Mudre izreke i savjeti

Kada je uo jednog kako proklinje: -Boe, uniti grijenike, Hasan je primijetio: - Tada emo se osjeati usamljenim na putu i umanjie se broj onih koji postupaju po vlastitom nahoenju. Naa vjera je vrsta, a istina je zaista teka. ovjek je slab i nemoan; zato neka se zaprti onoliko koliko moe nositi. Jer ako se pretovari obavezama, strahovati je zbog mrzovolje i naputanja poslova. Bolest isti tijelo kao to zekat isti imetak. Tijelo koje ne zna za bolest je kao imetak koji se ne isti zekatom: u njemu nema napretka. Ispravno miljenje i pobonost najbolja su djela. Ko svoj ivot po njima uredi, sigurno je da e se spasiti. Svako drugi neka preispita svoje ivljenje. Ispravno miljenje je kao ogledalo u koje se rastavljaju dobra od hravih djela. Ko se osloni na ispravno miljenje, spasie se, a ko ga zanemari, propae. Da nema zaborava, umnoili bi se fekihi (pravnici). ovjek po imenu Eban pripovijeda: "Uao sam u damiju u kojoj sam zatekao Hasana. Na moje pitanje da li je klanjao odgovorio je da nije. "Ali arija je klanjala," primijetih. Na ove moje rijei Hasan ree: - Ko e od arije uzimati vjeru?! Ako im roba dobro ide, odgode klanjanje namaza, a ako ima slabu prou, klanjaju prije namaskog vakta! uvaj se troga, sprijeie ejtanu prilaz: -nikada se ne osamljuj s tuom enom pa makar govorio da je poduava Kur'anu; -nikako ne idi vladaru makar govorio da mu nareuje injenje dobra, a zabranjuje injenje zla; -ne sjedi sa novatorom u vjeri jer e ubaciti otrov u tvoje srce i tako ti pokvariti vjeru. Trai slast u trome: u namazu, u uenju i razumijevanju Kur'ana i u zikru. Ako u tome nalazi slast, idi i budi radostan! U protivnom, znaj da su tvoja vrata zatvorena, pa ih nastoj otvoriti! Da nije smrti, bolesti i neimatine, ovjek se ne bi nikada pokorio. Jer, ak i pored ovog troga, on je nestrpljiv. Ljudi, mi smo, tako mi Allaha, stvoreni za vjenost, a ne za prolaznost. Mi se samo selimo iz kue u kuu. Ko potiva i hvali novatora u vjeri, brz je u ruenju islama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Kada neko hvali grijenog razvratnika, Allah delleanuhu se na njega srdi." uvajte se pobonjaka koji je neznalica i uenjaka koji je razvratnik, ta oni su veliko iskuenje za svakog. ovjee, ne zavaravaj se tvrdnjom da je ovjek s onim koga voli. Nee biti s dobroiniteljima sve dok ne bude radio kao oni... Ovaj narod e biti u dobru i pod Allahovim delleanuhu okriljem sve dok dobri u njemu ne budu bili samilostivi prema zlikovcima , dok dobroinitelji ne budu veliali razvratnike i dok ueni ne budu teili upravljaima. Meutim, kada bude obratno, Allah delleanuhu e od tog naroda dii svoju milost i zatitu. Natovarie im na vrat zlikovce koji e ih stavljati na teke muke. A Allahova delleanuhu kazna zaista je jo

ea, a uz to je i vjena. Allah delleanuhu e uliti kukaviluk u njihova srca. Hasan Basri je vidio Neima ibn Ridvana kako oholo ide pa je rekao: - Pogledajte ovoga: na svakom dijelu tijela vidi mu se Allahova delleanuhu blagodat, ali i ejtanovo prokletstvo. Allah delleanuhu e na Sudnjem danu pitati vjernike za sve svoje darove i za svako dobro, a nevjernike e estoko, ali pravedno, kazniti. udno li je kako jezici opisuju, srca poznaju, a djela se od toga razlikuju! Ko se upusti u sumnjiv posao, nee imati nagradu za ono to ga se ogovara. Ko eli znati na emu je, neka izmjeri svoja djela prema Kur'anu, pa e vidjeti ta dobiva a ta gubi. Allah delleanuhu se smilovao ovjeku koji izmjeri svoja djela prema Kur'anu, i kada vidi da se s njim podudaraju, zahvali Uzvienom Allahu i zamoli ga za jo vei uspjeh. A ako vidi da su mu djela suprotna od kur'anskog uenja, pokaje se i nastoji ih uskladiti. udan li je ovaj ovjek! Dva uvara i pratioca ga nikada ne ostavljaju sama. Njegov jezik im je pero, a pljuvaka - tinta. A on opet govori ono to ga se ne tie! ovjee, eli da se spominju tvoja dobra djela, a mrzi da se prouju loa! Optuuje drugog zbog sumnje, a posigurno zna da su dva meleka zaduena za tvoje rijei i djela. Pametan nastoji i dan i no da to vie dobra uradi, jer je u njegovom srcu strah da mu se moda nee smilovati Stvoritelj i Gospodar njegov. Dosta je propalih jer su pohvaljeni bili.Dosta je propalih jer su bili zavarani time to se prema njima dobroduno bilo. uvajte se pohvale jer je ona ubistvo. Neko je bio pohvaljen u prisustvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa je Poslanik rekao: "Upropastili ste ga! Jer da je pohvalu uo, ne bi se vie nikada spasio." Najpree je da bude svoj gospodar, da jezik svoj drzi svezan i da ne povlauje pohotama tijela. Jogunastoj ivotinji nije potrebnija uzda vie nego tvom nefsu (strasti). ovjee, ne moe promijeniti rok odreenja, niti moe izgubiti svoju nafaku, a ni uzeti nafaku drugome! emu onda muno naprezanje i ubijanje due?! Najbolja je zlatna sredina u svemu. ovjek je stalno izmeu troga: -iskuenja koje dolazi -blagodati koja prolazi i -smrti koja sve odnosi. Ko nije bio stavljen na kunju, bio je prevaren. Ko se borio protiv Istine, izgubio je. ovjek je stalna meta: iskuenjima, nesreama ili smrti. ovjee, pripremi dobro ili neto drugo, ali, znaj naie ono to si pripremio. A odgodi to god eli, ali znaj da nema povratka iako e moliti da bude vraen na ovaj svijet. Ko zapamti Zadnji as, neka ne naputa svoj dom. ta je ovo: ujem um, prijatelja ne vidim?! Ko sebe pred svijetom kudi - hvali se; a loe je to to ini.

Da nije plemenitih, zemlja bi se prolomila; da nije dobrih, stradao bi itav narod, da nije uenih, ljudi bi bili kao ivotinje; da nije vlasti, ljudi bi se m e u sobno unitili; da nije blesavih, svijet bi bio razruen; da nije vjetra, sve bi se ustajalo i usmrdilo! Tri najvee propasti su: - voa kome se pokori pa te zavede, -susjed koji iri tvoje zlo, a sakrije tvoje dobro, i -siromatvo koje boli zadaje. Ako primijeti u svog djeteta ono to mrzi, uini pokajanje Allahu delleanuhu i zatrai Njegov oprost, jer je to udio tvoje naravi, odnosno tvoj grijeh koji si ranije poinio. Kada ljudi budu pokazivali svoje znanje a izostavljali svoja djela, kada budu voljeli na jeziku a mrzili u srcu i kada budu kidali rodbinske veze, Allah delleanuhu e na njih baciti prokletstvo i uiniti ih gluhim i slijepim. Iskuenje je kazna koju Uzvieni Allah alje onda kad ljudi grijee iz inada. Ljudi e biti kanjeni ako ne budu zadovoljni sa Allahom delleanuhu, a to nezadovoljstvo proistie iz njihovog potpunog nepoznavanja Uzvienog Allaha ili iz Njegovog djelominog poznavanja od strane ljudi. Izbjegavati glupa ovjeka je in pribliavanja Uzvienom Allahu. Druenje s pametnim uvruje ovjekovu vjeru. Vjernika potivati spada u sluenje Allahu delleanuhu, a pomo Allahova zadobija se borbom protiv razvrata i grijeha. Neka ovca ne bude pametnija od tebe: nju tjera povik i vraa pogled. uo sam Ebu Bekra ibn Abdillaha el-Muznija kako govori: "Budite uporni u radu, a ako vas sprijei nemo, susteite se makar od grijeenja!" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Na ovom svijetu ljudima nije dato vee dobro od vrstog vjerovanja i dobrog zdravlja. Molite Allaha delleanuhu da vam podari vrsto uvjerenje i zdravlje u ivotu." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zaista je kazao veliku istinu, jer se vrstim uvjerenjem u vjeri zadobiva Dennet, a udaljava se od Dehennema. Ko posjeduje vrst iman, strpljiv je na neugodnostima i aktivan u vjerskim poslovima. A u zdravlju je veliko dobro. Vjernik se ne zabavlja pa da bude nemaran. On stalno razmilja pa je zato tuno zabrinut. Koga njegov namaz ne sprijei od runih i hravih djela, udalji ga od Allaha dzelleanuhu i navue na njega Njegovu srdbu. Ko pazi na svoje djelo, on je kao borac u ratu, samo to (ovaj posljednji) ima veu i bolju nagradu. ovjee, smatra dozvoljenim ono to je zabranjeno, ini nasilje i grijeh zavaravajui se pustim nadanjima da e ti Allah delleanuhu oprostiti! Znae ti ko je bio grijenik onog Dana kada ti ne budu koristili ni imetak ni sinovi, ve samo srce isto. Ne uraditi grijeh bolje je nego uiniti pokajanje. ovjee, ta ti je! Grijei i loa djela ini, a pred tobom je dobro djelo koje takoer moe uiniti.

ovjee, uvaj se velikih grijeha pa e stalno biti u dobru. Grijeh e ti srce promijeniti, ono e postati crno i unitie tvoje dobro. Divni su bili ljudi od istine, kada je Omerov tap bio potovaniji od Haddadove sablje. Na Sudnjem danu najvie e pomagati i pomo trai t i ovjek kome je Uzvieni Allah bio podario svoje dobro pa se on njime pomogao u grijeenju prema Njemu. Vjernik ostaje uvijek isti, bez obzira na vrijeme i situacije. On ostaje nesalomljiv u vje r i , s jednim istim licem i na jednom putu. A licemjer se mijenja prema vremenu i prilikama gledajui samo svoju korist, a ne ustruavajui se zakinuti drugoga. Praksa vjernika potvruje istinitost njegovih rijei, njegov javni ivot potvruje privatni, a njegova prisutnost otkriva njegovu odsutnost. Trojica se ne mogu nikako ogovoriti: -javni razvratnik - grijenik, kada se eli ukazati na njegovu razvratnost. -novator u vjeri, kada se ukazuje na njegovu novotariju, i -voa, vlastodrac nasilnik, kada se upozorava na njegovo nasilje. etvorica su bili istinski reformatori koji su obnovili ivot i popravili stanje ljudi na ovom svijetu, a dvojica su bili sijai sumnje. Reformatori su: 1.Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu, koji je na dan Es-Sekife, na prijedlog Ensarija: "Neka vladar bude od nas i vas", rekao: "O Ensarije! Zar ne znate da je Allalahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao da su imami (voe, vladari) iz plemena Kurej. Osim toga, vi znate, da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, predvodio demat po Poslanikovom nareenju. Pa ko je onda prei od njega da bude vladar muslimana?!" Ensarije su shvatili ta Omer smjera pa je Ebu Bekr izabran za halifu. Da Omer nije u tim trenucima bio tako odluan i mudar, svijet bi se raziao i podijelio oko izbora vladara muslimana i tako bi ostalo do Dana sudnjeg. 2.Ebu Bekr, radijallahu anhu, kada je zatraio od muslimana miljenje o odmetnicima od vjere, i kada su mu savjetovali da od odmetnika prihvati njihov namaz, a njih i njihovo odbijanje davanja zekata ostavi na miru, na to je on odgovorio: "Allaha mi, ako mi uskrate zekat koji su davali za ivota Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zaista u povesti rat protiv njih." Da Ebu Bekr nije bio tako energian,ljudi bi odbili davati zekat i tako bi ostalo sve do Sudnjeg dana. 3.Osman ibn Affan, radijallahu anhu, ujedinio je muslimane okupivi ih oko Kur'ana kada je bila zaprijetila opasnost da se raziu u uenju na nekim mjestima u Allahovoj knjizi i da jedni druge zbog drugaijeg itanja proglase nevjernicima. Da Osman nije to uinio i da nije okupio sve muslimane oko Mushafa, svijet bi se udaljio od Istine oskrnavivi Allahovu Knjigu, i tako bi ostalo do Sudnjega dana. 4.Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu, poslije borbe sa stanovnicima Basre, dao je da se razdijeli ratna dobit. Kada su ga neki njegovi vojnici u udu upitali: "A zar nam, vladaru vjernih, nee biti razdijeljeni sinovi i ene

njihove?!", Alija je, odbivi odluno njihov zahtjev, mudro upitao: "A kome bi u tom slua j u pripala, kao ratna dobit, Aia, "Majka vjernika", radijallahu anha?! Iz ovog se moe izvesti dobar zakljuak: da zarobljena djeca i ene u sukobu izmeu muslimana ne spadaju u ratnu dobit i ne mogu se dijeliti... Da Hazreti Alija nije tako mudro postupio, muslimani ne bi znali kako treba postupiti sa zarobljenom djecom i enama u eventualnom sukobu izmeu njih. A dvojica koji su sumnju posijali i svijet upropastili su Amr ibn el As i Mugire ibn u'be. 1.Amr ibn el-As je za vrijeme bitke na Siffinu predloio Muaviji da njegovi vojnici podignu Kur'an na koplja, kada su ve bili pred porazom. Tako je dolo do sramne arbitrae ije e posljedice muiti muslimane sve do Sudnjeg dana. 2.Mugire ibn u'be je saekao nekoliko dana kada mu je Muavija javio da odmah doe. Svoje kanjenje pred Muavijom opravdao je rijeima: "Bio sam zapoeo jedan vaan posao i nisam ga elio ostaviti nedovrenim. Radio sam na tome da tvoj sin Jezid doe za halifu poslije tebe." uvi te rijei, Muavija, sav radostan, ree: "Vrati se stanovnicima Kufe i okonaj zapoeto djelo!" Vrativi se, Mugire je o Muaviji izgovorio rijei koje su ostavile snaan dojam na sve prisutne. Zahvaljujui tome, oni su Muavijine potomke prihvatili za halife, i hilafet je tako postao nasljedan. Da ovog nije bilo, muslimani bi se i dalje dogovarali u vezi sa izborom halife pa bi birali onoga koji ima sve potrebne kvalitete zavladara muslimana i tako bi ostalo do Sudnjeg dana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Doi e vrijeme kada e se opskrba za ivot samo grijeenjem moi pribavljati. Kada to vrijeme doe, vjenanje e biti pokueno i neenstvo dozvoljeno." Prije vas su bili ljudi koji su, podijelivi sva svoja dobra kojih je bilo mnogo kao zrna pijeska, opet strahovali da im to nee biti kod Allaha delleanuhu primljeno i da se nee moi spasiti. Oni su, naime, ozbiljno shvatali ono na emu su bili. Upitan da kae neto o Aliji ibn Ebi Talibu, radijallahu anhu, Hasan je odgovorio: - Vallahi, bio je prava strijela Allahovih namjera, duhovni ovjek ovog naroda na vrhuncu njegove veliine i asti. Bio je vrlo bliska roda sa Allahovim Poslanikom. sallallahu alejhi ve selleme, otac Hasanov i Husejnov (unuka Allahova Poslanika), radijjallahu anhuma, i suprug asne Fatime (kerke Poslanikove). Nije bespravno uzimao Allahov imetak niti se ikada s nemarom ponio prema ijednoj Allahovoj odredbi. Nije nikada osjeao dosadu kada se radilo o Allahovu Pravu. Kur'anu je pridavao znaaj koji mu pripada: znao je ta mu je po njemu pravo a ta dunost. Neka je Allah delleanuhu zadovoljan njim i neka ga visoko uzdigne!

Znanje je bolje od nasljedstva; odgoj je najistiji obraz; pobonost je najsigurnija opskrba; ibadet je najbolja zarada; razum je najbolji vodi; lijepo ponaanje najbolji je drug; blagost je najbolji pomonik; zadovoljstvo je najvee bogatstvo; Allahova pomo je najbolja pomo; a sjeanje na smrt najbolji je propovjednik. Meni je drae pomoi bratu u vjeri, kada mu je pomo potrebna, nego povui se u damiju mjesec dana inei ibadet. Dareljivost, oprost i otrpljenje vrline su lijepo odgojena ovjeka. ovjenost se ogleda u ovjekovoj iskrenosti, pruanju pomoi brai u vjeri, injenju dobra i otklanjanju neugodnosti od susjeda. Da je htio Allah delleanuhu, sve bi vas uinio ili bogatim ili siromanim. Meutim, On vas je iskuati htio, pa je jedne bogatim uinio, a druge u siromatvu ostavio, ali je svima put dobra pokazao kada je rekao: "I vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uvaju lakomosti, oni e sigurno biti spaeni."(Kur'an, 59:9) Plemenit ovjek uri uiniti dobro to prije, a pokvarenjak odugovlai s injenjem dobra i od njega bjei. Nije pravedan onaj koji trai da ga potuje, a on ti uskrauje svoju pomo. Mi smo ubrajali u krte ljude sve one koji su htjeli dati zajam svome bratu u vjeri, jer mi smo se meusobno pomagali. Brat bratu je volio vie nego samom sebi. Tako mi Allaha, gledao sam kako musliman svoj ogrta polovi da bi pomogao onome koji ogrtaa nije imao. A drugi bi prepostio dan, i kada doe vrijeme iftara, otiao bi kod svog brata u vjeri i rekao: "Ja sam danas postio u ime Allaha delleanuhu! elim da i ti ima udjela u mom dobru, pa prui mi neto ime bi okonao svoj post!" i on bi mu davao au vode ili aku hurmi zato da bi mu Allah delleanuhu podario nagradu kao i postau. Upamtio sam vrijeme kada se ovjek brinuo oko porodice svog brata, kada umre i etrdeset godina. Upamtio sam vrijeme kada su ljudi nareivali svojima da ne odbiju nijednog potrebnog (pomoi) i ne ostave ga razoaranim. Nije grijeh jesti i piti u kui svog prijatelja i prije nego te on osobno ponudi. ovjek ce biti pitan za sve sto potroi i za izdatke na svoje roditelje. Jedino nee biti pitan za ono to je potroio na brata u vjeri i u druge pokornosti Allahu delleanuhu, jer se On stidi pitati ga za ono to je u tu svrhu potroio. Nije ljudski da ovjek zarauje na svom bratu - drugom ovjeku. uvaj se onoga koji ti prenosi tui govor, jer e i drugom prenijeti tvoj govor. ovjee, ovjee! Pazi na djela svoja. I opet: Pazi na djela svoja! Gledaj u kakvom es stanju susresti Stvoritelja i Gospodara svoga! Dobroinitelji se prepoznavaju po iskrenosti u govoru, uvanju amaneta, ispunjavanju obaveza, neuobraenosti, obilaenju rodbine, samilosti prema slabima, injenju dobra, lijepom odgoju i ponaanju, obilju blagosti, irenju znanja i rijetkom druenju i sjedenju sa enama. uvaj se Allahovih delleanuhu zabrana, bie poboan! Budi zadovoljan onim to ti je Allah delleanuhu dao,bie bogat! Budi dobar susjed, bie vjernik! Voli ljudima ono to voli sebi, bie pravedan! Ne smij se mnogo jer to umrvljuje tvoje srce i itavo tjelo!

Ljudi, vi neete postii ono to elite sve dok budete udovoljavali pohotama tijela, a neete ostvariti svoja nadanja sve dok se ne strpite na neugodnostima. Strpljivost je dennetska riznica. ovjek postie svako dobro ako se strpi samo za trenutak. Ko postigne stepen zadovoljstva, nije mu potrebna druga opskrba. Ko je zadovoljan, otrpie sva iskuenja. U Hasanovom prisustvu posvaala su se dvojica pa jedan od njih dobro izgrdi onog drugog. Briui znoj sa ela, ovaj citira Allahove delleanuhu rijei: Strpljivo podnositi i pratati - tako treba svaki pametan postupiti. (Kur an 42:43). Na to Hasan ree, - Pametan li je, tako mi Boga, u vrijeme kada neznalice razbor unitie! Ljudi, ili ete se vi okititi strpljivosu, ili ete propasti! Neko je omalovaavajui psovao Ebu Zerra, radijallahu `anhu, pa je on odgovorio: "Izmeu mene i Dehennema postoji prepreka koju, ako savladam, bolji sam nego to kae, a ako je ne mognem prei, ve se u Dehennem strovalim, onda sam zaista gori nego to si rekao. Strpi se, ovjece, jer ti ide "Onom koji zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno gledaju, a i ono to grudi kriju." (Kuran, 40:19). Neko je opsovao nekoga pa ovaj ree: "Da Allah delleanuhu ne uje, ja bih ti uzvratio." Dvije su strpljivosti: strpljivost u nesrei i strpljivost od grijeenja. Ko tada otrpi, zaista je strpljiv. Zaista je Allahu delleanuhu najdrai onaj gutljaj to ga ovjek ispije kao lijepu utjehu i otrpljenje kada ga zadesi bolna nesrea te gutljaj srdbe koju proguta inei dobro, pratajui i pokazujui blagost. ovjee! Ne moze nikada sastaviti vjerovanje i vjerolomstvo. Kako e biti vjernik kad susjed nije miran od tebe?! A kako e pak biti musliman ako od tebe nije miran ostali svijet?! Zar Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, nije rekao: "Nema vjerovanja onaj u koga se nema povjerenja, a ni vjere onaj koji ne ispunjava obeanja." On je takoer rekao: "Nije vjernik onaj od ijeg zla strahuje njegov susjed." ovjee! Nisi u istinskom imanu sve dok drugima iznalazi mahane, a ni sam nisi bez njih. Stoga, prvo otkloni svoju mahanu, a ostavi druge i njihove mahane. Ali, znaj, nikada nee moi otkloniti sve svoje mahane, pa je najpree da se njima posveti i pozabavi. A ako zeli biti pravedan onda ne istrauj tue mahane pa e i Allahu delleanuhu biti drag i mio. ovjee! Koliko si samo slab i nemaran! Drugima pronalazi grijehe, a svoje grijehe zanemaruje i zaboravlja. U oku svoga brata vidi trunku, a u svome oku ne vidi gredu. Koliko je malena tvoja pravednost, a velika tvoja nepravednost! Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, je rekao: "Dobroinitelji na ovom svijetu bie dobroinitelji i na onom svijetu. Jer, njima e Allah delleanuhu oprostiti grijehe zbog dobra to su ga inili Njegovim stvorenjima. Na Sudnjem danu bie im reeno: "Svoja dobra vi poklonite kome elite, jer su vama oprotena vaa hrava djela." I oni e svoja dobra pokloniti i tako opet dobroinitelji postati." Dareljivost i iskrenost najbolja su svojstva. Zapamtio sam ljude koji na svoje dinare i dirheme (zlatnike i srebrenjake) nisu polagali vee pravo od svoga brata u vjeri. Pa to je s vama, ljudi; krtarite u onome za to ete biti pitani i za ta ete morati raun polagati!?

Nema vjere onaj ko ovjenosti nema. Ko zadri ito etrdeset dana ekajuci da mu se podigne cijena, nee se moi spasiti od grijeha pa makar ga kasnije on lino samljeo, hljeb zamijesio i siromahe njime nahranio. Ne sastoji se ljepota susjedstva u otklanjanju neugodnosti od susjeda ve u strpljenju na neugodnostima. Allah delleanuhu e sauvati od ejtana i Dehennema ovjeka u kojeg se nau ova etiri svojstva: suzdranost u strahu, urbi, srdbi i pohoti. Ne budi kao onaj koji skuplja znanje uenih i mudrost mudrih, a prema Istini se odnosi kao jedan od glupih. Allah delleanuhu e uvesti u Dennet i obasuti milou ovjeka koji je dobar prema roditeljima, samilostan prema potinjenima, brian prema siroetu i zatitnik nemonih. Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, je rekao: "Dvije su vrste znanja: znanje u srcu, i ono to je korisno, i znanje na jeziku, koje je, u stvari, Allahov delleanuhu dokaz protiv ovjeka. Zavist razara vjeru bre od irenja svrabea po tijelu. Pametan i otrouman vjernik poveava svoje strahovanje od Allahove delleanuhu kazne kad god mu Uzvieni Allah povea dobro. Vjernik je najvei radia i on se boji samo Allaha delleanuhu. Kad bi on potroio na Allahovom putu zlata koliki je Uhud (brdo), ne bi bio siguran da se spasio. On ponavlja sve dok se u spas ne bude osvjedoio: "Nikada se, zaista nikada, neu spasiti! A licemjer govori: "Dosta li je prosta svijeta! ta su moji grijesi prema njihovim?! Allah je milostiv i mnogo prata pa e i meni oprostiti. ovjee, zato tako govoris? Radi hrava djela zavaravajui se pustim nadanjima u oprost (od Allaha delleanuhu). Ko je loeg odgoja, sam je sebe kaznio. iji je imetak velik, veliki su mu i grijesi. Ko mnogo govori, esto grijei. Da nije znanja, ljudi bi bili isti kao ivotinje. Omer ibn el-Hattab, radijallahu `anhu, govorio je: "Prvi nazovi selam pri susretu s bratom u vjeri, dozivaj ga njemu najdraim imenom i napravi mu mjesto u sijelu pa e ti to poveati ljubav prema njemu." Vai preci su vam bili uzor u lijepom odgoju. Uzmite pouku, Allah vam se smilovao! Ne budite sitniavi pa da Allah delleanuhu bude sitniav prema vama! Prokletstvo Allahovo je na sitniava ovjeka kao i onoga koji je sitniav sitniavu! ta je ovo s nama?! Jedan drugog susreemo i govorimo: "Neka nama i vama Allah delleanuhu oprosti grijehe i u Dennet nas uvede!" Ali im dou u pitanje dinari i dirhemi sve se potpuno izmijeni. Teko vama! Nisu takvi bili vai dobri preci. Zato njih ne uzmete kao uzor kao to vam je i nareeno?! Ljudi, ta je s nama?! Kada smo u izobilju, jedan drugom bliski smo i dragi, a im na iskuenja budemo stavljeni, jedan drugog zaboravljamo. Nisu takvi bili drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi we sellem. Boe sauvaj, da mi drugaije postupamo od njih!

Brate, pazi ta e govoriti! Zar nije reeno da je najbolje jezik stalno drati svezan. Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, rekao je: " a zar e ljudi biti baeni u Dehennem zbog neega drugog osim zbog grijena govora?!" U pametna ovjeka jezik je iza srca, pa kada hoe neto rei, on najprije dobro razmisli. Ako e to korisno biti, onda kae; u protivnom, uti. A u neznalice je srce iza jezika. On govori kad god mu se prohtije uope ne razmiljajui. Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, kazao je: "Moji sljedbenici e ui u Dennet Allahovom delleanuhu milou, istotom srca i zbog samilosti koju su osjeali prema svim muslimanima, a nee ui u Dennet samo zbog namaza i posta." Kazano je da e glasnik, kada bude Sudnji dan, povikati: "Neka sada ustane onaj za koga je Uzvieni Allah preuzeo obavezu da e ga nagraditi od Sebe! I tada e ustati samo onaj koji je pritekao u pomo bratu svome kada mu je ona bila potrebna, ili koji je bratu svome oprostio uinjenu nepravdu, ili koji je bratu svome poklonio neku od blagodati kojima ga je Allah delleanuhu darovao. Pametan ovjek ne otkupljuje neprijateljstvo jednog ovjeka za ljubav hiljadu drugih ljudi. Ko to uradi, sve e izgubiti i bez iega e ostati. Veliina plemenitog je njegov odgoj, a iskrena pobonost njegovo je porijeklo. Ko okrivi svoga brata zbog grijeha za koji se on pokajao Allahu delleanuhu, nee umrijeti sve dok tim istim grijehom ne bude bio stavljen na kunju. Na pitanje Rebia ibn Subha da li su deset rekata namaza koje je on redovito klanjao poslije jacijskog farza sunnet ili nafila, Hasan je odgovorio: - Nisu sunnet, jer kada bi bili sunnet, musliman ih ne bi proputao. Ali, sine brata moga, u lijepo ponaanje muslimana i potpunost njegove vjere spada i ovo: Kad sebe privikne na injenje nekog dobra, i to redovito, ili se privikne na neki ibadet Allahu delleanuhu, potrebno je da u tome bude ustrajan itavo vrijeme. U Tevratu je zapisano: "Pravo bogatstvo je u zadovoljstvu, spas u samoi, zdravlje u odbacivanju pohota, mir u neimanju elja, a pravi uitak je u vjenosti koja se zadobiva trpljenjem u ovom kratkom ivotu." Ljudi, okitite se svojstvima koja preporuuje Allah delleanuhu i pazite na Njegove propise, pa ete biti prijatelji Allahovi. Nikome osim Sulejmanu, `alejhi-s-selam, nije data nijedna blagodat za koju nee odgovarati. Sulejmanu, `alejhi-s-selam, je reeno: Ovo je na dar, pa ti podari ili zadri, nee zbog toga odgovarati. (Kuran, 38:39) Ko je siguran u nadoknadu, ne krtari u davanju. ovjek nije nikada produio nadu, a da nije pokvario djelo. Ti si, o ovjee, sastavljen od dijelova. I kad god proe jedan dan, ode i dio tebe. Allah delleanuhu se smilovao Ibn Mes`udu koji kao da je vas imao u vidu kada je rekao: "Va zahid (onaj koji je suzdrljiv od ovosvjetskih dobara) u stvari, pohlepan je za ovim svijetom, va mudahid (borac na Allahovom putu) nemaran je, a va alim (uenjak) prava je neznalica." Ko se boji samo Allaha delleanuhu, On uini da se njega sve drugo boji. A ko se boji svijeta, Allah delleanuhu uini pa se on boji svega i svaeg.

Omer ibn el-Hattab, radijallahu `anhu, rekao je: "Druite se i izbjegavajte druenje", to jest, budite drugovi u lijepim poslovima, a izbjegavajte ljude u hravim poslovima. Musliman je duan prema muslimanu: pomoi dobroinitelju, odazvati se onome ko ga pozove, zatraiti oprost za grijenika i uputiti istini onog koji istinu trai. Ko svom bratu muslimanu otkloni neku neugodnost, bie mu oproteni njegovi raniji (manji) grijesi. Prenosi se da je Uzvieni Allh rekao Ademu `alejhi-s-selam: "O Ademe, u etvero je sadrano sve to se odnosi na tebe i tvoje potomstvo. Jedno od toga je za Mene, jedno je za tebe, jedno je izmeu Mene i tebe, a jedno izmeu tebe i svijeta. Moje je: da samo Meni robuje i da mi ne smatra nikog ravnim. Tvoje je: da radi, a Ja u te kako bude radio nagraditi onog Dana kada ti Moja nagrada bude najpotrebnija. Izmeu Mene i tebe je: ti dovu upuuj, a moje je da je usliam. A izmeu tebe i ostalog svijeta je: prijatljuj i drui se s ljudima s onim radi ega eli da se oni drue s tobom." Razumijevanje je kao posuda u kojoj se uva znanje. Znanje vodi ka djelu, a djelo vodi u dobro. Strast vodi u grijeh. Imetak je bolest oholih. Ovaj svijet je pijaca na kojoj se kupuje onaj svijet. Teko, i opet teko, svakom onom koji Allahove delleanuhu blagodati troi u grijeenju prema Njemu! ovjee! Ne sastoji se vjerovanje u tome da se svijetu prikazuje vjernikom, a zavarava se pustim eljama. Istinsko vjerovanje je ono koje se urezalo duboko u srce i koje potvruju ovjekova dobra djela. Kada je Hasan bio obavijeten o smrti Davuda et-Taija, rahimahullahu, izjavio je: - Neka mu Allah oprosti grijehe! Bio je, tako mi Allaha, poput zdravlja iju vrijednost shvatimo tek onda kada ga izgubimo. Traite znanje - da biste razumjeli vjeru. Bavite se medicinom - da biste upoznali tijelo.Upoznajte gramatike znanosti - da bi va govor bio pravilan. Ko pogreno ui Kuran, lae na Allaha delleanuhu. U Kuranu stoji: A Kuran je ziasta knjiga zatiena, la joj je strana bilo s koje strane, ova Knjiga je objava Mudrog i hvale Dostojnog. (41:41-42). Pogreno uenje Kurana je ravno najveoj lai. Ne budi pohlepan, nee biti ponien. Ne moli od ljudi, nee ti se umanjiti, a ostae ovjek. Ako nisi blag, pokazuj se blagim. Ako nisi uen, nastoj da naui.ovjek je uglavnom onakav s kakvim se poistovjeuje. Savren ovjek je onaj, u kojeg se nae ovo etvero: vjera koja ga upuuje, razum za kojim se povodi, plemenito porijeklo koje ga uva, i stid koji mu dostojanstvo titi. A u koga se nae makar jedno od ovoga, on je u svom narodu meu odabranima. Kome e se musliman poaliti ako ne bratu muslimanu?! Jer, koga boli ono to njega boli ako ne boli njegova brata u vjeri?! Musliman je ogledalo muslimanu: preko njega on sagledava svoje mahane i uoava greke. Prije vas bi musliman znao sresti svoga brata pa mu rei: "Brate moj, ja ne mogu sve svoje grijehe ni znati ni vidjeti. Zato, ako u neemu vidi dobro, naredi mi da ga inim, a sprijei me u zlu!" Omer ibn el-Hattab, radijallahu `anhu, govorio je, "Allah se smilovao svakom onom koji nam ukae

na naa hrava djela!" Oni prije vas su primali savjete jedni od drugih i tako se meusobno pomagali. Vjernici su jedno: kad vjernika pogodi neka alost, to i ostale vjernike raalosti; kad se vjernik veseli, i ostali vjernici su veseli. Ti od svog prijatelja i druga ima udio od druenja s njima, pa odaberi sebi pravog druga i prijatelja. A za hravo drutvo bie pitan! ovjee, budi jako oprezan, jer ovjek esto uzima hranu koja mu nije dozvoljena, zalazi tamo gdje mu nije mjesto i sjeda u drutvo koje ga mijenja, i tako, malo po malo, odlazi njegova vjera a da to on i ne osjea. Znak da neko trai znanje u ime Allaha delleanuhu je njegova skruenost, pobonost i skromnost. Nastojte da prisustvujete denazama jer je u tome nagrada onom koji je strpljiv u onome to ga je pogodilo, onom koji klanja denazu i onom koji umrlog zagre. Ko prieka dok umrli bude zakopan, bie mu oproteno sedamdeset velikih grijeha. O ljudi, uvajte se odugovlaenja u poslu jer sam uo jednog od dobrih ljudi kako kae: "Mi ne elimo umrijeti prije nego to se pokajemo, a umiremo ne pokajavi se." Prije uzimanja hrane ima dvanaest lijepih svojstava, od kojih su etiri dunost, etiri sunneta i etiri pohvalna svojstva. Dunosti su: prouiti Bismillahi-r-Rahmanir-r-Rahim (U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog), smatrati jelo lijepim, zadovoljiti se postojeim i zahvaliti na toj blagodati. Sunneti su: sjediti na desnoj nozi, jesti ispred sebe, jesti trima prstima desne ruke i oblizati prste. A pohvalna svojstva su: oprati ruke prije i poslije jela, smanjiti zalogaj, dobro savakati hranu i ne gledati u lica prisutnih za vrijeme jela. Najvrijednija stvar je zarada na erijatski dozvoljeni nain i brat u vjeri koji, ako se s njim dogovara o ovosvjetskim poslovima, uvjeri se u ispravnost njegova miljenja, a ako se s njim dogovara o stvarima vjere, uvjeri se da je pravi znalac u tome. ovjek moe biti uen, a da ne bude poboan, a moe biti poboan, a da ne bude uen (razuman). Meutim, Muslim ibn Jesar je bio i poboan i uen i pametan. Divan li je bio Bekr ibn Abdullah! uo sam ga kako jednom zapovijeda da se bude blag i kako podstie na oprost rekavi: "O ljudi, zagasite svoju srdbu sjeajui se dehennemske vatre!" A Ebu Derda je rekao: "Dok je u srdbi, ovjek je najblii Allahovoj srdbi." Ko se okitio razumom, spasio se propasti. Lijepo postupaj s ljudima jer je zadravanje meu njima kratko. Dvoje ne mogu nikada zajedno: zadovoljstvo i zavist. Dvoje se nikada ne razdvajaju: pohlepa i mrnja. ovjek gospodari razumom, dareljivosu i blagou. Ne idi nikom osim onom ijem dobru se nada, od ije vlasti ne strahuje, iji blagoslov oekuje i ijim znanjem e se moi okititi