustigao, zatim natjerao
njegovu devu da klekne, te ga ubio, a zatim sa devom
otiao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Znaj da je ovakva vrsta rizka najljepa, zato jer je ovo
plijen (magnem) koji je Uzvieni Allah uinio halalom za
ovaj ummet mimo prijanjih naroda. Na Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije bio kova, niti stolar, ve
je veina njegovog dobitka i rizka bio plijen, kao to stoji
u hadisu:
Moj rizk je u hladu moga koplja.
18

I ovo je najljepa zarada i najpotpunija, jer je takva bila i
zarada naeg Resula, sallallahu alejhi ve sellem.


17
Vidjeti: Fethul-Bari 6/168, Poglavlje o neprijatelju kada ue
u islamsku zemlju bez garancije.

18
Ahmed i Ibn-Made.

ISUKANA SABLJA

23
Openito znaenje prvog hadisa upuuje na
punovanost ovog propisa, ak i ako ne postoji vladar
musliman. Na to upuuje postupak ashaba Ebu-Basira
kada je napadao trgovake karavane i putnike skupine
Kurejija, u periodu kada nije bio zvanino podreen
muslimanskoj dravi, niti je mogao biti, radi jednog od
uvjeta u ugovoru izmeu Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i kafira Kurejija.
19
Dokaz tome je da
Kurejije nisu traili od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, krvarinu za njihovog ovjeka El-Amirija
kojega je ubio Ebu-Basir, niti odtetu za trgovake
karavane i putnike skupine koje je napadao, iako su

19
Jedan od uvjeta kojeg su murici postavili u primiriju na
Hudejbiji bio je da svaki musliman koji pobjegne iz Mekke
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bude
vraen muricima. Jednog dana je jedan od ashaba (Ebu-
Basir) pobjegao iz Mekke i doao Allahovom Poslaniku u
Medinu, a za njim su dola dva murika od Kurejija da ga
vrate nazad. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
dopustio da ga vrate u Mekku zbog ugovora. Ebu-Basir,
radijallahu anhu, je u povratku uspio da ubije jednog a drugi
je pobjegao u Mekku. Kada su uli, muslimani Mekke koji
nisu mogli da dou u Medinu zbog ugovora, prikljuivali su
se Ebu-Basiru koji se nalazio u brdima blizu mora. Kada bi
god kakva karavana Kurejija prolazila tim putem, Ebu-Basir
i muslimani koji su bili uz njega napadali bi ih iz zasjede,
ubijali i zapljenjivali im imetke. Nanosili su im velike
gubitke tako da su murici naposlijetku traili od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da Ebu-Basir i ostali
ashabi koji su bili uz njega odu u Medinu. Vidjeti: Dr. Ekrem
Dija el-Umeri, Es-Siretu en-Nebevije es-Sahiha, str. 451. (nap.
prev.)
ISUKANA SABLJA

24
Kurejije u tom periodu bili pod ugovorom sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Ali, sa Ebu-
Basirom su bili u ratnim odnosima, zato nije prestao biti
traen od strane kafira, to znai da bi ga, ako bi im se
pruila prilika, zarobili ili ubili. Skraena verzija ovog
predanja zabiljeena je u Buhariji, u predaji o sporazumu
na Hudejbiji, Poglavlje o uvjetima. (Uslovi u dihadu i
primirjima sa neprijateljem, 5/329).

Iz ovog dogaaja moemo izvui jo jednu veoma
bitnu korist, a to je da treba povesti rauna o jednom
vanom faktoru kada su u pitanju ovakvi postupci. A to
je da takvo djelo ne povlai za sobom tetne posljedice
za ostale muslimane.

Ono to je inio Ebu-Basir, radijallahu anhu, nije
pripisivano Allahovom Posalniku, sallallahu alejhi ve
sellem, niti ashabima, niti je to ita tetilo dematu
muslimana. Obaveza je zbog toga izvagati erijatske
koristi i tete i odabrati pogodan trenutak i nain. Treba
se takoer posluiti tajnou i ratnom varkom i svim
onim to je propisano kada su u pitanju kafiri koji se bore
protiv Islama. Monoteist je u naem vremenu skup,
dragocjena i rijetka stvar, ne bi se trebala izgubiti radi
krvi nekog nikogovia, ve treba odabrati ono u emu je
vea teta za neprijatelja. A u ivotopisu Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, moete nai
dovoljno primjera za to.

Onaj ko ne bude imao snage da postupi kako smo
naveli, nije mu ni u kom sluaju doputeno da sjedi, jede
ISUKANA SABLJA

25
i smije se u lice onog ko psuje Allaha ili Njegovu vjeru,
ve mu je obaveza da to sprijei jezikom, ako ne moe
rukom. A ako ne bude mogao ni rijeima, neka pokae
srdbu i gnjev pred njim, i neka ode sa takvog sijela iz
straha da ne bude poput njega:

( , 140 )
On vam je ve u Knjizi objavio: kad ujete da u
Allahove ajete nevjerstvo ine i da im se izruguju, ne
sjedite s onima koji to ine dok ne stupe u drugi
razgovor, inae bit ete kao i oni. Allah e sigurno
zajedno sastaviti u dehennemu munafike i kafire.
(En-Nisa, 140)

Ne treba misliti da smo na ovim stranicama
obuhvatili sve dokaze koji potvruju nevjerstvo onog ko
vrijea Allaha, vjeru ili Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Ne! Dokaza po ovom pitanju ima puno, koji ne bi
mogli stati na ovim listovima. ejhul-islam Ibn-Tejmijja,
rahimehullah, je u svojoj knjizi Es-Sarimul-meslul u vezi s
temom spomenuo ono to je potrebno i dovoljno da bi se
njeno pravo ispunilo i obrauje je sa svih aspekata. Pa ko
eli vie o ovoj temi, neka se vrati na ovo fascinantno
djelo, puno pouka i koristi.

ISUKANA SABLJA

26
A onom ko trai istinu, od svega toga dovoljan je
samo jedan dokaz, a onome koji je u iskuenje pao i koji
glavu okree od vjere svoga Gospodara pa kada bi mu
sa dunjalukom punim dokaza doao, ne bi glavu
podigao:

( , 57 )
A ima li nepravednijeg od onoga koji, kad se
dokazima Gospodara svoga opominje, za njih ne haje, i
zaboravlja na posljedice onoga to je uinio? Mi na srca
njihova pokrivae stavljamo da Kuran ne shvate, i
gluhim ih inimo; i ako ih ti na pravi put pozove, oni,
kad su takvi, nikada nee pravim putem poi. (El-Kehf,
57)

U ovom ajetu i slinim njemu se vidi propisanost
podsjeanja, prijetnje i plaenja Allahovim ajetima onih
koji su upali u ovaj teki grijeh, i to je jedna, a prijateljstvo
i ljubav prema takvima i potivanje je druga stvar.

Zato, Allahovi robovi, bojte se Allaha i

( , 6 )
...sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo
ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i
ISUKANA SABLJA

27
snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi
nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvravati.
(Et-Tahrim, 6).

I bojte se da izazovete Silnog, Gospodara nebesa i
Zemlje, ratujui protiv Njegove vjere i vrijeanjem iste. A
kako biste to inili, kada vam Njegova dobra danonono
silaze? Njegove blagodati prema vama, bile javne ili
skrivene, ne mogu se pobrojati niti znanjem obuhvatiti, u
vremenu kada cijenite i veliate neprijatelje Njegove
vjere, one koji vas poniavaju i stavljaju na teke muke,
vladare nevjernike, otpadnike koji ratuju protiv Allaha i
Njegovih tienika. Oni koji su erijat Allahov zanemarili
i iskrivili, i koji su neprijatelje Njegove za prijatelje uzeli,
prodali su i vjeru i ast i zemlju i dopustili zabranjeno. Vi
udite za njima i pjevate o njihovoj slavi, a od njih ne
dobijate osim muku i ponienje. Oni koji kradu dobra
muslimana i jedu njihov imetak uz pomo svojih poreza,
taksi i carina, koje im propisuju njihovi kafirski, laiki
zakoni koje su donjeli u skladu sa njihovim interesima i
strastima...

Zato, bojte se Allaha, Silnog, Uzvienog i Njega
veliajte i slavite i jedino Njega tevhidom oboavajte, i
uinite nevjerstvo u sve ono to se mimo Allaha oboava
od taguta koji druge zakone propisuju i raznih lanih
boanstava:


ISUKANA SABLJA

28

( , 39 - 40 )

Ili su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini i
Svemoni? Oni kojima se, mimo Njega, klanjate samo
su imena koja ste im nadjenuli vi i preci vai, Allah o
njima nikakva dokaza nije objavio. Sud pripada jedino
Allahu, a On je naredio da se klanjate samo Njemu. To
je jedino prava vjera, ali veina ljudi ne zna. (Jusuf, 39-
40).





Naa posljednja poruka glasi:
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.
ISUKANA SABLJA

29
DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':


Dokazi za obaveznost pokrivanja lica
(Kelimetul-haqq)

Dokazi da je isbl harm
(Kelimetul-haqq)

Pridrui se karavani
(ejh 'Abdullh 'Azzm)

Ovo je naa 'aqda
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti (ejh
'AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Mi smo zalutala omladina!
(ejh Husejn bin Mahmd)

Poruka ummetu
(ejh Usma bin Ldin)

Bolest ird'a
(grupa autora)

Fundamentalizam
(mulla Muhammed Mesd Azhar)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava? (Hamid
'Al Khn)
Propisi koji se odnose na ene vjernice
ISUKANA SABLJA

30
(ejh Slih Fewzn)

Nasljednici vjerovjesnik
(grupa autora)

Kome se to priviaju tekfirovci u Sandaku i Bosni?
(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega)
Isukana sablja
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)


Uskoro, uz Allhovu pomo:

Millet Ibrhm
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

Demokratija je vjera
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

Tewhd el-hkimijje
(grupa autora)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata
(Metn/tekst sedam velikih djela 'aqde muslimana na jednom
mjestu, u jednoj knjizi:
''Wasitijjska aqda'',
''Tahwijeva aqda'',
''Kitbut-tewhd'',
''Tri naela'',
''Otklanjanje sumnji'',
''Djela koja izvode iz vjere'' i
''est naela'')

ubhe vezane za propis demokratije u islmu
ISUKANA SABLJA

31
(grupa autora)