Od Abdullaha Ibnul-Mubareka rhm.

, se biljei da je pojam "lijep ahlak" definisao sljedeim rijeima: "Vedrina lica, injenje dobra uz ustruavanje od injenja ezijjeta i zla." Vedrina lica tj. da lice nae, pri susretu sa drugim stvorenjima, bude vedro, ilo i nasmijano, a suprotno tome jeste namrgoenost i namrtenost lica. Jedan pjesnik je to lijepo sroio u stihove: "Siniu moj, dobroinstvo je lahko Lice nek je vedro, a jezik nek je blag!" Vedrina lica je ono to unosi sreu u druge ljude, privlai njihovu ljubav i potovanje, a prsa, tvoja i njihova, ini prostranim i irokim. Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Vi neete moi sve ljude namiriti i zadovoljiti svojim imetkom, ali ih moete namiriti i zadovoljiti svojim vedrim licima i lijepim ponaanjem i ahlakom!"[i] Od Ebu Derijja el-Hudejmija r.a., se prenosi: "Rekosmo: O, Allahov Poslanie, mi smo ljudi beduini; podui nas djelu kojim e nas Allah d.., okoristiti pa ree: Nemojte potcjenjivati ni jedno uinjeno dobro djelo, pa makar i da nalije neto iz svoga suda u tui sud, ili da se svome bratu obrati vedra i smiona lica!"[ii] Kae Allah, subhanehu ve te'ala, govorei o Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u 4. ajetu Sure El-Kalem: Ti si (Poslanie) uistinu najboljeg morala! A u 21. ajetu Sure Al-Ahzab, stoji: Vi u Allahovom Poslaniku imate lijep uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji esto spominje Allaha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najljepeg ahlaka i on je na najbolji uzor u svom odnosu prema ashabima, komijama, svojoj porodici, pa i prema neprijateljima. Kae Abdullah bin Haris, radijallahu anhu: "Nisam vidio ovjeka da je bio vie nasmijan od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!" Enes bin Malik, radijallahu anhu, kae: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najaljivija osoba, kada je bio u drutvu sa djecom!" Kae Derir bin Abdullah, radijallahu anhu: "Nije Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uo moj glas pred svojom kuom, a da me nije uveo u kuu. Od kada sam primio islam nikada se nije sreo sa mnom, a da nije bio nasmijan!" Lijep ahlak u ophoenju prema ljudima je svojstvo Allahovih, subhanehu ve te'ala, poslanika i dobrih i iskrenih mu'mina, a on rezultira meusobnom ljubavi, povjerenjem i uvaavanjem, dok loe ponaanje rezultira mrnjom, nepovjerenjem i neprijateljstvom. Rije ahlak je mnoina arapske rijei hulukun i etimoloki znai: moral, ud, narav, priroda, prirodne osobine, karakter, ponaanje, ophoenje... Imam Kurtubi je definirao ahlak rijeima: Ahlak je skup osobina ovjeka pomou kojih ostvaruje kontakte sa drugim ljudima, a one mogu biti pohvalne i pokuene. U pohvalne osobine se ubrajaju: pratanje, blagost, plemenitost, dareljivost, strpljivost, izdrljivost prilikom iskuenja, samilost, ljubaznost, pomo muhtadnima (potrebnima) i drugo, a u pokuene osobine se ubrajaju njihove suprotnosti.

Imam Ibn Mubarak je lijep ahlak opisao rijeima: "To je vedrina, nasmijanost i injenje dobra i suzdravanje od uznemiravanja i injenja zla i neugodnosti drugima. Ahlak je brao i sestre sastavni dio naega imana i on ima posebno mjesto u islamu, a jedna od zadaa islama je izgradnja moralne linosti, koja e biti olienje iste vjere islama i samim time biti koristan lan drutva. Jedna od osnovnih poruka i zadaa islama je izgradnja moralnih vrijednosti kod ljudi, na to ukazuju i rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje biljei imam Ahmed: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista sam poslan da upotpunim plemenite osobine. (Ahmed) Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji biljei imam Buharija: Prenosi Dabir bin Abdullah, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Meni najdrai i najblii od vas na Sudnjem danu su oni koji su najboljeg ahlaka! (Buharija) Pa ko od nas eli da ga voli Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, i da se raduje njegovoj blizini na Sudnjem danu, neka bude to boljeg ahlaka, a ahlak je brao i sestre krasio nae dobre pretke, koji su bili moralne veliine, sve vei jedni od drugih! Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, savjetuje Ebu Zerra, radijallahu anhu, rijeima: Prenosi Ebu Zerr El-Gifari, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Boj se Allaha, gdje god bio, nakon loeg djela uini dobro djelo, pa e ga izbrisati i lijepo ophodi sa ljudima! (Ahmed) Lijepim ahlakom se upotpunjuje iman, kao to stoji u hadisu, koji biljei imam Tirmizija: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najpotpunijeg imana su oni mu'mini koji su najboljeg ahlaka, a najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim enama! (Tirmizija) Lijep ahlak je ono to e vjerniku posebno koristiti na Sudnjem danu, kada se budu vagala ljudska djela, pa blago onima koji se okite moralom, to potvruje predaja koju biljei imam Tirmizija: Prenosi Ebu Ed-Derda', radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema nieg teeg na Mizanu vjernika na Sudnjem danu od lijepog ahlaka." (Tirmizija) Lijep ahlak je put ka dostizanju stepena klanjaa i postaa nafila, udei za nagradom Allaha, subhanehu ve te'ala, kao to biljei imam Ebu Davud: Prenosi Aia, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Zaista e ovjek lijepog ahlaka sigurno dostii stepene klanjaa i postaa." (Ebu Davud) Lijep ahlak e biti razlogom ulaska u Dennet, kao to stoji u predaji koju biljei imam Tirmizija: