Yw & ;;u & ;;; vL"JT

Ji l__:,L;o\:
.

.J\.4t"JL.)\f\
...

,......

Naslov izvornika
Adabululfe
Autor
Ehu Hamid Muhammed EL-GAZALI
Navodi i komentar hadisa

Isam Faris el-Ho rasani i Muhammed Jun us uaj b

NORME PONAANJA U ISLAMSKOM BRATS'IVU

S arapskogna bosanski preveo: Sabahuddin SKEJI
Komentare i biljeke preveo: dr. Izet TERZI

Izdava
UBRIS d.o.o.

Za izdavaa:
Said KATICA

Recenzent prevoda
dr. Izet TERZI

Urednik

Tehniko ureenje,
desigi DTP
ZIS art design

tampa
BEMUST

Za tampariju
Mustafa BEIREVI

Izedin IKALO

Lektura i korektura

Hedijj a B. IKALO

Sarajevo, 2001./1422.h.g.

NORME
....,

PONASANJA
U ISLAMSKOM
BRATSTVU
EL-GAZALI
S arapskog na bosanski preveo

Sabahuddin Skeji
Sarajevo,

2001.

ISBN 9958-9516-2-2

UVOD

U ime Allaha Milostivog, Svemilosnog!

Vrijeme u kojem ivimo, zbog sve vee

okupiranosti onim to odvodi od razmiljanja o ahiretu,
nuno ukazuje na potrebu za dodatnim svjetlom koje
bi osvijetlila pomrinu u kojoj su se nali svi oni
pretjerano obuzeti ostvarenjem materijalistikih ciljeva
bez ahiretskih mjerila.
Dobri prethodnici su bili gorivo te svjetiljke,
a mi smo odluili da knjiga Adabul ulfe1 ugleda
svjetlo dana. Knjiga obiluje dokazima dovoljnim za
svakog razumom obdarenog i ispunjena je onim to
e smekati srca onih koji su ogrezli u materijalnom
i usmjeriti ih na meusobnu ljubav i bratimljenje.
Takva ljubav je zasnovana na zdravim temeljima,
osloboena egoizma i ljudskih zala. Svako ko ima
imalo ljudskosti u sebi, nakon (itanja) ove knjige e
nastojati stremiti ostvarenju uzvienog cilja.
1

Nonneponaar!fa

Autor je, shodno svom znanju, objasnio kako

trebaju funkcionisati meuljudski odnosi zasnovani
na istom temelju o kojem je govorio Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem,2 prvak i prvih i potonjih:
"Sedam vrsta ljudi e Allah staviti u Svoju hladovinu
na Dan kada druge osim Njegove ne bude bilo." Od
tih sedam je spomenuo i one koji se vole u ime Allaha,
koji se radi Njega sastaju i radi Njega rastaju.
Ova knjiga govori o vrijednosti bratstva i
bratskoj ljubavi u ime Allaha, te o osobenostima takve
veze kako bi ona bila ista samo radi sebe, utemeljena
na zdravim osnovima koje ivot ine prijatnim.
Naumpadoe mi rijei jednog pjesnika, Allah mu se
smilovao, kada kae: "Savren je jedino Allah,
bezgrijeni su Njegovi poslanici, a najbolji su oni ljudi
koji slijede poslanike onoliko koliko su kadri", imajui
na umu ajet:
"
"Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor. 3
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ahlak
(ponaanje i nain ivota) je bio Kur'an, kao to nam
o tome govori Aia, radijallahu anha,4 a ima li boljeg
ahlaka od Kur'ana koji je objavljen od Mudrog i
Sveznajueg?!

Neka je Allahov blagoslov i mir na njega

Kur'an: Ahzab, 21. (U knjizi je koriten prev od znaenja Kur'ana asnog od
Besirna Korkuta.)
4NekajeAllahzadovoljansnjom
3

Uistinu se meusobnom ljubavlju izgrauje

ugodan ivot, pa neka ljudski napredak graen na
bratstvu bude na cilj koji emo ivjeti i kojem emo
se predati kako bi se due iistile za provoenje
najbitnije zadae, a to je priprema za trajni ahiret.
Allah je Onaj koji podrku daje i On jedini vodi
ispravnom putu.

U ime Allaha, Milostivog u kojeg se

uzdam

Sva hvala Uzvienom Allahu koji je Svoje

odabrane robove prekrio Milou, njihova srca zbliio,
pa su, milou Njegovom, braa postali, a na ahiretu
su drugovi i p rijatelji ispunjeni meusobnom
ljubavlju.
Neka je salavat i selam na Muhammeda odabranika - sallallahu alejhi ve sellem, njegovu
porodicu i ashabe koji su ga slijedili rijeju, djelom,
predanou i dobrotom.
Meusobna ljubav u ime Allaha, bratstvo u
Negovoj vjeri, jesu jedno od najljepih dobrih djela
i ono to je najvrednije u meuljudskim odnosima.
Ispunjenjem odreenih uvjeta obino druenje moe
prerasti u istinsku bratsku ljubav u ime Allaha
Uzvienog.

lO

U tom bratstvu postoje prava, dunosti i obaveze

(hakk) koji, ako pazimo i vodimo rauna o njima,

iste tu bratsku vezu od bilo kakvih runih osobina i

utjecaja sa strane, te je tite i od ejtanskih podvala
i zavoenja. Provodei bratske obaveze pribliavamo
se Allahu, a voenjem rauna o njima zadobivamo
najvie stepene.
Cilj ove knjige smo pojasnili kroz tri poglavlja:
Prvo poglavlje:
O vrednotama bliskosti i bratstva u ime Allaha,

o uslovima tog bratstva te o stepenima i

koristima koje bratstvo sa sobom nosi.
Drugo poglavlje:
O

pravilima druenja, njihovim normama,

sutini i obavezama koje proizilaze iz toga.
Tree poglavlje:
O pravima muslimana, roaka, komija,
vladara, te o nainu na koji treba suraivati sa
onima koji ele ovo postii.

PRVO POGLAVLJE

13

O VREDNOTAMA BR ATSTVA I BLISKOSTI,

NJIHOVIM USLOVIMA, STEPENIMA I
KORISTIMA OD TOGA
Vrijednost bliskosti i bratstva
Znaj da je bliskost plod lijepog ahlaka5 a da j e
razdor i razilaenje plod runog i neizgraenog ahlaka.
Tako, lijep ahlak nuno vodi meusobnoj ljubavi, bliskosti
i povezanosti, dok r uan ahlak vodi mrnji, zavisti i
zavaenosti. Koliko god je voka zdrava i lijepa toliko je
njen plod ukusan i traen.

Lijep ahlak
Za vjeru je lijep ahlak izuzetno bitan. Allah hvali
Svog Vjerovje sn ika , sallallahu alejhi ve sellem, kada kae:

"Jer ti si, zaista, najljepe udi",6 a Vjerovjesnik,

sallallahualejhi ve sellem, ujednomhadisu7 kae: ,,Najvie
ljudi koji e ui

dennet bit e zbog bogobojaznosti

(takvaluka) i lijepog ahlaka.'18 Usame b. erik kae:

5 udoree, bonton
6 Kur'an: Kalem,4.

14
" Pitali smo: ' A ll ahov Poslanie, ta je najbolje to j e
dato ovjeku? ' O n odgovori: 'Lij ep a hlak'. "9 Poslanik,
sal l al l ahu alej hi ve sellem, kae: " Poslan sam da bih
"
upotpunio moral . 10 Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
je takoer rekao: "Najtee to e biti stavljeno na Mizan1 1
"
jeste lijep ahlak. 1 2 (Na istu temu svome ashabu) Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, kae: "Ebu Hurejre, potrudi
"
se da ima lijep ahlak. Ebu Hurej re upita: "A ta je to
"
Allahov Poslanie? On ree: "Da odrava vezu s onim
ko je prekinuo s tobom, oprosti onom ko ti je nepravdu
"
nanio i da onome ko tebi uskrauje. 1 3
Oito j e d a l ij ep a h l a k rezu l tira meusobnu
bliskost i prisnost.

Ljubav i mrnja u ime Allaha

Koliko god je lijepa voka toliko je ukusan nj en
plod. Mnogo se govorilo o samoj prisnosti i druelj ubivosti,
naroito ako su za fundament imali bogobojaznost i vjeru,
te A l lahovu lj ubav. O tome nedvosmisleno i sasvim
ubj edljivo govore mnogi aj eti i hadiske predaj e to j e
dovoljno razumom obdarenom ovjeku.

7 Hadis je svaka rije, in ili odobravanje preneseno od Muhammeda, sallallahu

alejhi vesellem, i kao takav vai za drugi fundamentalni izvor u islamu, odmah
poslije Kur'ana.
8 Hadis prenose: Buhari i drugi muhadisi
9 Hadis prenose: Buhari i drugi muhadisi
10
Hadis prenose: Buhari i drugi muhadisi
11
Vaga dobrih i loih djela
12
Hadis biljei: Timrizi
13 Hadis biljei: Bejheki

15

Uzvieni Allah kae, ukazujui na velianstvenost

"Da si ti potroio sve

ono to na zemlji postoji, ti ne bi sjedinio srca njihova,
ali ih je Allah sj edinio. " 14 I kae: "... 1 vi ste postali,
milou Negovom, prijatelji." 15 Allah kudi neslogu i kori
zbog nj e, pa kae: " Svi se vrsto Allahovog ueta drite
i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti
prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa
je On sloio srca vaa i vi ste postali, milou Njegovom,
prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On
nj e spasio. Tako vam Allah objanjava Svoj e dokaze,
da bi ste na pravom putu istrajali. " 1 6
blagodati kojom je obdario lj ude:

Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, kae: "Meni

najblii od vas bit e oni koji imaj u naj lj epi ahlak, koji
su skrueni i oni koj i mire i zbliavaj u."17 Poslanik,
sallal lahu alej hi ve sellem, je rekao i ovo : "Mu'min je
prijatan i on pomiruj e, a nema dobra u onom ko ne miri i
"
zbliuje i u ijem drutvu nij e prij atno. 's
P o slanik, s a l l a l l ah u a l ej hi ve s e llem, hvalei
bratstvo u vj eri, kae: "Kome Allah hoe dobro, da mu za
prisnog prijatelj a dobrog ovjeka, pa ako neto zaboravi,
on ga podsj eti i opomene, a ako se sj eti on mu pomogne
"
da to provede u praksi. 19

14 Kur'an: El-Enfal, 63.

15 Kur'an:Alilmran, 103.
16
Ibid.
17 Hadis biljei: Et-Tinnizi
1N
Hadis biljei: Ahmed
19 Hadis biljee: Ahmed, Ebu Davud i En-Nesai

16
(O bratstvu je) Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao i ovo: "Primjer dvojice brae pri susretu je
primjer dvije ruke koje peru jedna drugu. Nikad se dva
vjernika nee sresti a da Allah ne dadne da se okoriste
"
jedan drugim. 20

Bratstvo

u ime Allaha

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiui

na bratstvo u ime Allaha, kae: "Ko se, u ime Allaha, s
nekim zbratimi, Allah mu u dennetu podari toliko visok
stepen i poloaj koji ne bi mogao zadobiti nikakvim drugim
dobrim djelom."21
Ebu Idris Havlani je jednom rekao Muazu,
radijallahu anhu:22 "Doista te volim u ime Allaha." Muaz
mu ree: "Radu j se! Raduj se!H uo sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: "Jednoj
skupini ljudi na Kijametskom danu e biti pripravljena
prijestolja iji e naslonjai biti od svjetla

(nura).

Oni koji

na njima budu imat e svijetla lica poput punog mjeseca.

Kada svi ljudi budu u strahu, oni e straha biti poteeni.
To su Allahovi tienici koji ni za im nee tugovati niti od
ega strahovati.' Upitae: 'Ko su ti ljudi Allahov
Poslanie?' On ree: 'To su oni koji se vole u ime Allaha i
u ime Allaha se sastaju i sijete'."23

10 Daifhadis, biljei ga: Dejlemi

21

Daifhadis, biljei ga: Ibn Ebi Dunja

Nekaje Allah zadovoljan s njim
23 Hadis biljee: Malik i Ahmed
22

17

Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi slian hadis:

Oko Ara e biti prij estolj a od nura na kojima e sjediti
"
lj udi ij a e odjea biti od nura, lica e im blistati nurom,
koj i nisu ni vj erovj esnici, a ni ehidi. Na nj ihovom
poloaju e im zavidj eti i njihov poloaj prieljkivati i
vj erovj esnici i ehidi. Upita e : 'Ko su oni Allahov
Poslani e? Opii nam ih ! ' On ree: 'To su oni koji se
vole u ime Allaha, slij ede (ispravan put) u ime Njega i
meusobno se, radi Nj ega, posj euju' . "24
(Istiui vrij ednost bratske ljubavi) Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ne zavole se dvoj ica u
ime Allaha, a da onaj koj i j e drai Allahu ne bude
privrenij i svom prij atelju. "25
Kae se za dvoj icu koji se vole u ime Allaha, da
ako jedan od njih na ahiretu bude zasluio vei stepen i
poloaj Allah e i drugoga uzdignuti na isti poloaj i bit e
zajedno, kao to e se svo potomstvo sabrati sa svojim
roditelj ima, ili brani drugovi, j er bratstvo koje je zasnovano
u ime Allaha, nije nimalo slabije od bratstva po krvi.
O tome Uzvieni Allah kae: " Onima koji su

vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju

povela, p rikljuiemo djecu njihovu, a djela njihova
neemo nimalo umanjiti. " 26

24 Hadis biljee: Ebu Hurejre i En-Nesai

25 Hadis biljei: Buhari
26
Kur'an: Et-Tur, 21.

18

Ljubav je meusobno posjeivanje,

trud i potpomaganje
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u jednom
hadisi-kudsiji27 prenosi da je Uzvieni Allah rekao:
"Uistinu je zasluio Moju ljubav svaki onaj ko posjeuje
drugog radi Mene. Moju ljubav zasluuju oni koji se vole
radi mene. Moju ljubav zasluuju i oni koji se meusobno
potpomau radi Mene. "28
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (prenosei
govor Uzvienog Allaha) kae: "Allah e na Kijametskom
danu upitati: 'Gdje su oni koji su se voljeli radi Mene?
Danas u ih staviti u Svoju hladovinu, danas kad druge
hladovine osim Moje nema."29
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao i ovo:
"Sedmerica su onih koje e Allah staviti u hlad na Dan kad
drugog hlada osim Njegovog ne bude bilo: pravednog imama
(predvodnika, vou), mladia koji je odrastao u robovanju
Allahu, ovjeka ije je srce vezano za damiju od trenutka

hadis-kudsijj, u bosanskom jeziku ve uobiajen kao hadisi-kudsija,jeste

posebna vrsta hadisa koji bi se mogao definisati kao rijei Uzvienog Allaha
objavljene Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, najee saoptene direktno,
u snu ili nadahnuem, a koje nisu dio Kur'ana asnoga. On je, dakle, Allahov
govor interpretiran kroz rijei Muhru.mneda, sallallahu alejhi ve sellem, za razliku
od Kur'ana koji je rijeju i znaenjem od Allaha prenesen posredstvom meleka
Debraila. Postoje jo neke bitne razlike izmeu kur'anskih ajeta i teksta hadisi
kudsije: Kur'an je mu'diza, njegovi ajeti se ue u namazu, ne smije se uzimati
bez abdesta, onaj ko ga zanijee nevjernik je ... , dok nita od navedenog ne
vrijedi za hadisi-kudsiju.
28 Hadisi-kudsija, biljei ga: Ahmed
29 Hadisi-kudsija, biljee ga: Muslim, Malik, Ahmed i drugi muhadisi
27

19
kad izae iz nje dok se u nju ponovo ne vrati, dvojicu koji
se vole u ime Allaha, radi toga se sastaju i radi toga rastaju,
ovjeka koji u samoi spomene i sjeti se Allaha pa mu se
oi napune suzama i ovjeka koga pozove lijepa i ugledna
ena, a on kae: 'Bojim se Allaha!' i ovjeka koji dijeli
sadaku u tajnosti, tako da njegova ljevica ne zna koliko je
dao desnicom. "30
(O fadiletima posjeivanja) Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je rekao: "Ne posjeti ovjek ovjeka, u
ime Allaha, iz elje za njim i susretom s njim, a da melek
i z a njega ne p o v ie: 'Blago li se tebi, neka su t i
blagoslovljeni tvoji koraci i neka t i j e prijatan dennet! "'31
I (drugi hadis koji govori o istoj temi u kojem) Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Jedan ovjek je krenuo
da posjeti svog brata po vjeri u ime Allaha, pa je Allah
poslao meleka da ga presretne. Melek ga upita: 'Gdje si
krenuo?' ovjek ree: 'Hou da posjetim svog brata po
vjeri.' Melek ga upita: 'Ima neku potrebu kod njega?'
'Ne!' 'Zato to vas vee rodbinska veza?' 'Ne!' 'Zato to
ti je uinio dobro, pa se osjea dunim?' 'Ne!' 'A radi
ega onda?' ovjek odgovori: 'Zato to ga volim u ime
Allaha.' Melek tada ree: 'Allah me poslao tebi da ti
kaem da On voli tebe zbog tvoje ljubavi prema bratu i
da ti je odredio dennet' .'m Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: "Najvra imanska veza je ljubav u ime
Allaha i mrnja u ime Allaha.'m
30 Hadis biljee: Buhari i Muslim
31

Hadis biljee: Buhari, Ahmed i Tinnizi

32 Hadis biljee: Buhari, Ahmed i Muslim

33

Hadis biljei: Ahmed

20

Zbog svega navedenog ovjek mora imati

neprijatelje koje e mrziti samo u ime Allaha kao to nuno
mora imati prijatelje koje e voljeti u ime Allaha. Biljei
se da je Allah objavio jednom od vjerovjesnika: " Svojim
zuhdom - nezainteresovanosti za dunjaluk - si ubrzao svoju
linu slobodu i rahatluk ime si zadobio visok poloaj kod
Mene, ali, da li si u ime Mene prema nekome neprijateljstvo
iskazao ili u ime Moje prijateljstvo s nekim sklopio?"
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi uio dovu:
"Gospodaru moj, ne dozvoli da mi grjenik uini bilo
kakvo dobro kako bi ga zbog toga morao voljeti."34
Biljei se da je Allah objavio Isau, alehis-selam:
"Kada bi mi robovao onoliko koliko mi robuju stanovnici
nebesa i zemlje, a ne bi bilo u tom robovanju ljubavi u ime
Allaha i mrnje u ime Allaha, taj ti ibadet ne bi nimalo
koristio." Isa, alehis-selam, kae: "Umiljavajte se Allahu
tako to ete mrziti grjenike i pribliavajte se Allahu tako
to ete se od njih udaljavati i traite Allahovo zadovoljstvo

tako to ete srdbu prema njima ispoljavati. " Upitae:

"
"Ruhullah, pa s kim emo onda sjediti i druiti se? On
ree: "Druite se s onima koji kad ih vidite podsjete vas na
Allaha, njihove rijei i govor vam poveaju znanje, a njihovi
postupci vas podstiu da se trudite za ahiret."

U prijanjim predajama se biljei da je Allah

objavio Musau, alehis-selam: " Sine Imranov, budi oprezan
(budan) i izaberi sebi drutvo. Svaki tvoj prijatelj koji te
ne pomae da stekne Moje zadovoljstvo ti je neprijatelj."

34

Daifhadis, biljei ga: Dejlerni

21

U ranijim predajama se biljei da je Allah objavio

Davudu, alehis-selam: Davude, zbog ega si usamljen? "
"
Davud odgovori: Gospodaru, ostavio sam drutvo zbog
"
Tebe ! " Tada mu Allah ree: Davude, budi oprezan i biraj
"
sebi drutvo. Svaki prijatelj koji te ne prati tvojim putem
Meni, ostavi gal On ti je neprijatelj , on e ti srce uiniti
osornim i udaljiti te od Mene ! "
U predajama o Davudu, alehis-selam, takoer stoji
da je rekao: "Gospodaru, kako da me svi ljudi vole, kad
ima i onih koji odvode od puta prema Tebi? " Uzvieni
Allah mu odgovori: S ljudima postupaj shodno njihovom
"
ahlaku, a trudi se da to bolje obavi ono to je izmeu
Mene i tebe. " U drugoj predaj i stoji: S dunjaluarima
"
postupaj onako kako zasluuju, a s onima koji ele ahiret,
tako i postupaj . "
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Najdrai Allahu, meu vama, su oni koji su prijazni i koji
"
mire ljude, a naj mri su oni koji tue rijei prenose i
zavaaju brau. "3 5
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
takoer rekao : Allah je stvorio meleka ija j e j edna
"
polovina od vatre, a druga od snijega. Taj melek govori :
' Gospodaru, kao to si uskladio vatru i snijeg, tako uskladi
i srca Tvoj ih dobrih robova ' . "36

35
36

Daifhadis, biljei ga: Taberani

Daifhadis, biljei ga: Ibn Hiban

22

(Istiui izuzetnost bratske lj ubavi) Pos lanik,

sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: " ovj ek ne zavoli
drugog u ime Allaha, a da mu Allah ne podigne stepen u
dennetu. " 37 U drugom hadisu (na istu temu) Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: Oni koji se vole u ime
"
Allaha imaju mj esto kod Allaha u kulama od crvenog
rubina. Svaka kula ima sedamdeset hiljada soba, odakle
promatraju dennetlije. Oni dennetlijama svijetle kao to
sunce svijetli zemljanima. Dennetlije e govoriti: 'Hajde
da vidimo one koji su se voljeli u ime Allaha, oni imaju
odjeu od zelene svile, a na elima im pie: - Oni koji se
vole u ime Allaha'. "3H

Predaje
Hazreti Alija, radijallahu anhu, kae: Morate se
"
potruditi da steknete iskrene prijatelje, j er su vam oni
dunj aluka i ahiretska oprema . P o s luaj rij e i
dehennemlija:'Pa nemamo m i zagovornika, n i prisna
prijatelja' ."39
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, kae: "Tako
mi Allaha, kada bih svaki dan uzastopno postio, i svaku
no uzastopno, bez spavanja, u ibadetu provodio i kada
bih sve to imalo vrij edi podijelio na Allahovom putu a
potom umro kad mi je propisano, ako ne bih u svom srcu
imao ljubavi prema onim koji Allahu robuju, i ako ne bih
mrzio grjenike, nita od svega mi ne bi koristilo. "
37 Daifhadis

38

Daifhadis

39 Kur'an: E-u'ara',

100-10 1.

23

Ibn Semak je, na samrti, rekao: " Gospodaru, zna

da, i kad sam Ti grijeio, uvjek sam volio one koji Ti
predano robuju, pa uini mi ljubav prema nj ima mojim
dobrim djelom koje e me Tebi pribliiti. "
Hasan, radijallahu anhu, je govorio: " ovjee,
nemoj da te zavaraju rijei onog koji kae: ' ovjek je s
onim koga voli. Ti nee biti s estitim osim ako i ti ne
ini djela koja ine oni. I idovi i krani su voljeli svoje
poslanike, ali nee biti s nj ima' . "
U ovome je naznaka da, sama ljubav u kojoj nema
bar dio prakse onih koj e volimo ili nj ihova praksa u
cijelosti, nee nam nimalo biti od koristi. Fudajl u jednoj
od svojih izreka kae: "Hoe da stanuje u Firdevsu i da
bude blizu Rahmana, u drutvu vjerovj esnika, estitih,
ehida i dobrih? ! Kojim to djelom? Koj i si to prohtj ev
ostavio, koju srdbu zatomio, ko je to s tobom rodbinske
veze prekinuo a ti ih obnovio, koju si to greku bratu
oprostio, kojeg si to roaka radi Allaha od sebe udaljio i
"
s kojim si se to strancem radi Allaha zbliio?
B ilj ei se da j e Allah obj avio Musau, alehis
selam: " Jesi li ikada ita samo radi Mene uradio? Musa
ree: 'Gospodaru, traj no sam Te se prisj eao, Tebi
klanj ao, Tebi postio i radi Tebe sadaku dij elio.' Allah
ree: 'Namaz je tvoj dokaz, post ti je zatita, sadaka ti je
hladovina, a zikr ti je svij etlo (nur). Nego ta si Meni
uradio? ' Musa, alehis-selam, ree: ' Gospodaru, reci mi
ta je to to je radi Tebe? ' On ree: 'Musa, jesi li u ime
Moje ikada s nekim prijateljevao? Da l i si zbog Mene
ikad prema nekome neprij ateljstvo ispolj io?"'

24

Musa, alehis-selam, je iz toga zakljuio da je

najvrednije djelo ljubav u ime Allaha i mrnja u ime Allaha.
Ibn Mes'ud, radij allahu anhu, kae: "Kad bi ovjek u ibadetu
kod Kabe, proveo sedamdeset godina, opet bi ga Allah na
Kijametskom danu proivio s onim koga je volio. "
Hasan b. Ali kae: "Opiranje grjeniku je djelo koje
pribliava Allahu. " Neki ovjek je rekao Muhammedu b.
Vasiu: "Volim te samo radi Allaha. " Muhammed ree: "Neka
"
i tebe voli Onaj radi koga ti mene voli! , potom se okrenuo
"
od ovjeka i rekao: Gospodaru, traim zatitu i utjeem
"
Ti se od toga da budem voljen radi Tebe, a Ti srdit na mene!
Neki ovjek je doao kod Davud Taija, pa ga on

upita: " ta ti treba?'' ovj ek ree: " Posjeta tebi. " Davud
ree: " to se tie tebe ti si uradio dobro dj elo svojom
posj etom, ali gledaj u emu sam ja! " (Potom se naglas
poe preispitivati): "Ko si ti da bi te se posjeivalo? Jesi
. ?"
h. zahid
. "Ne, Allaha mt.t" "Cmts h puno tbadeta?. " "Ne,
"
"
Allaha mi! "Jesi li od dobrih? "Ne, Allaha mi ! " Nakon
svega se okrenuo i poeo koriti samoga sebe: "U mladosti
si grijeio, kad si ostario poeo si se prikazivati drugima
bolj i nego to zapravo jesi, a Allaha mi, onaj ko se drugima
pokazuje bolji nego jeste, gori je od grj enika. "
.

. v

Omer, radijallahu anhu, je rekao: "Kada neko od

vas osjeti ljubav prema bratu muslimanu, neka je se dri,
"
jer rijetko kada doe taj osjeaj .
Mudahid kae: "Oni koji se vole u ime Allaha,
kada se sretnu i nasmijee se jedan drugome, s nj ih grijesi
spadaju kao to suho lie spada sa drveta u jesen. "

25

Fudajl veli: Samo gledanje, ispunjeno ljubavlju

"
milou, u lice svoga brata u ime Allaha, jeste ibadet. "

Pojanjenje b ratstva u ime Allaha i nje govo

razlikovanje od dunjalukog bratimljenja
Znaj da ljubav u ime Allaha i mrnja u ime Allaha
nije sama po sebi posve jasna. U narednom odlomku emo
pokuati otkloniti reene nejasnoe.
Razlikujemo dvije vrste druenja: ono koje nastaje
zbog podudarnosti, kao rezultat komiluka, ili (rezultat
sluaj nih) susreta u biblioteci, kol i , ar ij i , ili pred
uredima ili na putovnju .. . ; i ono koj e sami (svj esno)
biramo, a to nam i jeste cilj objasniti.
Bratstvo po vjeri, bez ikakve sumnje, potpada pod
ovu drugu vrstu druenja, jer nema nagrade osim za ona
dj ela koja dragovoljno (svj esno) inimo, a podsticaj na
djela je samo za ona koja moemo birati hoemo li ih
uraditi ili ne. Druenj e je pojam koj im oznaavamo
zajedniko sjedenje, meusobno saobraanj e i bliskost.
Sve ovo navedeno moemo traiti samo od onog
koga volimo, jer onog koga ne volimo, nastojimo ga izbjei
i ne dolaziti u dodir s njim. Voljeni, ili se voli radi samog
sebe, ne elei da se preko njega doe do nekog drugog,
ili da bi se preko njega ostvario eljeni cilj. Taj cilj moe
biti ogranien na dunjaluk i njegovu korist, ili moe biti
vezan za ahiret i Allaha Uzvienog. To su etri vrste.
to se tie prve vrste, (koj a se ogleda u) tvojoj
ljubavi prema ovjeku radi njega samog, to je mogue samo
uz uslov da on, sam po sebi, bude ti drag, u smislu da ti je

26

milo kad ga vidi, kad vidi njegovo ponaanje, jer se ponaa

onako kako misli da treba. Sve to je lijepo prijatno je
onome ko je sposoban da vidi tu ljepotu, a sve to je prijatno
je i drago. Ono to je prijatno dolazi poslije vienja neega
da j e dobro, a vienj e neega takvim je dolo nakon
odreenih okolnosti.

Podudarnost naravi
Podudarnost naravi, a potom simpatij a, dolazi ili
zbog vanjskog izgleda: skladno razvijenog tijela i lijepog
lica ili zbog unutarnjeg izgleda promiljenosti: lijepog
ahlaka koji nuno projicira i lijep manir, a promiljenost
uzrokuj e nauenost. Sve to izaziva naklonost kod onog ko
ima zdravu narav i zdrav razum. Sve ono emu je ovjek
naklonjen i u emu uiva je i voljeno.
U meusobnoj povezanosti srce ima neto to je
tajanstvenije od reenog. Nekada se dvije osobe zavole
bez toga da su obraale panju na vanj ski izgled ili na
lijepe manire. Razloge moemo nai u nekim unutranjim
porivima koji su nuno doveli do ljubavi.
Slinosti se meusobno privlae, a unutranje
slinosti nisu vidlj ive i ovjek nije uvijek kadar da ih
pronikne. O tome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
govori u hadisu: "Due su postrojeni vojnici, pa koje se
upoznaju u praboravitu dua (berzehu) te se i na dunjaluku
zblie, a koj e se u berzehu ne zblie i na dunj aluku su
oprene jedna drugoj . "40
40

Hadis biljee: Buharija i drugi muhadisi

27

Oprenost je rezultat neslaganja, a bliskost rezultat

slaganja, za koje se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
izrazio: upoznavanja. U jednoj drugoj predaji Muhammed,
sallal l ahu alejhi ve sel lem, kae: Due se sretnu i
"
namiriu jedna drugu. "41 Neki uenjaci tumae ovaj hadis
tako to kau: "Allah je due podijelio na dvije grupe od
kojih je jedna grupa inila tavaf oko Ara, pa koje su se
due tu upoznale, ako se na dunjaluku sretnu, nastavit e
druenj e . " Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Dvije vjemike due se upoznaju na razdaljini koliko je
"
dan hoda, a da jedna drugu nikada prije nisu srele. "42
Prenosi se da je neka ena u Mekki nasmijavala
ene, a i u M edini je bila slina njoj . Jednom je Mekkel ijka
dola u Meinu i posjetila Aiu, radijallahu anha. Svojom
priom ju je zasmijala. Aia, radijallahu anha, ju je upitala
gdje konai, a ena je rekla da konai na tom i tom mjestu.
Bila je to kua one Medinjanke koja je isto tako nasmijavala
ene. Tada je Aia, radiallahu anha, rekla: Istinu je rekao
"
Allahov Poslnik, sallallahu alejhi ve sellem. ula sam ga
da kae: 'Due su pos trojena vojska. . .
'"

Tajna uroene sklonosti

Istina je da vienje i kontakt potvruju bliskost,
ako se (due) podudaraju. Podudamost naravi i manira,
bilo vanj skih, bilo unutamjih, je razumljiva, ali uzrok te
podudamosti je, za ovjeka, nedokuiv.
41
42

Daifhadis, biljei ga Taberani

Hadis biljei: Ahmed

28

Astrolog bi prorekao : "Ako se nj egova zvijezda

poklapa u estini ili treini sa zvijezdom drugog, to je
znak njihove skladnosti i ljubavi, a ako stoji nasuprot druge
"
zvijezde ili u etvrtini, onda je to znak mrnje.
Ako bi ovo prihvatili kao istinu, predstavlj alo bi
vei problem nego to ga imamo u odreivanju skladnosti
i sklonosti, te stoga to nema nikakvog znaaja.

Nama je od sveukupnog Znanj a dato vrlo malo.

Da bi povjerovali u sve navedeno, dovoljno nam je ono
to vidimo i to probamo, a o svemu tome imamo i predaje.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Kada bi vjernik doao na skup gdje ima stotinu licemjera
(munafika) a jedan vjernik, on bi izabrao mjesto pokraj
vj ernika. "43
Ovo sve upuuje na to da se slinosti privlae,
makar mi to i ne osjeali. Malik b. Dinar bi govorio :
"Dvoj ica se nee druiti, osim ako j edan od nj ih ne
posjeduje makar jednu osobina od onog drugog. Ljudi su
po svom izgledu kao i ptice. Dvije razliite ptice nee letjeti
zaj edno, osim ako meu njima nema neto to ih povezuje. "
Kada j e j ednom vidio goluba i vranu zaj e dno
iznenadio se i zbunjeno rekao : "Zajedno su, a ne slie
"
jedna drugoj . Tek kad su ptice poletjele, vidio je da su
obadvije sakate u nogu pa mu je sve bilo jasno. Tada je
"
rekao: "To je tajna njihove bliskosti.

43

Hadis biljei: Dejlemi

29

Zbog toga jedan od uenih kae: " Svaki ovjek je

sklon sebi slinom, kao to svaka ptica leti sa svojim
jatom. Ako se dvojica sloe nekada, a razliite su naravi
i lika, nuno e se razdvojiti. "
Dokuivi ovu istinu jedan od pjesnika je rekao:

Upita neko :
Kako se rastaste?
Odgovor pravedan dadoh:
Ne bijae mi nalik
pa ga ostavih
a lj udi su samo likovi i na/iija.

Ljubav prema lijepom

U predhodnom odlomku vidj eli smo da se ovj ek
voli zbog svoj e biti, ne iz neke koristi, bila ona trenutna
ili naknadna, nego samo radi slinosti i podudarnosti
naravi. U ovu grupu spada i ljubav zbog ljepote uz uvj et
da nema za cilj ostvarenje strastvenih prohtj eva. Lijepa
slika j e sama po sebi prijatna. Ako se iskljui strast, ovjek
e uivati u pogledu na voe, svj etlost, cvij e e, j abuku
proaranu rumenilom, tekuu vodu, zelenilo, ne imaj ui
za cilj nita drugo osim naslaivanj a ljepotom.
Ova vrsta ljubavi je sasvim drugaija od ljubavi
prema Allahu. To je uroena ljubav i duevni prohtj ev i
to se moe nai i kod onog ko ne vjeruj e u Uzvienog
Allaha. Ova ljubav, ako je vezana za neto runo, postaj e
i sama runom: gledanj e lijepih a zabranj enih prizora da
bi se ovj ek naslaivao. A ako iza te ljubavi ne postoj i
nita pogano, onda nju neemo n i hvaliti a n i kuditi, jer

30

ona moe biti pohvalna, pokuena, ili obina koju niti

hvalimo niti kudimo.
Drugu vrstu predstavlja ona ljubav u koj oj ovjek
voli nekoga kako bi preko njega ostvario neto drugo. Tako
bi volj en i bio sredstvo za ostvarenj e neeg drugog.
Sredstvo da se stigne do voljenog i elj enog j e takoer
volj ena. Ono to se voli radi nekog taj neko je stvarno
voU en, ali ono to vodi nj emu je takoer vo ljeno. Zbog
toga ljudi vole zlato i srebro (novac) mada od njih samih
nemaj u koristi, j er niti se mogu j esti niti odij evati, ali su
sredstvo kojim postiemo eljeno. Ima ljudi koji vole zlato
i srebro, jer nj ima ostvaruju ciljeve, ugled, poloaj , imetak
ili znanje. S lian tome je i primjer ovjeka koji voli svog
pretpostavljenog ali samo radi toga to e se okoristiti
njegovim imetkom ili ugledom, a voli i njegovu svitu
(saradnike) jer e oni, u prisustvu pretpostavlj enog, o
njemu lijepo izraavati.
Sredstvo, ako j e ogranieno samo na dunj aluki
cilj , ne potpada pod ljubav prema Allahu Uzvienom, nego
se eli samo ono to j e na duljaluku, kao ljubav uenika
prema uitelju, i to je izvan ljubavi prema Allahu.
Uenik voli uitelj a j er e od nj ega stei znanje.
Njegov cilj je znanje, meutim ako on tim znanjem ne eli
Allahovu b lizinu, nego da bi stekao ugled i imetak, onda
je njegov krajnji cilj ugled, imetak i obljubljenost u masama.
Tada je znanje sredstvo koje ga vodi cilju, a uitelj sredstvo
do znanj a.
U svemu tome nema nita od ljubavi prema Allahu,
jer sve to vidimo i kod onih koji ne vjeruju u Allaha.

31

Pokuena i dozvoljena ljubav

Ako bi neko elio zloupotrijebiti svoj poloaj :
poniavnje svoj ih vrnjaka, prisvajanj e imovine siroadi,
tiraniziranje podanika i sl., onda je ta ljubav pokuena.
Ako se eli ostvariti neto progresivno i dobro,
onda je ta elja poeljna i dozvoljena. Samo u tom sluaju
krajnji cilj opravdava sredstvo pri emu je cilj vezan za
to sredstvo, a ne opstoj i sam po sebi.
Treu vrstu predstavlja ona ljubav u kojoj ovjek
voli nekoga, ne radi njega samog, ve radi drugog, a taj
drugi nema nikakve veze sa linim udjelom na dunjaluku,
nego je njegov lini cilj ostvariti sreu na ahiretu. Primjer
je sasvim jasan: neko voli svoga uitelja (ejha) jer e ga
on dovesti do znanja, a uz to znanje on e kvalitetnije i
ljepe naueno provoditi u djelo. Njegov krajni cilj kroz
znanje i praksu jeste uspjeh na ahiretu. Navedeno spada u
kategoriju onih koji voli u ime Allaha Uzvienog. Tako je
i sa onim uiteljem koji voli svoga uenika jer e njemu
p redati znanj e, ( a tim inom) e postii nagradu za
poduavanje i time se uzdii do stepena onih koj im meleki
ukazuju poast.
Isa, alejhis-selam, kae: Ko zna, radi sukladno
"
svome znanju i druge poduava njemu, takvog na nebesima
zovu Poaeni . "
Poduavanje nije mogue ako nema uenika, pa
j e uenik sredstvo koj im u itelj (ejh) ostvaruj e ovaj
visoki stepen. Ako uitelj zavoli uenika zato to mu je
on sredstvo, jer je svoja prsa uinio oranicom za sijanje

32

znanj a, to j e bilo u zrokom za uzdizanj e na stepen

potovanja od meleka, takav spada u one koji vole u ime
Allaha. ak i onaj koji dijeli u ime Allaha, pa okupi goste
i priredi im raznovrsna ukusna j ela elei Allahovo
zadovoljstvo, pa zavol i kuhara zbog nj egove kuharske
vjetine, i takav spada u one koji vole u ime Allaha. Tako
je isto i s onim koj i zavoli nekog zbog toga to mu je
ukazao na one koj ima je potrebna sadaka. I ta ljubav je u
ime Allaha. Nadovezujui se na navedeno rei emo: Ako
"
ovj ek voli nekoga ko e mu sluiti, prati odjeu, istiti
kuu, kuhati mu, da bi se on mogao posvetiti uenju i
ibadetu i ako ga je uposlio samo da bi imao vremena za
ibadet, takav se smatra da voli u ime Al laha. Ili drugi
primjer: ako voli onoga ko ga plaa, odijeva i hrani i
podmiruje mu sve dunjaluke potrebe, a sve da bi mogao
biti predan naukovanju i ibadetu te dj elima koj a ga
pribliavaju Allahu i taj je od onih koji vole u ime Allaha. "
Jedna grup a d obrih prethodn ika je b i l a pod
patronatom bogataa, pa su i jedni i drugi bili od onih
koji se vole u ime Allaha.
Takoer, ko oeni estitu enu da bi se sauvao
od ejtanskih spletki i uz nju sauvao svoju vjeru, ili da
bi mu rodila estito dijete koje e moliti Allaha Uzvienog
za njih, i ako voli tu svoj u suprugu kao sredstvo kojim e
ostvariti reene vjerske ciljeve, i takav je od onih koj i
vole u ime Allaha.
Zbog toga u predajama nalazimo veliku nagradu
onome koji troi na svoju porodicu, ak i za zalogaj koji
ovjek stavi u usta svojoj suprugi.

33

Ukratko, svako onaj ko eli postii Allahovo

zadovoljstvo, ljubav i susret s Nj im, makar i preko nekog
sredstva, spada u one koji vole u ime Allaha.
Neprihvatlj ivo je da se neto voli bez ikakve
svrhe, a u navedenom sluaju evidentna je ljubav i elja
za Allahovim zadovolj stvom.

Mijeanje pojmova
Pojasnit emo: ako se kod ovjeka nau dvije vrste
ljubavi, ljubav prema Allahu i ljubav prema dunjaluku, a
mogue j e da se obje vrste ljubavi nau kod ovjeka te da
on bude pogoen kao sredstvo kojim e se ostvariti i j edno
i drugo. Ako nekoga volimo zato to s njim moemo postii
i dunjaluku i ahiretsku sreu, onda smo od onih koji vole
u ime A llaha. Rjeit je primj er uenik koji voli svoga
u i te lj a j er ga p oduava vj eri , a i stovremeno ga i
stipendira. Vol i ga zbog toga to mu omoguava ugodan
ivot na dunj aluku, a poduavanjem ga vodi ahiretskoj
srei. Tako je uitelj sredstvo za ostvarenje obadva cilj a.
Taj uenik j e od onih koj i vole u ime Allaha.
Ljubav prema Allahu nij e uslovljena totalnim i
bezuslovnim ostavlj anjem dunj aluka, j er dova koju su
morali uiti poslanici u sebi sadri i dunjaluk i ahiret.
Najbolj i dokaz za navedenojeste ajet u kom Uzvieni Allah
kae: " Gospodaru n a, podaj nam dobro i na ovom i n a

onom svijetu . " 44

44 Kur'an: El-Bekare, 201.

34

Isa, alejhis-selam, u svojoj dovi kae: "Gospodaru,

ne dozvoli da se mnome naslauju moji neprijatelj i . Ne
dozvol i da moj prij atelj o meni loe misli. Ne uini da
propadnem u svom vjerovanju i ne dozvoli da mi dunj aluk
bude glavna preokupacija. "
Neprijatelj sko naslaivanj e je uinio jednom od
dunjalukih stvari, ali nije rekao: Ne dozvoli da mi dunjaluk
"
ita predstavlja, " nego je rekao: Nemoj da mi dunjaluk bude
"
najvea (glavna) preokupacija. "
A llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u
svojoj dovi kae: Gospodaru, podari mi milost kojom u
"
postii ast da uivam Tvoj u plemenitost i na dunjaluku i
na ahiretu. "45 I govorio j e: "Gospodaru, zatiti me
dunjalukih kunj i i ahiretske patnje. "4 6
Uope, ako elj a za sreom na ahiretu nij e u
suprotnosti sa ljubavi prema Allahu, kako onda da bude u
suprotnosti s njom i elja za zdravljem i lijepim ivotom na
dunjaluku? Dunjaluk i ahiret oznaavaju dva stanja: jedno
je trenutno, a drugo tek treba da se ostvari, pa kako je onda
mogue da ovj ek voli sebi dobro sutra, a ne eli ga danas.
Voli svoje sutra, j er e to zasigurno biti i potraj ati, a ono
to e se sigurno desiti, takoer, treba da se prielj kuje.
Trenutna zadovolj stva su podijeljena: ima onih
koja su suprotna ahiretskim tenjama jer odvraaj u od nj ih,
a od kojih su poslanici i evlij e traili zatitu i preporuili
nam da ih se klonimo; a ima i onih koj a nisu u suprotnosti
s ahiretskim tenjama pa ih oni nisu izbjegavali, kao brak,
5 Hadis biljei: Tinnizi.
46 Hadis biljei: Ahmed

35

halal hrana i s l . Sve ono to je oprena ahiretskim

uivanjima, normalno je da e svaki razuman to mrziti; i
to e mrziti racionalno, ali ne i prirodom, kao to npr.
mrzi uzeti neto sa sofre nekog od kraljeva, bez obzira
koliko to ukusno b ilo, jer ako bi uzeo bila bi mu odsjeena
ruka ili glava. ovj ek to ne ostavlja zato to nij e ukusno
ili zato to mu se ne svia, nego zbog toga to mu njegov
razum to spreava pa se u nj emu j avila odboj nost zbog
tete koj u taj in sa sobom nosi. Cilj navedenoga zapravo
jeste ukazati na to da - ukoliko (uenik) voli svoga uitelja
zbog toga to ga poduava i stipendira, ili (ako uitelj )
voli svoga uenika zbog toga to ima koga uiti i to g a
ima neko sluiti - prvo o d ovoga predstavlja trenutnu, a
drugo ahiretsku korist. I j edan i drugi spadaj u u one koj i
vole u ime Allaha, ali pod jednim uslovom, a to j e svjesnost
da ako bi mu npr. uitelj uskratio znanj e svome ueniku ili
ako bi uenik oteao predavanje svome uitelju, umanj ila
bi se i ljubav zbog toga. Onoliko koliko se izgubi ljubavi
zbog toga je u ime Allaha i za toliko se ima nagrada. Uopte
nij e pokueno da se tvoj a ljubav prema ovj eku povea
zbog vie razloga koj im si vezan za njega, pa ako on uskrati
neto od toga, smanjuj e se i tvoj a ljubav, a ako neto
povea, povea se i tvoja lj ubav prema njemu. Tvoj a
ljubav prema zlatu nij e ista kao ljubav prema srebru, jer
nisu jednake vrijednosti. Svima je znano da se zlatom moe
ostvariti mnogo vie nego srebrom.
Dakle, poveanje ljubavi ide s poveanjem cilj a
pa (valj a istai da) nij e nemogue spajanje dunjalukih i
ahiretskih cilj eva, to spada u ljubav prema Uzvienom
Allahu. Svaka ljubav bez vjere u Allaha Uzvienog i Sudnj i

36

dan, a koj u je nemogue i zamisliti, ne spada u ljubav u

ime Allaha. Tako j e i sa svakim poveanjem ljubavi: da
nema vj ere u Allaha, ne bi bilo ni tog poveanja. Svako
poveanje ljubavi je u ime Allaha. To, mada je s loeno,
vrlo je vrijedno. Durejri kae: "Ljudi su u prvoj generacij i
meusobno saobraali n a osnovama vjere, sve dok vj era
nij e otanj ila; u drugom stolj eu su svoj u saradnju gradili
na povj erlj ivosti, dok povj erlj ivosti nije nestalo; u treem
je to bila pristojnost, dok i nje nije nestalo, a sada je ostao
strah i nada. "
etvrta vrsta: - Da voli u ime Allaha i za Allaha,
a ne da bi ostvario neki drugi cilj , bilo znanje, bilo neto
drugo. Ovo j e najvei i najpreciznij i stepen, ali je i
nagrada za nj ega najvea. I ovo je mogue na nain da
voli sve ono to je vezano za Voljenog, makar ta veza bila
i daleka. Ako neko voli ovjeka neizmjernom ljubavlju,
onda voli i one koje taj ovj ek voli, voli one koj i vole tog
ovjeka, voli njegove sluge, voli one koj i njegov voljeni
hvali , one koj i ele da udovolje nj egovom voljenom . . .
Bekije b.Velid kae: ovjek kad zavoli vjernika, zavoli
"
i njegovog psa. " O tome nalazimo potvrdu u stihovima
koji govore o dvoje aiklija. Zbog toga se uvaju dijelovi
odjee voljene osobe da bi podsjeali na nju, voli se nj en
dom, prijatelji, komije. . . Mednun b.Amir je rekao:

Kad prolazim pored kue vo(jene

(jubim njene zidove i zidove komijske
nisam srcem ja u kuu za(jubljen
nego volim onu koja u njoj stanuje

37

Iskustvo nas, dakle, upuuje na to da se ljubav

grana, od same voljene osobe na ono to je okruuje, i
sve ono to je, na bilo koji nain, vezano za nju, ali je to
osobenost onih koji izgaraju u ljubavi. Stvarna ljubav nee
se zadrati na onom koga volimo, nego e se od njega
proiriti i na ono to ga okruuje i to je vezano za njega,
a sve srazmjerno snazi nae ljubavi.
Slino je i sa ljubavi prema Allahu ako ona
prekrije i ispuni srce pa dospije dotle da ga u potpunosti
svlada, onda se ta ljubav grana i na sve ostalo, jer sve to
postoji jeste samo produkt Allahove Svemoi. Onaj ko
voli nekoga voli i ono to taj uradi. Zbog toga bi Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kada bi mu donijeli rane
plodove, potrao njima svoje oi i r ekao: "Oni s u
najsvjeije djelo naeg Gospodara."47
Ljubav prema Allahu nekad se ispoljava zbog
iskrenog nadanja u Njegovo obeanje i zbog onog to
ovjek oekuje kao nagradu na ahiretu, a nekad zbog onog
to je ovjek iskusio kao Njegovu podrku i blagodat, a
nekad zbog Njega samog i ni zbog ega drugog, to
predstavlja najvei stepen ljubavi. O tome emo govoriti
u poglavlju o ljubavi u

Ihjau.4R

Kako ljubav prema Allahu jaa ona se grana na

sve ono to je vezano za Njega, pa ak i na ono to bol
izaziva, ali jaka ljubav umanjuje bol i poveava radost
zbog djela Voljenog. Samo nanoenje bola potpuno ublauje
n Hadis biljee: Timllz:i i Ebu Davud
4 Puni naziv ovog Gazalijinog monumentalnog djela je: "Ihj au 'ulumid-din"

Oivljavanje 1jerskih znanosti

38
tu bol. To je slino udarcu kojeg dobijemo od voljene osobe

ili ukoru, jer ljubav koju osjeamo zatomljuje tu bol.

Neki su voljeli Allaha toliko da su rekli: "Ne
razlikuj kunju i blagodat, jer sve je od Allaha, a radujemo
se samo onom u emu je njegovo zadovoljstvo." Jedan od
aika je rekao: "Ne elim da steknem Allahov oprost kroz
grijeenje Njemu."
Semnun kae:

Nemam osim Tebe cilja

Kako hod iskuaj me

Plod ljubavi prema Allahu

Ljubav prema Allahu, kada dovoljno osnai, nuno
daruje ljubav prema onima koji Allahu robuju, bilo znanjem
ili djelom, a i prema svima koji posjeduju bilo koje svojstvo
drago Allahu: lijep ahlak, ponaanje shodno vjeri ...
Nema nijednog vjernika koji voli ahiret i voli
Allaha, a da nee - kada mu se spomenu dvojica: vjernik
pobonjak i grjenik neznalica - osjetiti naklonost prema
vjerniku pobonjaku. Kasnije reena naklonost slabi ili
jaa, srazmjerno njegovoj snazi ljubavi prema Allahu i
.
.
nJegovoJ snazi VJere.
Ova naklonost (kod ovjeka) se javUa, bez obzira
to (on) ne vidi ni jednog od dvojice pomenutih, niti e
od njih imati ikakve koristi, ni na dunjaluku ni na ahiretu.
Ta naklonost, sama po sebi, jeste ljubav u ime Allaha i za
Allaha, bez ikakvog interesa. ovjek pobonjak se voli
zato to ga Allah voli i zato to on ini ono ime je Allah

39

zadovoljan i zato to on voli Allha Uzvienog i zauzet je

robovanjem Njemu. U sluaju da naklonost ( prema
vjerniku pobonjaku) oslabi, njegov utjecaj e oslabiti
pa e tako ostati uskraen za nagradu.
Ako ljubav ojaa to ovjeka tjera da se drui, da
pomae drugog te da se na tom putu trudi i duom i imetkom
i jezikom. Ljudi o njemu onda stiu razliita miljenja
shodno njihovoj razliioj ljubavi prema Allahu. Kada bi
ljubav bila ogran iena samo na koristi od voljenog,
trenutnoj ili naknadnoj, onda b i bilo nemogue voljeti
umrle uenjake, pobonjake, ashabe i tabiine, ak n i
Allahove poslanike, alejhimes-selam.
Ljubav prema poslanicima je uklesana svakom
pravom muslimanu u srce to se oituje (u situacijama kada)
neko od njihovih neprijatelja runo govori o njima,
refleksnom srdbom, a njegovom radou kada ih neko
hvali. Sve to spada u ljubav prema Allahu, jer su ti robovi
elita meu ostalim. Ko zavoli nekog vladara ili neku lijepu
osobu, on voli i njegove odabranike i njegove sluge i voli
sve one koji njega vole. Ljubav moe biti stavljena na
kunju nefsanski m prohtjevima. Nekada moe nadvladati
pa nefsu ne ostane n ita o s i m onol iko koliko treba
Voljenom. O tome se jedan pjesnik slikovito izrazio:

Hou da sam s njim a on me ostavlja

pa svoju elju ostavljam i uzimam njegovu
Drugi pjesnik je rekao:

I rana, ako Ti eli, nee me boljeti.

40

Lj ubav nekada moe navesti na to da neke od

prohtjeva odbacimo, a neke ne. Naprimjer, neko sebi moe
dozvoliti da prepo lovi imetak sa onim koga voli i l i da mu
da treinu i l i desetinu. Tako iznos postaje mjerilo ljubavi,
jer stepen voljenog se moe mjeriti samo onim to smo i
koliko smo spremni rtvovati za njega. Onaj ije srce bude
potpuno predano ljubavi prema nekome, taj nee ni ta
traiti za sebe. Naprimj er, Ebu Bekr S iddik, radijal lahu
anhu, za sebe nij e ostavio ni porodicu ni imetak: kerku,
koj a mu je bila radost oiju, dragovoljno je dao, a takoer

i itav svoj imetak. Ibn Omer, radij allahu anhu, kae: "Dok
j e Pos lanik, sallal l ahu alejhi ve s e l l em, j edne pr i l ike
sj edio sa Ebu Bekrom, radiallahu anhu, zaogrnut j ednim
ogrtaem ij e j e kraj eve sakupio na prsima, doao j e
Dibril, alejhis-selam, nosei m u selam od Allaha i upitao
ga: 'Allahov Poslanie, zbog ega je Ebu Bekr zaogrnut
ogrtaem na ovakav nain?' Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ree: 'Sav svoj imetak j e uloio za opremanj e
voj ske, prij e osloboenj a M ekke.' Dibril ree: ' Prenesi
mu selam od A llaha i pitaj ga: - Tvoj Gospodar te pita jesi
li zadovoljan svoj im siromatvom ili oajava?' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, se okrenu Ebu Bekru, radiallahu
anhu, i ree mu: 'Ebu Bekre, ovdj e je Dibril koj i ti nosi
selam od tvog Gospodara i pita te: - Jesi li zadovoljan sa
Mnom u siromatvu ili si nezadovoljan?' Ebu Bekr je tada
zaplakao i rekao: 'Zar na svog Gospodara da budem ljut i
nezadovoljan Njime? Zadovoljan sam svoj im Gospodarom.
Uistinu sam zadovoljan svojim Gospodarom ' . "49
9 Daifhadis,

biljei ga Ibn Hiban

41

I z reenog se moe vidjeti da svaki onaj koj i voli

uenjaka, pobonj aka ili nekoga ko eli znanje i ibadet ili
nekoga ko ini dobro, voli u ime Allaha i voli Allaha i za
tu ljubav ima onoliko nagrade koliko je ta lj ubav snana.
Ovo j e , zapravo, poj anj enj e i gradacija ljubavi u ime
A l l aha, a na sli an nain je problematizirano i pitanj e
mrnje u ime Allaha, ali o tome emo dati jo neka dodatna
obj anj enj a .

Tumaenje mrnje u ime Allaha

Znaj da svaki onaj koj i voli u ime Allaha mora i
mrziti u ime A l laha. Ako voli nekog ovj eka zato to j e
o n pokoran A llahu i volj en o d Allaha, a taj ovj ek grij e i ,
nuno e ga zamrziti j er o n grij e i A l l ahu i n ij e u
Nj egovoj milosti. Ko voli zbog neega, nuno i mrzi zbog
onog to je tome suprotno. Ovo su dvij e pojave koj e n e
mogu j edna b e z druge, to se naroito ogleda u naem
odnosu prema tim poj avama. Meutim, i ljubav i mrnj a
su bolesna klica zakopana u srcu i razvija se kada se otkriju
dj ela onih koj ima smo naklonj en i i l i onih koj ima nismo
naklonj eni, bilo da su oni blizu i l i daleko. Ako se ta ljubav
i l i mrnj a provede u praksu, zove se prij ateljstvo i l i
neprij atelj stvo.

" Jesi li zbog Mene s nekim

p rij atelj evao ili p r e m a n e k o m e , z b o g M e n e ,
neprij ateljstvo iskazao? " , kao to smo to ranij e naveli .
Uzvieni ka e :

Ovo j e j asno : ako s e radi o onome ko ti j e poznat po svom

robovanju (Gospodaru svih svj etova), tada ga voli, a ako
se radi o onom koga zna po grij eenju i runom ponaanju,
onda s i takvog kadar mrziti.

42

Izmijeanost robovanja i grijeenja

Problem nastaje onda kada se izmijea robovanj e i
grijeenje. Ti e upitati: Kako uskladiti ljubav i mrnju
"
koj i su meusobno suprotni?" Tako su opreni prij ateljstvo
i neprijateljstvo, podrka i suprotstavljanje.
Ja na to velim: "Navedeno nij e oprena j edno
drugom ako j e u ime Al laha. To se moe v i dj eti u
svakodnevnom ivotu. ovjek, kakve god osobine imao,
neke od njih e ti biti drage, a neke od njih e mrziti. Tako,
tu osobu, s jedne strane, voli, a s druge mrzi. Ako neko
ima lijepu a gijenu enu ili pametno i posluno, ali gijeno
dij ete, on voli zbog j ednog, a mrzi zbog drugog pa e i
svoje obraanje nj ima uskladiti prema jednom od ova dva
stanja. Pretpostavimo da ovjek ima troje djece: jedno
pametno i posluno, drugo glupo i neposluna i tree glupo
i posluno ili pametno i neposluna, - on e se svakom od
nj ih obraati ponaosob, na tri razliita naina, sukladno
razliitosti njihovih osobina.
Takav odnos treba graditi s onim koji ima vie
runih ili vie l ij epih osobina. Onaj koji ima i j edno i
drugo trostepeno izraeno, svakoj od njegovih osobina e
pridavati ljubav ili mrnju, prisnost ili odvratnost, a tako
"
i sa svim ostalim njegovim osobinama. Pa, kad upita:
"Ako se radi o muslimanu, njegov i slam je robovanj e, p a
kako d a g a mrzim a onj e musliman?" J a kaem: "Vol it e
njegov islam, a mrzit e nj egov grij eh. Ako usporedi to
to osj ea prema nj emu sa svoj im osjeanj em prema
kafiru grjeniku uoit e bitnu razliku

43

izmeu ta dva osjeanja. Ta razlika je ljubav prema islamu,

izvrenje dunosti prema njemu. Zamisli da je grijeh prema
Allahu ili pokomost Njemu, kao da neko grijei tebi ili ti je
pokoran, pa ko se s tobom u neemu slae a u drugom protivi,
ti s njim budi u jednom srednjem stanju izmeu povjerenja
i nepovj erenj a, izmeu simpatij e i odvratnosti. Nemoj
pretj erano takvom ovjeku ukazivati povjerenje, kao to to
ini s onim ko te podrava i zastupa tvoje stavove u svemu,
niti ga zapostavljaj u tolikoj mjeri koliko zapostavlja onog
ko ti protivrijei u svemu. Ta umjerenost e, nekada, biti
blia prezrenosti, ako nadvlada njegovo grijeenje, a nekada
e biti blia simpatiji srazmjerno njegovom pribliavanju
pokornosti. Tako treba da se odnosi prema onome ko se
pokorava Allahu i grijei Mu, ko nekad radi ono ime je On
zadovoljan, a nekad ono to Ga srdi. "

Iskazivanje mrnje
Ako upita : " ime treba pokazati mrnj u? "
odgovorit u: " Govorom: tako to e prestati razgovarati
s njim u j ednom sluaju, a u drugom sluaju e ga ukoriti.
Djelom: tako to mu nikad nee pritei u pomo, a nekad
tako to e se potruditi da ga nalj uti i pokvari nj egov
p lan. Jedno je gore od drugog, a tvoj i postupci e biti
srazmj erni veliini njegovog grijeha.
Meutim, ono to uradi nenamjerno, i zna da se
pokajao zbog toga i da to nee ponoviti, onda ti je pree da
takve stvari ne primijeti i da nastoj i to sakriti. Ako neki
grijeh uporno ini, bilo da se radi o malom ili velikom,

44
a siguran si da meu vama postoj i ljubav i povj erenje, u
tom sluaj u e se drugaije ponaati, a navest emo i
milj enj a uenj aka o tome. Ako nisi siguran u ljubav i
povjerenje, onda nuno mora pokazati neslaganj e, bilo time
da e ga bojkotovati, bilo da e mu malo panj e pridavati,
bilo da e mu se osorno obraati, to je gore od samog
boj kota, a bit e osorno onoliko koliko j e teak grij eh.
Dj e l ov anj e moe biti dvoj ako : u s k ra i vanj e
pomoi, druenj a i podrke - to j e naj blae, i drugo :
onemoguavanj e injenj a grij eha. M eutim, ako to nee
na nj ega utj ecati, onda to neemo ni koristiti.
Primjer: ako neki ovj ek ini grij eh tako to p ij e
alkohol, a zarui o j e enu kako b i bio sretan u z nj eno
bogatstvo, lj epotu i ugled, sve to ga ne bi odvratilo od
alkohola niti u podsticanj u na nj ega. Ako s i ga kadar
pomoi da ostvari svoj cilj , a s druge strane moe ga i
omesti u tome, nemoj mu kvariti p lan.
to se tie pomaganj a, ako m u uskrati pomo
pokazujui mu time da si srdit zbog nj egovog grij eha, to
n e smeta da uini, ali nije nuno. Mogue je da on ima
namj eru da ti omeka prema nj emu kroz pomo koj u e
mu pruiti i kako b i on uvidio da je tebi stalo do nj ega, pa
da zbog takvog tvog p ostupka prihvati tvoj savj et.
Ovakav postupak je pohvalan. Ako mu pomogne
da ostvari svoj c i lj smatraj u i da mu treba pomoi zbog
nj egove vj ere, to nije zabranj eno, nego najbolj e to se
moe uiniti, pogotovo ako se ogrij eio prema tebi lino
ili prema nekom tebi b liskom.

45
O tome Uzvieni kae: Neka se estiti i imuni
"
meu vama ne zaklinju da vie nee pomagati roake i
siromahe, i one koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj
napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi
bilo drago da i vama Allah oprosti?mo
Aj et je obj avljen kada je M istah b. Esase pronio
rune rijei potvore, pa se Ebu B ekr, radij allahu anlm,
koj i ga j e imetkom pomagao, zakleo da se nee vie s
nj im druiti. Ovaj ajet ukazuje na teinu M istahovog grij eha
koj i je jo vei ako s e radi o j edn oj od Poslanikovih,
sallallahu alejhi v e sellem, ena, tj . potvaranju Aie,
radij allahu anha. Meutim, Ebu Bekr S i ddik, radiallahu
anhu, je bio onaj kome j e nepravda uinj ena (otac Aie,
radij allahu anha), a oprost onome ko uini nepravdu i
dobroinstvo onom koj i vrij ea j e osobina iskrenih, a
naj bo lj e dobroinstvo j e ono koj e se uini onom ko j e
tebi nepravdu nanio.
Ako se radi o onom ko je drugom nepravdu uinio,
a n e tebi l ino ili se ogrij eio prema Al lahu, onda s e
takvom dobroinstvo n e ini, j er ako m u s e uini dobro,
onda smo uvrij edili onog kome j e nepravda nanesena. Onaj
kome je nepravda nanesena j e prei da mu se pomogne i
utj ei, tako to e se od nepravednika udalj iti. Taj postupak
j e Allahu drai od potpore nepravedniku. Ali, ako si ti
onaj kome j e nepravda nanesena, onda j e bolje da oprosti .
Dobri prethodnici s u n a razliite naine i spo lj avali svoju
mrnju prema grj enicima. Svi se slau da mrnj u treba
i skazati prema o n i m koj i nepravdu i:1e i onim koj i
5

Kur'an, En-Nur, 22.

46
novotarij e uvode u vj eru i svakog ko Allahu grij ei grijehom
koj i i druge lj ude povlai sa sobom. (Govorei o odnosu
prema onom koj i) grij eenjem samo s ebi teti,

tu su se

prethodnici podijelili: od onih koj i na takvog ovjeka g ledaju

o ko m m ilosti, do onih koj i takvog ovj eka preziru i
o stavlj aju. Ahmed b. Han bel je i uglednike naputao zbog
sitnih grijeha. Onj e prekinuo kontakt s Jahja b.Meinom samo
zbog toga to je rekao: "Ne traim ni od koga nita, a ako bi
m i vladar neto dao to bih uzeo. "
Prekinuo je odnos s Harisom Muhasibij em zbog
nj egovog napisa i odgovora Mu' tezilama. Razlog je bio,
kako kae: " Prvo navodi argumente tih lj udi, i navede
lj ude da o nj ima razmilj aju, a onda to pobija. "
Ebu Sevra j e ostavio zbog nj egovog tumaenj a
"
hadisa: "A llah j e Adema stvorio spram sebe . 5 1
Odnos bi se trebao razlikovati sukladno razliitosti
namj ere, a namj era je razliita, zavisno od stanj a . Ako
ovj ek smatra da su ljudi nemoni da bilo ta promijene,
pa taj nj egov stav u nj emu uzrokuj e lahkou u ispo lj avanju
mrnj e i neprij at e lj stva, onda j e donekle opravdano .
ovj eka nekada moe obuzeti licemj erj e , pa ga obuzmu
grene misli do toga da potpuno zanemari svoj e srce. ejtan
to moe uraditi glupaku pa da on pomisli da e mu biti
oproteno i da sve ono to grij ei se prata, pa ako pogrij ei
kae: "To mi je unaprij ed bilo odreeno, a od sudbine se
ne moe pobj e i i n isam to mogao izbj e i kad mi

je

to

b i lo propisano? Ovakav ovj ek nema iskrene namjere ako

se pretvara da ne vidi grij eh koj i ini prema
51

Hadis biljei: Buhari

47
A llahu. Takav ovj ek se ljuti ako se neto pogrij ei prema
nj emu, a gleda oima m i losti ako grij ei prema A llahu
Uzvienom . Onje licemjer i zapao j e u j ednu od ej tanskih
klopki , pa neka vodi rauna o tome.
Ako upita : " Naj manj e ime se moe pokazati
mrnj a je naputanj e i bojkot ovj eka, nedruenj e s nj im i
nepomaganj e . Da l i j e naputanj e grenika nuno? "
Kaem: "To nij e nuno niti potpada pod obavezu.
Znamo za one koj i su pili alkohol za vrij eme Poslanika,
sallallahu alej hi v e sellem, i inili druge grij ehe, ali ih
ashabi nisu u potpunosti ostavlj al i , nego su (u odnosu
prema nj ima) bili podij e lj eni: bilo je onih koj i su se takvim
osorno obraali i pokazival i svoj prezir, onih koj i su i h
boj kotoval i, a bilo j e i onih koj i su i h gledali samilosno,
saalj evali ih i nisu prekidali odnosa s nj ima.
Ovo su vj erske stvari po koj ima se razliito odnose
oni koj i tee ahiretu, a svako od nj ih postupa sukladno
svom unutarnj em stanju i vremenu. Sva stanja po ovakvim
pitanj ima su i l i pokuena i l i pohvalj ena i tako spadaj u u
dobrovoljna dj ela, a ne potpadaj u pod haram ili halal.
Ono ime je ovj ek zaduen je temelj spoznaj e
A llaha i ljubavi to s e n e odnosi n a neto drugo osim na
Volj enog. Pretj eranost u ljubavi ne potpada pod obavezu,
j er se ne mogu zaduiti svi ljudi podj ednako.

48

Kategorije onih koji se mrze u ime Allaha i nain

ophoenja s njima
Ako kae : "Pokazivanj e neprij atelj stva i mrnj e
kroz djelo, ako nije obavezno onda je nesumnj ivo pohvalno.
Neposluni i greni su (dvij e) razliite kategorije, pa kako
onda zadobiti nagradu u ophoenu s nj ima? l, treba li se
prema nj ima odnositi na isti nain i l i ne?
Znaj da onaj ko postupa suprotno A l l ahovom
nareenj u j este neposluan, bilo u svom vjerovanj u ili u
dj elu. Onaj ko ne s lua A l laha u vj erskim osnovama

(akaidu)

ili unosi novotariju u vj em ili j e kafir. Novtar j e

opet onaj koj i zove svoj oj novotarij i i propagira j e , i l i o

svemu uti, a onaj koj i uti, uti zbog svoj e nemoi, ili
dragovolj no .
Postoj e tri vrste pogrenog vj erovanj a
Prva : Nevj erovanj e

(kufur).

(akaida).

Kafir, ako je ratnik i

otvoreni borac, zasluuje da bude ubij en ili pretvoren u

roba. Trea soluc ij a ne postoj i . to se tie nevj ernika u
islamskoj dravi

(zimmije)

nj ih se ne smij e uznemiravati

niti na koj i dmgi nain prisiljavati. Dozvoljen j e bojkot,

nastoj anj e da izabere tei nain i nepristajanj e na to da ga
prvi pozdravimo. Ako te p ak pozdravi sa: " Esselamu
"
alejkum ! (Allahov spas na vas ! ) odgovorit e mu: "Ve
"
alejke ! (I na tebe ! ) .
M eutim, bolj e j e nikako s nj im n e suraivati i ne
dolaziti u dodir. Ljubaznost i prij atelj sko ophoenj e s nj im
je veoma pokueno, u tolikoj mj eri da je nekada i haram.

49

Uzvieni Allah u Kur 'anu kae : Ne treba da ljudi

"
koj i u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu lj ubazni sa
onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju,
makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi. "52
A llahov Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, j e
rekao: "Mu' min i murik n e s miju biti ni u onolikoj blizini
do koj e dopore odsj aj logorske vatre. " 53 A Allah Uzvieni
(u Svoj oj asnoj Knj izi) kae: "0 vjernici, ako ste poli

da se na putu Mome borite i da naklonost Moju steknete,

s Moj im i svojim neprij ateljima ne prij ateljujte. "54
Druga: O n aj k oj i propagira svoju novotarij u i
poziva njoj , ako j e njegova novotarija takva da vodi u
nevj erstvo, gori j e od zimmij e j er on se ne moe zatititi
g l avarinom

(dizijom) niti ugovorom koj i zimmij a ima s a

islamskom dravom, a l i ako t a novotarij a ne izvodi i z

vj ere, onda j e o n k o d A llaha, nesumnj ivo, bolji o d kafira,
ali ga treba ukoriti mnogo vie nego kafira, jer on sam ne
tvrdi da j e mus liman.
Onaj koji propagira novotariju i tvrdi da je ono to
propagira istina i pravi put te time uzrokuje zabluivanj e
lj udi, nj e govo z l o s e i r i , p a j e pokazivnj e prezira,
neprijatelj stva, prekidanj a odnosa s nj im i odvraanj e ljudi
od nj ega najpree. Meutim, ako nam takav nazove selam,
nasamo, nema smetnj e odgovoriti mu. Ako, pak, zna da e
tvoj e neodgovaranj e na selam u nj emu probuditi gaenj e
na ideju koju propagira i da e ga ponukati na to da napusti
52 Kur'an: El-Mudadele, 22.
53 Hadis biljee: EbuDavudi Tinnizi

54 Kur'an: El-Murntehine, l .

50
tu tetnu ideju, onda je pree da preuti. Odgovoriti na
selam , mada j este dunost, otpada ako u tome ima ikakve
ope koristi, a naroito ta obaveza otpada ako je ovj ek u
kupatilu ili zahodu.
Ne zaboravimo da je prij ekor mnogo prei od
neuzvraanj a pozdrava. A kada se nae u grupi, onda j e
najpree d a cij e la grupa oduti na selam kako bi se time
lj udi odvraali od nj ega i kako bi se nj egova novotarij a
nj ima pokazala kao ogavna. Takoer, novotaru je potrebno
uskrati bilo kakvu vrstu pomoi ili podrke, naroito ako
tome prisustvuj e j o ljudi.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae : " Ko
izrui novotara, Allah mu napuni srce na Dan velike patnje.
A ko se novotaru l ij epo obrati, poasti ga ili ga s radou
sretne, taj je obezvrijdio ono to je Allah objavio Muhamedu,
sallallahu alejhi ve sellem.''
Trea: Obini novotar koj i nij e kadar propagirati
svoju novotariju pa se ne treba boj ati toga da e ga neko
slij editi, s takvim je malo blaa situacij a. S nj im ne treba
osomo, nego mu se treba ljubazno obraati i savj etovati ga.
Srca obinih ljudi su povodlj iva. Ako ne bude koristi od
savj eta, a u boj kotu bi on mogao osjetiti prezir prema svojoj
novotarij i , onda j e bojkot prei . Ako se zna da sve to na
nj ega nee ostaviti utj ec aja zbog nj egove tvrdoglavosti i
privrenosti novotarij i , onda je bojkotovanje najpree, j er
e se novotarij a, ako j oj se otro ne suprotstavi, proiriti
meu ljude i zlo e zavladati.
Grij e enj e koj e nastaj e, ne na idej noj , ve na
dj e latnoj razini nanose tetu drugom : nepravda, kraa,

51
lano svj edoenj e , ogovaranje, prenoenj e tuih rij ei i
s l . ; ili se svode na samog poinioca ali tete i drugome .
Tako razlikuj emo onog to druge zove na grij eh ,
kao npr. vlasnik mej hane koj i okuplj a i ljude i ene i koj i
priprema pie i zlo za one koj i to ele, i onog koj i sam
grij ei a ne poziva druge na grij eh , kao npr. onaj to pij e
ili zinalui . Ovaj koj i n e zove druge, nj egov grij eh moe
biti veliki ili mali. Oboj ica mogu biti ustrajni u inj enj u
grij eha, a mogu t o initi samo ponekad. I z ove podj el e
proizilaze tri vrste. Svaka vrsta ima i svoj poloaj , j e dn a
j e gora od druge i neemo s e prema svakoj od nj i h odnositi
na isti nain.
Prva vrsta je i naj gora. Ono od ega e tetu osj etiti
drutvo u c ij e losti: nepravda, otimanj e , l ano svj edoenj e ,
ogovaranj e i prenoenj e tuih rij e i . Ovakve ljude j e
najpree u potpunosti bojkotovati i ne suraivati s nj ima.
Vrlo j e teak grij eh onaj koj i m s e uznemiravaj u i
teta nanosi drugim ljudima. Potom s e ovi grj enici dij el e
na one koj i nepravdu ine kroz fizike nasrtaj e, oni koj i
otimaj u imovinu i oni koj i kalj aj u obraz drugog. Svaka j e
tea o d prethodne. Poeljno j e d a s e takvi zapostave i
bojkotuju. Ako se oekuj e da e nj ihovo zapostavljanj e
n a nj i h i n a druge imati utj ecaj a, tim prij e j e ono poelj nij e .
Druga vrsta: mejhandija - koji omoguava injenje
nereda i drugima olakava da ga ine - lino ne nanosi
ljudima tetu na ovom svij etu, ali im niti vj eru. Iako on to
i n i na nj ihovo zadovolj stvo, on j e vrlo b lizu prvoj
kategoriji, ali u blaem obliku, a grij eh izmeu ovj eka i
Allaha je blii pratanju. inj enica da se on grana i n a

52

druge lj ude ini ga tekim prestup o m . I ovaj ovj ek

zasluuj e bojkot, zapostavljanje, neodgovaranj e na selam,
ako se od tih postupaka oekuj e da e imati pozitivnog
utj ec aj a na nj ega ili na nekog drugog.
Trea vrsta: onaj koj i grij ehom teti samo sebi,
kao onaj koji pije alkohol, ostavlj a dunost i tako ini ono
to je nj emu lino zabranj eno. Postupak prema nj emu j e
n ajblai, a l i ako g a se sretne u trenutku dok i n i prestup,
nuno ga je odvratiti od grij eha pa makar udarcem ili
tekim ukorom. Odvraanj e od runog dj ela j e dunost.
Ako se uvidi da j e taj ovj ek ustraj an u inj enj u grij eha, a
da savj et moe pozitivno utj ecati na nj ega, onda j e savj et
obavezan, a ako se nada da e savj et koristiti, onada je
savj et preporuljiv uz ukor ili blago p ostupanj e ako vie
kori sti . to se tie bojkota kroz neodgovaranj e na selam ,
i zbj egavanje druenj a s njim zbog nj egovog ustraj avanj a u
grij ehu, j er savj et ne koristi, o tome postoj e razliiti stavovi.
Ueni su se sloili da treba odabrati onaj nain
k oj i odgovara poj edincu i tada e se re i : dj e l a se c ij ene
prema namj eri. Ako smo blagi i ljude gledamo samilosno,
u

tome je j edna vrsta skromnosti, dok je u estini i bojkotu

vrsta osomosti. Srce j e mj esto gdj e trebamo potraiti pravi

o dgovor, pa ono to ono ocij eni da j e prihvatlj ivij e i
pogodnij e za nj ega, treba postupiti suprotno j er estina i
nipodatavanj e moe biti proizvod samoopinj enosti, elj e
z a pokazivanj em i dokazivanj e m dobrot e . Nemoj mo
s metnuti s uma da blagost moe biti l i cemj ema i sklonost
srca da ostvari neki c i lj ili zbog straha od gubitka ugleda
ili imetka, bilo da j e to stvarni ili pretpostavlj eni strah.
S ve se to u osnovi vraa na ejtansko zavoenj e i daleko

53

j e od dj ela kojim se stie ahiret. Svaki onaj koj i eli da

radi za vj eru potrudit e se da otkrij e ove unutarnj e sitne
nedostatke i pratit e sva stanj a u koj ima srce odreuj e
kako d a s e postupi. Nekada e postupiti onako kako treba,
a nekada e pogrij eiti. Nekada e slijediti svoj e prohtj eve
i biti svj estan toga, a nekada e misliti da radi u ime Allaha
i s l ij edi put ahireta. Ova tema je opirnije razraena u
poglavlj u "Opinj enost" u Jhjau.
D a treba b it i u mj eren u vanjskom osuivanj u
grij eha koj i je izmeu ovj eka i Allaha, upuuj e hadis u
koj em stoj i koko j e neki ovj ek bio b ievan zbog p ij enj a
alkohola pred Posl anikom, sallallahu alejhi ve sellem, ali
se opet povratio tome grij ehu. Jedan od ashaba j e rekao :
"
" Proklet bio, koliko p ij e ! Poslanik, sallallahu alej hi ve
sellem , re e : "Nemoj biti ej tanov pomaga protiv svoga
brata. " 55 Ovaj hadis nam moe posluiti kao dokaz da j e
b lagost prea o d osorosti i estine.

Potrebna svojstava onog koga bira za drutvo

Znaj da n ij e svaki ovj ek podesan za druenj e .
Poslanik, sal lallahu alejhi v e sellem, kae : " ovjek j e vj ere
svog prij atelja, pa neka ovjek gleda s kim e se druiti . "56
Nuno je da se sudrug odlikuj e svojstvima koj a ga
ine podobnim za druenj e . Uvj et znai ono to je nuno
da b i se o stvar i l o e lj en o . Sukladno e lj enom c i lj u
postavlj aju s e i (odgovaraj ui) uvj eti . Od druenja s e
oekuj u i dunj aluke i ahi retske koristi .
55 Hadis biljei: Buhari, Ahmed
56 Hadis biljee:

Ahmed, Ebu Davud, Tinnizi

54

Dunjaluke koristi podrazumijevaju okoritavanj e

imetkom i ugledom, zadovoljstvo vienj em i komilukom. . . ,
ali o tome sada neemo govoriti. Vj erske koristi su, takoer,
viestruke i raznovrsne: usvoj eno znanj e i steena praksa,
ugled i zatita od onih koji bi mogl i utj ecati na ovj ekovo
srce i odvratiti ga od ibadeta, imetak (materijalna sigurnost)
koj i u ovom sluaju omoguava da se ne gubi vrij eme u
traenju opskrbe, kao i za potpomaganj e u zadacima i
poslovima kako bi bio oslonac i podrka u nevoljama i
napokon iekivanj e zagovornitva

(efata)

na ahiretu.

Jedan od dobrih prethdnikaj e rekao: "Potrudite se da imate

to vie pravih prij atelj a, j er svaki vj ernik e imati efat,
pa moda i ti bude od onih za koj e e tvoj prijatelj efat
initi. " Biljei se u jednom tefsiru kao tumaenj e Allahovih

" On se odaziva onima koji vj eruj u i ine dobra

dij ela i obasipa ih dobrotom Svojom j o vie. " 57 - da e

rij e i -

Uzvieni A l l ah primiti efat prij atelj a i u dennetu ih

nastaniti zaj edno. Kae se: "Kada Allah oprosti ovj eku,
On primi i njegov efat za ptij atelj e, pa su zbog toga nai
prethodnici podsticali n a druenje i bliskost, a pokuenim
su smatrali samou i izolovanost." Da bismo priskrbili ove
blagodati moramo priskrbiti i odreene uvj ete koje emo ih
podrobnij e obj asniti. Uopeno: Potrebno je da onaj koga
hoemo za ptij atelj a ima pet osobina: da bude razuman,
l ij epog ahlaka, da ne bude grjenik, niti novotar niti da hlepi
z a dunj alukom. Razum je osnovni kapital i on je temelj .

N erna nikakve koristi u druenju s glupakom ( ahmakom )

j er e se to druenj e nuno zavriti razlazom, bez obzira

koliko dugo traj alo.

57 Kur'an: E-ura, 26.

55
Hazreti Alij a b. Ebi Talib, radij allahu anhu, kae:

Nikako se s nezna/icom ne drui

Teko tebi a i njemu
Koliko puta dahil pokvari dobrog
Time to bratstvo sklopi s njim
ovjek se mjeri ovjekom
ako stalno hodi s njim
Svaka stvar u drugoj stvari
Ima mjerilo i slinost
Srce vodi srcu
Kada se susretnu
Pametan kad shvati
ono ega se boji izbjegava
Ahmak e ti nakoditi, mada sam i elio da ti bude
od koristi, a toga da ti teti nikada nee ni biti svjestan.
Zbog toga pj esnik kae:

Siguran sam od pametnog n eprijatelja

ali ludog pnjarelja se bojim
Razum jednim putem vrsto hodi
dok ludost mnoge puteve ima
Zato je reeno: "Prekidanj e veze s ahmakomje djelo
koj im se pribliava Allahu. " S evri kae: "Gledanje na stranu
ahmaka j e zasigurno pogreno. " Razuman j e onaj koji stvari
razumij eva onakve kakve j esu, bilo da to razumij e sam i l i
nakon to m u se obj asne i dokau. Lijep ahlak je nuno
potreban, j er razuman moe moda vidj eti stvari u pravom
nj ihovom svj etlu, ali ako podlegne srdbi, strasti, krtosti
ili kukaviluku, tada se pokori svoj im nagonima i postupi

56
suprotno onome to zna, jer nij e kadar razumu potiniti svoje
slabosti i time uobliiti i oj aati svoj ahlak. S takvim se
nema kmisti druiti. Kada se radi o grj eniku koj i ustrajava
u grij ehu, znaj da se s nj im ne vrij edi druiti, jer onaj ko sc
boj i A llaha nee ustrajavati u grijehu, a onaj ko se ne b oj i
Allaha, nikada nisi siguran o d nj egovog zla niti s e moe
osloniti na nj egovo prij ateljstvo. On se mij enj a shodno

"Budi vrsto uz one koji se

Gospodaru svome mole uj utro i navee u elj i da
naklonost Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svoji h s
nj ih iz elje za sja,jem u ivotu na ovome svijetu, i ne
sluaj onoga ije smo srce nehajnim prema nama ostavili
i koji strast svoj u slij edi i iji su postupci daleko od
razboritosti . "5g U drugoj smi Kur ' an a asnog Uzvieni
A ll ah k a e : "1 neka te zato nikako ne odvrati od
vjerovanj a u nj (ahiret) onaj koji u njega ne vjeruje i
koji slijedi strast svoj u, pa da bude izgubljen. " 59
interesu. Uzvieni Allah kae :

Upuujui nas na druenje sa iskrenim Uzvieni AJI ah

okani onoga koji Kur ' an izbjegava i koji

samo ivot na ovom svijetu eli."60 I kae: "A slijedi put
onoga koji se iskreno Meni obraa. "61
kae: " Zato se ti

Iz ovih aj eta se da naslutiti prij ekor grj enicima.

Sa onom koj i donose novotarij e u vj eri ( moramo biti
oprezni), j er u druenj u s takvim postoj i opasnost da se
novotarija omili i prihvat i . Njih je preporueno napustiti
i b ojkotovati, pa kako onda s takvim se druiti ? !

5 Kur'an: El-Kehf, 28.

' Kur'an: Ta-ha, 1 6.

bO
Kur'an: En-Nedrn, 29.
61
Kur'an: Lukman, 15.

57
Omer, radij allahu anhu, podstiui n a prouavanj e
budueg prij atelj a i (upoznavanje) nj egovih osobina - kako
Seid b.Musejj ib to prenosi - kae: "Potrudi se da nae
iskrene prij atelj e s koj im e ivj et i . Oni su ti ponos u
blagostanju, a ispomo u nevolj i . O svom ahbabu razmilj aj
na naj lj epi nain, sve dok se ne osvj edoi u suprotno .
Izbj egavaj neprij atelj a, i uvaj s e prij atelja, osim onog ko
je priznat i pouzdan. A pouzdan je samo onaj ko se Allaha
boj i . Ne drui se s grj enikom, pa da se poi stovijeti s nj im,
niti mu odaj i svoj e tajne. O svemu se posavj etuj s onima
"
koj i se Allaha boj e .
Lijep ahlak j e Alkame Ataridi sabrao u vesijjetu
svome sinu, kada mu se pribliila smrt: " Sinak, ako mora
nekoga uzeti za prij atelja, onda trai onoga koj eg ako bude
sluio, tedit e te (nee te zaduivati i izrablj ivati preko
mj ere), a ako se bude druio s nj im, ponosit e se, a ako
te

glad pritisne, nahranit e te. Drui se s onim koji e te

podrati u dobrom, koj i e tvoj e l ijepe osobine i drugima

kazati, a ako to runo od tebe vidi, zatakat e. Drui se s
onim koj i e ti dati kada ga zamoli, a ako se s nj im zauti,
prvi e s tobom progovoriti, a ako u nevolj u zapadne
potpomoi e te. Drui se s onim koji e vj erovati i potvrditi
ono to kae, koj i e ti dati prednost u vodstvu i koj i e
popustiti u raspravi s tobom. " Alkame Ataridi kao d a j e
ovim vesijjetom sabrao sve to s e trai o d druenj a i uslovi o
kako se treba ponaati prema drugome. Ibn Eksem kae :
"M e ' mun j e upitao: 'Kako nai ovakvog? ' pa mu na pitanj e
b i odgovoreno pitanj em : 'Zna l i zbog ega mu j e sve ovo
oporuio '? ' ' Ne ! ' ' Zato da se ne bi ni s kim druio ' . "

58

Jedan od uenih j e rekao : "Za drutvo uzmi onog

ko e uvati tvoju tajnu, a davati ti prednost u blagostanju,
koj i e razglasiti tvoj a dobra dij ela, a sakriti loa. Ako ne
nae ovakvog, onda budi sam sebi prij atelj . "
Hazreti Alij a b . Ebi Talib, radij al l ahu anhu, kae:

Istinski ti je brat onaj ko je s tobom

koji sebi teti da tebi koristi
Koji, ako te vrijeme nevoljom pogodi
sve e dati da te iz nje spasi
Jedan od uenih je rekao: " Ne drui se ni s kim
osim s j ednim od ove dvoj ic e : ovj ekom od koj eg e
nauiti vj eru i time se okoristiti ili ovj ekom koga e
poduiti vj eri i on to od tebe prihvat i . Od tree vrste ljudi

bj ei kako zna ! "

Neko j e rekao : " Prepoznaj em etiri vrste ljudi kao

etiri razli ita okusa:
- prvi je toliko prijatan da ga se ne moe zasititi,
- drugi j e odvratan i ne eli ga ni kuati,
- trei j e kiseo pa uzmi od nj ega onoliko koliko ti
treba prije nego te kiselina rastoi,
- etvrti je s lan. Od nj ega uzmi samo onda kada ti
zatreba. "
Dafer Sadik kae : " Ne drui se s petericom:
- Lalj ivcem s koj im nikad nisi siguran i koj i je kao
optika varka - pribliava ti ono to je daleko, a
dalekim ti ini ono to j e blisko.
- Ahmakom (maloumnikom, glupakom) - s njim nema
nita. elei da ti koristi on ti tetu nanese.

59

- krti com - nee ti dati niti pomo i onda kada ti bude

naj potrebnij e .
- Kukavicom - o n e t e u tekoj situacij i napustiti,
izdati i pobjei.
- Grj enikom - on e te prodati za zalogaj ili manj e .
Upitali su: "A ta j e to manj e ! " Odgovorio j e : " e lj a
za zalogaj em kojeg nikada nee dobiti . "
Dunejd kae: "Da mi se pridrui grj enik koj i ima
l ij ep ahlak, drae mi j e nego ueni koj i ima ruan ahlak. "
Ahmed b . Ebil H ivari k a e : " Moj uitelj , Ebu
S ul ej man, mi j e rekao: ' Ahmede, ne drui se osim s
dvoj ic o m : ovj ekom s koj im e si o l akati ivot na
dunj aluku i ovjekom koj i e ti poveati ono znanj e koj i m
e stei ahiretske blagodati . Traiti nekog treeg j e velika
glupo st ' . " Seh l b. Abdil lah Tust eri k ae: " Izbj egav aj
druenj e i uvaj se tri vrste ljudi : nemarnih upravitelj a,
licemj ernih uenj aka i sufija-neznalica. "
Znaj da veina navedenih c itata ne sadrava sve
ono to potrebuj e kvalitetno druenj e, j er pored navedenog
v a lj a upoznati c i lj ev e i uvj et e bratstva kako b i s m o
razj asnili ta sve o n o sa sobom nos i . Ono to uslovlj ava
druenj e radi dunj aluka, nij e isto to trai druenj e radi
ahireta. Bir prepoznaj e vie vrsta bratstva pa kae : "Tri
su vrste brae: brat za ahiret, brat za dunj aluk i brat s kim
e ti biti prij atno. " Rij etko kada se sva tri ova svoj stva
mogu nai kod jednog ovjeka. M e ' mun kae: "Tri su brata:
j edan je kao hrana - neophodan ti je, drugi je kao l ij ek potreban ti je s vremena na vrij eme, a trei je kao bolest nikada ti ne treba, ali nekad bude na kunj i s nj im. S nj im
niti ima uivanj a niti koristi. "

60
Kae se da je primj er lj udi j e kao primj er drvea

i b i lj a : neka imaj u sj enku, a nemaj u plod - ovj ek koj i

koristi na dunj aluku, a ne koristi z a ahiret. Dunj aluka
korist je kratkortaj na kao sj enka. Druga imaj u p lod, a
nemaj u sj ene - ovj ek koj i koristi za ahiret, ali ne i za
dunj aluk. Zatim ona koj a imaj u i plod i sj enu - ovj ek i za
dunj aluk i za ahiret.

(I napokon) ona koj a nemaju ni p loda

ni sj ene, kao iak. Cijepa odj eu, nema ukusa, niti soka.
U ivotinj skom svijetu to su mi i korpij a.

"Klanja
se onome ije e mu klanjanj e prije nauditi neko od
koristi biti; a takav je doista lo zatitnik i zao drug. "62
Uzvieni Allah u Kur ' anu asnom kae :

Pj esnik kae:

Ljudi su razliitog okusa ako ih kua

nisu jednaki kao to ni drvee to nije
Slatkoga li ploda u ovoga
a u onoga ploda ni ukusa nije
Ako ne nae nekoga s koj im e prij atelj evati i
okoristiti se nekim od ovih svoj stava, onda ti j e samoa
najprea. Ebu Zerr, radij allahu anhu, kae: " Samoa je boja
od loeg sagovornika, a dobar sagovornik je b o lj i od
samo e . " to se tie privrenosti vj eri i negrij e enj a,
U zvieni Allah kae: ,A slijedi put onoga koj i

se iskreno
"
Meni obraa. 63 Ne smij emo s metnuti s uma da i pasivno
prisustvovanj e b>rijehu ili samo po smatranje gtjenika, srcu
grij eenj e ini banalnim pa srce prestaj e to mrziti.
62
G!

Kur'an: El-Hadd, 13.

Kur'an: Lukman, 1 5 .

61

S eid b. Musej eb kae: "N e gledajte grj e nike pa da

time unitite vaa dobra dj ela. Nema nikakve koristi u
dmenju s nj ima, nego, najvea je korist od nj ih pobjei.

"A kada ih bestidnici oslove,

odgovaraj u: - Mir vama. " 64 tj . - Mi smo isti od vaeg
Uzvieni Allah kae:

grij eha, a vi od naeg zla.

Sve navedeno ima z a c i lj : obj asniti znaenj e
bratstva, obj asniti uvj ete koj i do bratstva dovode i koristi
koj e iz bratstva proistiu. S ada emo rei neto vie o
pravim a, dunostima i obavezama

(hako vima) bratstva, i

nainu nj ihovog provoenj a .

to s e tie onog koji udi z a dunjalukom, dmcnj c s
nj im je pogubno. N aravi su ustroj ene tako da oponaaju
prij atelj a i slij ede ga. N arav e prisvoj iti osobinu prij atelj a,
a da se i ne osj eti. Druenj e s pohlepnikom, pokree
pohlepu, a dmenj e sa zahidom (onim koj i ne pridaj e
dunjaluku panj u, osim koliko treba) pokree skromnost.
Zbog togaje pokueno druenje s dunjaluarima, a pohvalno
s onima koj i tee ahiretu.
H azreti Alij a b. Ebi Talib, radij allahu anhu, kae:
"
Ahmed

" Oivite ibadete druei se s onima koj i ih ive.

b. Hanbel kae : " Uvij ek sam zapadao u nevolj u zbog svog

"
druenj a s onima kod koj ih ne vidim stida.
Lukman j e rekao svom sinu: " Sinak, drui se s
uenim i vrsto se na nji h oslanj aj . Doista mudrost i znanj e
"
oivlj avaju srce, kao to kia oivljava mmlu zemlju.

64

Kur'an: El-Furkan, 63.

DRUGO POGLAVLJE

65

O PRAVIMA I OBAVEZAMA
BRATSTVA I DRUENJA
Znaj da j e bratstvo veza izmeu dvije osobe, kao to
j e i brak veza izmeu supru n i k a . K ako god brak
podrazurnij eva prava i obaveze koje se moraju potivati kako
bi brak bio valjan, a o torne srno opirnij e govoril i u
p o g l av lj e

A dabu-n-nikah ,65

Jhjau ,

tako j e i s a bratstvom i

prij ateljstvom. Bratstvo podrazumij eva obaveze u imetku,

j eziku, samom sebi, srcu, a koje se manifestuje kroz pratanje,
dove, iskren odnos, odanost, ne velikim obavezivanjern i
zaduenj ima. Sve ukupno tu je osam prava i obaveza.

PRVA

OBAVEZA

U IMETK U
A llahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellern, kae:
,,Primj er dva brata je primjer ruku koj e peru j edna drugu. "
Uporedio j e to sa rukama, a ne s rukom i nogom, j er ruke se
meusobno potpomau u ostvarenj u c i lj a . Tako j e i u
bratstvu dvojice: ono e biti potpuno ako tee istom cilj u .
Tako dj elujui, oni s u kao j e dan, to opet podrazumij eva
saveznitvo i u dobru i u zlu, sadanjosti i budunosti.

65 Nom1eponaanja u braku ili Brani bonton

66

Bratsko pomaganj e i metkom je trostepeno:

Najnii stepen je da svog brata tretira kao roba

ili slugu, pa podmiruje njegove potrebe od svog imetka.
I, umj esto da mu da prij e no to zatrai od tebe, ti mu
doputa da to uini izlaui se ponienj u to je kraj nj e
nipodatavanj e tog bratstva.

Drugi stepen je da ga smatra i odnosi se prema

njemu kao prema samom sebi i da bude zadovoljan time
to e podijeliti s njim ono to ima. Hasan, radij allahu
anhu, kae: " Bilo je i takvih koj i su svoj ogrta po lovil i sa
svoj i m bratom. "

Trei i najvii stepen jeste da bratu da prednost

nad samim sobom, da njegovu potrebu rjeava prije
svoje. Ovo je poloaj sddikuna (naj iskrenij ih) i najvii
stepen ljubavi. P lod ovoga j e i lino zalaganj e i rtvovanj e .
B i lj ei se d a j e j edna grupa sufija bila dovedena
j ednom od hali fa. On j e naredio da se pogube. Meu tim
sufij amaje bio i Ebu Husej n Nuri koj i je pohitao do delata
kako bi bio prvi koji e biti smaknut. Kad su ga pitali zato
to ini on j e odgovorio: "Htio sam da moj a braa uivaj u u
ivotu onoliko vremena koliko e traj ati moj e smaknue."
Ovakav postupak Nurij a j e bio uzrokom da svima bude
oproteno.
Ako se nisi pronaao ni u j ednoj od ove tri skupine,
onda znaj da se stvarno prij atelj stvo i bratstvo u tvoj oj
nutrini nij e formirala, a (ono to lino smatra prij ateljstvom
i bratstvom) jeste tek zvanino poznanstvo koje nije priznato
ni vj erom niti razumom.

67

Mejmun b. Mihran kae: "Ko daje prednost linom

uivanj u nad bratstvom, takav neka se drui s onima koj i su
u mezatju. " Najnii stepen bratstva ni u kom sluaju ne smije
biti zadovolj avajui za one koj i su iskreno vj eri predani .
B i lj ei se daj e Utbe el-Gulam doao kui kod nekog ovjeka
s kojim se bio zbratimio i rekao mu: "Treba mi od tebe
etiri hilj ade dirhema. " ovj ek mu re e : "Uzmi dvij e
hilj ade. " Utbe se okrenuo od nj ega i odlazei mu rekao :
" Dao si prednost dunj aluku nad A llahom. Zar te nij e stid
tvrditi bratstvo, a tako neto govoriti. "

Ko je na n ajniem stepenu bratstva, on ne bi

trebao sa svojim bratom sklapati dunjaluke poslove.
Ebu Hazim je rekao: "Ako ima brata u ime Allaha,
onda ga nemoj mij eati u svoj e dunj aluke potrebe. " Ovdj e
j e o n mislio n a bratstvo naj nieg stepena. Uzvieni Allah
kae: "1 koji se o poslovima svojim

dogovaraj u, a dio od
onoga ime smo ih opskrbili udjeljuju. "66
Znai da su oni ortaci u imecima i ne zna se ta

kome stvarno pripada. B i l o j e i onih koj i se nisu htj eli

druiti s onim k oj i kae: " M oj a obua " , j er j e s e b i
prisvoj io neto. Feth Mosuli j e doao d o kue svoga brata
u vj eri koj i je trenutno bio odsutan p a j e rekao sluavki d a
mu iznese nj egovu seharu, podmirio se onim to mu j e
trebalo i otiao. Robinj a - s luavka j e obavij estila svoga
v l asnika o onome to se desilo, pa j oj je on rekao: "Ako
si rekla istinu, u ime Allaha te oslob aam ! " Sve to je b i l o
zbog radosti od Fethovog postupka.

66

Kur'an: E-ura, 38.

68
Neki ovj ek j e doao Ebu Hurejri, radij allahu anhu,
i rekao mu: "Hou da se zbratimim s tobom, u ime Allaha ! "
Ebu Hurej re ga upita: " A zna li t i koj a su prava istinskog
"
bratstva? Ovaj ree: "Upoznaj me s nj ima." Ebu Hurejre
mu odgovori : " D a ne polae vee pravo na svoj dinar i
"
"
dirhem od mene. ovj ek re e : "Jo nisam na tom stepenu.
Ebu Hurej re mu uzvrati: " Onda idi od mene ! "
Ali b .Husej n j e pitao j ednog ovj eka: ,,Ima l i meu
vama onih koj i mogu staviti ruku u dep drugog ili nj egov
novanik i uzeti novca koliko hoe a da prethodno ne trai
"
"
dozvolu? ovj ek ree : "Nema. Ali ree: "Onda vi niste
"
prava braa !
Neki ljudi su doli Hasanu, radiallahu anim, i rekli
"
mu: "Ebu Seide , j esi li klanj ao?" "Jesam , odgovori Hasan.
"
Ljudi zaueni rekoe : " Trgovci u arij i jo nisu klanjali.
On ree: "A ko e vjeru mjeriti prema arij aima? ! uo
sam da je j edan od njih uskratio dirhem svom bratu u vjeri ! "
Rekao j e to udei se takvom postupku.
Neki ovj ek je doao Ibrahimu b. Edhemu koj i se
spremao na put u B ejtul-Makdis i rekao mu: "elim da ti
"
budem saputnik. Ibrahim mu re e : " Moe pod uslovom
"
da imam vee pravo na tvoj e stvari od tebe samoga.
ovj ek odgovori : "N e mogu pristati na to . " Ibrahim mu
"
Inae, Ibrahim b .

uzvrati: " Svia mi se tvoj a iskrenost.

Edhem kada b i s n e k i m p utovao nikad m u se n e b i

suprotstavljao, a druio se samo s onim s kim se slagao .
Jednom ga je pratio ovj ek koj i je pravio remenje na obui.

U j e dnom konaku je neki ovj ek Ibrahimu b. Edhemu dao

popare. Ibrahim j e otvorio prtlj ag svog pratioca i uzeo
sveanj remenja. To j e stavio u zdj elu u kojoj je bila popara

69

i vratio ovjeku. Kada se vratio nj egov pratil ac, pitao ga

"
j e Ibrahimu: "Gdj e j e remenj e ? Na pitanj e mu j e uzvratio
pitanj em : " ta mis li koliko bi kotala popara koju sam
"
p oj eo ? Prati lac re e : " Mogao si mu dati dva i l i tri
"
"
remena. Ibrahim ree : " Halali i bie ti oproteno. Drugi
put j e (neto) dao j ednom pj e aku pratioevog magarca, a
da ga nij e pitao za to . Kada je to vidio nj egov pratilac,
preutio je i nij e g a ukorio. Ibn Omer, radij a l lahu anhu,
kae : "Jednom o d P o s l an ikov i h , s a l l a l lahu a l ej h i ve
sellem, ashaba je na hediju b i l a poslana ovija glava. On
je rekao : "Mom bratu, tom i tom, je ovo potrebnij e od
"
mene. Potom je g l avuu poslao nj emu. Taj je glavuu
proslij edio drugom, a ovaj treem i tako dok g l avua
ponovo nij e dola onom prvom, nakon to je b i la kod
sedmerice.
Bilj ei se daje M esruk bio zaduen velikim dugom,
a i nj egov prij atelj Haj seme j e imao velik dug. Mesruk j e
otiao i podmirio dug H aj seme, a da ovaj to nije znao.

isto vrij eme Haj seme j e podmirio Mesrukov dug, a da

M esruk z a to n ij e znao .
Kada j e P o s l an ik , s a ll a ll ahu a l ej hi ve s e llem,
zbratimio Abdurrahmana b . Avfa i Sa'da b. Rebia, radij allahu
anhuma, Sa' d muj e dao prednost i u imetku i lino nad sobom.

On muj e rekao : " S a ' de , neka te Allah blagoslovi u oboma. "

Onda je on njemu ukazao prednost u istome. To je uzvraanje
dobroinstva i kao da ga je i primio, a davanj e prednosti j e
u poetku i ono j e bolje od uzvraanja.
Ebu Sulej man D arani kae : "Kada bi itav dunjaluk
bio moj i kad bih mogao time usreiti nekog od svoj i h
"

prijatelj a, odrekao b i h s e dunjaluka u korist prij atelja.

70
Ebu Sulej man Darani j e takoer rekao : " Kad
zalogaj em nahranim j ednog od svoj ih prij atelj a, o sj etim
takvu slast kao da sam to lino okusio."

Vrijednost troenja na prijatelje

Udj elj ivanj e prij atelju je mnogo vrednij e nego dati
sadaku siromanim. Hazreti Alij a, radijallahu anhu, kae:
" Da dam dvadeset dirhema svom bratu u ime Allaha, drae
mi j e nego podij eliti stotinu dirhema s iromasima. "
Isto kae: " Da spremim sofru i za nju okupim svoj e
prij atelj e, drae m i j e nego osloboditi roba. "

U svemu se treba povoditi za Poslanikom, sallallahu

alej hi ve sell em. On je j edne prilike sa j ednim od ashaba
uao u umu. Tuj e otkinuo dva misvaka, j edanj e bio kriv, a
drug prav. Pravi je pruio svom ashabu, a sebi ostavio krivi.
Tad ashab ree : "Allahov Pos lanie, Allaha mi, ti si prei
da uzme pravi misvak od mene. " Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, mu odgovori: "Nema ovj eka koj i s drugim
ovj ekom podij e l i drutvo, makar i kratak dio dana, a da
nee biti pitan o tom druenju i da l i j e ispunio obavezu i l i
nij e . "67 Reenim j e istakao da je davanj e prednosti prij atelju
j edna od obaveza prema Allahu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
j edne prilike otiao do bunara kako b i s e okupao. Huzej fe
b. Jeman je uzeo ogrta i nj ime zaklonio Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, dok ne zavri s kupanj em.

67 Daifhadis, biljei ga Ibn Hiban

71

Kasnij e j e Huzej fe poao da s e okupa, a Poslanik

je uzeo ogrta kako bi ga zaklonio od ljudi . Huzej fi to nij e
b i lo drago, pa j e rekao: "rtvovao bih za tebe i oca i

m aj ku , A llahov p o l anie, nemoj to initi . " Pos lanik,

sallallahu alejhi v e sellem, tome nij e pridavao panj u,

nego ga j e zaklonio ogrtaem dok nij e zavrio s kupanj m . 68

Bilj ei se da su Malik b. Dinar i Muhammed b .
Vasi u l i u H a s an ovu kuu d o k j e o n b i o o dsutan .
Muhammed b. Vas i j e naao korpu s hranom u Hasanovom
dulafu i poeo jesti. Malik mu re e : " Strpi se dok doe
gazda kue ." Muhammed se nij e obazirao na nj egove
rij ei, nego je nastavio s j elom. Malik je bio boljeg ahlaka
i uviavnij i od nj ega. Kada je Hasan uao, rekao j e :
"Malik, m i se nismo ustezali j edan o d drugog dok s e nisi
"
Ovim j e naglasio da se komoditet

p oj avio ti i tebi slini.

i sloboda u kui prij atelj a podrazumij eva te da predstavlj a

odraz istinskog prij ateljstva. Kako da bude drugaij e kad

.. .ili u onih iji su klj uevi u vas ili

u prij atelj a vaeg; nije vam grijeh da j edete zaj edniki
ili poj edinano. " 69

uzvieni A l lah kae :

"

Ljudi su davali klj ueve kue svoj im prij atelj im a

i preputali i m d a s e u kuama ponaaju kako ele. ovj ek

se ustruavao jela samo iz bogoboj aznosti, sve dok Allah
n ij e obj avio ovaj aj et i dozvolio ljudima da se opuste u
kuama svoj e brae i prij atelj a.

ox
69

Daifhadis
Kur'an: En-Nur, 61.

72

DRUGA OBAVEZA

LINO POMAGANJE
Potrebno je pri ticati u pomo i podmirivati potrebe
p r ij at e lj a, prij e nego to zatrai od n a s i p rij e nego
podmirimo vlastite potrebe. I ova obaveza j e viestepena
kao obaveza s imetkom.
Najnii stepen predstavlja ona pomo koj a se prua
tek onda kada bude zatraena, ali radosno i bez prigovora.
Jedan od uenih j e rekao : " Kad zatrai neto od
svog brata pa se on ne odazove, zatrai ponovo , j er j e
moebiti zaboravio, a ako se ponovo n e odazove, onda
mu proui tekbir i ovaj aj et:

'Allah e umrle oiviti' . " 7 0

Ibn ibrime je j ednom od svoj ih prij atelj a uinio

veliku uslugu pa mu ovaj donio poklon. Ibn ibrime ree :
"Uzmi t o , Allah ti s e smilovao ! Kad zatrai neto od svog
brata, a on se ne potrudi da to odradi, ti se abdesti, proui
mu etiri tekbira i smatraj ga mrtvim. "
Dafer b. Muhamad j e rekao : " Trudim se da
podmirim potrebe onih koj i mi nisu dragi iz straha da i h
"
odbij e m i da mi se poslij e nikad n e obrate. Ako j e bio
ovakav s onima koj i mu nisu dragi, kakav j e tek bio s
onima koj i su mu prij atelj i i koj e j e vol i o ? !

7 Kur'an: El-En' am, 36.

73

Meu dobrim prethodni cima j e bilo takvih koj i su

izdravali porodicu svog brata i etrdeset godina nakon
nj egove smrti. Obav lj ao je sve nj ihove potrebe, obilazio
ih svakodnevno, pomagao ih novano, tako da ukuani nisu
osj etil i nedostatak domaina, osim to nij e bio lino meu
njima. U nekim sluaj evima su ukuani umrlog imali vie
nego dok je domain bio iv. Jedan je svakodnevno dolazio
na vrata svoga brata i pitao : " Imate li kakvu potrebu, treba
li vam u lj a i l i sol i ? Treba li vam b i l o to?"
Neki su, opet, pomagali svog brata, a da on i ne
zna za to . Ovakav postupak zorno svj edoi bratsku samilost

i saosj eaj nost. Ako bratstvo u ime Allaha, nije proizvelo

saosj e ajnost prema bratu kao prema samom sebi, onda
nema dobra u takvom ovj eku.
M ejmun b. M ihran kae: "Ko t i nije koristio kao
"
prij atelj, ne boj se n i nj egovog n eprij atelj stva.
P o s la n i k , s a l l a l l ah u a lej h i v e s e l l e m , k a e :
" Uistinu, Allah i m a svoj e posue n a zemlj i , a to su srca.
Najdrae su mu one posude koj e su n aj ie, naj vre i
n aj tanj e . iste su od grij eha, vrste su u vj eri i tanke
"
(nj ene) prema brai . 7 1
Ukratko, bratova potreba ti treba b iti vana kao i
l ina, i l i ak prea. Treba voditi rauna o nj egov i m
potrebama i ne zanemarivati i h , k a o t o vodi rauna o
svoj im . Treba ga potedi ti toga da ti se obrati za pomo i
pomoi mu na takav nain kao da i ne zna da si pomogao
ne smatrajui da ti neto duguj e , a sve to uz nastojanj e da

71 Hadis biljei: Taberani

74

ga ubij edi kako j e sve to to si uinio sasvim normalno.

N e treba se ograniiti samo na podmirivanj e potreba,
nego e se, u poetku , truditi da ga poasti dajui mu
prednost nad dj ecom i roacima.
Hasan, radij a l l ahu anhu, je govorio: "Naa braa
su n am prea od naih supruga i dj ece, j er nas supruge i
dj e c a podsj eaj u na dunj aluk, a braa nas podsj eaju i
podstiu na ahirct " Drugom prilikom je rekao: "Ko opremi
svog brata i isprati mu denazu, A llah e tome odrediti
meleke na Kij ametskom danu koj i e izai ispod Ara i
sprovesti ga u dennet. " U j ednoj predaj i stoj i : " ovj ek
ne posj eti svog brata iz elj e da ga vidi i sretne, a da
melek za nj im ne povie: ' D obar li si, pa neka ti dennet
bude prij atan i dobar ! "'
Ata kae: " Svoju brau potraite u tri sluaj a : ako
su b o lesni - posj etite i h , ako su zauzeti - pomozite im, a
ako su zaboravili - podsj etite ih.
Bilj ei se da se Ibn Omer, radij allhu anlm, okretao
lijevo i desno u drutvu Poslanika, sallallahu alej h i ve
s e l l em , pa ga je on upitao za razlog. Ibn Omer ree :
"Z avolio sam j ednog ovj eka, p a ga gledam, ali g a ne
mogu vidj eti. " Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, ree:
"Ako zavoli nekog, p itaj ga za ime i ime oca, te gdj e
stanuj e, pa ako je bolestan - posj eti ga, a ako ima puno
posla - pomozi mu. " U drugoj predaj i stoj i : " . . . i za ime
dj eda i porodice. "
a'bi kae za onog ovjeka koj i se druiti s nekim,
pa kad bude upitan o nj emu odgovori - "Znam mu lice, ali
ne znam imena" - da j e to poznanstvo mrtvih.

75

Ibn Abasa, radijallahu anhu, su pital i : " Koj i ljudi

su ti najdrai? " On odgovori: " Sagovornici. " I rekao j e :
"ovj ek ne doe tri puta n a moje predavanje, ne traei
nita od mene, a da ne znam koliko mu treba od dunjaluka. "
Seid b. As j e rekao: " Prema sagovomiku osj eam
tri obaveze: kad se priblii - da mu iskaem dobrodolicu,
kad govori - da se okrenem prema njemu i p alj ivo ga
sluam i kada htj edne sjesti - da mu napravim mjesto. "
Uzvieni kae: " ...a samilosni meu sobom " 72
nareujui ukazivanj e poasti i saosj eanja. Potpuno
saosj eanj e je onda ako se ne osam i s ukusnim j elom ili
ako ne ode n a veselj e bez prij atelja, nego mu je teko
zbog rastanka s nji m i samoa mu smeta.

71 Kur'an: El-Feth, 29.

76

TREA OBAVEZA

DA SE NEKADA UTI, A NEKADA GOVORI

utnj a j e obavezna kada je rij e o (bratovim)
mahanama, bio on prisutan ili ne, ak, dunost j e pretvarati
se da ih se ne primjeuj e . Nee ga ispravljati kada govori,
nee se initi pametnij i od njega niti e se s nj im nadmetati.
Nee ga uhoditi niti se o nj emu raspitivati . Ako ga sretne
na putu, nee ga pitati kuda je krenuo i ta je naumio, j er
moda e mu b iti teko odgovoriti na to, ili e morati
slagati. Potrebno je da sakrij e i ouva povj erene taj ne i
da ih nikad n ikome n e kae, a k ni naj in t i m n ij im
prij atelj ima, da ih ne otkriva ak ni onda ako bi dolo do
raskida prij atelj stva, jer bi to predstavlj alo iskvarenost
srca i due. Treba se ustegnuti i od toga da runo govori o
prijatelj ima svog brata, nj egovoj porodici

dj eci i da ne

prenosi ruan govor drugih o nj egovoj porodici, jer onaj

ko ti j e runo priao o drugom i drugome e o teb i . Enes,
radij allahu anhu, j e rekao : "Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellern, ne bi nikome iznosio ono to mu ne bi bilo drago. "73
Uvreda prvo dolazi od onog od koga smo uli neto,
a tek onda od onog ko je to izrekao. Potrebno je da mu
prenese pohvalu koj u je uo, jer e prvo biti zadovoljan
onim ko ju je prenio, a potom i onim ko je izgovorio

73 Hadis biljei: Ebu Davud

77

pohvalu. Sakriti pohvalu je j edan vid zavisti . Uopeno,

potrebno j e da se ustegne od svog runog govora, opeg
ili posebnog, osim ako se radi o preporuivanju dobra, a
odvraanju od zla te ne moe nai nikakvog opravdanj a
za utnju. U tom s luaj u nee pridavati panju to se to
nee svidjeti nj egovom prij atelj u, j er j e to u sutini
dobroinstvo prema nj emu, mada na prvi pogled dj eluj e
kao uvreda. Otkrivanj e bratovih runih osobina ili onog
to j e runo u nj egovoj porodici predstavlj a ogovaranj e

(gibet), a gibet j e h aram z a svakog muslimana. O d toga e

te odvratiti dvije stvari :
Da preispita samog sebe, pa ako pri sebi nae
neto to je pokueno, onda prema sebi zamisli i svog brata.
Zamisli da ni on n ij e kadar da se oslobodi odreenog
nedostatka, kao to ni ti nisi ustanju da oisti sebe. Nemoj
mu prigovarati i zamjerati mu tu jednu negativnost. Pa postoj i
li savren ovjek? Sve ono to ti ne ispunjava prema Allahu,
ne oekuj da tvoj brat ispuni prema tebi, j er ti ne polae
vee pravo na svog brata, nego to Allah polae na tebe.
Druga stvar je da zna i da bude svj estan injenice
da ako bi traio ovj eka bez mahane, morao bi napustiti
sve lj ude i ne bi rnogao imati nikog za prij atelja. Svaki
ovj ek ima i mahane i vrline, a ako vrlina ima vie nego
mahana, onda je to i spravno i takav je preporuen za druenje.
Vj ernik e kod svog brata uvijek vidjeti samo dobre osobine
kako bi se u srcu ukorij eni lo potovanj e i lj ubav, a munafik
u ljudima vidi samo mahane i nedostatke. Ibn Mubarek kae:
"Vjernik trai opravdanj a, a munafik krivice. " Fudaj l kae :
"
"ojstvo je oprostiti bratu nj egove pogreke .

78

Zbog toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

kae: " Traite da vas Allah sauva loeg komije koj i ako
vidi dobro sakrije ga, a ako vidi ta runo obznani ga.''7"
Nema ovjeka koji se ne moe omiliti ili ogaditi
zbog svoj ih osobina. B i ljei se da je neki ovj ek pohvalio
drugog pred Po slanikom, sallallahu alejhi ve sellem.
Sutradan j e istog pokudio. Poslanik, sal lallahu alejhi ve
sellem, mu ree : "Juer si ga hvalio, a danas ga kudi. "
ovjek se poao pravdati: " Juer sam o njemu rekao istinu,
tako mi Allaha, a ni danas nisam s lagao. Juer me j e
zadovolj io, pa sam o njemu rekao ono najbolje to znam o
njemu, a danas me rasrdio, pa sam naveo najgore to znam
o nj emu. " Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:
"Zaista se rijeima moe opsihrati. "75 Toliko mu j e to bilo
odvratno da ga j e uporedio sa sihrom. Zbog toga u drugoj
predaj i stoj i : " Raskalaen govor i govorlj ivost su dva
ogranka munafikluka (licemjerja) . " U drugom hadisu stoj i :
" Allah vam j e pokuenim uinio slatkorjeivost. "76
afija je, pouen navedenim hadisima rekao: "Nema
nijednog muslimana da se pokorava A llahu, a da Mu nekad
i ne pogrijei, niti ima ijednog muslimana koji grijei Allahu,
a da mu se nekad i ne pokori. ij a je pokornost vea od
grij eenja, to je pravednost. "
Ako je neto ovako okarakterisao kao pravednost, a
znamo da se radi o Allahu i obavezama prema Njemu, tada
je najpree da i ti tako posmatra sebe i svoje bratstvo.
' Hadis biljee: Ahmed i Nesai
75 Hadis biljei: Buhari
76 Hadis biljei: Tirmizi

79

Kako god si obavezan j ezikom utati o bratovim

loim osobinama, i sto tako mora i svoje srce natjerati da
uti i miruj e u loem mi ljenju o nj emu. Loe milj enj e o
bratu j e gibet srca (srano ogovaranje) koj e je takoer
zabranj eno pa bratov postupak nemoj tumaiti kao lo sve
dok za taj in moe nai neko opravdanj e i u njemu vidjeti
bilo ta dobro. Ako se u potpunosti uvj eri i lino vidi
bratov grij eh pa ne mogne to opravdati, onda se potrudi
da ono to si vidio opravda zaboravom, onoliko koliko
j e to m o g u e . O v dj e s e razazn aj u dva p ri n c i p a :
proniclj ivost ili i ntuicij a - ona se oslanj a na spontani
doivlj aj vienog i n a koj i se ne moe o dbac i t i , i
predrasuda - sklonost negativnog pristupa ovjeku, sve
dok on ne uradi neto to se moe protumaiti dvoj ako .
Tvoj n egativan pristup te tj era d a mu pristupa s a
predrasudama bez valjanog opravdanja za to. To j e nutarnj i
grijeh prema ovj eku, to j e haram svakom vjerniku, jer
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae : "A llah j e
zabranio svakom vjerniku krv, imetak i obraz drugog
vj ernika i da o njemu ima negativno miljenj e . "77
U

narednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve

sell em, eksplicite zabranjuje sumnjienje: - "Strogo se uvajte
sumnj ienja, jerje sumnjienje naj lanij i govor. "n - znajui
da sumnjiavost tjera na pijuniranje i uhoenje, pa kae:
"Ne uhodite jedni druge, ne pijunirajte, ne prekidaj te odnose
i ne zavaajte se, nego, Allahovi robovi, budite braa. "79
77 Hadis biljei: Muslim (u drugom obliku)
Hadis biljee: Buhari i Muslim
79 Hadis biljee: Buhari i Muslim

80

Prikrivanje sramote i neprimjeivanje sramnih djela

je odlika pravih vjernika. Dovoljno ti je kao dokaz za nunost
pokrivanja tue sramote, i otkrivanj a lijepog to to je Allah
u dovi opisan kao takav, pa Ga zovemo: "0 Ti koji lij epo
prikazuje, a runo pokriva. " Allah je zadovoljan onima
koj i nastoj e primijeniti u svojoj praksi neka od Njegovih
svoj stava. On je Onaj Koj i mnoge sramote pokriva, Koj i
mnogo grijeha prata, koj i prelazi preko runih postupaka
Svoj ih robova. Zbog ega ti ne bi oprostio nekom ko je kao
ti, ili iznad tebe i ko je u svakom sluaj u rob, a nisi ga stvorio.
Isa, alejhis-selam,je pitao svoj e havarijjune: " ta bi vi uradili
"
kada bi vidj eli da je va brat zaspao, a vjetar ga otkrio? Oni
rekoe: "Pokrili bismo ga. " Isa, alejhis-selam, ree: "Ne,
nego bi otkrili njegova sramotna mjesta." Oni rekoe:
" S ubhanallah, ko bi tako neto uinioT' On ree: "Neko od
vas uje runo o svom bratu, a onda tu vijest proiri jo
nadodajui. " Znaj da se tvoj iman nee upotpuniti sve dok
ne bude elio svome bratu ono to eli samome sebi. I u
okviru najnieg stupnja bratstva treba se ophoditi prema
bratu onako kako bi volio da se drugi ophode prema tebi.
Nesumnj ivo sve ukazuje na potebu sakrivanj a tue
sramote, mahana, a i tuih nevolj a. U suprotnom, poj aala
bi se srdba i jaz. Kako onda neko moe oekivati od
drugog ono to ne misli njemu niti se trudi da to pokae.
Teko li se takvom! Uzvieni Allah kae: " Teko onima

koji pri mj erenj u zakidaj u, koji punu mj eru uzimaj u

kad od drugih kupuju, a kad drugima mjere n a litar ili
na kantar - zakidaj u " 80

11 Kur'an: El-Mutaffifun, 1-3.

Sl

Svaki onaj koji oekuj e da se ljudi s njim ophode

bolje nego to on sebi moe dozvoliti u ophoenju s njima,
potpada pod one koj i su spomenuti u ovim ajetima. Osnov
elje za otkrivanjem sramote ili nepotpuno njeno prikrivanje,
jeste bolest pokopana u ovj ekovoj nutrini, a to su mrnja i
zavist. Onaj koji j e sklon mrnji i zavidnosti, puni svoju
nutrinu raznim nevaljaltinama, pa i h krije i taji u sebi i ne
otkriva ih dok mu se za to ne ukae prilika, a im mu se
ukae prilika pucaju sve veze, nestaje stida i iz njegove
nutrine pokulja zatomljeno zlo. Kada kod nekoga otkrij e
mrnj u i zavist prekid veze s njim ti je najprei .
Jedan o d mudrih j e rekao: " Javni ukor je bolj i od
skrivene mrnje. Onaj koj i mrzi j e bolj i ako se je podalj e
od njega. K o u svom srcu nosi negativni naboj prema
muslimanu, njegova vj era j e slaba, on je u opasnosti, srce
mu je iskvareno i takav nije podoban za susret s Allahom.''
Abdurrahman b. Dubej r prenosi od svog oca da
je rekao: "U Jemenu sam za komij u imao idova koji mi
je govorio o onome to ima u Tevratu. Jednom prilikom,
vrativi se sa putovanj a, doao mi je komij a, pa sam
rekao: 'Allah je meu nas poslao Vjerovjesnika koji n as
je pozvao u islam i prihvatili smo ga. Dostavio nam j e
Knj igu koja je potvrda Tevrata. ' idov ree : ' Tano
govori, ali vi neete biti kadri sprovesti ono s ime vam
je on doao. Mi znamo njegove osobine i osobine njegovog
ummeta iz Tevrata. Tamo stoj i da nij e dozvoljeno niti
j ednom ovjeku da pree preko praga svojih vrata u srcu
n o s e i b i l o kakvu runu p o m i s a o o svom bratu
muslimanu' . " Zbog toga je dunost muslimana da sakrij e
povj erenu mu taj nu. Ako bi i uo, trebao bi to zanijekati,

82

makar tajna bila i lana. Istina nij e obavezna u svakoj

situacij i . Kako god je ovj eku dozvolj eno da sakrij e svoje
mahane i rune osobine i svoje taj ne, tako je isto potrebno
da sakrije mahane i tajne svog brata. Ako bi trebalo i slagati,
to j e potrebno uiniti, ako se radi o bratu muslimanu. On
treba da se postavi na mjesto svog brata, j er nj ih dvoj ica
su kao jedno, ali u. dva tijela. Ovo je sr bratstva. Isto
tako, ne bi se trebao svojim postupcima pred bratom
pokazivati drukijim nego to jeste i tajna djela nee javno
praktikovati j er prij atelj evo upoznavanj e kroz nj egova
dj ela je isto kao i vlastito upoznavanj e kroz svoja djela.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko
sakrije sramotu svoga brata na dunj aluku, Allah e sakriti
nj egovu i na dunj aluku i na ahiretu. " x 1
U

drugoj predaj i stoj i : " Kao d a j e ivu zakopanu

dj evoj icu iz mezara spasio. " 8 2 (Bilj ei se cijeli niz hadisa
koj i obavezuj u na uvanj e taj ne u koj ima) Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae : " Kada ovj ek govori
neto, a onda se obazre oko sebe, onda j e to povjerena
"
taj na. 83 Poslanik, sallallahu alej hi v e sell em, j e, takoer,
rekao i ovo: " Svaki razgovor je povjerljiv (tajna) osim u
tri sluaja: sabesj ednik koji govori o prolijevanj u krvi na
nedozvolj en nain, onaj u kojem se govori o sramotnim
(intimnim) dij elovima tijela i u koj ima se poziva na blud,
te onaj u kojem se govori o prisvaj anju tueg imetka. " 84
x1

Hadis biljee: Buhari i Muslim

Hadis biljei: Ebu Davud
sJ Hadis biljei: Ebu Dawd
s4 Daifhadis
x2

83

Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,je takoer rekao:

" (Kada se) dvoj ic a sastanu u povj erenju zabranjeno j e da
j e dan od nj ih kae (otkrij e) ono to b i drugom bilo
rnrsko. " 85 Pitali su j ednog uenj aka: " Kako ti uva taj nu? "
"
On odgovori ! "Ja sam mezar za tajnu. U narodu su poznate
izreke koje, takoer, upuuj u na vrij ednost uvanj a tajne:
"
" Prsa dobrih ljudi su meza1ja tajni. ili: " Srce ahmaka j e
u njegovim ustima, a jezik razboritogje u njegovom srcu. "
Ahmak ne moe sakriti ono to je u nj emu pa ga
otkriva, a da nije ni svjestan toga. Navedeno nas nedvojbeno
upuuje na nunost izbjegavanja ahmaka, susretanja s njima
pa ak i samog vienja s njima.
Jednog ovj eka su pitali: " Kako uva tajnu?" On
je odgovorio: " Ono to mi se kae zaboravim, a ako me
neko pita, traim da mi se zakune da nee iriti dalje. " Drugi
je rekao: " Sakrijem taj nu, a onda sakrijem i injenicu da j e
krijem. " Ibn Mu'tezz o tome kae:

Neko mi se povjeri elei da sakrijem

u grudi tajnu spremih pa mezar postae
Drugi, elei da nadopuni Ibn Mu'tezza, kae:

Tajna u meni nije kao u mezaru

jer vidim da umrli eka proivljenje
Tajnu zaboravim ko da nikad za nju
ni trenutka nisam znao
Kada bih dozvolio da tajn u otkrijem
po,:jerene tajne ne bih se sjetio
85 Daifhadis

84

Jedan je povjerio neku tajnu svom bratu i upitao ga:

"
"
"Jesi li upamtio? A on odgovori : "Ne, zaboravio sam.
Ebu Seid Sevri j e rekao : "Ako hoe s nekim da
se zbratimi, potrudi se da ga razljuti, a onda mu poalj i
nekoga ko e g a p itati o tebi i tvojim tajnama, p a ako o
tebi govori dobro, a sakrij e tvoje taj ne, onda se drui s
"
nj im. " Ebu Jezida su pitali: " S kim od ljudi se drui?
On odgovori : " S onim koj i o tebi zna ono to zna i Allah,
a zatim to sakrij e kao to je i Allah sakrio."
Zunnun kae: "Nema nikakva dobra u druenj u s
onim koj i n e eli i ne voli da ti bude ist od mahane. "
Onaj ko otkriva tajnu onda kada je srdit, taj ovj ek
je prezren, j er sakriti tajnu u zadovolj stvu, to je svoj stveno
svakom razumnom. Jedan mudrac je rekao: " N emoj te se
druiti s onim koj i se prema tebi mij enja u razliitim
stanj ima: srdbi, zadovolj stvu, pohlepi i strasti. I skreno
bratstvo m ora biti postoj ano bez obzira na navedene
promj ene. Zbog toga je pjesnik stihom rekao :

Plemenitog vidi i srdba kad ga zadesi

kako runo krije a lijepo govori
A prezrenog vidi i u svem zadovoljstvu
kako lijepo krije a runo na sve strane ,iri
Abbas j e govorio svom sinu Abdullahu: " Vidim
da te ovaj ovj ek (Omer, radij allahu anhu) istie nad
starij im od tebe, p a upamti od mene pet stvari: N ikad mu
ne otkrivaj taj nu koj a ti j e povj erena, nikad nikog ne
ogovaraj kod njega, nemoj da ikad od tebe iskusi la, nikad
"
mu ne odbij zapovijed i nemoj ga nikad izdati.

85

a'bi, kao svoj komentar navedenom, kae: " Svaka

od ovih pet uputa vrijedi kao hiljadu drugih. " U to spada i
neizricanje sumnje te odbrana onog o emu govori tvoj brat.
Ibn Abbas kae: "Nemoj se raspravljati s glupakom, pa da
ti naudi, niti s blagim pa da te ostavi. " Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kae: "Ko napusti raspravu kad nij e u
pravu, bude mu napravljena kua u dennetskoj mahali, a
ko ostavi raspravu onda kad j e u pravu, bude mu izgraena
kua u najodabranijem dijelu denneta. "g6
Nagrada nuno slijedi kada se rasprava ostavi i
onda kada nisi u pravu, a vea je nagrada za ono to j e
dobrovoljno, jer utnja onda kad s i u pravu je mnogo tea,
a nagrada je sukladna uinjenom naporu.
N aj ve i uzrok mrnj e m eu bra om j es t e
raspravljanje i nadmetanje koji opet mogu biti stvarnim
uzrokom prekidanj a odnodsa i svae. Prekid veze obino
poinj e zbog razliitog miljena, potom zbog razliitog
govora, a moe zavriti i fizikim obraunom nakon ega
dolazi do razlaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Ne okreite se j edan od drugog, ne srdite se jedan na
drugog, ne zavidite jedan drugom i ne prekidajte meusobne
odnose, nego, Allahovi robovi, budite braa. "87 Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (upozoravajui na
strogost meumuslimanskih odnosa) je rekao : "Musliman
je muslimanu brat: ne nanosi mu nepravdu, ne uskrauje mu
njegova prava i ne poniava ga. ovj eku je dovoljno zla to
to nipodatava brata muslimana. "xx
'6

Hadis biljee: Ibn Made i Tirrnizi

Hadis biljee: Buhari, Muslim i Ahmed
'8 Hadis biljei: Muslim
xi

86

N aj vee obezvreivanj e bratstva predstavlj a

rasprava, j er onaj ko drugom uzvraa govor, poistovjetio
se s neznalicom i ahmakom, ili s onim koj i ne razumij eva
i nije kadar razumj eti stvarnost, a sve to uzrokuj e o sjeaj
ponienj a i tj eskobe u grudima. U hadisu koj i se bilj ei
od E bu Umame B ahilij a stoj i : "Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, j e j edne prilike izaao meu nas, dok smo se
rasprvljali. Rasrdio se i rekao: ' Ostavite raspravu zbog
malo dobra u njoj . Ostavite raspravu zbog male koristi od
nje j er ona prouzrokuj e neprij atelj stvo meu braom? "'89
Jedan od uenih je rekao : " Ko se svaa i raspravlj a
s a svojom braom njegov ugled i ast propadaj u i nestaju. "
Abdullah b. Hasan j e rekao: " Strogo se uvaj rasprave,
jer time nee unititi ideju dobrog niti zlo opakog. " Jedan
od dobrih prethodnika je rekao: "Naj slabij i insan j e onaj
koj i se ne trudi da si nae i skrenog prij atelja, a od njega
je samo gori onaj koj i si dozvoli da izgubi steenog
prij atelj a. "
Rasprava nuno uzrokuj e gubljenje prijate lj a, a
ponekad uzrokuje i neprijatelj stva. Hasan, radij allahu anhu,
kae: "Ne trai neprij atelj stvo nekog ovjeka u zamj enu
za ljubav hilj ade drugih ljudi. "
Uopeno, na raspravljanje potie elja za isticanjem
ugleda i veeg znanja, te poniavanje drugog dokazivanjem
njegovog neznanja, to opet objedinjuje oholost, poniavanje
i vrijeanj e drugog smatrajui ga neznalicom i ahmakom.
Navedeno jeste ono to prouzrokuje neprijatelj stvo pa gdj e
je tu mjesto z a prijateljstvo i bratstvo?
9 Hadis biljei: Taberani

87

Ibn Abbas p renosi se od Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, da je rekao : "Ne nadmei se sa svojim
bratom, ne ali se s njim pretj erano i ne daji mu obeanj e
koj e nee ispuniti. " 90
(Potiui na lijep manir) Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je kazao: "Ne pridobijate ljude svojim imenima,
nego trite tome da ih pridobij ete svojom otvorenou i
lj epim ahlakom. "9 1
Poticanje i prihvatanje rasprave j e u suprotnosti
sa lijepim ahlakom, a nai dobri prethodnici su se do te
mjere klonili raspravljanja da su rekli : " Kad svom bratu
kae: 'Kreni! ' , a on upita: 'Gdje?', nemoj se s njim druiti,
j er j e trebao krenuti bez pitanj a. " Ebu Sulej men Darani
kae: "Imao sam brata u Iraku kojeg sam posjeivao s
vremena na vrijeme. Kad god bih ga posj etio, rekao bih
mu: ' Daj mi od svog imetka neto . ' On bi pred mene bacio
svoju kesu s novcem i uzimao sam koliko sam htio. Jednom
sam mu doao i rekao : ' Treba mi neto novca od tebe . '
O n upita: ' Koliko hoe?' Tim pitanjem je i z mene iezla
slast bratstva koju sam osj eao u srcu. "
Drugi kae: "Kad od svog brata zatrai novac, a
on te upita: 'ta e s njim?' , znaj daje pitanjem iznevj erio
obavezu bratstva. "
Znaj , isto tako, da su stubovi bratstva podudarnost
u govoru, dj elu i meusobna samilost. Ebu Osman Hajri
kae: " S lonost meu braom j e bolj a i vrednij a o d
samilosti meu nj ima. " I tako j e kako veli.
90 Daifhadis, biljei ga Tinnizi
91 Daifhadis

88

ETVRTA OBAVEZA

GOVOROM ISTICATI POZITIVO

Govor (vrlo esto) moe biti i obavezan. Isto kao
to pravila bratstva esto obavezuju na utnj u - kada su
evidentne tue negativnosti - tako, jo vie, istiu i potrebu
da se govori o uoenim (bratovim) vrlinama.
Onaj kome je utnja dovoljna moe se druiti i sa
stanovnicima mezarj a j er je smi sao uea u bratstvu
meusobna pomo, a ne puko i zbj egavanj e mogueg
uznemiravanja. Sama utnja znai neuznemiravanj e, a da bi
se brat oraspoloio potrebno je razgovarati s njim i to o
temama koje on voli. Ako ga mui neki problem, razgovarat
emo s njim suosj eaj ui sa njegovim brigama.
Ono to brata rastuuj e treba osuditi govorom te
j e dnovremeno i dje lom to potvrditi, a ono to brata
uveselj ava treba govorom pohvaliti i podij el iti s nj im
radost. Smisao pravog bratstva jeste saivljavanje i u dobru
i u zlu. Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, kae: "Kada
neko od vas zavoli svoga brata neka mu to i kae. "92
Preporuio je iskazivanje ljubavi govorom jer to
pridonosi poveanju ljubavi. Ako si nekom potvdio da ga
voli on e ti to, bez sumnje, na svoj nain naklonou
9c Hadis biljee: Ebu Davud i Tirmizi

uzvratiti. Tako isto, zbog saznanj a da neko tebe voli, poveat

e se i tvoj a lj ubav prema nj emu. Vjera preporuuje i i stie
kao pozitvnu meusobnu lj ubav vj ernika. To je j asno
i staknuto u hadisu u koj em Poslanik, sal lallahu alej h i ve
"
sellem, kae: "Razmj enj ujte poklone - volj et ete s e ! 93
Nazivati brata nj emu naj draim imenima, b i lo da
je prisutan i l i odsutan, spada takoer u meusobnu ljubav.
Omer, radijal lahu anhu, kae : " Tri stvari pri skrbljuj u
bratsku ljubav: d a ga pri susretu prvi poselami, d a mu
napravi mjesto na s ij elu i da ga zove imenima koj a su
mu naj draa." Poeljno j e takoer da brat istie pozitivne
osobine svoga brata u koje se uvj erio i da ga hvali pred
onima koj i e to znati c ij eniti . To je j edan od naj vrj ednij ih
postupaka kojim se moe priskrbiti bratska ljubav. Pri tome
se takoer moe hvali ti bratova porodica, dj eca, nj egov
posao i postupci, nj egova razboritost, ponaanj e , l ij ep
manir, odijevanje, dranj e pri hodu, rukopis, kosa, frizura,
i sve o n o to b i o n r a d o u o , naravno b e z l a i i
pretj erivanj a . P o e lj n o j e sve bratove stvarne vrline
dodatno i ulj epat i . Jo efektnij e od pobroj anog j este
prenoenj e bratu svih pohvala koj e su se o nj emu ule,
pokazujui pri tom radost, j er je preuivanj e i skrivanj e
tih saznanj a ista zavist.

U priskrblj ivanj e bratske ljubavi

spada i zahvalj ivanj e bratu na uslugama koj e je napravio ,

ak i n a onom to j e b i o naumio da uini, a nij e uspio t o u
potpunosti provesti.
Alija, radij allahu anhu, kae: "Ko ne zahvali bratu
"
na lijepoj namjeri nee mu zahvaliti ni na lijepom postupku.
93

Hadis biljei: Bejheki

90

Priskrbljivanj u bratske ljubavi vanredno doprinosi

zauzimanj e za brata u nj egovom odsustvu, bez obzira na
to k o liko se negativno o nj emu govori lo, direktno ili
indirektno. tititi i pomagati brata j e bratska obaveza.
Treba se suprotstaviti onome ko runo govori o bratu i
ukoriti ga. utnja moe uzrokovati tj eskobu u prsima i teret
na srcu zbog neispunj enj a bratske obaveze.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e s razlogom
dva brata uporedio sa dvij e ruke koj e j edna drugu peru,
zbog potrebe da brane i zastupaj u j edan drugog.
P o s l a n i k , s a l l a l l ahu a l ej h i ve s e l l em , k a e :
"Musliman j e muslimanu brat; ne nanosi mu nepravdu, ne
p o n i ava g a , n i t i mu t e t i u g l e d u . " P on i avanj e i
naruavanj e ugleda j e zapostavlj anj e asti, a povreda
obraza i asti je runa poput kidanj a neijeg mesa. Kakav
je to brat koj i bi m imo promatrao kako mu brata razdiru
psi, a da ga pri tom ne pokua zatititi i odbraniti. Povreda
asti je za ovj eka tea od kidanj a mesa. Zbog toga Allah,
delle anuhu, to poredi sa j edenj em leine pa kae : " Zar
bi nekom od vas bilo drago da j ede meso umrlog brata
svoga - a vama je to odvratno. " 94
Melek koj i u snu prikazuj e ono to ruh vidi u Levhi
M ahfuzu, na s likovit nain ogovaranj e prikazuj e kao
j edenj e leine, pa onaj ko usnij e da j ede l einu u stvarnosti
ogovara ljude. Poruke koj e melek sna alje snivau odnose
se na duu, a ne na fiziko tij elo. Odbrana napadnutog
brata i prij ekor onima koj i ga ogovaraju, dunost j e svima
koj i su u iskrenoj bratskoj vez i .

9 Kur'an: El-Hudurat, 12.

91

Mudahid vel i : " Svoga brata, ako j e odsutan, ne

spominj i osim onako kako b i ti volio da on tebe spominj e
u tvom odsustvu. U odnosu na nj ega posluit e t i dva
mj erila. Prvo: Zamisli da se ono to se govori o tvom
bratu govori o tebi i ta bi ti volio da tada tvoj brat ka e .
Zato e se prema onome k o negativno govori o tvom bratu
postaviti onako kako bi volio da se tvoj brat postavi prema
nj emu kada bi ovaj govorio o tebi. Drugo: Zamisli da tvoj
brat takoer prisustvuj e s ij elu, da j e zaklonj en iza zida i
da moe uti ono to se govori, ukljuuj ui i tvoj govor i
da j e uvj eren da ti ne zna za nj egovo prisustvo. Ono to
bi te dodatno podstaklo da stane u nj egovu odbranu kada
j e on pored tebe, neka ti takoer bude podsticaj kada j e
on odsutan ."
J edan o d uenih je reka o : " K ada s e p o v e d e
razgovor o mom bratu u nj e govom odsustvu i k a d s e
spomene neka nj egova mahana, zamislim da o n sj edi pored
mene, pa onda o nj emu govorim samo ono to bi i on volio
"
da uj e . Neko od uenih j e takoer rekao : "Ako se govori
o mom odsutnom bratu, zamislim sebe u nj egovom l iku,
pa onda o nj emu govorim samo ono to bih volio da se i o
"
meni kae. Ovo j e iskreni i potpuni islam - eljeti bratu
ono to se eli seb i .
Ebu Derda j e posmatrao dva bika kako upregnuti
u j aram oru. Jedan od nj ih je zastao da se poee pa j e
zastao i drugi. Tada j e E bu Derda zaplakao i rekao: " Ovako
j e i sa braom u ime Allaha. Zaj e dno rade u ime A llaha,
"
pa ako j edan zastane, drugi mu se pridrui . Samo slogom
se ostvaruj e iskrenost, a ko je neiskren u bratstvu, taj j e
l icemj er

(munafik)."

92

Iskrenost

(ihlas)

j e ste p o istovj eenj e j avnog i

taj nog, j ezika i srca, drutva i osamlj enosti .

N e s k l ad i l i raz l i i tost b i lo e ga po m e nutog
umanjuj e ljubaznost, a to predstavlja zamku i prepreku
na putu vj emika. Ko n ij e kadar savladati ovaj nesklad
bolj e m u je da se izoluj e nego da se drui i bratimi .
Dunosti i obaveze bratstva su teak teret koj i s e moe
podnij eti samo uz ogroman tmd. Nagrada za to j e bez
sumnj e velika i zasluit e je samo onaj ko je strpljiv i
ustrajan. Zbog toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae : " Ebu Hurej re, budi dobar komij a svom komij i bit e musliman, budi dobar prij atelj onome ko se s tobom
drui - bit e vj ernik. "95
Pogledaj , vj erovanj e
a pokoravanj e

(islam) j este

(iman) j e produkt druenj a,

produkt komiluka. Razlika

izmeu vrij e dnosti imana i vrij ednosti islama odgovara

razlici izmeu obaveza komiluka i obaveza druenj a.
Druenj e podrazumij eva mnoge obaveze u raz li i t i m
situacijama, i t o traj ne obaveze koj e nikada ne prestaju,
dok k o m i luk p odrazumij eva o b aveze u o dreeni m
uslovima i to su ograniene obaveze.

U o b a v e z e druenj a s p adaj u p o d u av anj e i

savj etovanje, j er bratova potreba za znanjem n ij e nita
manj a od potrebe za imetkom. Ako si bogat znanj em, onda
ga i bratu mora pruiti , i uputiti ga u ono to mu moe
donij eti i vj erske i svjetovne koristi . Ako ga podui i uputi,
a on se ne vlada po nauenom, duan si ga posavj etovali i
to tako to e ga podsj etiti na posljedice koje nosi taj in i

95 Hadis biljee: Tiimizi i Ahmed

93
na koristi od ostavlj anj a tog grij eha. Zaplait e ga onim
to mu je mrsko na dunjaluku i na ahiretu, kako bi ga odvratio
od grij eha. Upozorit e ga na nj egove mahane i uiniti mu
odvratnim ono to je negativno, a pohvaliti i ulj epati ono
to je pozitivno. Neophodno je brata upozoravati nasamo.
Upozoravanj e u p ri su s tvu drugih je ukor i pogrda, a
upozoravanje nasamo je samilost i savj et.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"
Vj
ernik
je ogledalo vj erniku, to znai da vidi kod druga
"
ono to nij e kadar sam primij etiti kod sebe, pa se tako
okoristi poto spozna i svoj e mahane. Kao to se ovj e k
okoristi ogledalom kako bi uoio ono to kvari nj egov
fiziki lik, tako se i s to okoristi svoj i m bratom kako b i
otkrio svoj e mahane.
Imam afij a kae : "Ko svoga brata posavj etuj e
taj no koristio mu j e i ukrasio ga, a ko ga posavjetuj e j avno
"
pokudio ga je i ponizio.
M i s ' ar j e bio upitan: "Vol i l i onog ko pria o
"
pa j e odgovorio : " Ako m i ukae n a

tvoj i m mahanama?

mahane nasamo - d a , a ako to uradi u prisustvu drugi h ,

onda ne . " Istinu j e rekao. Javno ukazivanj e n a greku
prouzrokuj e nelagodu.
Uzvieni Allah e na Kij ametskom danu vj ernika
koriti zbog nj egovih grij eha pod Svoj i m okrilj em i njegove
grij ehe e mu predoiti iza zastora. Kitab nj egovih djela
dat e melekima zapeaen pa e ga oni okruiti i otpratiti
do denneta. Kada se priblii dennetskim vratima, pruit
e mu kitab da ga sam proita. to se tie grenika, njihov
obraun e se deavati u prisustvu drugih ljudi. Oni e biti

94

prozvani pred svima, a nj ihovi organi e govoriti o

grij esima koj e su poinili, i to e dodatno poveati nj ihovu
alost i sramotu. Utj eemo se Allahu od ponienj a na Dan
velikog izlaganj a !
R azlika izmeu sramoenj a i savj etovanj a j e u
j avnosti i tajnosti, kao to j e razlika izmeu mudrosti i
podmuklosti u porivu koj i podstie na taj novitost. Ako s i
neto sakrio z b o g spasa svoje vj ere i l i zbog toga to
smatra da j e za tvog brata bolje da taj i , onda si mudar, a
ako si sakrio radi line koristi i prohtj eva kako bi zatitio
svoj ugled onda s i podmukao.
Z u n n u n ka e :

S a A l l a h o m o dravaj v e z u
"
pokoravanj em, sa ljudima savjetovanj em, s a samim sobom

i svoj i m n e fs o m s uprotstav lj anj em , a sa ej ta n o m

otvorenim nep rij atelj stvom. "
Moda se pita kako to da savj etovanj e koj im se
ukazuj e na mahane moe biti obaveza prema bratu, ako
znamo da ono moe izazvati odbojnost i udaljavanj e . Znaj
da se o dbojnost prema druenj u j av lj a kada se bratu
spomenu mahane koj ih je i sam svj estan.
Upozoravanj e na mahane koj i h neko nij e svj estan
rezultira bliskost srca, i to srca onih koj i su razumni j er se
ahmak nee ni obazrijeti na ovu vrstu upozorenj a.
Onaj ko ti skrene panj u na neku lou osobinu i l i
na neki tvoj ruan postupak, kako b i te podstakao d a se
toga oslobodi, j e poput onoga ko te upozorava na b lizinu
otrovne zmije i l i korpij e koj e ti mogu ugroziti ivot. Ako
pak osjeti mrnju i odbojnost prema onom ko te upozorava
to j e znak tvoga ahmakluka.

95

N a loe osobine treba gledati kao na zmij e otrovnice

i korpij e , jer loe osobine u ahiretskim mjerilima bivaju
(za ovj eka) pogubne - one ranj avaju i truju srce i duu.
B o l koju uzrokuju pomenute loe osobine mnogo je j aa od
fizike boli jer je osnova od koj e su stvorene rasplamsala
Allahova vatra koj a do srca dopire.
Zbog svega pomenutog Omer, radij allahu anhu , j e
traio o d svoje brae d a g a obasipaj u poklonima upozorenja
govorei : "Neka se Allah smi luj e onom ovjeku koj i svome
bratu daruj e poklone u vidu ukazivanja na njegove mahane. "
Kada mu j e jednom doao Se lman, Omer, radij allahu anhu,
ga j e doekao sa pitanjem: " ta si o meni uo, a da ti se ne
svia?" S elmanje nastoj ao izbjei odgovor. Poto je hazreti
Omer b i o uporan ovaj je rekao: " uo sam da ima dvij e
odore, j ednu dnevnu i j ednu nonu, i uo sam da ima dva
umaka za j edan obrok. " Omer, radij allahu anhu, dodade:
"
" Raunaj da sam to dvoj e ve napusti o ! Ima li j o neto?
"
"Nema vie nita, odgovori hazreti Selman.

Huzej fe Mer ' a i napisao je Jusufu b. Esbatu pismo

u kojem je staj alo: " uo sam da si prodao vj eru za dva
novia. Pitao si mljekara koliko kota nj egova roba, a
kada ti j e odgovorio estinu (dirhema) ti si m u ponudio
osminu. M ljekar je pristao na tvoju cij enu, a dobro te j e
poznavao . Skini s l i c a masku nemarnosti i probudi se i z
obamrl o sti ! Znaj d a onaj k o u i i prouava Kur ' an asni,
a ne ostavi dunj aluk, nego mu ak daj e prednost, nij e
s iguran od toga d a n e e b i t i svrstan meu one koj i se
i sm ij avaju Allahovim aj etima. "

96

Allah Uzvieni opisuj e lalj ivce kao one koj i mrze

da ih drugi savjetuju: "Ali vi

ne volite one koji opominju. "96

Ovo se odnosi na mahane kojih ovj ek nij e svj estan.

Ako se pak radi o mahani koj e j e ovj e k svjestan i koju ne
moe otkloniti, ne treba ukazivati na nju, naroito ako je jo
nastoj i prikriti, a ako t u svoju mahanu ne prikriva nuno mu
j e na to ljepi nain ukazati na nju, direktno ili indirektno,
bitno j e samo da to kod njega ne izazove odbojnost.
Ako procij enimo da neij a narav tei ustraj avanj u
u odreenom negativnom p o stupku, bolj e j e odustati od
opommJ anJa.
Sve ovo o emu smo govorili odnosi se na interese
brata u islamskom bratstvu bilo da su interesi vj erski i l i
dunj a luki. Ako brat n e ispunjava obaveze prema tebi ,
dunost ti j e da t o podnosi i prata pretvarajui s e da ne
primj euje njegov nemar, j er prigovaranje, u ovom sluaju,
ne spada u savj etovanj e i upuivanj e na dobro, a ako njegov
odnos prema tebi bude vodio prema prekidanj u bratstva
onda j e b o lj e upozoriti ga nasamo nego dopustiti da doe
do kidanj a bratske veze.
I n d irektno obra anj e j e b o lj e o d d i rektn o g ,
pismeno j e bolj e od usmenog, ali podnoenje propusta
ipak ostaj e najbolj e od svega pobroj anog, j er j e kraj nj i
c i lj druenj a postizanj e vlastitog napretka kroz izvravanj e
ovaveza koje podrazumijeva bratstvo, dakle, briga o bratu,
tolerisanje nj egovih propusta, a ne samo oekivanj e koristi
i pomoi od njega.

96 Kur'an: El-Ea'raf, 79.

97

Ebu Bekr Kitani j e rekao: "Jednom m i s e pribliio

ovj ek koj i mi nij e bio ba drag srcu. Poklonio sam mu
neto nadajui se da e taj osj e aj nestati, ali se to nij e
desilo. Potom sam g a uzeo za ruku i odveo kui. Rekao sam
mu: ' S tavi svoj e stopalo na moje lice ! ' . On j e odbio. Rekao
sam : ' Mora to uiniti. ' Na moj e insistiranje on je to uinio

a osj eaj odboj nosti iz mog srca je iezao. "

Ebu Ali Ribati kae: "Jednom sam pratio Abdullaha

Razij a. Kad smo stupili na pustinj ska tlo on mi je rekao :
' Jedan od nas dvoj ice mora biti emir (voa) puta, pa ili t i
ili ja. ' Ja sam m u odgovorio: 'Naravno d a e biti ti' , a o n
m i uzvrati : ' Mora me sluati ! ' . Odgovorio sam: ' Svj estan
sam toga' . Potom j e uzeo torbu, u nju spremio poputbinu i
uprtio j e na lea. Kad god bih mu rekao: 'Pusti da j a nosim'
odgovorio bi: ' Zar nisam j a emir p a zar me nee sluati? ! '
Jedne noi zadesila nas j e kia. On j e uzeo plat, rairio ga
iznad mene titei me od kie stoj ei tako sve do jutra. Vie
puta sam u sebi ponovio: 'Da sam bogdo umro prij e nego
"
to sam rekao - Ti si emir! '

98

PETA OBAVEZA

PRATANJE POGREKI
Pogreka prij atelj a moe biti vj erska - inj enj em
grij eha, ili prema tebi - neispunj enj em neke od obaveza
bratstva. Ako tvoj brat ini grijeh i ustraj ava u njemu, treba
ga blago na to upozoriti tako da on smogne odlunosti i
snage da se povrati od tog grij eha. Ako ne uspije u tome,
nego on

i dalj e bude ustraj avao u

grijeenju, onda znaj da

su se i ashabi i tabi ' ini podij e lili u milj enju o tome da li

treba n astaviti ptijatelj stvo s nj im ili treba prekinuti odnose.
Ebu Z e rr, radij al l ahu anhu, smatra da treba
prekinuti odnose pa ka e : "Ako se tvoj brat promij enio i
nije kao to je bio, onda svoju lj ubav prema nj emu zamijeni
mrnj om . " Smatrao je da j e to ljubav u ime Allaha i mrnj a
u ime A llaha.
Druga grupe ashaba i Ebu Derda, radij allahu anhu,
na ovaj problem gledaj u drugaij e . Ebu Derda, radij allahu
anhu, kae : "Ako se tvoj brat promij eni i ostavi ono to j e
praktikovao, nemoj g a naputati zbog toga, j er tvoj brat e
nekad posrnuti, a nekad nee. "

99

Ibrahim Nehaj i kae: "Ne ostavlj aj i ne naputaj

svog brata zbog poinj enog grijeha, jer ako je poinio danas,
ostavit e ga sutra. " Nehaj i je takoer rekao: "Nemoj te
ljudima govoriti o pogreki uenog j er on e pogrij eiti, ali
e i greku ispraviti i nee j e ponoviti . " U jednoj predaj i
stoj i : " uvajte s e pogreke uenog (ne ponovite j e), a ne
prekidajte odnose s nj im, nego oekujte nj egov povratak . "
U predaj i od Omera, radij allahu anhu, stoj i daj e bio
upitan o bratu s koj im se bio zbratimio. On je stanovao u
amu. Upitao je j ednog putnika: Kako mi je brat?" On ree:
"
" A zbog ega?" Poinio je mnoge
To
j
e
ej
tanski
brat.
"
"
"
velike greke, akj e i poeo piti. " Tada mu Omer ree: "Kada
krene nazad, izvj esti me. " Napisao j e pismo svom bratu u

" Sa imenom Allaha, Milostivog

Svemilosnog. Ha Mim. Knjigu objavljuje Allah, Silni i
Sveznajui, koji oprata grijehe i prima pokajanje, koji
strahovito kanjava i obilno nagrauje" .97 Potom ga j e

vjeri, u kojem je staj alo:

izruio i ukorio. Kadaj e njegov brat proitao pismo, zaplakao

je i rekao: "Istinu j e rekao Uzvieni Allah ! Omer me lijepo
posavjetovao. " Nakon svega pokaj ao se i vratio islamu.
Pripovj ed a se da su bila dvoj i c a prij atelja od koj ih
se j edan odao porocima. Kada mu j e to njegov prij atelj
prigovorio, on mu j e rekao: "Obolio sam, pa ako hoe sa
mnom ouvati odnose, u i m e Allaha, uti. " O n m u j e
odgovorio: "Ne bih nikada prekinuo prij ateljstvo zbog tvoj i h
grij eha. " Onda j e dao obavezu Allahu d a nee n i j esti n i
piti s v e d o k Allah n e izlij e i njegovog brata od poroka.
Svakodnevno je dolazio i pitao svog brata o pmocima, a on

97 Kur'an: Gafir(El-Mu'min), 1 -3.

1 00

mu je odgovarao: " Srce j e onakvo kakvo j este. " Ovaj drugi

je propadao od brige i gladi, sve dok se njegov brat u vj eri
nij e oslobodio poroka, i skreno pokaj ao i vratio se islamu .
Gladovanje je potrajalo etrdeset dana nakon ega se njegov
brat popravio, a ovaj poeo da j ede i pije.
Takoer je zabilj eeno da su se dvoj ica od naih
prea zbratimila pa j e j edan od njih zapao u grijeh . Nj egov
brat bi upitan: "Zar nee prekinuti prij ateljstvo s nj im?"
On odgovori: "Najpotrebniji sam mu u ovim trenucima kada

je posmuo, trebam ga uzeti za ruku, blago ga ukoravati i

moliti Allaha da ga povrati da bude onakav kakav je bio. "

Bilj ei se da su dvoj ica brae u vj eri , od prij anjih

naroda, ivjeli izolovana u planini. Jednog dana j edan od
nj i h je otiao u grad da za dirhem kupi mesa. Ugledao je
prostitutku kod mesara i poelio je, potom se osamio s
nj o m i obljubio j e . Kod nje j e ostao tri dana. B i lo ga j e
stid d a s e vrati svom bratu u vjeri zbog poinj enog grij eha.
Nj egov brat, zabrinuvi se za nj ega, siao j e u grad da ga
potra i . Raspitivao se o njemu dok mu nisu kazali gdj e se
nalaz i . Uao j e kod njega, zagrlio ga i poljubio, a on se
pravio d a ga ne poznaje, stidei se svog prestupa. Tada mu
prij atelj ree: " Ustani brate, znam ta se s tobom desilo i
nikad mi nisi bio drai i prei nego sad. " Kada je vidio da
njegov grijeh nij e pomutio odnose

da nj egov postupak

nij e sruio njegov ugled kod brata, ustao je i otiao s nj im. n

Ovakav nain j e blai, razumnij i i bolj i od naina
E bu Z erra, radiallahu anim.

98 Predaja je nepotvrena (iz Israilijata)

101

"
Ako pita zato "blai i razumniji kad s a ovakvim
i slinim njemu, u osnovi, nije dozvoljeno prij atelj evati i
bratimiti se? Takvog treba na kraju ostaviti jer propis ako
j e potvren postojanj e m razloga i sto tako prestaj e biti
vaei nestankom razloga. Razlog sklapanj a prij atelj stva
i bratimlj enj a j este meusobno potpomaganj e u vjeri, a to
se ne moe ostvariti inj enj e m grij eha.
Kaem: Izraz "blai " podrazumij eva saosj eajnost
i samilost to moe dovesti do kaj anja i vraanj a na pravi
put. U pokaj niku se j avlj a stid kao proizvod drugovanj a, a
ako se s nj i m prekinu odnosi, on e i dalj e initi grij eh i
ustraj avati u nj emu. Izraz " razumnij i " podrazumij eva
bratsvo te blisku vezu slinu rodbinskoj . Ako se bratstvo
uspostavi onda se time potvruj u i obaveze koj e j e nuno
i spuniti, a j edna od obaveza j e da se brat nikada n e
zapostavi, posebno onda kada j e u nevolj i i potrebi .
Vjerska potreba j e mnogo vanij a o d potrebe z a imetkom.
Navedenog je zadesila nevolj a i podlegao j e strasti zbog
koje m u j e bio potreban prij atelj . Nuno j e, stoga, da se
prati nj egovo stanj e i da se, ne zapostavlj ajui ga, s nj i m
lijepo postupa kako b i m u se pomoglo d a s e rij ei nevolj e
u koju j e zapao.
Bratstvo je oprema za sueljavanje s nevoljama koje
vrij eme nosi, a ovako neto j e najtea nevolj a . Ako se
gtjenik pridrui pobonom i vidi njegovu bogoboj aznost i
ustraj nost u ibadetu povui e se od grijeha i stidi t e se da
ga dalje ini. ak i lj enina, ako se udrui sa marlj ivim,
postat e radin iz prostog razloga to e ga biti stid.

102

D a ' fer b. Sulej man kae: " Kad god b i h osj etio
bezvolj u i lj enost pogledao bih Muhammeda b . Vasi ' a i
nj egovu predanost ibadetu. Onda b i mi se vraala ivost i
zaboravlj ao bih na lj enost. To bi trajalo sedmicama. "
Prij ateljstvo j e po vanosti blisko rodbinstvu, a
roaka ne smij emo ostaviti zbog grij eha. Zbog toga
Uzvieni Allah kae Svom Poslaniku, sallallahu alej h i ve
scllcm, kako da se odnosi prema svoj oj fami l ij i : A ako
"
te ne b udu posluali, ti reci: - Ja nemam nita s tim to
vi radite. "99 A n ij e rekao : "Ja nemam nita s vama! " -

zbog rodbinstva. Na ovo je ukazao i Ebu Derda, radij allahu

anhu, kad mu j e b i lo reeno : "Zar ne mrzi brata, a on radi
to i to? " pa je on odgovori o : " Mrzim nj egov postupak, ali
on j e moj brat. Bratsvo po vj eri je vre od krvnog. "
H akim j e bio upitan: " Koj i ti j e drai : brat i l i
prij atelj ?" Re e : " Drai m i j e brat ako m i j e prij atelj . "
H asan bi govori o : " Koliko li j e samo brae koj e
t i maj k a nij e rodila. "
Zbog svega ovoga j e i reeno : " Rodbinstvo trai
ljubav, dok ljubav ne trai rodbinstvo. "
Da ' fer Sadik j e rekao: " Lj ubav koj a traj e dan j e
veza, ona koj a traj e mj esec j e rodbinstvo, a ona koj a traj e
godinu j e ista povezanost. Ko j e prekine, Allah prekinuo
s nj i m ! " Stoga je provedba bratstva i bratskih odnosa,
ako se ono uspostavilo, obaveza. Ovo je na odgovor za
z apoinj anj e veze s grj enikom j er s nj i m se nije ni
zapoinj alo obavezom. Ako j e on rodbinski vezan, onda,

99 Kur' an: E-u'ara', 2 1 6.

1 03
nesumnj ivo ga se ne smije napustiti , nego e se s nj i m
lijepo postupati. Dokaz tome j e da u osnovi, ne druiti se

ne bratimiti se n ij e ni pokudno ni runo. Neki kau :

" Osamlj enost je prea (od druenj a s grenicima) dok j e

prekidanj e prij atelj stva zabranj eno. Prekinuto druenj e i
nedruenj e u osnovi j e kao razvod braka i neenstvo.
Razvod braka j e Allahu mri od neenstva. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae : "Naj gori ljudi su oni
koj i tue rij ei prenose i oni koj i zavaaj u one koj i se
vole (ahbabe). " 1 00
Jedan od naih dobrih prethodnika o pokrivanju
greaka brae, kae: " ejtan eli da vaeg brata zadesi
neto slino tome (grij ehu) kako bi g a ostavi li i prekinul i
odnose s nj im, a t a s t e zadrali od vae ljubavi prema
prij ate lju. Budui da j e svaa i nesloga meu onima koj i
se vole vrlo draga ej tanu isto kao to mu j e i grij eenj e
o m i lj eno. Ako ejtan uspij e d a ostvari j ednu o d ove dvij e
stavri, druga j oj se sama prikljuuj e . "
N a ovo ukazuj e P os lanik, s allallahu alej h i v e
sellem, onom ovj eku koj i j e izgrdio i ukorio drugog koj i
j e poinio grijeh . Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
mu j e rekao: "Ne kori ga, ne dozvolite sebi da budete
ej tanski pomagai protiv svoga brata. "
Navedeno upuuj e n a j a s n u raz l i k a i z m e u
uspostavlj enog prij atelj stva i onog koj e tek treba da s e
uspostavi, jer druenj e s grenicima j e zabranj eno, ali i
prekidanj e prij atelj stva i sto tako . N i su i sti: onaj ko se
suprotstavlja drugom i onaj ko to ne mora.
100

Hadis biljei: Ahmed

1 04

P ri uspo stavlj anj u prij at e lj stva moe s e b i t i

poteena raskola ako s e razlozi za raskol izbj egnu. U
tom sluaju pree je ne poinj ati prij atelj sku vezu, a ako
u uspostavlj enom prij atelj stvu doe do sukoba tada j e
nejpree i spotovati obavezu prij atelj stva. Navedeno
vrij edi u sluaj u da se radi o bratovoj vjerskoj pogrec i .
Ako se nae u prilici da t i tvoj prijatelj uradi neto
zbog ega bi ga trebao ostaviti ili bojkotovati, znaj da j e
nesumnj ivo bolje oprostiti svom prijatelju i prei preko toga.
ak, poeljno je, ako si kadar, da opravda takav prijatelj ev
postupak.
Reeno j e : "Potrebno je da svom bratu pronae
sedamdeset opravdanja za njegovu greku, pa ako srce ne
moe to da prihvati, onda kori sam sebe zbog toga. Reci
svom srcu: 'Kako si samo osorno i tvrdo ! Brat ti se izvinj ava
na sedamdeset naina, a ti to ne prihvata . U tebi je greka,
a ne u tvom bratu' . Ako srce ne prihvati uUepavanje i
opravdanje, potrebno je, da se ne srdi, ako moe, mada
je to vrlo teko."
afija, radij allahu anhu, ka e : "Koga se nastoj i
rasrditi, a on se ne rasrdi , taj j e magarac . A koga se nastoj i
odobrovolj iti, a on n e htj edne, taj j e ej tan. Nastoj da n e
bude ni magarac ni ejtan i nastoj zadovolj iti svoj e srce
samim sobom umj esto brata, i dobro se uvaj da ne bude
"
ejtan, ako srce ne mogne prihvatiti.
Ahnef b . Kaj s kae : "Prij atelj ima obavezu da
izdri tri stvari: neopravdanu srdbu, neopravdanu pogreku
"
i neopravdanu uvredu.

1 05
Neko od uenih je rekao : "Nikad nikoga nisam
uvrij edio . Ako me uvrij edi p lemenit ovj ek, onda mi j e
najpree d a mu oprostim, a ako m e uvrij edi pokvarenj ak,
neu zbog njega gubiti svoju ast i dostojanstvo uzvraajui

mu na uvredu. " Potom je to oslikao stihovima:

l pratam

uglednom sramotu mu
elei time nagradu
Ne uzvraam poganom na uvrede
Ne elei tetu svom obrazu i ugledu
***

Od svog prijatelja samo isto uzmi

Sve to je mutno na to se ne oba:::iri
ivot je krai od tog da kori
Prijatelja zbog sitnih greki
Kakvu god ispriku da ti uputi prijatelj , iskreno ili
ne, prihvati je. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae :
"Kome se njegov brat izvini, a on ne prihvati to izvinj enj e ,
t a k a v i m a grij e h k o l i k i j e grij e h o n o g k oj i drug e
izrabljuj e . " 1 0 1 Jo j e rekao: "Vjernik se brzo rasrdi, ali brzo
i oprosti. " 1 02 Ovaj hadis ne opisuj e vj ernika kao nekog ko
se uopte ne srdi. U tom kontekstu je i ajet u kom Uzvi eni
Allah kae:

"
"Koji srdbu savlauju. 103

(Obratite panj u ! ) Uzvieni Allah nij e rekao: " Oni

koji srdbe nemaj u." Uobiaj eno je da ovj ek kada bude
ranj en osj eti i bol, ali j e podnosi i ustraj ava u njoj.
101
102
103

Hadis biljei: Ibn Made

Hadis biljei: Tinnizi

Kur'an: Ali lmran, 134.

106
Kako god je bol priroen ljudskoj prirodi, isto tako
j e i bol koja se j avlj a kao poslj edica srdbe priroen prirodi
srca. Bol se ne moe isupati iz srca, ali se moe zauzdati i
kontrolisati radei suprotno onomu to ono eli. Kad srce
nalae osvetu i trai zadovolj tinu nemoj pristati na to.
Ebu Sulejman je rekao Ahmed b. Ebi Hivariju: "Ako
se u ova vremena s nekim zbratimi, nemoj ga koriti zbog
onog to tebi ne odgovara, j er nisi s iguran da u tvom
odgovoru nee biti neto to je gore od prethodnog. " Ahmed

je rekao: " Provj erio sam to i naao da j e uistinu tako. "

Neko od uenih j e rekao : " S trplj ivo podnij eti

bratovu pogreku je bolje nego ga ukoriti, a ukoriti ga j e
bolje nego s e otvoreno sukobiti s nj im , a i u otvorenom
sukobu ne treba pretj erivati s mrnj o m . "

,,Allah e sigurno uspostaviti

ljubav izmeu vas i onih s kojima ste u zavadi. " 1 04
Uzvieni Allah kae:

Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, kae: " Dragu

osobu voli umj ereno, moda e ti nekada biti mrska. Mrsku
osobu mrzi umj ereno, moda ti nekad p ostane dragom." 1 05
Omer, radij allahu anhu, kae: "Nemoj da ti ljubav
bude prekomj ern a a ni nunj a, a to j e da voli prij atelj a i
u svoj oj propasti . "

104
105

Kur'an: El-Mumtehine, 7.
Hadis biljei: Tinnizi

1 07

ESTA OBAVEZA

DOVA ZA BRATA DOK JE IV

A I NAKON SMRTI
Da bi ispunio ovu dunost treba uiti dove za svog
brata dok je iv, a i nakon to umre i da u dovama trai
o n o to bi volio sebi, svoj oj porodic i i svima onima koji
su vezam za nJ ega.
U it e dove za brata kao to ui za sebe i nee
praviti razliku izmeu nj ega i sebe, j er tvoj a dova za brata
je, zapravo, dova za samog sebe. Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, kae : " Kada ovj ek ui dovu za svog odsutnog
brata, melek govori: ' Neka je i tebi i sto to i nj emu
trai ' . " 1 06
U drugi m predaj am a stoj i da Allah tada kae: " O d
tebe u poeti, M oj rob e ! " , " ovj eku se o d dove za svog
brata primi ono to se ne prim i za nj ega lino " , 107 "Dova
brata z a drugog koji je odsutan se ne odbija . " . . 108
.

Ebu Derda, radij allahu anhu, je govorio: "Uim dove

za sedamdesetericu svoj e brae. To inim na seddama i
svakog poimenice spomenem. "
106

Hadis biljee: Ahmed i Muslim

Daifhadis
10
Hadis biljei: Muslim

107

1 08
Muhammed b. Jusuf Asfahani je govorio: " S im
se moe uporediti dobar prijatelj ? ! Tvoja porodica razdij eli
tvoj e nasljedstvo i uivaj u u onom to ostavi iza sebe.
Jedino tvoj brat iskreno ali za tobom, brine se za ono to
si uradio i ta te eka na onom svijetu. Moli za tebe u nonoj
tmini dok si ti u zemlj inoj utrobi. Tako je dobar prijatelj
slian melekima."
U j ednoj predaj i stoj i : "Pa kad ovjek umre, ljudi

kau: ' ta je ostavio iza sebe? ' , dok meleki kau: ' ta je
pripremio za onaj svij et?' Radosni su zbog onog to je
"
pripremio i raspituju se o nj emu i saosj eaju s njim. 1 09
Kae se: "Onaj koj i uj e za smrt svog brata, pa
mu preda rahmet 1 10 i zamoli oprost grij eha, bude mu
upisano kao da j e prisustvovao i klanj ao denazu. "
Prenosi se o d Poslanika, sallallahu alejhi v e sellem,
da je rekao : "Primj er umrlog u njegovom mezaru je primjer
davljenika koj i se hvata za svaku stvar. On prieljkuje dovu
od dj eteta, roditelj a, majke, b rata ili roaka." 1 1 1
U mezarj e umrlih, od dove ivih, dospijeva svjetlo
veliko kao brda. Jedan od naih prethodnika je rekao: "Dova
za umrlog j e kao poklon za ivog. Melek ue kod umrlog
nosei tacnu od svjetlosti na koj oj je mahrama takoer od
svj etlosti tvog brata i kae: ' Ovo ti je poklon od tog i tog
tvog brata ili od tog i tog tvog roaka. ' Umrli se tome
obraduje kao to se ivi obraduje poklonu."

1119 Daifhadis, biljei ga Bejheki

Zatrai milost za njega
111
Daifhadis, biljei ga Dejlemi
1 10

109

SEDMA OBAVEZA

ISPUNJENJE OBAVEZA I ISKRENOST

Pravo znaenj e i spunj e nj a obaveze bi b i l o :
ustrajnost u ljubavi te odravanje veze do smrti, a nastavak,
poslij e smrti prij atelja, sa njegovom dj ecom i njegovim
prij ateljima.
Ljubav se treba radi ahireta, pa ako se prekine
nakon smrti onda propada djelo i trud. Zbog toga Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae spominj ui sedmericu
koje e Allah staviti u hlad Svog Ara na Dan kad druge
hladovine osim Njegove ne bude bilo: "I dva ovjeka koj i
s e vole u ime Allaha, radi toga se sastanu i radi Njega
rastanu. " Neko je rekao: "Malo ustrajnosti i odanosti nakon
smrti brata je mnogo vrednij e od ustrajnosti za vrijeme
dok je bio iv. "
Biljei se daje Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
poastio staricu koja je ula kod njega. Kada je upitan za
razlog takvog postupka, rekao je: Ona namje dolazila dok
"
je hazreti Hatida, radijallahu anha, bila iva, a zadrati
lijep odnos je od vjere. " 1 1 2
112

Hadis biljei: Hakim

1 10

Bratska odanost podrazumij eva i to da se pazi na

sve prijatelje i roake umrlog. Panja prema njima, u srcu
prij atelja, treba da je j aa nego prema samom prijatelju,
j er j e radost zbog traganj a za onim koj i su bili u vezi s
njim mnogo vea. Snagu ljubavi i saosjeanj a valj ano
odslikava koliina ljubavi podij e lj ena na one koji su bili
u vezi s volj enim. Tako ak, i pas koji je na vratima
prij atelja, treba u srcu da se razlikuj e od ostalih pasa.
Ako doe do prekida odanosti, nakon to je bratska
veza potraj ala, tu se zasigurno ejtan umij eao. Manje mu
smetaju oni koj i se potpomau u dobru od onih koj i se
vole u ime Allaha i koj i su se zbratimili radi Nj ega, a
ejtan e se truditi svim silama da pokvari nj ihov odnos.
Uzvieni Allah kae: " Reci robovima Mojim da

govore samo lijepe rijei: - jer bi ejtan mogao posijati

neprij atelj stvo meu njima. " 1 13 I kae nam, govorei o
Jusufu, alejhis-selam: "Nakon to je ejtan izmeu mene
i brae moje bio razdor posijao. " 1 1 4
Kae se: "Ne zbratime se dvojica, a onda se rastanu,
"
a da to nij e zbog grij eha koj i je poinio jedan od njih.
Bir bi govorio : "Kada ovj ek pone da proputa
ibadete, Allah mu uskrati onog ko bi ga oraspoloio, budui
da bratsko druenj e rastj eruje brige i istinski pomae u
"
ovravanju imana.
Zbog toga Ibn Mubarek kae: "Neto najprijatnije
"
j e sij elo s prij atelj ima i to j e j edino to vrij edi.
113
114

Kur'an, El-Isra, 53.

Kur'an, Jusuf, ! GO.

111

Trajna ljubav j e samo ona u ime Allaha, dok ona

koj a je radi nekog interesa, traj e onoliko dok se interes ne
ostvari. Ljubav prama Allahu je upotpunj ena onda kada
nema zavisti ni u vjeri ni u dunj aluku. Kako zavidjeti bratu,
kad sve to brat ima koristi i nj emu.
Uzvieni Allah ovako opisuje one koji se vole u
Njegovo ime, pa kae: "1 u grudima svojim nikakvu

tegobu, zato to im se daje, ne osjeaju, i vie vole njima

nego sebi, mada im je i samima potrebno . " 1 1 5
U odanost spada i to da se ne promij eni odnos
prema prij atelju ni onda kada se prouj e i proiri njegova
vlast i popularnost. Uzdizanj e nad prijatelj ima onda kad
se promijeni situacij a je prezrena. Pjesnik kae:

Plemeniti i ako uspije sjea se

onih koji su ga vidjeli kad takav n e bijae
Jedan od prethodnika j e oporuio svom sinu:
,,Sinak, drui se s onim koji e ti se nai pri ruci kada ti
bude potreban, ako si neovisan od njega nee ti dodij avati
niti zavidj eti pa i ako dobije visoki poloaj nee se uzdizati
nad tobom. "
Jedan mudrac j e rekao : "Ako tvoj prij atelj doe
na vlast i zadri pola svoj e ljubavi prema tebi, to je veliko
dobro. " Rebia' govori da se afij a, radij allahu anhu,
zbratimio s nekim ovj ekom u Bagdadu. Poslije je taj
ovjek dobio upravu nad Sajbinom i promij enio svoj odnos
prema afiji. Tada mu je afij a napisao ove stihove:
115

Kur'an: El-Har, 9.

1 12

Idi. ljubav prema tebi iz srca sam pustio

Zauvijek ali ne nepovratno.
Ako se popravi ljubav e se povratiti
I neka bude u dva pokuaja
A ako ne - isto ti uzvraam
pa e biti dvaput u dva perioda
Ako doe trei to ti je ::.auvijek
Nee ti koristiti uprava Sajbina. 1 1 6
Znaj da se odanou bratu ne smatra nae slaganj e
s njim u neemu to j e u suprotnosti s vjerom, nego j e prava
odanost suprostaviti se tome. afija se bio zbratimio s
Muhammedom b.Hakemom, mnogo ga volio i cij enio i
govorio bi: "U Egiptu boravim samo zbog njaga. " Kad se
Muhammed razbolio, afija ga j e obiao i rekao:

Razbolje se alzbab pa ga obioh

Zbog brige za njim i sam se ra::.holjeh
Doe ahbab i obie me
Od gledanja u njeg ozdravih
Ljudi su mislili da e ga afija oporuiti kao svoga
naslj ednika i da e nastaviti poduavati ljude nakon njegove
smrti, zbog iskrene ljubavi koja je bila meu nj ima. Kada
se afija smt1no razbolio, doli su kod njega i pitali ga:
Od koga emo sada uzimati znanje, Ebu Abdullahu?"
"
Muhammed se onda uspravio, stojei kod afij ine glave,
oekujui da on pokae na njega. afija ree : "Neka je
slavljen Allah, zar ima ikakve sumnje oko toga?
1 16

afija aludira na trostruki talak - razvod braka

1 13

Opomujem Ebu Jakuba Buvejtija. " To je pogodilo

Muhammeda. Svi su se priklonili Buvejtiju, mada j e
Muhammed bio preuzeo kompletan mesheb od imama afije,
ali je Buvejti bio pobonij i i skromniji. afij a je opomkom
elio dobro muslimanima. Nadvladao je emocije i nije dao
prednost ljudskom nad Allahovim zadovolj stvom. Kada j e
imam afija umro, Muhammed b . Hakem je napustio njegov
mesheb i posvetio se meshebu svog oca. Poduavao j e
knjigama malikijskog mesheba i vaio kao vrstan poznavalac
ove pravne kole, da j e Allah s njim zadovoljan.
Buvejti je uvij ek davao prednost zuhdu i nije volio
da poduava u halkama pred velikim brojem ljudi. U
potpunosti se posvetio ibadetu. Napisao j e knjigu El-Umm 1 17
koja se sada pripisuj e Rebi' b. Sulejmanu, ali j u j e Buvejti
napisao. N ij e sebe spomenuo niti isticao. Rebia' j e uz
izvj esne korekcij e i dodatke obj avio pomenutu knj igu.
Prava, istinska odanost koja je produkt bratske
ljubavi upotpunj ena je tenjom Uzvienom Allahu.
Ahnefb. Kaj s kae: "Bratstvo je skupocj en dragulj ,
ako ga ne uva mogao bi se otetiti. uvaj ga strpljivou
i pratanj em onom ko ti je nepravdu nanio i zadovoljstvom,
kako se ne bi smatrao pretj erano dobrim, a i da svom
bratu ne zamj era pretj erano grijeenj e . "
Iskrena odanost se ogleda i kroz to to e strahovati
od raskola i onog to vodi tome, kao to pjesnik kae:

Sve nevolje to me pogodie nitavne su

Kad s rastankom s bratom se uporede
117

Autor knjige istog naslova je i imam afija

1 14

Ibn Uj ejne je rekao, kada j e izgovorio ovaj stih:

Druio
sam se s nekim ljudima i prekinuli smo prije
"
trideset godina nae odnose, ali ni najmanj e se bol u mom
srcu, zbog toga, nij e smanjila. "
U odanost spada i to da se ne pridaje panj a onome
to se uj e o svom prij atelju od drugih ljudi, naroito od
onih koji se odmah u poetku prikazuju kao prijatelj i naem
prijatelju kako ne bi bili optueni, a onda iskau sve runo
to imaju. Prenose o prijatelju one stvari koje e uznemiriti
ovj eka. To je podmukao i podal nain da se prijatelj i i
braa zavade. Onaj ko se ne ustegne od ovoga, njegovo
prijateljstvo nee biti dugog vij eka.
Neki ovj ek je doao Hakimu i rekao mu: " elim
da zadobijem tvoju naklonost i simpatiju. " Hakim mu ree:
"
"Moe, ako zadovolj i tri uvj eta. (Bez razmiljanj a)
ovj ek prihvati pa upita: "Prihvatam, a koj i su uvjeti? "
" Da ne obraa panju na ono to uje o meni, da mi se
ne suprotstavlj a i da me ne posj euje nou. "
Odanost podrazumijeva i to da se ne prij ateljuj e
sa neprij ateljem svoga prijatelj a.
afij a, radij allahu anhu, ka e : " Ako se tvoj
prijatelj pokori tvojem neprijatelju, onda su sauesnici u
neprij atelj stvu prema tebi. "

1 15

OSMA OBAVEZA

OLAKAVANJE I OSTAVLJANJE
ZADUIVANJA I OPTEREIVANJA
Ovu obavezu e ispuniti tako to svog brata nee
zaduivati onim to e mu biti teko podnijeti, nego e ga
nastojati rasteretiti i osloboditi ga eventualnih briga koje
ga more i pritiu. Nastoj at e preuzeti dio prijatelj eva
tereta i odgovornosti na sebe i nee koristiti prijatelj ev
ugled i poloaj za svoj e ciljeve, niti e od njega tariti i
oekivati poniznost i provedbu svih obaveza. Nastoj at e,
takoer, da zaj edno sa svoj im prijateljem stekne Allahov
bereket kroz dovu za njega, ugodnim druenjem s njim,
potpomaganjem u vj eri uz stalno nastoj anj e da se zadobij e
Allahovo zadovolj stvo kroz ispunj avanje svih obaveza i
dunosti koje podrazumij eva istinsko ahbabstvo.

Jedan uenj ak je rekao: " Ko od svojih prijatelj a

oekuje vie nego to im prua, nanio im je nepravdu, a
ko oekuje onoliko koliko sam prua, opteretio ih j e, a ko
ih niim ne zaduuj e i ne oekuj e da mu uzvrate, taj je
bolj i od njih. "

1 16

Jedan mudrac j e rekao: "Ko se svojim prij ateljima

prikae veim i bolj im nego to j este, grj ean j e i on i oni
s nj im. Ko im se prikae onakav kakav je, opteretio je i
nj ih i sebe, a ko im se prikae manj im nego j este, spasio
je i sebe i nj ih. Pravo olakanje prij atelju je onda kad ga
se niim ne zaduuj e, tako da on ne osj ea stid zbog neega
to je uradio kao to ga ne osjea od samoga sebe."
Duvej d j e rekao: "Dvoj ica se nee zbratimiti, a
potom razdvoj iti, bez da to nij e zbog neega runog kod
"
j ednog od nj ih dvoj ice.
Alij a, radij allahu anhu, j e rekao: "Najgori prij atelj
je onaj ko te zaduio obavezom, ko te prisilio na lukavtinu
"
i natjerao na izvinj enj e .

1 17

OBAVEZIVANJE VODI PREKIDU VEZE I

NEPOSJEIVANJU
Fudajl kae: Prekid odnosa meu ljudima je zbog
"
obavezivanja. Neko posj et i svog prij atelja i spremi mu se
pa ga time zadui i obavee i time prouzrokuje prekid
odnosa. " Aia, radij allahu anha, kae: "Mu'minje mu'minu
"
brat, ne vara ga niti ga postiuje.
Dunejd kae : "Druio sam se s etiri generacije
ljudi, a svaka generacija j e imala trideset ljudi: Haris
Muhasibi i nj egova generacij a, Hasan Mesuhi i njegova
generacij a, Sirri Sekati i njegova generacija i Ibn Kurejbi
i njegova generacij a pa ne vidj eh da su se dvoj ica i z
njihovih generacij a zbratimili u ime Allaha a d a s e jedan
od njih postidio od svog prij atelja ili otuio, a da to nije
bilo zbog slabosti j ednog od njih. Jednog od njih su upitali :
' S kim i kakvim d a se druimo?' On odgovori: ' S onim ko
e te osloboditi tereta obaveze i osloboditi te ustruavanj a
u odnosu s njim'. "
Da'fer b. Muhammed bi govorio: "Naj tei mi j e
prij atelj onaj ko me obavezuj e neim i pred kim s e
ustruavam, a najdrai srcu m i je onaj s kojim sam slobodan
toliko koliko sam s lobodan kad sam sam. "

1 18

Jedan od sufij a j e rekao: "Ne drui se osim s onim

u ijim oima nee porasti zbog svog dobroinstva niti
e ti ugled kod nj ega opasti zbog poinj enog grij eha. Sve
e to biti za ili protiv tebe, a ti e kod njega zadrati
mjesto koje ima. "
Reeno nas na najbolji nain upuuje na koji se
na i n ovj ek oslobaa obaveze i ustruavanj a, j er u
protivnom, ako bi znao da je njegovo mjesto umanj eno kod
prijatelja, nuno bi ga nagnalo na ustruavanje od njega.
Neko je rekao: " S onima koji vole dunjaluk ponaaj
se uljudno, onima koj i vole ahiret obraaj se ueno i
znanjem, a sa arifima (oni koj i su spoznali Uzvienog
Allaha) ponaaj se kako hoe."
Drugi je rekao: "Ne drui se osim s onim ko e za
tebe pokaj anj e (tevbu) traiti kada pogrijei, koj i e ti
opravdanje traiti ako nekoga uvrij edi i koj i e ponijeti
"
tvoj teret, a nee te teretiti svoj im.
Onaj koj i je izrekao ove rijei uinio j e bratstvo
tekim, a ono nije takvo. Potrebno je da svaki poboan i
razuman ovj ek donese vrstu odluku da e provesti svoj e
obaveze bratstva koj e g a veu i koje mu n e dozvolj avaju
da moe imati mnogo prijatelja. Potrebno je da se bude
brat u ime Allaha, u protivnom, bratimljenje bi bilo samo
radi linih interesa.
Pouen gore navedenim j edan ovj ek j e rekao
Dunej du: "Rij etki li su iskreni prijatelji u ovom vremenu!
Kako da naem pravog prijatelja u ime Allaha? ! " Dunejd
nij e pridavao panj e njegovim rij eima. ovj ek ih je
ponovio tri puta, a onda mu Dunejd ree: "Ako hoe brata

1 19
koj i e te trpiti i potpomagati, takvih je, uistinu, vrlo malo,
ali ako hoe brata u ime Allaha, kojeg e ti pomagati i
trpiti nj egove uvrede, takvih puno poznajem i mogu ti ih
preporuiti. " Na te rijei j e ovjek uutio.
Znaj da se razlikuju tri vrste ljudi : oni ij im se
drutvom moe okoristiti, zatim oni koj ima moe koristiti
i koji ti nee nauditi ali ni koristiti i oni koje ne moe
koristiti ali ti mogu nauditi a to su glupaci (ahmaci) i ljudi
niskog morala. Ljude iz tree grupe mora izbj ei, a one
iz druge grupe nemoj izbjegavati jer ti na ahiretu mogu
koristiti njihovo zagovomitvo i dova, a imat e i sevab
za ono to si im uinio. Uzvieni Allah je obj avio Musau,
alejhis-selam: "U pokornosti Meni, stei e mnoge
prij atelje, ako ih podri, potpomogne i ne zavidi im. "
Jedan ueni j e rekao: " Druio sam se s ljudima
pedeset godina i ni s j ednim od njih nisam doao u sukob, a
sve zarad moga odnosa prema njima koj i je uvijek iao na
moju tetu. Ko ima ovu osobinu ima mnotvo prijatelja. "
U neobavezivanj e i blagost spada i to da prijatelju
ne prigovara zbog nafila.
Jedna skupina sufijaje svoje druenje formirala na
etiri temelja: ako bi neki od njih itav dan jeo, prijatelj
mu ne bi rekao: "Posti! " Ako bi postio svaki dan, prijatelj
mu ne bi rekao: "Nemoj postiti ! " Ako bi prespavao itavu
no, ne bi mu rekao: "Ustani i klanjaj ! " A ako bi itavu no
klanjao, ne bi mu rekao: " Spavaj ! " Meusobno su se uvij ek
odnosili s j ednakom panjom, ne uvaavajui se vie ili
manje zbog toga. Ako bi, sve ovo nabrojana, dovelo do
promjene odnosa, nuno bi dovelo i do dokazivanj a ili

120
ustruavanja. Reeno je: "Oko koga nema brige, druenje s
"
njim traje, a koga se ne mora potpomagati, dugo e se voljeti.
Jedan od ashaba je rekao : Allah je prokleo one
"
"
koj i zaduuju j edni drige. , a Poslanik, sallallahu alejhi ve
sell em, je rekao: "Ja i pobonjaci mog ummeta smo izvan
toga da nekog obavezujemo.''1 1 8
Jedan ueni je rekao: "Ako ovjek u kui svog
prij atelj a uradi etiri stvari prisnost meu nj ima je potpuna:
ako j ede kod nj ega, ode u zahod, prespava i obavi namaz."
To j e kazano j ednom ejhu pa on ree: "Ostala j e i peta
stvar, a to je da sa svojom enom doe svom prij atelju i
"
spava s nj om. To sve zbog toga to se u tuoj kui ustruava
od ovih pet stvari. U protivnom, damij e bi bile komotnij e
za srca pobonih.
Ako se uradi ovih pet stvari bratstvo je upotpunjeno,
stid je uklonj en i komoditet potvren . Arapi svoj om
dobrodolicom ukazuju na sve to. Ako neko od nj ih kae
"
svom prijatelju "Merhaben ve eh len ve sehlen! , 1 "' ukazao
mu j e sranu dobrodo l icu, to zapravo zna i : "Naa
porodica ti je drutvo od koj eg ne treba zazirati nego se
ugodno u nj emu osjeati, od nas ti je olakica i pomo u
svemu i sve tvoj e elje nee nam biti teko ispuniti, naprotiv,
init e nam zadovolj stvo."
Neobavezivanj e i pratanj e se nee u potpunosti
ostvariti osim ako sebe bude vidio manje vrijednim od svoj ih
prij atelja i ako bude o nj ima lijepo mislio, a sebe samog
korio. Ako ih bude smatrao bolj im od sebe, tek tada e on
118
1 19

Daifhadis
Kod nas si u srcu dobrodoao'

121

biti bolj i o d njih. Ebu Muavij a Esved kae: Svi moji

"
prijatelj i su bolji od mene. " Upitae: "A kako to?" Svi me
"
smatraju boljim od sebe, a onaj ko meni daje prednost nad
sobom bolj i je od mene. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: ovjek
"
je vjere svoga prij atelja. Nema koristi od druenja s onim
ko u tebi ne vidi ono to ti vidi u njemu. "
Ovo predstavlja naj nii stepen bratstva, gledati
realno i davati prednost bratu. Zbog toga je Sufjan Sevri
govorio: Ako ti se kae: ' Otpadu ljudski ! ' - a ti se naljuti,
"
onda si stvarno najgori ovjek jer to o sebi treba uvijek
misliti." O tome ima rijei u poglavlju o Udbu i kiburu. 120
O ponoznosti i davanj u prednosti brai nad samim
sobom ispjevani su mnogi stihovi:

Ponizan budi onom koji e ako se ponizi

Smatrati to vrlinom a ne glupou
A ostavi onog prijatelja koji e smatrati
Da je iznad svih svojom vrijednou
Drugi pjesnik kazuje ovako:

Koliko je onih koje smatrah prijateljem

a on posta kao sluajan prolaznik
l koliko vidjeh sluajnih prolaznika
koji mi postadoe prijatelji: iskreni i stvarni
Istiui v lastite vrij ednosti i zasluge ovj ek ,
moda i nesvjesno, obezvreuje svoga brata, to je svim
muslimanima pokueno.
120

Samoopinjenost i oholost

122

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

ovjeku je dosta zla to to e obezvrijediti svog brata
"
muslimana. "1 2 1 Upotpunj enj e komoditeta, prij aznosti i
neobavezivanjaje u tome da se posavjetuje sa svojim bratom
o svemu to namjerava i da prihvati njihove prij edloge.
Allah kae: "1 dogovaraj se s njima.'m2
Nij e poeljno od brata kriti svoj e taj ne. Prenosi
se da j e Jakub, brati Ma'rufov, rekao: "Esved b. Salim
je doao mom amidi Ma'rufu s kojim je bio brat i rekao:
' B ir b. Haris bi se imao volju zbratimiti s tobom, ali ga
je stid da ti to otvoreno kae. Mene je poslao da te pitam
o bratstvu, ali postavlja i uvete tome: ne voli da se o tome
zna niti eli da se esto posj euj ete i susureete, j er mnogo
sretanj e mu nij e drago. ' Ma'ruf ree: ' to se tie mene,
ako se zbratimim s nekim, onda mi je mrsko da ga napustim
i za trenutak pa bih zasigurno takvog posjeivao kad god
mogu. Uvijek bih mu davao prednost i ljubav u ime Allaha,
a onda o svemu tome rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi
ve sell em, se zbratimio sa hazreti Alijom b. Ebi Talibom,
radij allahu anim, uinio ga svojim ortakom u znanju, njemu
prepustio podj e lu deve (kurbana), oenio ga svojom
naj boljom i nadraom kerkom, a sve te poasti zbog
bratstva s njim. Uzimam te za svj edoka da ga primam kao
brata i na osnovu tvoje poruke sklapam bratstvo s njim u
ime Allaha i prihvatam da me n e posj euje, ako mu j e to
mrsko, ali u ga posj eivati kada god poelim i traim od
njega da doe na mjesta gdj e emo se sastati. Traim isto
121
122

Sahih hadis

Kur'an: Ali Imran, 1 59 .

1 23

tako od nj ega da od mene ne krije nita i da me upozna sa

svim svojim problemima. ' Ibn Salim j e o tome obavij estio
Bira i on je bio zadovoljan i obveselio se tome. "
Ovo j e skup obaveza bratstva. Nekad smo ih
izloili ukratko, a nekada podrobno. Bratstvo se nee u
potpunosti provesti, osim ako u odnosu s braom ne bude
iao na svoju tetu i da ne gleda svoju korist na tetu
nj ih, i ako bude sebe spustio na stepen njihovog sluge i
itavim svojim biem provede svoj e obaveze prema
nj ima. to se tie tvog stava i pogleda, potrebno je da ih
gleda pogledom ljubavi i simpatij e koju e oni moi
prepoznati, da insistira na njihovim vrlinama a zamiri
na njihove negativnosti, da ne odvraa svoj pogled od
njih onda kada su ti okrenuti licem i kada govore s tobom.
"Bilj ei se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
svakom sagovomiku pruao potrebnu panju, pa ako bi neki
htio da ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, saslua,
s luao bi ga na takav nain da bi sagovornik pomislio kako
je on najprei za sluati, toliko gaje paljivo sluao, s njim
priao, sa zanimanj em i paljivo zapitkivao i plijenio panju
sagovorn ika. Poslanikova s ij el a su bila sij ela stida,
"
poniznosti i sigumosti. 1 23
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio ovjek
koji se najvie smij eio svojim ashabima sluajui s punom
panjom ono o emu su govorili. Ashabi su se smij eili u
njegovom drutvu oponaajui ga u postupcima i duboko
ga uvaavajui. Bitno znati da kao to postoji kultura govora
postoji i kultura s luanja pa e se potruditi da paljivo
123

Hadis biljei: Tinnizi

124

slua govor svoga brata uivajui u njemu, vjerujui mu,

potvrujui ispravnost nj e govog govora te pri tom
pokazivati radost. Nee prekidati niij i govor time to e
parirati onom koj i govori, nadovezati se na njegove misli
ili mu upadati u rij e. Ako si premoren, izvinit e se
prisutnim i nee prislukivati ono to drugi ne bi volj eli
da uje. O obavezama govora ve smo opirno govorili,
ali potrebno je jo jednom naglasiti da ne die svoj glas
niti da se ljudima obraa na nain koj i ne razumiju.
Ruke: treba drati stisnute u pruanju pomoi
ostalim u svemu onome to se rukama moe odraditi.
Noge : Kada se kree u drutvu, obrati panju da
hoda za drutvom slij edei ih, a ne nainom slij eenog
te da ne prednj ai i ne hita, osim ukoliko oni poure niti
da im se pribliava osim ako ti se priblie. Da ustane
ljudima kad dolaze i ne sj edne dok oni ne sjednu, i da
sjedne skrueno tek kada oni posjedaju.
Koliko god je j edinstvo vre, ove obaveze je
lake provesti, primj erice: ustaj anj e, izvinjavanje, utivo
pohvalj ivanje . . .
Sve su t o obaveze bratstva ali sadravaju i malo
otuenosti i zaduenj a . Ako se j edinstvo ostvari u
potpunosti , onda potpuno nestaj e i obaveznost i onda se
prema bratu odnosi kao prema samom sebi, jer su ove
poj avne norme ponaanj a odraz unutarnjih normi i istoe
srca pa koliko su srca ista to je manj e potrebno pokazivati
ono to je u nj ima. Ko gleda na prohtjeve stvorenja i
njihovo miljenje, nekad e pogrij eiti a nekad pogoditi,
a onaj ko gleda u Gospodara svih svjetova, nuno j e

125
ispravan i vanjtinom i nutrinom. Svoju nutrinu e okititi
ljubavlju prema Allahu i Njegovim stvorenjima, a svoj u
vanj tinu e nakititi robovanj em Allahu i s luenjem
Njegovim iskrenim robovima. To je najvii izraz sluenj a
Allahu, j er to s e ne moe ostvariti osim lijepim ahlakom.
ovjek se svoj im l ij epim ahlakom moe vinuti na stepen
onog ko trajno nou ibadeti, danju posti pa ak i vie.

NORME D RUENJA SA RAZLIITIM

SOJEVIMA LJUDI UZETE IZ IZREKA
ISTINSKIH MUDRACA
Ako eli prijatno drutvo, onda i prij atelj a i
neprij atelj a susrei s a osmij ehom na licu, ali n e s
poniznou i podilaenj em, nego dostoj anstveno i bez
oholosti, skrueno, ali ne i sa poniavanj em. Budi u svim
poslovima i postupcima umjeren jer i j edna i druga kraj nost
u ophoenju je pokuena. Ne gledaj si u noge, ne okrei
se puno, nemoj staj ati na put grupi (ne opiri se veini) i ne
budi nemiran na sij elu. Nastoj da ne ukrta prste, ne igra
se bradom i prstenom, ne aka zube, ne stavlj a prst u
nos, te da ne p ljucka i ne tmca puno. Nemoj pretjerano
odgoniti muhe s lica. Ne protei se i ne zij evaj pred
lj udima, bilo na namazu, bilo van nj ega. Neka tvoj e
sjedenj e bude smireno, tvoj govor smislen. S panjom
sluaj lij ep govor koj im ti se sugovornik obraa i nemoj
pokazivati pretjeranu zadivlj enost, ne trai da ti se ponovi

1 26

reeno, ne priaj smij ene zgode i doskoice, ne govori o

zadivljenosti svojim djetetom ili sluavkom, o svojoj kosi
ili frizuri i ostalom to se tebe lino tie.
N e gizdaj se p retj erano poput ene, niti s e
poniavaj poniavanj em roba. Izbj egavaj pretj erano
nanoenje surme i pretj erano mirisanje. Ne insistiraj na
podmirenju potreba niti podstii nekoga na nepravdu. N e
govori svojim ukuanima, a kamoli nekome drugom, koliki
ti je imetak i koliko novca ima, jer ako vide da ima
malo, omaloavat e te, a ako vide da ima puno, poveat
e im se prohtjevi. Zastrauj ih ali bez s i ledij skog
ponaanja i budi b lag prema nj ima, ali ne pokazuj slabost.
Ne ali se sa svoj im slugama i podreenima pa da nakodi
svom ugledu, a ako se prepire, budi dostoj anstven.
Ne ispoljavaj svoj e neznanje i ne pouruj se nigdj e .
Dobro razmisli o svoj im argumentima, ne gestikuliraj
rukama preko mjere, ne okrei se iza sebe, ne puzi na
kolj enima. (U ljutnji se obuzdaj i nemoj govoriti nita)
tek kad te proe ljutnj a, onda govori.
Ako te neko od vladajue strukture pozove do sebe
i priblii ti se, s nj im se ponaaj kao da si na otrici, j er
ako j e ljubazan s tobom, nemoj nikada biti siguran da se
nee okrenuti protiv tebe. Prema njemu budi blag kao
prema djetetu, govori mu ono to eli da uje pod uslovom
da u tome nema grij eha. Ni u kom sluaju ne dozvoli s.ebi
da te njegova blagost prema tebi dovede u poziciju da se
mij ea izmeu nj ega i nj egove porodice i saradnika. Ako
i j esi dostojan toga, tvoj a pogreka u odnosu izmeu
vladara i njegove porodice bila bi neoprostiva i pogubna.

1 27

Strogo se uvaj prijatelj a iz interesa i ne dozvoli

da ti imetak bude prei od asti. Kada doe na sijelo trai
da se prije svega pozdravi, da ustupi mj esto starijem, da
sjedne ondje gdje ima mjesta i gdje sjede skromniji te da
poselami onog ko ti j e najblii u sij elu. Nemoj sj edati na
put, a ako si ve sj eo pokraj puta, onda je red da na takvom
mjestu obori pogled, pomogne slabom, uputi zalutalog,
odvrati selam i pozdrav, odgovori na pitanje, ukae na
dobro, odvrati od runog i da vodi rauna o tome gdj e
e pljunuti. N e p ljuj u pravcu Kible, niti na desnu stranu,
nego na lijevu ili pod lijevu nogu.
Ne sij eli sa vlastodrcima, a ako to uini, obavezno
se ostavi ogovaranj a, izbjgavaj la, uvaj tajnu, ne trai
podmirenj e potreba, biraj rijei, navodi osobine prij anjih
vladara, ne ali se pretjerano, budi na oprezu s nj ima ak i
kada ti pokau simpatiju i naklonost. Ne uzdii se u njihovom
drutvu, ne akaj zube u njihovom prisustvu, a vladar treba
biti spreman da podnese sve osim odavanja tajne, uvrede
kralju i otkrivanje onog to se deava u haremu.
Ne sj edi sa prostim pukom, a ako uini onda ne
zalazi duboko u njihove prie, ne pridaj i panju nj ihovoj
besposlici, budi gluh na njihov lo govor i izbjegavaj susrete
s nj ima, osim u nudi. uvaj se toga da se ali sa
pronic lj ivim, a i ostalim. Pronicljivi e te zamrziti, a glupak
e te napasti jer ala niti dostoj anstvo i autoritet, dovodi
do mrenje, ukida simpatiju, kodi znanju uenog, ohrabruj e
glupog. Kod mudrog rui ugled, preziru g a poboni i estiti,
umrtvlj uj e srce i udaljava od Uzvienog Gospodara.
Uzrokuj e nemar, ponienost, a time i nutrinu nagriza.

1 28

Pretjerana neozbiljnost otkriva mahane i proizvodi

grij ehe. Kae se: " Pretj erano se ali samo prezrenik i
podlac. Onaj ko u sijelu bude izloen ali ili besposlici,
neka spomene Allaha kad bude odlazio sa sijela. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko
bude prisustvovao sij elu u kojem bude puno besposlice,
pa kae kada bude odlazio: 'Subhanekellahumme ve bi

hamdike, dhedu en la ilahe illa ente. Estagfiruke ve

etubu ilejke ! ' S lavlj en neka Si Allahu i neka Ti je hvala
-

neizmj erna! Svj edoim da nema boga osim Tebe ! Traim

oprosta za grijehe od Tebe i kajem Ti se! - bit e mu
oproteno ono to je bilo na tom sij elu (od besposlice )."124

124

Hadis biljee: Ahmed, Tinnizi i Nesai

TREE POGLAVLJE

131

O PRAVIMA MUSLIMANA, RODBINE,

RODITELJA, KOMILUKA, ONIH U NAOJ
VLASTI I NAINU OPHOENJA S NJIMA
Znaj da j e ovj ek prinuen da i v i i l i k a o
usamlj enik i l i u zaj ednici s a drugim ljudima. Ako m u j e
teko ivjeti sam te ako potrebuj e nekoga o d svoj e vrste,
onda mora znati i norme ponaanj a u ljudskoj zaj ednici.
Svaka zaj ednica ima svoje edebe (norme ponaanj a)
odgovarajue pravu, a pravo je odgovarajue vezi koj a
postoj i i radi koj e s e stupilo u zajednicu. Veza moe b iti :
rodb inska - kao naj vra, i slamsko bratstvo - kao
najopenitija veza, u ta spada i druenje i prij atelj stvo, a
moe biti i komij ska, druenje na putu, koli, predavanju
ili prij atelj ska veza.
Svaka od ovih veza j e stepenovana. Rodbinstvo ima
svoje pravo i obaveze, ali je veza najbliih srodnika j aa i
kao takva ima svoje obaveze, a od nje je opet j aa obaveza
prema roditelj ima. Tako je i u odnosu s komijom - ovisno
od njegove udaljenosti od kue, porijeklu - tako da zemljak
u tuini j e kao roak u domovini zbog komiluka. Tako se i
pravo muslimana potvruje ako saznamo daje musliman, a
i poznavanje je viestepeno; nije isto nekog lino poznavati
i poznavati ga po uvenju. Mnogo je jae lino poznanstvo.
Nakon upoznavanja, suradnjom se ono produbljuje.

1 32

Tako razlikujemo i vie vrsta druenja: kolsko

druenj e j e, primj erice, vre od onog na putovanj u .
Prijateljstvo je takoer razliito, ako ojaa postaje bratstvo,
a kasnij e prerasta u najprisnije prij ateljstvo. Prisni prijatelj
(hali!) je blii ovj eku od ahbaba. Ahbab j e onaj koj eg
volimo iz srca dok nam prisni prijatelj obuzima itavo srce.
Svaki halil je ahbab a svaki ahbab nije i halil.
Viestepenost prijateljstva je poznata iz iskustva.
Najprisnij e prij atelj stvo je iznad bratstva, j er izrazom
najprisnije prijateljstvo oznaavamo stanje koje je potpunije
od bratsva. To potvruju i rijei Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, koj i j e rekao: "Kada bih birao sebi najprisnog
prij atelja (halila) uzeo bih Ehu Bekra, j er je va prijatelj i
Allahov prij atelj . " 125
Najprisnij i prijatelj (hali!) j e onaj prema kome j e
ljubav ispunila kompletno srce i javno i tajno, a Poslanikovo,
sallallahu alejhi ve sellem, srce je bilo potpuno ispunj eno
Allahom i sasvim predano Njemu. Potpuna predanost Allahu
Uzvienom ga j e sprij eila da se bilo kome drugom preda,
mada je hazreti Aliju, radijallahu anhu, uzeo za svog brata,
pa kae: "Alija je, u odnosu na mene, kao to je Harun u
odnosu na Musaa, samo to nema vjerovj esnitva. " 1 26
H azre ti A lij i , radij allahu anhu, j e zanij ekao
vjerovj enitvo kao to j e hazreti Ehu Bekru, radij allahu
anhu, zanijekao najprisnije prijateljstvo (haliluk). Ehu Bekr,
radijallahu anhu, j e jednak Aliji, radijallahu anhu, po pitanju
bratstva, ali mu je blii zbog najprisnij eg prijateljstva i svoj e
1"

12"

Il.adis biljee: Buhari i Muslim

Hadis biljee: Buhari i Muslim

1 33

podobnosti za njega, kada bi ono bilo mogue, na to je

ukazao rijeima: "Uzeo bih Ebu Bekra za najprisnijeg
prijatelj a (halila)."
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je Allahov i

miljenik i hali!. Bilj ei se da se j edne prilike ispeo na

mimber ozaren sreom i rekao: "Allah me uzeo za Svog
halila kao to je i Ibrahima uinio takvim. Ja sam Allahov
miljenik i ja sam Allahov hali!. " 1 2 7
Tako, prije upoznavanj a i poznanstva nema (niti
prij ate lj ske niti bratske) veze, a ni poslij e hali luka najprisnijeg prijatelj stva ili naj iskrenij e prisnosti - veeg
stepena. Sve ostalo se stepenuje na osnovu ovog dvoga.
Govorili smo o obavezama bratstva i druenj a pod
koj e potpadaju i ahbabstvo i najprisnij e prij atelj stvo.
S te p e n i prava i obaveza s u raznovrs n i sukl adno
raznovrsnosti ahbabstva i haliluka, kao to smo govorili o
tome, a kraj nj i domet j e rtvovanje sebe i svog imetka.
Primj er tome je Ebu Bekr, radijallahu anhu, koji je sve
svoje podredio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ili
Talha, radij allahu anhu, koji j e svoj im tij elom titio
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Sada nam j e elj a navesti prava i obaveze prema
bratu muslimanu, prema rodbini, roditeljima, komij ama,
onima koji su pod naom vlau, a obaveze prema branom
drugu smo naveli u knj izi Kitabu-n-nikah.

127

Daifhadis

1 34

PRAVA MUSLIMANA
Da ga poselami pri susretu, odazove se na poziv,
nazdravi mu kad kihne, posj eti ga u bolesti, isprati mu
denazu ako umre prije tebe, ako te zakune neim da ispuni
to, da ga posavjetuje ako to zatrai od tebe, da mu titi
obraz i ugled kad je odsutan, da mu eli ono to i samom
sebi i da mu mrzi ono to i samom sebi mrzi. Sve ove
obaveze su spomenute u hadiskim predajama koje slijede.
Enes, radij allahu anim, prenosi od Poslanika,
sallallahu alej hi ve sellem, da je rekao: "Muslimani imaju
pravo na etiri stvari od tebe: da pomogne dobroinitelja,
da trai oprosta za grjenika, da moli uputu za onog koj i
je zalutao i d a voli onog koji se pokaj ao. " 1 28
Ibn Abbas, radijallahu anhu, tumaei Allahove
rij ei: " A samilosni meu sobom. " 1 29 kae: "Dobar i estit
od njih moli za gtjenika, a gtjenik za dobrog. Kad gtjenik
vidi pobonog u ummetu Muhammeda, sallallahu alej hi v e
sellem, on kae: 'Gospodaru, uini blagoslovlj enim svako
dobro koje Si mu odredio, uvrsti ga u tome i omogui mu
da se okoristimo njime! ' , a kad poboan vidi gtjenika, kae:
' Gospodaru, uputi ga, primi njegovo pokajanje i oprosti
mu njegove grijehe! " '
128

129

Daifhadis
Kur'an: El-Feth, 29.

1 35

LJUBAV PREMA DOBRU

Ljubav prema dobru podrazumij eva da se iskreno
eli svim vjernicima ono to se eli sebi i da im se ne eli
ono to se ne eli samom sebi. Nu'man b. Beir kae:

" uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,

da kae : 'Primjer vjernika u njihovoj meusobnoj ljubavi
i samilosti je kao primj er tij ela, ako oboli j edan organ,
ostatak tijela obuzme groznica i nesanic a ' . " 1 30
Ebu Musa, radijallahu anhu, svj edoi daje uo od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kae: "Vj ernik
vjerniku je kao zidovi zgrade, j edan drugog podupiru. "1 3 1

NEUZNEMIRAVANJE
Obaveza svakog iskrenog muslimana j este da
nij ednog muslimana ne uznemirava ni rijeju ni djelom.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae : " Istinski
musliman je onaj od ijeg jezika i ruku su sigurni i mimi
ostali muslimani. " 1 3 2
1311

Hadis biljee: Buhari i Muslim

Hadis biljee: Buhari i Muslim
132
Hadis biljee: Buhari i Muslim
1 31

1 36

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u j ednom

poduem hadisu, u kojem nabraj a i preporuuj e vrline,
kae: "Ako nisi kadar initi dobra dj ela, onda makar ne
nanosi ljudima zlo, j er se i to ubraj a u sadaku kojom e
se iskupiti. " 1 33
U drugoj predaj i se kae: "Najbolj i musliman j e
onaj o d ijeg j e zika i ruku s u mirni i sigurni drug i
muslimani. " i kae: "Znate li ko je musliman? Odgovorie:
'Allah i Njegov Poslanik najbolj e znaju. ' Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: 'Musliman je onaj od
ij eg j ezika i ruku su mirni i sigurni ostali muslimani . '
Upitae: ' A ko je mu' min?' ' Onaj od koga su ostali mu'mini
sigurni. ' Upitae: ' A ko je muhadir?' Odgovori : 'Onaj
ko ostavi i izbj e gava zlo . ' Tada neki ovj ek upita:
'Allahov Poslanie, ta j e to islam?' On odgovori: 'Da se
tvoj e srce preda Allahu i da muslimani budu sigurni od
tvog j ezika i ruku ' . " 1 34
Mudahi d j e reka o : "Dehennemlij e e biti
kanj eni svrabom i toliko e se eati da e im se kosti
ukazivati kroz kou i bie dozivan i : ' O ti, da li te to tvoj a
bolest uznemirava?' On e odgovoriti: ' Svakako ! ' Tada
e mu rei: 'To je zato to si ti uznemiravao vjernike. "
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao: "Vidio sam ovjeka kako uiva dennetske blagodati
samo radi toga to j e uklonio granu s puta koja j e smetala
prolaznicima. " 1 35
133 Hadis biljei: Muslim
134 Hadis biljee: Ahmed i IbnMade
1 35 Hadis biljei: Muslim

137

Ebu Hurejre, radij allahu anhu, j e rekao Poslaniku,

sallallahu alejhi ve sellem: "Allahov Poslanie, podui
me neemu to e mi koristiti. " Poslanik, sallallahu alejhi
ve s e l lem, mu re e : " Ukloni s puta ono to smeta
muslimanima' . " 1 3 6 U drugoj predaj i stoji: "Ko ukloni neto
s puta koj im idu muslimani Allah mu za to upie dobro
djelo, a kome Allah upie dobro djelo zbog njega mu i
dennet odredi. " 1 3 7 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae: " Muslimanu nij e dozvolj eno ni to da na brata
muslimana upire pogled koji e ga uznemiriti. " 1 3 8 Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, takoer kae: ,.Muslimanu nij e
dozvoljeno da zaplai drugog muslimana. " 1 39
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao i ovo: "Allahu je mrsko vrijeanje vjemika. " 1 40
Rebi b . Husejm kae: " Ljudi se dijele na dvije
skupine: vj ernike - nemoj ih uznemiravati niti vrijeati i
neznalice - nemoj ih zanemarivati. "

36

Hadis biljei: Muslim

Hadis biljei: Ahmed
138 Daifhadis
139 Hadis biljei: Ahmed
l4D Daifhadis
137

1 38

SKROMNOST (PONIZNOST)
Preporueno j e da o sj ea poniznost prema
svakom muslimanu i da se ne oholi, j er Allah ne voli
razmetlj ivce i hvalisavce. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: "Uzvieni Allah mi je obj avio da budete
ponizni i da se niko ni nad kim ne uznosi. " 1 4 1
Ako se neko bude uznosio nad tobom, treba to
podnij eti, j er Uzvieni Allah kae Svom Vj erovj esniku,
sallallahu alejhi ve sell em: " Ti sa svakim lij epo! I trai

da se ine dobra dj ela, a neznalica se kloni. " 142

Od Ibn Ebi Evfaa se bilj ei daje rekao: "Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem,j e bio jednostavan u kontaktu sa
svim muslimanima i nij e se oholio. Nij e mu bilo teko da u
drutvu udovice ili nevolj nika ispuni svoju potrebu. " 1 43

PRENOENJE TUIH RIJEI (NEMIMET)

Istinska obaveza svakog muslimana jeste da nikada
ne slua ono to ljudi govore j edni o drugima i da ne
prenosi to to j e uo onome o kome se govorilo.
11

Hadis biljei: Muslim

Kur'an: El-E'araf, 1 99.
143 Hadis biljei: Nesai
142

1 39

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nee

ui u dennet klevetnik (koji druge ogovara). " 1 44
Halil b. Ahmed kae: "Ko ti govori to je uo o
tebi i drugima govori ono to je uo od tebe i ko ti govori
tue tajne, govori i tvoje drugima. "

NAPUTANJE (HEDR)
Musliman nikada ne prekida odnose sa svojim
bratom preko tri dana, bez obzira koliko bio ljut na njega.
Ebu Ejj ub Ensari, radij allahu anhu, kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao : ' Muslimanu nij e
dozvoljeno da prekine odnose sa svoj im bratom preko tri
dana, i kada se sretnu da okrenu lice j edan od drugog, a
bolj i je onaj , od njih dvojice, koji prvi nazove selam' . " 1 45
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e takoer rekao: "Ko
muslimanu oprosti njegovu pogreku, Allah e mu na
Kijametskom danu oprostiti njegovu. " 1 46
Ikrime kae: "Allah je rekao Jusufu, alejhis-selam,
sinu Jakubovom, alejhis-selam: 'Zbog tvog pratanja brai,
tvoj ugled je porastao i na dunjaluku i na ahiretu. " Hazreti
Aia, radij allahu anha, je rekla: "Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, se nikada nije ljutio i svetio radi sebe. Ako bi se
povrijedila Allahova zabrana, onda se svetio radi Allaha. " 1 4 7
l +l

Hadis biljei: Buhari

145 Hadis biljee: Buhari i Muslim

146
147

Hadis biljei: Ebu Davud

Hadis biljee: Buhari i Muslim

1 40

Ibn Abbas, radij allahu anhu, kae: "Nema ovjeka

koji oprosti nepravdu, a da mu Allah ne povea ugled. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nee imetak
uzmanj kati zbog udijeljene sadake, a Allah e zbog pratanja
ovjeku poveati ugled i nema nikog da se ponizi Allahu i
radi Allaha a da ga Allah ne uzdigne zbog toga. " 148

DOBROINSTVO (IHSAN)
Uini dobroinstvo svim muslimanima, koliko se
kadar, ne pravei razliku izmeu rodbine i onih to ti nisu
rodbina. Ali, sin Husejnov, prenosi od svog oca a ovaj od
svog djeda (hazreti Alije, radij allahu anhu) da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
" ini dobro i onom ko to zasluuj e i onom ko to nij e
zasluio, pa ako potrefi onog k o je dostojan, onda je to
tako, a ako nisi, onda si ti od onih koj i zasluuju da im se
uini dobro (od Allaha) " 149
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Odlij e
razuma, nakon imana je ljubaznost prema ljudima i injenje
dobra i pobonom i gljenom.'' 1 50
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je bio takav da ako bi ga neko
prihvatio za ruku (prilikom rukovanja) ne bi povlaio svoj e
1 .!8 Hadis biljei: Muslim

149 Daifhadis
150 Daifhadis

141

ruke dok ovjek n e b i bio taj koji b i prvi ruku pustio. Na

sijelu se nije moglo vidjeti da njegovo koljeno prednjai
koljenu onog to sjedi do nejga. Niko mu se nij e obraao a
da mu se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije licem
okrenuo prema njemu i ne bi od njega odvrao pogled sve
dok ne bi zavrio sa govorom. " 1 5 1

TRAENJE DOZVOLE
(Mora znati) da musliman nikada ne ulazi dok ne
dobije dozvolu za to, nego e zatraiti dozvolu tri puta
(pozvoniti ili pokucati) pa ako mu se ne dozvoli, otii e.
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, kae: "Poslanik, sallallahu
alej hi ve sell em, je rekao: " Dozvola se trai tri puta: prvi
put da bi nas uli, drugi da bi se pripremili i trei put da
bi dozvolili ili odbili ulazak. " 1 5 2

LIJEP AHLAK
Sa svim muslimanima se ophodi na lijep nain i
obraaj im se sukladno njihovom intelektu, j er ako bi se
neznalici ueno obratio, nepismenom pismenim dokazima
ili glupom objanjavao, onda bi bio od onh koj i vrijeaju i
koji bi bili uvrijeeni.
151
152

Hadis biljee: Ebu Davudi Tinnizi

Jedan dio hadisaje daif

1 42

POTIVANJE STARIJIH
Pazi, ne pripada Poslanikovom ummetu ako pri
sebi nema uvaavanj e starij ih i samilost prema djeci.
Dabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em,
rekao: "Nije od nas (naeg ummeta) ko ne potuje nae
starije i ko nije milostiv prema naim mlaim. " 153 Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao i ovo: "U velianje Allaha
spada i ukazivanje poasti sjedokosom muslimanu. " 1 54 Ono
to upotpunjuje nae potivanje starij ih j este da pred njima
ne govorimo osim uz njihovo odobrenj e .
Dabir kae : "Dola je delegacija Duhejne kod
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je neki mladi
ustao da govori, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu
ree: ' Saekaj , zar nema neko starij i?"' 1 55
U predaj i stoj i : "Nee mladi ukazati potovanje
starcu, a da Allah ne odredi nekoga ko e mu ukazati
potovanj e u starosti. " 1 5 6
U ovom hadisu je naznaka dugom ivotu, pa neka se
obrati panja na to. Starij e e potivati samo oni koj ima je
odreen dug ivot. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
153 Hadis biljei: Tinnizi
154 Hadis biljei: Ebu Davud
155 Daifhadis

1 56

Daifhadis

143

"N ee nastupiti Smak svij eta sve dok dij ete ne

bude neposluna i osomo, dok kia ne bude dragocjena,
dok se bestidnici ne namnoe, dok plemeniti i vrli ne
postanu rij etkost, dok se mlai ne drzne na starijeg i
bestidnik na vrlog i estitog. " 1 57

LIJEP ODNOS SA DJECOM

Lij ep postupak s djecom je bio uobiaj en kod
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kad bi se vraao s
puta i djeca izala da ga doekaj u, zaustavio bi se, a onda
bi ih podizao ispred i iza sebe i naredio ashabima da
ponesu ostale. Djeca bi se kasnij e hvalisala meusobno i
govorila: " Mene j e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
posadio na j ahalicu ispred sebe a tebe iza sebe. " Drugi bi
govorili: "Naredio je ashabima da te nose iza njega. "
Kada b i mu donij eli novoroene da ga blagoslovi
i nadije mu ime, primio bi ga i stavio u krilo. Neko dijete b i
s e i umokrilo, pa ako bi neko, k o je t o vidio, podviknuo,
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi rekao : "N e
prekidajte mokrenje djeteta! " Saekao b i da dijete zavri,
a potom b i nastavio uenj e dove. Takvim gestom bi
obradovao porodicu djeteta, j er bi vidjeli da se nije nalj utio
zbog toga to se dijete umokrilo. Kada bi roditelji otili s
djetetom, oprao bi i oistio svoju odjeu. 1 58
1 57 Daifhadis
1 58 Hadis biljee: Buhari i Muslim

144

OZARENOST
Musliman prema s vakom ovj eku treba biti
nasmijan, vedar i blag. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je pitao: "Znate li kome je vatra (dehennem) zabranjena?"
Odgovorie: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. " On
ree: "Prostodunom, blagom, ugodnom i prijatnom. " Ebu
Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Doista Allah voli prostodunog i
srdanog ovjeka. Neko j e upitao: 'Allahov Poslanie, reci
mi ta da uinim, a da zbog toga uem u dennet? ' On mu
ree: ' Ono to nuno uzrokuj e oprost jeste irenj e selama i
lijep govor'. " 1 59 Abdullah b. Omer, radij allahu anhu, kae:
"
"Doista je estitost lahka stvar: ozareno lice i blag govor.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Boj se
vatre (dehennema) pa podaj drugom makar i po la hurme, a
ako ni to ne moe nai, a ono lijepom rij eju. " 1 60 Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao i ovo: " U dennetu
imaj u sobe ija se vanj tina vidi iznutra i ija se unutranjost
vidi svana. " Neki beduin upita: "Za koga su one, Allahov
Poslanie?" On odgovori: "Za onog ko lijepo govori, iri
selam, hrani gladnog, klanja nou kad ostali spavaju. " 1 6 1
159 Daifhadis
Hadis biljee: Ahmed i Buhari
161 Daifhadis, biljei ga Tinnizi
t &J

1 45

Muaz b . Debel j e rekao : " Al lahov P oslanik,

s a l lallahu a l ej hi ve s e l lem, mi je rekao : ' M u aze,
oporuuj em ti bogobojaznost, istinoljubivost, odravanje
obeanja, ispunjenje obaveze, da nikoga ne obmanjuj e,
da pripazi komiju, bude milostiv prema siroetu, blago
govori, iri selam i bude skroman i skruen. " 1 6 2
Enes, radij allahu anhu,je rekao: "Neka e na je dola
Poslaniku, sallallahu alej hi ve sellem, i rekla mu: 'Imam
neto povjerlj ivo da te pitam. ' Poslanik, sallallahu alejhi
ve sel lem, je bio u drutvu nekih ljudi pa joj je rekao:
' Odaberi neko mjesto i ja u te sasluati. ' Ona je tako i
uradila, a on j e doao kod nje i sasluao njenu potrebu. " 1 63
Vehb b. Munebbih kae: "Jedan ovj ek od Beni
Israila je postio sedamdeset godina iftarei svaki sedmi
dan. Molio je Allaha da mu pokae kako ejtan zavodi ljude.
Poto mu se vrij eme odui lo, a nije mu udovoljeno, on ree:
' Da sam prebrajao i istraivao svoje greke i grij ehe izmeu
mene i mog Gospodara, bilo bi mi bolje od ovog to sam
traio.' Tada mu je Allah poslao meleka koji mu ree: 'Allah
me tebi poslao i kae: Rijei koje si izgovorio drae su
Mi od ibadeta koji si obavljao. Allah ti je podario vid, pa
gledaj l ovjek je pogledao i ugledao Iblisove vojske
kako su preplavile Zemlju. Nij e vidio nijednog ovj eka, a
da oko njega nije bilo ejtana kao muha. ovjek zavapi:
' Gospodaru, ko e s e spasiti ovoga?' Bi mu reeno :
'Poboan i blag'."
-

1 62
1 63

Daifhadis, biljei ga Bejheki

Hadis biljei: Ahmed

1 46

ODRAVANJE OBEANJA
Musliman nikada ne obeava ono to ne moe i
ispuniti. Poslanik, sallallahu alej h i vc sellem, ka e :
"
"Obeanj e j e obaveza. 1 64
U drugoj predaj i se kae: "Obeanje j e dug" 165
Razotkrivajui munafike Poslanik, sallallahu alej hi
ve sellem, je rekao: "Tri su znaka munafika (licemjera) :
kad govori lae, kad obea ne ispuni obeanj e i kad mu se
neto povj eri, povj erenj e iznevj eri. " 1 66
O munaficima j e rekao i ovo: "Troje kod koga se
nae on j e munafik makar postio i klanj ao . " Potom j e
spomenuo tri osobine i z prethodnog hadisa. 1 6 7

PRAVEDNOST
Ako eli upotpuniti svoj iman onda ljudima sudi
spram sebe i ne dolazi im s onim to ne bi volio da ti se s
tim doe, j er je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
164 Daifhadis

1 65

Daifhadis
Hadis biljee: Buhari i Muslim
167
Hadis biljee: Buhari i Muslim
1

66

1 47

" ovjek nee upotpuniti svoj iman sve dok ne bude kadar:
udjeljivati pa makar i iz male imovine, biti pravedan prema
samom sebi i iriti selam. " 1 6 8
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
Koga
raduje
da bude spaen dehennema i ue u dennet
"
neka smrt doeka svjedoei da nema drugog boga osim
Allaha, a da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
Njegov poslanik i neka ljudima ide sa onim s im bi volio
da mu se doe. " 1 69
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao Ebu
Derdi, radij allahu anhu: "Ebu Derda, budi dobar komij a
onom ko ti je u komiluku, bit e vjernik i voli ljudima
ono to voli sebi, bit e musliman. "
Hasan kae: "Allah j e objavio Ademu, alej his
selam, etiri stvari i rekao mu: ' U tome je sav propis tebi i
tvojoj djeci; jedno je Meni, jedno tebi, jedno je izmeu
Mene i tebe, a jedno je izmeu tebe i ostalih ljudi. Ono to
j e Moj e - da mi robuje i nikog Mi ravnim ne smatra. Tebi
j e tvoje djelo za koj e u te nagraditi onda kada najvie
bude trebalo. Ono to je izmeu Mene i tebe: ti si duan
dovu, a ja primanj e dove. Ono to je izmeu tebe i ljudi - to
je da se s njima drui onako kako bi volio da se oni drue
s tobom' . "
Musa, alejhis-selam, j e pitao svog Uzvienog
Go spodara: "Gospodaru , koj i od Tvoj i h robova j e
najpravedniji? " Gospodar svih svj etova mu ree: " Onaj
koj i poinj e od sebe" .
168

Hadis biljei: Buhari

1 69 Hadis biljei: Muslim

148

DAVATI LJUDIMA ODGOVARAJUE

MJESTO
Musliman treba da ukae svoje potovanj e prema
onome ija odj ea i dranje upuuj u na visinu poloaj a i
ljudima dati mjeto koje im pripada.
Biljei se da je Aia, radij allahu anha, bila na putu
paje zakonaivi najednom mj estu izvadila hranu, a tada
j e naiao neki prosj ak. Aia, radij allahu anha, j e rekla:
"
"Dajte ovom prosj aku lepinu . Malo iza toga je proao
ovjek j aui paje Aia, radij allahu anha, rekla: "Pozovite
ga za sofru" . Neko iz njene pratnj e je rekao: "Onom si
nevoljniku samo dala od sofre, a ovog bogataa zove da
nam se priklj ui? ! " Ona ree : " Allah je ljudima dao
odreena mj esta i poloaj i na nama je da tuj emo ta
mj esta. Onaj nevoljnik j e zadovolj an i lepinom, a bilo bi
runo o d nas da ovom bogatau i pri ovakvom njegovom
dranju damo l ep inu. "
Biljei se daje Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
uao u j ednu kuu. Za njim su uli njegovi ashabi i kua se
ispunila. Doao je Derir b. Abdullah Bedeli i nije mogao
nai mjesto gdje bi mogao sjesti. Sjeo j e do vrata. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je smotao svoj ogrta i dobacio
mu ga govorei: " Sjedi na ovo." Derir b. Abdullah je uzeo
ogrta i z agnjurio lice u njega, ljubei ga i plaui. Zatim

1 49

ga je smotao i vratio Allahovom poslaniku govorei: "Ne

mogu da sjedim na tvojoj odjei. Allah neka te poasti kao
to si ti mene poasti o ! " Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, se okrenuo lijevo i desno i rekao: "Kada vam doe
uglednik iz naroda, onda mu poast ukaite. " 1 70
Tako i sa svakim onim ko je nekada imao visoki
poloaj , i nj ega treba uvaiti i poastiti . Bilj ei se da j e
majka p o mlij eku Poslanika, sallallahu alejhi v e sellem,
j ednom dola kod njega, a on j oj je prostro svoj ogrta i
rekao : "Dobro dola maj ko ! " Potom joj j e dao da sjedne
na njegov ogrta. Kad je sjela, ree joj : ,,Zauzmi se - bit
e ti udovolj eno, trai - dobit e. " Ona ree: " Moj
narod ! " On joj ree: " to se tie mog prava na tvoj narod
i prava porodice Haimovia, bit e ispunjeno. " Kada su
to uli ljudi odasvud su poeli dolaziti i govoriti: "I nae
pravo, Allahov Poslanie ! " On j oj je poslije dao nekoliko
deva i ovaca, usluio je i dao joj i neto od dijela svoga
ratnog plijena sa H ajbera. Osman b. Affan, radijallahu
anhu, je sve to prodao za 1 00 . 000 dirhema.
Nekada bi kod Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, doao posj etilac, a on bi odmarao na iltetu. Ako
na iltetu ne bi bilo prostora za dvoj icu, on bi ga davao
posjetiocu. Ako bi posjetilac odbio, on je insistirao sve
dok ovaj ne bi prihvatio.

170 Mutevatir hadis. biljei ga Sujuti

150

IZMIRIVANJE ZAVAENIH
Dunost j e pomiriti dvoj icu muslimana kada god se
u prilici. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Hoete
li da vam kaem ta je vrednij e od posta i od namaza, a i od
sadake?" Odgovorie: " Svakako da hoemo. " On ree:
" Izmiriti zavaene i strogo se uvati mrnje jer je ona
p ogubna, a zavadit i nekog j e pogubno. " 1 7 1 I ka e :
2
"Najvrednija sadaka je izmiriti zavaene. " 17
Od Enesa, radij al l ahu anhu, se prenosi da j e
Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, jedne prilike sjedio,
a onda se nasmij ao tako da su mu se vidjeli zubi. Omer,
radij allahu anhu, upita: "0 ti koji si mi drai i od oca i od
majke, zbog ega si se nasmijao?" On ree: " Dvoj ica iz
moga ummeta e puzati pred Uzvienim Gospodarom pa e
jedan rei: 'Gospodaru, namiri mi nepravdu koju mi je ovaj
nanio. ' Allah e rei: 'Podmiri nepravdu svom bratu ! ' Taj
e rei: ' Gospodaru, kako da mu podmirim nepravdu kad
od mojih dobrih djela nij e ostalo nita? ! ' Uzvieni Allah
e rei tuiocu: ' ta e sa svojim bratom kad on od dobrih
djela nema nita?' ovjek e rei : ' Gospodaru, neka uzme
od mojih grijeha ' . " Tada su se oi Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, ispunile suzama i on ree: " Doista je to
1 71

Hadis biljee: Ebu Davud i Tinnizi

1 72 Daifhadis

151

teak dan kada e ljudima biti j ako stalo da smanj e teret

svoj ih grij eha. Tada e Gospodar rei onome kome j e
nepravda nanesena: ' Pogledaj i vidi ta ima u dennetima! '
ovjek e rei: 'Vidim dvorce od zlata i srebra ukraene
biserj em. Za kojeg j e to poslanika, dobrog ovjeka ili
ehida?' Allah e rei: 'To j e za onog ko zaradi! ' ovjek
e rei: ' Gospodaru, a ko je kadar to zaraditi? ' Allah e
rei : 'Ti to moe ! ' 'A kako, Gospodaru? ' 'Tako to e
oprostiti svom bratu. ' ' Gospodaru, onda sam mu ve
oprostio. ' Allah e rei: 'Uzmi svog brata za ruku i uvedi
ga u dennet' . "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e takoer
rekao: "B ojte se Allaha i izmirujte zavaene. Doista e
Allah izmiriti vjernike na Kijametskom danu. " 1 73
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,je rekao i ovo:
"Nij e laljivac onaj koj i se poslui laima kako bi izmirio
dvojicu zavaenih, pa kae dobro i jednom i drugom. " 1 74
Ovaj hadis upuuje na obavezu izmirivanj a zavaenih jer
govoriti istinu i ne lagati j e obaveza, a obavezu moe
obezvrij editi samo ono to je prioritetnij e (pree) od nje.
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, kae: " Svaka la se
bilj ei osim one kad ovjek slae u ratu, jer rat je itav
varka, ili slae da bi izmirio dvojicu zavaenih ili slae
svojoj supruzi kako bi je odobrovoljio i zadovoljio. " 1 75

173

Hadis biljei: Ibn Hiban

Hadis biljee: Buhari i Muslim
175 Hadis biljei: Ebu Davud
174

1 52

PRIKRIVANJE MAHANA
(Onaj ko eli sebi dobro) prikriva mahane svakog
muslimana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Ko prikrije mahanu muslimana, Allah e sakriti nj egove
"
mahane i na dunj aluku i na ahiretu. 1 76 I kae: "Nee ovj ek
ovj eku sakriti neku mahanu, a da Allah nee sakriti
nj egovu na Kij ametskom danu. " 177 Ebu Seid Hudri ,
radiallahu anhau, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sell em, rekao: "Nee ovjek primijetiti neto negativno
kod svog brata vjernika i to sakriti, a da zbog toga nee
ui u dennet. " 1 7 8 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao Maizu, kad m u j e ovaj donio obavijest: "Da si to
pokrio svojom odjeom, bilo bi bolje za tebe . " 1 79
Dakle, Musliman j e duan sakriti svoj e mahane
j er njegovo vjerovanje od njega trai takvo neto, ali trai,
isto tako, da uvaava i vjerovanje drugog muslimana.
Ebu Bekr, radijallahu anhu, kae : "Kada bih vidio
nekog da pije, bilo bi mi drae da ga Allah sakrije od
mene i kada bih vidio nekog da krade, bilo bi mi drae da
ga Allah sakrije. "
1

'6

Hadis biljee: Muslim i Ebu Davud

Hadis biljee: Muslim i Ebu Davud
m Daifhadis, biljei ga Taberani
1 79 Hadis bilj ei: Ebu Davud
1 '7

153

Biljei se da je Omer, radij allahu anhu, jedne noi

hodao ulicama Medine kontroliui situacij u u gradu .
Zatekao je nekog ovjeka i enu kako ine zabranjeno . Kad
j e svanulo, stao j e pred ljude i pitao: " ta mislite o voi
koj i j e zatekao ovj eka i enu u bludnim radnjama da nad
njima izvri odmazdu, ta bi vi uradili?" Rekoe: "Ti si
voa (i odlui)" Alija, radijallahu anhu, ree: "Ti nema
pravo na to, i na tebi bi se trebala provesti odmazda
(erijatska kazna-hadcl). Allahje odredio da takvo to trebaju
potvrditi etverica pouzdanih svjedoka. " Omer, radijallahu
anlm, se izvjesno vrijeme nije savjetovao po tom pitanju, a
onda je opet zatraio njihovo miljenje. Rekli su to i prvi
put, a i Alija, radij allahu anhu, je ponovio svoj stav. Ovo
ukazuj e na to da j e Omer, radij allahu anlm, sam bio
neodluan po pitanju da li upravitelj ima pravo presuditi
shodno svom poznavanju odredbi? Zbog toga je traio
miljenje ashaba i njihovu fetvu, a ne da bi ga upoznali o
tome. To sve iz straha da ne bi presudio krivo pa bi bio od
onih koji lano svjedoe. Prevagnula je, u svemu, miljenje
Alije, radij allahu anhu, da on nema pravo nad njima izvriti
odmazdu. Ovo je j edan od najjaih dokaza da treba traiti
opravdanj e za prikrivanj e n egativno st i , a n aj gora
negativnost je blud. Za taj in se trae etv erica pouzdanih
svjedoka koji e posvjedoiti da su vidjeli konkretan in,
to je neporecivo. Ako bi sudija to znao zasigumo, lino se
uvjerivi, (bez prisusutva svjedoka) nee to otkrivati niti
presudu donositi. Pogledaj samo kakva je mudrost u tome
da se nemoral ne iri odredbom kamenovanja do smrti, to
je najvea kazna, i pogledaj koliko je teka Allahova zavjesa
koju je On prebacio preko grjenih robova Svoj ih, tako to

1 54

j e stijesnio mogunost otkrivanja njihovog grijeha. Nadamo

se da neemo biti uskraeni ove plemenitosti kada budu
otkrivane tajne. U hadisu stoji: "Allah, ako pokrij e sramotu
ovj eka na dunj aluku, On je Plemenitij i i iznad toga da j e
razotkrij e na ahiretu, a ako j e otkrije na dunjaluku, On j e
nee otkriti i drugi put. " 1 8 0
Abdurrahman b. Avf, radij allahu anhu, kae: "Jedne
noi sam bio sa Omerom, radijallahu anhu, u obilasku
Medine. Dok smo hodali, ugledali smo svjetlost. Krenuli
smo u tom pravcu kako bismo opomenuli ukuane da je
vrij eme spavanj u . Pribliivi se kui , nai l i smo na
zaklj uana vrata iza kojih se ula pjesma. Omer, radij allahu
anhu, me primio za ruku i upitao: 'Zna li ija je ovo kua?'
Rekao sam: 'Ne znam ! ' . ' Ovo je kua Rebie b. Umejje b .
Halefa. O n i njegovo drutvo sada piju, p a ta misli da
nam j e initi?' Odgovorih: 'Mislim da smo upravo uinili
ono to nam je Allah zabranio. ' Uzvieni Allah kae: "1 ne
uhodite j edni druge." 1 81 - Omer se okrenuo i ostavio ih. "
Ovo nas upuuj e na obavezu prikrivanj a i zabrane
pijuniranja. Poslanik, sallallahu alej hi ve sell em, j e rekao
Muaviji, radij allahu anhu: ,,Doista e, ako bude istraivao
ljudske mahane, iskvariti ljude ili ih navesti na to da se
iskvare. " 1 82 Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, je rekao:
"0 skupe, ima onih koji su priznali vjerovanje j ezikom, ali
iman im jo nij e uao u srce! Ne ogovarajte muslimane i ne
istraujte njihove negativnosti, j er onaj ko bude istraivao
180

Hadis biljei: Tinnizi

Kur'an: El-Hudurat, 12.
182
Hadis biljei: EbuDavud

181

155
mahane brata muslimana, Allah e istraivati njegove, a
kome Allah bude istraivao mahane razotkrit e ga i
osramotiti makar i u njegovoj kui. " 183
Ebu Bekr, radij allahu anhu, kae: "Kad bih vidio
nekoga da ini zabranjeno ne bih ga kaznio niti bih pozvao
nekoga da to posvj edoi, osim ako bih se nalazio u drutvu
p a i on to isto vidi. "
Prenosi se od jednog ovjeka da je rekao: "Sjedio
sam sa Abdullahom b. Mes'udom, radijallahu anhu, kada
m i j e doao ovjek vodei drugog i rekao: 'Ovaj je p ij an! '
Abdullah b . Mes' ud ree: 'Zatraite da hukne! ' Kada j e
ovjek huknuo, otkrilo s e d a j e pijan. Pritvorili s u g a dok
se nije otrijeznio, potom je pozvao delata da ga izbiuje,
mada mu je bilo teko zbog toga. Naredio je delatu: ' Biuj
ga i neka svaki organ njegova tijela osjeti ! ' Delat j e
izudarao ovjeka. Kada s e kazna izvrila, upitao je onog
to ga je doveo : ' ta si mu u srodstvu? ' ovj ek ree:
' Amida' . Abdullah mu ree: ' Nisi se potrudio i lijepo ga
odgojio, niti si mu grij eh sakrio. Imam (voa), kada mu se
prijavi grijeh, mora izvriti kaznu. Allah je uistinu Onaj
koji prata i voli pratanje' . " Kasnije je prouio ajet: "Neka
im oproste i ne zamj ere. " 1 84 Potom ree: " Sjeam se
ovjeka koji je bio prvi kojem je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, naredio da se odsij ee ruka zbog krae. Na
Poslanikovom licu bila je vidna tuga zbog toga. Ljudi su
rekli: ' Allahov Poslanie, kao da ti j e ao zbog kazne koja
se izvrava nad njim?' On ree: ' A zato se ne bih alostio? !
183
184

Hadis biljee: Tirmizi i Ebu Davud

Kur'an: En-Nur, 22.

156
Nemojte biti ejtanski pomagai protiv vaeg brata. ' Oni
rekoe: ' to mu nisi oprostio?' Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, ree: ' Vladar mora provesti erijatsku kaznu ako
mu se prijavi prestup. Allah je Onaj koj i prata i koji voli
pratanje', a potom prouio ajet: - Neka im oproste i ne

zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah

oprosti? A Allah prata i samilostan je 1 85 - U jednoj predaj i
stoj i : "Kao da j e lice Poslanika, sallal lahu a lej h i ve sell em,
bilo posuto pepelom zbog svega uinj enog. " 1 86
Bilj ei se da j e Omer, radij allahu anhu, obilazei
Meinu uo glas ovj eka kako pjeva. Prekoraio je zid oko
kue i povirio. U kui je vidio ovj eka i enu, a pored njih
p os udu s alkoholom. Tada j e uzvi knuo : " A llahov
neprij atelju, zar si mislio da e te Allah zatiti dok Mu
grij eh ini? " ovj ek ree: "A ti, vladaru vjemika, ne uri
sa sudom. Ako sam zgrij e io Allahu, zgrij eio sam u
j ednom, a ti si napravio tri grij eha: Uzvieni Allah kae: 'l
ne uhodite jedni druge ' , 1 87 - a ti si uhodio. Allah kae:
'Ne iskazuje se estitost u tome da sa stranje strane u kue
ulazite' , 1 88 - a ti si uao u moju kuu preko zida. I Uzvieni
kae: 'U tue kue ne ulazite dok doputenje ne dobijete
i dok ukuane ne pozdravite' , 1 89 - a ti si mi uao u kuu i
bez pozdrava i bez dozvole' . Omer, radij allahu anlm, ga
upita: ' Hoe li se popraviti ako ti oprostim?' ovj ek
odgovori: ' Svakako, vladaru vjemika! Ako mi oprosti,
1 5 Kur'an:
1x6

En-N ur, 22.

Hadis bilj ei: Hakim
1 s7
Kur'an: El-Hudmat, 1 2.
l xx
Kur'an: El-Bekare, 189.

1 89

Kur'an: En-Nur, 27.

1 57

ovako neto neu nikad vie ponoviti.' Omer, radij allahu

anhu, mu je oprostio i otiao od njega. "
Neki ovjekj e pitao Abdullaha b. Omera, radij allahu
anhu: "0 Ebu Abdurrahmane, ta si uo da Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae o raspravi na Kijametskom
danu? " On odgovori: " uo sam ga da kae: 'Allah e Si
pribliiti vjernika, zaogrnuti ga Svoj im platom od ostalih
ljudi i pitati : - Zna li za taj i taj grijeh? - ovjek e rei : Dakako, Gospodaru! ' Tako e tei sve dok ne prizna sve
svoje grijehe i dok ne pomisli da j e propao zbog toga. Tada
e mu Allah rei: ' Robe Moj, Ja tvoje grij ehe nisam sakrio
na dunjaluku osim zato to Sam htio da ti ih danas oprostim. '
Tada e mu biti predata knjiga njegovih dobrih djela. " 1 90
to se tie nevjernika (kafira) i dvolinj aka (munafika):

" A svj edoci e rei: - Ovi su izmilj ali lai o

Gospodaru svome! Neka Allahovo prokletstvo stigne
mnogoboce. " 1 91
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, j e rekao :
"Kompletnom mom ummetu e biti oproteno, osim
mudahirunima."192 Mudahera je kada ovjek uini neki
grijeh, a onda i drugima kae o tome.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao i ovo:
"Ko bude sluao govor ljudi koji oni ne bi voljeli da se
sazna (i to kasnije proiri) ui e mu biti zalivene rastopljenim
olovom na Kijametskom danu. "

Hadis biljee: Buhari i Muslim

Kur'an: Hud, 1 8.
192
Hadis biljei: Buhari
191

1 58

IZBJEGAVANJE SUMNJIVIH MJESTA

Izbjegavaj sumnjiva mjesta kako bi srca drugih ljudi
sauvao sumnj ienja, a njihove j ezike od ogovaranja, jer
ako bi ljudi pogrijeili mislei runo o tebi bili bi sauesnici
u zajednikom grijehu. Ljudi, ako budu grijeili Allahu zbog
onog to j e neko uinio smatraju se sauesnikom u tom
grijehu. Uzvieni Allah kae: "Ne grdite one kojima se

oni, pored Allaha, klanjaju da ne bi i oni nepravedno i ne

mislei to govore Allaha grdili." 193

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: " ta

mislite o onome koj i psuj e vlastite roditelj e? " Rekoe: "A
zar ima neko da psuj e vlastite roditelje? " On ree : "Ima,
opsuj e nekome roditelje, a i on njemu opsuje njegove. " 194
Od Enesa, radij allahu anhu, se bilj ei: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je razgovarao sa j ednom od
svojih supruga. Naiao je neki ovj ek pa ga on pozva i
ree mu: ' ovj ee, ovo j e m oj a supruga Safij a ' . Prolaznik
uzvrati: 'Allahov poslanie, ako bih i pomislio o nekom
neto runo to zasigurno ne b i bio ti. ' Poslanik, sallallahu
alej hi ve sellem, mu ree: ' Uistinu ejtan kroz ovj eka
kola kao to krv kola tij elom. " 1 95
193 Kur'an: El-En'am, 1 08.
194 H adis biljee: Buhari i Muslim

195 Preprian hadis, biljee ga Buhari i Muslim

159
U drugim predaj ama o istom sluaju stoj i : "Boj im
se da se u vaim srcima ne zame neka runa misao. " Ili :
" Rij e j e b ila o dvoj ici ljudi pa im j e Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Po lahko, to je Safij a . . . " Ona ga
je bila posj etila u zadnjoj treini ramazana.
O mer, radij a l l ahu anhu, kae : " Ko ode n a
sumnjivo mjesto, onda neka s e n e ljuti ako s e o njemu
runo prouje. " Jedne prilike je Omer, radij allahu anhu,
prolazio pored ovj eka koji j e pored puta razgovarao sa
enom pa ga je udario svoj im tapom. ovj ek mu ree:
"Emirel mu'minin, to j e moj a supruga! " Omer mu ree:
"
" Onda se skloni tamo gdje te ljudi nee vidj eti.

ZAGOVORNITVO (EFAAT)
Musliman se treba zauzimati za svakog muslimana
koj em je zagovomitvo potrebno, kod onog na koga ima
utj ecaj a i da se trudi udovolj iti potrebi onoliko koliko j e
to kadar. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Meni
se dolazi i pita, trai se od mene usluga. Vi koj i ste kod
mene, zatraite za drugog da biste bili nagraeni, i kako
bi Allah preko Svog Poslanika uinio ono to Mu j e
drago . " 1 96 I kae: "Zagovaraj te i zalaite s e z a druge kod
mene kako biste bili nagraeni. Neku stvar namj erno
odgaam kako biste se vi zaloili i bili nagraeni zbog
to ga. " 197 I kae: "N erna bo lj e sadake od sadake j e zikom. "
1%

Hadis biljee: Buhari i Muslim

197 Hadis bilje: EbuDavud

1 60

Upitae: "A kako to? " On ree: "Zagovomitvo

koj i m e se sprij eiti pro l ij evanj e krvi , koj im e se
pribaviti korist nekome i kijom e se otkloniti nevolja od
dmgog. " 'Ys
Ikrime prenosi od Ibn Abbasa, radij allahu anhu,
da j e rekao : " Suprug Beririn je bio rob, a zvao se Mugisi .
Kao da ga sad gledam kako ide za nj om i plae, a suze mu
cure niz bradu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
upitao Abbasa (svog amidu) : ' Zar se n e udi snazi
njegove ljubavi prema nj oj i njenoj mrnj i prema njemu? '
Tad j e Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, rekao Beriri:
' to se s nj im ne pomiri, ipak je otac tvojeg djeteta? '
Ona upita: ' Allahov Poslanie, je li mi to nareuj e pa da
se pokorim? ' On odgovori : 'Ne, nego zagovaram.'' 1 99

POZDRAV (SELAM)
Dunost svakog muslimana je da prij e poinj anja
razgovora prvo nazove selam, i da se rukuj e prilikom
pozdravljanj a. Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, kae:
"Ko pone s priom prije nego nazove selam, nemojte mu
odgovoriti dok selam ne nazove. "200

19

Daifhadis
Hadis biljei: Buhari
200 Hadis biljei: Taberani
199

161

TRAENJE DOZVOLE I SELAM

Jedan od ashaba je rekao: "Uao sam kod Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a niti sam nazvao selam niti
sam zatraio dozvolu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
mi ree: ' Vrati se i reci : - Esselamu alejkum - 201 a potom
pitaj : - Mogu li ui? " '202
Dabir b. Abdullah prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao : " Kada uete u svoj e kue,
poselamite njene stanovnike, j er ejtan nee ui u kuu u
kojoj je selam nazvan. " Enes, radijallahu mlhu, kae: " Sluio
sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osam godina i
on mije rekao : 'Enese, upotpuni svoj abdest - poveat e ti
se ivot (produit e se), nazovi selam onima koje sretne
od mog ummeta - umnoit e ti se dobra djela, a kada ue
u kuu poselami ukuane - poveat e se dobro u kui. "203
Enes, radij allahu anhu, takoer kae: "Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ' Kada se sretnu dvojica
vjernika i rukuju, na njih se podij eli sedamdeset oprosta
(magfireta), ezdeset i devet se dodijeli onom koji je bio
srdaniji od njih dvoj ice' . "204
201

Neka je Allahov mir, spas i sigurnost na vas

Hadis biljei: Tinnizi
203
Hadis biljei: Tirmizi
2()4 Daifhadis

202

1 62

Uzvieni Allah u Kur ' anu asnom opisuj e nain

"Kada pozdravom pozdravljeni

budete, ljepim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite. "205

otpozdravlj anj a pa kae :

I kae Poslnik, sallallahu alej hi ve sellem:

"Tako

mi Onog u ijoj j e moi moj a dua, neete ui u dennet sve

dok ne budete vjerovali, a neete vj erovati sve dok se ne
budete meusobno voljeli . Hoete li da vas uputim na djelo,
koje, ako ga budete u praksu provodili, voljet ete se?
Rekoe: ' Svakako da hoemo, Allahov Poslanie! ' On ree:
' irite selam meu vama' ."206 I kae: "Kada musliman
nazove selam muslimanu i ovaj mu odvrati, meleki na njega
salavat donesu sedamdeset puta." Poslnik, sallallahu alej hi
ve sellem, j e rekao i ovo: ,,Meleki izraavaju uenj e prema
onom muslimanu koji sretne drugog muslimana, a ne nazove
selam." A rekao j e i ovo : "Jaha naziva selam pjeaku, a
ako iz grupe neko nazove selam, kao da su ga svi nazvali
"
(spada dunost s ostalih). 207
Katade veli: "Pozdrav onih prij e vas je bio padanje
niice. Allah j e poastio ovaj ummet selamom. Selam j e
pozdrav dennetlij a."
Ebu Muslim Havlani j e prolazio pored grupe ljudi
i nij e im nazvao selam. Kasnij e j e to obj asnio ovako : Od
"
nazivanj a selama sprij eio me je strah da mi nee odvratiti
pa bi ih meleki proklinj ali."

'05

Kur'an: En-Nisa, 86.

Hadis biljei: Muslim
207
Hadis biljei: Ebu Davud

206

1 63

RUKOVANJE
Rukovanj e uz pozdrav j e, takoer, sunnet. Neki
ovjek je doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
rekao: "Esselamu alejkum ! " (Allahov spas i sigurnost neka
vas prekriju). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nakon
otpozdravlj anj a rekao: "Deset sevaba. " Doao j e drugi i
rekao: "Esselamu alejkum ve rahmetullahi" ( . . . i Allahova
milost). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao:
"Dvadeset". Doao j e trei i rekao: "Esselamu alejkum ve
rahmetullahi ve berekatuhu" ( . . . i blagoslov). Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Trideset. "208
Enes, radij allahu anhu, bi nazivao selam i djeci,
ako b i prolazio pored njih. Prenosi se da je i Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, tako radio. 209
Abdulharnid b. Behram prenosi da je Poslanik,
sallallahu alej hi ve sell em, j ednom prolazio kroz damiju
u kojoj j e b ila omanj a grupa ena koje su sjedile pa im j e
rukom naiaretio nazivajui i m selam. Abdulhamid j e
pokazao rukom kako j e to Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, uinio. 2 1 0

20H

Hadis biljee: EbuDavud i Tinnizi

209 Hadis biljee: Buhari i Muslim
2 10 Hadis biljee: Tirmizi i Ibn Made

1 64

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e

rekao : "Ne pozdravlj aj te idove i krane prvi, a ako
sretnete na putu nekog od njih, prisilite ga da poe onom
stranom koja je tea. "2 1 1
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, prenosi da j e
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne rukujte
se sa zimmijama (nemuslimani u islamskoj dravi) niti ih
prvi pozdravlj ajte, a ako ih sretnete na putu natjerajte ih
da idu teom stranom. "2 1 2
Aia, radij allahu anha, kae: "Grupa idova je dola
kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa su rekli :
'Essammu a/ejke! ' (smrt nek ti j e ! ) . Poslanik, sallallahu
alejhi ve sell em, je odgovorio: ' Ve alejkum ! ' (i vama!). Ja
sam rekla: 'I vama smrt i prokletstvo' . Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ree: ' Aia, Allah voli blag postupak u
svemu' . Ja sam rekla: 'Zar nisi uo ta su rekli?' On
odgovori: 'Zar nisam rekao: I vama?' . "2 1 3
-

Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, j e rekao :

"Jaha naziva selam pjeaku, prolaznik onom koji sjedi,
manj a grupa veoj i m lai starij em. "2 1 4 I kae: "N e
oponaajte idove i krane; idovi se pozdravljaju prstom,
a krani pokazivajui dlan. "2 1 5

211

Hadis biljei: Muslim

Hadis biljee: Ebu Davud i Timlizi
213
Hadis biljee: Buhari i Muslim
"14 Haclis biljee: Buhari i Muslim
215
Ebu Isa kae da je lanac prenosi laca navedenog hadisa slab
'12

1 65
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao :
"Kada neko od vas doe na sijelo, neka nazove selam i
neka sjedne ondje gdje mu bude slobodno. Kad odlazi sa
sij ela neka poselami prisutne jer prvi selam nij e nimalo
prei od drugog. "2 1 6
Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se sretnu dva
vj ernika i rukuj u (prilkom p ozdrava) na nj ih se dodij eli
sedamdeset magfireta. ezdeset i devet bude onom koji
bude srdanij i . "
Omer, radij allahu anhu, kae: "uo sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: ' Kada se
sretnu dva muslimana i jedan drugom nazovu selam, a onda
se rukuju, meu njih se spusti stotinu sevapa (rahmeta).
Onome ko j e prvi nazvao selam pripadne devedeset, a onom
to j e pruio ruku i rukovao se deset' . "2 1 7
Hasan Kae: "Rukovanje poveava ljubav. "
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kae daj e Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Upotpunj enj e vaeg
meusobnog pozdravlj anja je rukovanje. "2 1 8

216

Hadis biljei: Ebu Davud

Hadis biljei: Bejheki
m Daifhadis
217

1 66

LJUBLJENJE
Pos lanik, s a l l a llahu alej h i ve sellem, ka e :
"
"Poljubac brata muslimana je rukovanje. 2 1 9
Nema nikakve smetnje polj ubiti ruku vj erskom
velikanu elei mu time iskazati potovanje. Od Ibn Omera,
radij allahu anhu, se bilj ei daje rekao: "Ljubili smo ruku
Poslaniku, sallallahu alej hi ve sellem. "220
Ka'b b. Malik (jedan od trojice koj i su izostali s
pohoda na Te buk i iju j e tevbu i oprost Allah obznanio u
Kur'anu) kae: "Kada j e obj avlj en aj et o primanju moj e
tevbe, doao sam Poslaniku, sallallahu alejhi v e sellem, i
poljubio ga u ruku. "
Bilj ei se da j e neki beduin doao Poslaniku,
sallallahu alej hi ve sellem, i p itao ga: "Allahov poslanie,
hoe li mi dozvoliti da ti polj ubim glavu i ruku? "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je dozvolio i on
j e to uradio.n '
Ebu Ubej de j e sreo Omera, radij allahu anhu,
rukovao se s nj im i poljubio mu ruku, a onda su se izmakli
ustranu i zaplakali . "222
21 9

Hadis biljei: Ibn Adij

Hadis biljei: Ebu Davud
221
Hadis biljei: EbuDavud
2:>2 Omer, radijallabu anhu, se zbratimio sa Ebu Ubejde b. Derrahom

110

1 67

Od Berra b. Aziba se prenosi da je on nazvao selam

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je on uzimao
abdest. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu nije
odgovorio dok nije zavrio s abdestom. Onda muje uzvratio
selam, pri o ruku i rukovao se . Berra mu je rekao: "Allahov
Poslanie, zar rukovanje nij e obiaj stranaca? ! " Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: "Kada
se sretnu dva muslimana i rukuju, sa njih spadaj u manji
grijesi. "22 3
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao:
"Kada ovjek naie na grupu i nazove im selam pa mu
odgovore on je za stepen bolj i od njih j er ih j e podsjetio na
selam. Ako mu ne odvrate selam, odvratit e mu skupina
koja je bolja i prijatnija od njih" . (Ilije rekao: "vrednija" .)224

NAKLON PRILIKOM POZDRAVA

Naklon prilikom pozdrava j e zabranj en. Enes,
radij allahu anhu, kae: "Pitali smo: ' Allahov poslanie,
hoemo li se naklanj ati jedan drugom? ' Odgovorio je:
' Ne ! ' ' Hoemo li ljubiti (u obraze) jedan drugog?' 'Ne ! '
' A hoemo li se rukovati? ' ' Da' . "22 5

223

Hadis biljee: EbuDavud i Tinnizi

224 Daifhadis
225
Hadis biljee: Tinnizi i Ibn Made

168

GRLJENJE I LJUBLJENJE
Grljenje i ljubljenje se navodi u predaji, ali prilikom
povratka s puta. Ebu Zerr, radij allahu anhu,je rekao: "Nikad
se nisam sreo s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a
da se nije rukovao sa mnom. Jednom me je neto trebao, ali
nisam bio u kui. im sam saznao otiao sam do njega.
Zatekao sam ga kako sjedi na minderu. Zagrlio me i to mije
bilo vrlo drago. "226
Prihvatiti za povodac j ahali ce iz potovanja prema
uenome je pohvalno. To j e uradio Ibn Abbas, radij allahu
anhu, s jahalicom Zejda b. Sabita, radij allahu anhu. Omer
je prihvatio nadlakticu Zejda b. Sabita i pomogao mu da
ustane, a onda rekao: "Ovako postupajte sa Zej dom b.
Sabitom i nj emu slinim. "

USTAJANJE
Ako se ustaje pred nekim iz strahopotovanj a onda
j e to pokueno, ali ako se ustaje iz poasti, onda nije. Enes,
radiallahu anhu, kae: "Niko nam nije bio drai od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, ali ashabi, kad bi ga ugledali ,
226

Hadis biljei: Ebu Davud

1 69
nisu ustajali ispred njega znajui koliko mu je takvo to
mrsko. " Biljei se daje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada me ugledate nemojte ustajati ispred mene kao
to to nemuslimani rade (ispred svojih voa). "227 I kae:
"Ko eli da mu ljudi ustaju na noge neka sebi pripremi
mjesto u dehennemu. "228 Takoer kae: " ovjek ne treba
podizati ovjeka na sijelu da bi sjeo na njegovo mjesto,
nego mu se razmaknite i napravite mjesto. "229
I ashabi su o ovome vodili rauna zbog zabrane.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kad ljudi
zauzmu mj esta na sijelu pa ako neko pozove svoga brata
da sj edne pravei mu mjesto, neka se odazove, jer to j e
vid poasti koju ukazuj e bratu. Ako mu nije obezbij edio
mjesto, onda neka potrai gdje mu je najpogodnije za sjesti
i neka tu sj edne. "23 0

UZVRAANJE SELAMA
Biljei se da je neki ovjek nazvao selam Poslani ku,
sallallahu alejhi ve sellem, dok je on mokrio pa mu nije
odgovorioY 1 Runo je nazivati selam onom koji vri nudu.
Pokueno je pozdraviti sa: "Alej ke selam ! "23 2
227

Hadis biljei: Ebu Davud

Hadis biljei: Tinnizi
2:'9 Hadis biljee: Buhari i Muslim
230
Hadis biljei: Taberani
231
Hadis biljee: Nesai i Tinnizi
232
Na tebe spas, mir i sigurnost!
22

1 70

Neki je ovjek tako poselamio Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, pa mu j e on rekao : "Alejkesselam, je
pozdrav mrtvih. " To je ponovio tri puta, a onda rekao: "Kada
neko od vas sretne brata muslimana, neka kae: 'Esselamu
alejkum ve rahmetullahi' . "23 3
Pohvalno i poeljno (mustehab) je da onaj koj i
ue u prostorij u i nazove selam a Re nae mjesta, ne izlazi,
nego sjedne iza onih koj i sj ede. Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, j e jedne prilike sjedio u damiji, a ashabi oko
njega, kada su dola tri ovjeka. Dvoj ica su krenula prema
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Jedan od njih j e
naao mjesto u halki i popunio ga, drugi j e sjeo iza halke,
a trei je otiao. Kada je zavrio zapoetu temu, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je upitao prisutne : "Hoete li
da vam priam o troj ici? Jedan od njih je htio Allahu i
Allah ga j e primio. Drugi se postidio i A llah se postidio
njega. Trei se okrenuo i Allah se okrenuo od njega. "23 4
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ne
sretnu se dva muslimana koji se prilikom susreta rukuju, a da
im Allah ne oprosti manje grijehe prije nego se rastanu. "23 5
Umm Hani ' je poselamila Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i on je upitao: "Ko je ta ena?" Rekli su mu: "To je
Umm Hani ' ! " Onda ree: "Dobro dola, Umm Hani' ! "23 6

m Hadis biljei: Tinnizi

234 Hadis biljee: Buhari i Muslim
235 Hadis biljee: Ebu Davu d i Ibn Made
236

Hadis biljei: Muslim

171

ODBRANA ASTI BRATA MUSLIMANA

Musliman je duan tititi ast, ivot i imetak brata
mus li m ana od nepravde drugog, koliko j e god to u
mogunosti. Uzvraati na napade i tititi brata jeste obaveza
koju trai islamsko bratstvo. Od Ebu Derda, radij allahu
anhu, se biljei da je neki ovj ek napadao drugog u drutvu
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je jedan ovj ek
stao u odbranu napadnutog. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, j e tada rekao : " Ko stane u zatitu asti brata
muslimana, to e mu biti zatita od dehennema. "237 I rekao
je: "Nema ovjeka muslimana koji e stati u odbranu asti
svog brata, a da Allah nee uzeti Sebi u obavezu da ga
zatiti od dehennemske vatre na Kijametskom danu. "238
Od Enesa, radij all ahu anhu, se prenosi da j e
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, rekao: "U ij em se
drutvu bude napadao brat musliman, a on mogne da ga
odbrani, a to ne uini, Allah e ga poniziti i na dunjaluku i
na ahiretu. A ko stane u odbranu svog brata, Allah e stati u
njegovu odbranu i na dunjaluku i na ahiretu. "239 I da je rekao:
"Ko bude titio ast brata muslimana na dunjaluku, Allah
e mu odrediti meleka koji e ga tititi od dehennema na
Kijametskom danu. "240
237

Hadis biljei: Tinnizi

Hadis biljei: Ahmed
239 Daifhadis
240 Hadis biljei: EbuDavud
238

1 72

Dabir i EbuTalha, radij allahu anhum, kau: "uli

smo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: 'Nema
muslimana koj i stane u odbranu brata, ondje gdje se bude
kaljao njegov obraz i ast, a da ga Allah nee pomoi
onda kada mu Njegova pomo bude najpotrebnij a. I nema
ovjeka koji izbj egne pomo i odbranu ondj e gdje se kalj a
ast muslimana, a da m u Allah nee uskratiti Svoju pomo
kad mu ona bude najpotrebnija' . "2 4 1

NAZDRAVLJANJE ONOM KOJI KIHNE

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Onaj
koji kihne treba rei: 'Elhamdulillah ala ku/li ha!! ' 24 2 , a
onaj koj i mu nazdravlj a treba rei: 'Jerhamukumullah! ' .243
Tada onaj to je kihnuo treba rei: 'Jehdikumullahu ve
jusbih balekum ! ' . "244245
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nazdravio
jednom ovj eku koj i je kihnuo a drugom nije, pa ga je taj
upitao za razlog, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu
ree: " On je zahvalio Allahu, a ti si preutio. "246 Od Ibn
Mes'uda, radij allahu anhu, se prenosi da je rekao: "Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, j e rekao: ' Kada kihne jedan od
241

Hadis biljei: EbuDavud

Hvala Allahu na svemu'
243 Allah vam se smilovao!
244 Allah vas uputio i stanje i situaciju vam popravio!
245 Hadis biljee: Buhari i Ehu Davud
246 Hadis biljei: Muslim
242

1 73

j edan od vas neka kae : - Hvala Allahu, Gospodaru

svjetova! ' Ako je to rekao, neka mu onaj ko je kod njega
kae: ' Allah ti se smilovao ! ' Ako mu kau to, onda neka on
odgovori : 'Allah oprostio i meni i vama ! "'247 I rekao je:
"Musliman, ako kihne, nazdravlja mu se do tri puta. Ako
kihne vie od toga, onda je to znak prehlade. " 24H
B iljei se daje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
nazdravio jednom ovjeku tri puta, pa kad je kihnuo i etvrti
put rekao mu j e : ' Ti si nahlaen ' . " 2 4 9 E b u Hurej re,
radijallahu anhu, govori : "Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, bi, kada bi kihnuo, snizio svoj glas i zaklonio (usta)
odjeom ili rukom. "25 0 A bilj ei se da j e i "prekrio lice" .
Ebu Musa E'ari, radijallahu anhu, kae: " idovi
su kihali kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sell em, nadajui
se i elei da im on kae: 'Allah vam se smilovao' , ali bi
im on govorio : ' Allah vas uputio ' . "25 1
Abdullah b. Amir b. Rebia prenosi od svog oca da
je neki ovjek kihnuo iza Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, (na namazu) i rekao: ' Hvala Allahu, beskrajnom
hvalom, blagoslovljenom i istom, onako kako je zadovoljan
na Gospodar i nakon to je zadovoljan. Neka j e apsolutna
hvala Allahu na svemu ! ' Kada je Poslanik, sallallahu al ej hi
ve sellem, predao selam, upitao je: ' Ko je govorio?' ovjek
je rekao: 'Ja, Allahov Poslanie! Nisam htio nita runo time. '
247

Hadis biljee: Ebu Davud i Tim1izi

Hadis biljee: Ebu Davud i Tinnizi
49 Hadis biljei: Muslim
250
Hadis biljei: Ebu Davud
251
Hadis biljee: Ebu Davud
24K

1 74

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: ' Vidio sam

dvanaest meleka kako se nadmeu ko e ih prij e (te rijei)
"
zapisati ' . 252 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Ko kihne pa pouri sa zahvalom, nee imati bolova u
slabinama. " 253 Takoer j e rekao: "Kihanje je od Allaha, a
zijevanje od ejtana, pa ako neko od vas zijevne, neka stavi
ruku na usta, a ako kae: ' Ha ha' prilikom zijevanja to se
ejtan smije iz njegove utrobe. "254
Ibrahim Nuhai j e rekao: "Ako neko od vas kihne
dok nudu obavlj a, ne smeta ako Allaha spomene. " Hasan
kae: "U tom sluaju e Allaha spomenuti i zahvaliti Mu u
sebi. " Ka 'b pripovijeda: "Musa, alej his-selam, j e rekao:
' Gospodaru, da li Si blizu pa da Ti govorim ili daleko pa
da te dozivam? ! ' Allah mu odgovori: 'Uz onog Sam ko Me
spominje'. Musa, alejhis-selam, ree: 'Nekada smo u takvim
okolnostima kad nas je stid i strah da Te spominjemo, kao
kad smo dunup ili u zahodu' . Allah ree: ' Sj eaj Me se u
svakoj situacij i ' . "

MUDROST U OPHOENJU
Ako ovj eka napastvuj e i uznemirava neko ko j e
prgav, onda s njim treba postupati mudro titei s e od
njegovog zla. Neko je rekao: " Sa vj ernikom se ponaaj
krajnje iskreno i otvoreno, a sa prgavim grj enikom se
151

Hadis biljei: Ebu Davud

253 Daifhadis, biljei ga Taberani
254 Hadis biljee: Buhari i Muslim

1 75
ophodi na lij ep nain, j er j e takav zadovolj an lijepim
odnosom. " Ebu Derda, radijallahu anlm, kae: "Nekim
ljudima se smij eimo u lice, a naa ih srca proklinju. "
Ovakav postupak se zove pretvaranje (mudara), i to samo
sa onim koji bi nam mogli nanij eti zlo. Uzvieni Allah
kae: "Zlo dobrim uzvrati. "255
Ibn Abbas, radij allahu anhu, tumaei Allahove
rij ei: "1 koji dobrim zlo uzvraaju . "256 kae: "Razvrat i
uznemiravanje (ezijet) nazivanj em selama i mudrou. " A
tumaei rijei: "A da Allah ne suzbij a neke ljude drugima,
do temelja bi bili poreni manastiri, i crkve "257 kae:
"
"Podsticanjem i zastraivanj em, stidom i lukavou.
...

Aia, radij allahu anha, kae: "Neki ovj ek je traio

dozvolu da ue kod Poslanika pa j e Poslanik, sallallahu
alejhi ve sell em, rekao: ' Dozvolite mu, grozan li j e to ovj ek
za druenje! ' Kadaj e ovj ek uao, Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, j e s njim lij ep o i blago priao, u tolikoj mjeri da
sam pomislila da ga uvaava. Kada j e ovjek otiao pitala
sam ga: ' Kad je ulazio, rekao si o njemu ono to si rekao, a
onda si s njim lij epo priao? ! ' On odgovori: 'Aia, naj gori
ljudi na Kijametskom danu kod A llaha e b iti oni koje su
ostali ljudi izbj egavali da ih ne bi zadesilo zlo od njih. " 25R
U drugoj hadiskoj predaj i stoji: " Ono ime ovjek
titi svoj u ast, smatra se sadakom. " 259

255 Kur'an: Fussilet, 34.

25" Kur'an: Er-Ra'd, 22.
257
Kur'an: El-Hadd,40.
25 Hadis biljee: Buhari i Muslim
259 Daifhadis

1 76
Jedna predaj a glasi ovako: " S ljudima se ophodite
shodno njihovim djelima, a stvarne osjeaje zadrite u
srcima. " Muhammed b. Hanefije je rekao: "Nije mudar onaj
koji se na lijep nain ne ophodi s onim ij e drutvo ba
nimalo ne koristi, sve dok mu Allah izlaz ne nae. "260

DRUENJE SA BOGATAIMA
Treba izbjegavati mijeati se s bogatima i nastoj ati
se druiti sa siromanim inei dobroinstvo siroadima.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u dovi uio :
" Gospodaru moj , poivi m e kao siromaha, usmrti m e kao
siromaha i proivi me kao siromaha. " 261
Ka'b el-Ahbar je rekao: " Sulejman, alejhis-selam,
bi pored sveg svog bogatstva kada bi uao u bogomolju
sjeo do siromaha i govorio bi: 'Siromah sjeo uz siromaha' . "
Govori se da Isau, alejhis-selam, nije bilo nita
drae nego kada bi mu se reklo: " Miskin! " 262
Ka 'b el-Ahbar kae: " Ono to u Kur'anu stoj i : O
vi koji vjen!jete! u Tevratu j e staj alo: O vi m iskini!."

26() Ibn Hadcr Askalani kae da nas!ovijena tema "Mudarat" govori o druenju
sa neznalicom da bi ga poduio, zatim o druenju sa gijenikom - nebi li ga time
odvratio od grijeha i druenju sa njima slinim.
261 Daifhadis
262
Siromahu, nevoljnie!

1 77

Ubade b. Samit kae: "Dehennem ima sedam

kapija: tri su za za bogatae, tri za ene i jedna za siromane
i ubo g e . " Fudaj l k a e : " uo sam da j e j edan od
vjerovjesnika pitao Allaha: ' Gospodaru, po emu u znati
da li Si sa mnom zadovoljan?' Allah mu odgovori: 'Pogledaj
koliko su miskini zadovoljni tobom' . "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao :
"Strogo se uvajte toga da sij elite sa mrtvacima. " Upitae:
"
"A ko su mrtvaci , Allahov Poslanie? On odgovori :
"263
"Bogatai.
Musa, alej his-selam, je upitao: "Gospodaru, gdj e
da Te (Tvoje zadovolj stvo) traim? " Gospodar svih
svj etova odgovori : " Kod onih ij a su srca ranj ena i
slomlj ena. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao : "Ne
zavidi grjeniku na blagodati, ne zna ta e s nj im biti
poslije smrti, jer je iza nj ega onaj to ga trai (tj . melek
smrti, Azrail) . "264

DOBROINSTVO SIROETU
Upuujui na zatitu siroeta, Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, j e rekao: "Ko prigrli siroe od roditelj a
muslimana do njegovog punoljetstva, takvom je zasigurno
obezbijeen dennet. "265
263

Daifhadis
264 Daifhadis, biljei ga Taberani
265
Hadis biljei: Ahmed

1 78

I rekao je: (pokazujui spojeno kaiprst i srednji

prst) "Ja i onaj ko vodi brigu o siroetu smo u dennetu
ovako. "266 Takoer je rekao: "Ko iz samilosti pomiluje siroe
po glavi za svaku dlaku koju dodime rukom ima nagradu. "267
Rekao je i ovo: "Najbolj a muslimanska kua je ona u kojoj
se ini dobroinstvo prema siroetu, a najgora muslimanska
kua j e ona u kojoj se prema siroetu runo ophodi. "268

SAVJET
(Dunost j e) posavj etovati svakog muslimana i
potruditi se unijeti radost u njegovo srce.

BRATSKA LJUBAV
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao: "Vjernik voli drugom vjerniku ono to voli i samom
sebi. " Rekao je i ovo: "Niko od vas nee dostii potpuno
vjerovanj e sve dok ne bude elio i volio svome bratu ono
to eli i voli samome sebi. " 269 A rekao je i ovo: " Svaki od
vas je ogledalo svom bratu, pa ako na njemu primijeti neto
negativno, neka to otkloni od njega. "270
266

Hadis biljee: Buhari i Muslim

Daifhadis
268
Hadis biljei: Ibn Made
269
Hadis biljee: Buhari i Muslim
270
Hadis biljei: Tinnizi
267

1 79

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko

udovolj i potrebi svoga brata, kao da je itav ivot Allahu
sluio."27 1 I kae: "Ko unese radost u oko vjemika, Allah
e ga obradovati na Kij ametskom danu. "2 7 2 I kae: "Ko se
dio dana ili noi potrudi da rijei potrebu svoga brata, pa
rijeio je ili ne, bolje mu je nego da u itikafu provede dva
mjeseca. "273 I kae : "Ko rijei brigu potitenom ili pomogne
onog kome j e nepravda nanesena, Allah mu oprosti
sedamdeset i tri prestupa. " m

POMO BRATU
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Pomozi
svoga brata, svejedno da li on inio zulum ili mu
"
zulum bude naneen ! Upitae ga: ' Kako ga pomoi u
nepravdi? ' 'Tako to ete ga odvratiti od toga' . "2 75
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je jo rekao:
Meu
Allahu najdraa djela spada unijeti radost u srce
"
vjemika, rijeiti ga brige i potitenosti ili podmiriti njegov
dug ili ga nahraniti kad je gladan. "276 l kae: " Ko zatiti i
brani vj emika od munafikog napada, Allah e mu na
Kijametskom danu odrediti meleka koji e njegovo tijelo
271 Daifhadis
271 Daifhadis
'73 Daifhadis
274 Daifhadis
275 Hadis biljei: Buhari
276 Daifhadis

1 80

braniti od dehennemske vatre. " I kae: "Dva svoj stva su

vrhunac zla: pripisivanj e Allahu druga (irk) i nanoenj e
tete Allahovim robovima, a dva su svojstva vrhunac dobra:
vjera (iman) u Allaha i korist Allahovim robovima. "277

BRIGA O STANJU MUSLIMANA

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, kae:
Ko
se
ne interesuj e za stanj e muslimana taj nij e od
"
"
nj i h . m M a ' ruf Kerehi kae : " Ko svaki dan ka e :
' Gospodaru, smiluj s e Muhammedovom, sallallahu alejhi
ve sellem, ummetu, ' Allah ga upie meu velikodune. " U
drugoj predaj i stoj i : " Gospo daru, popravi ummet
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, olakaj ummetu
Muhammeda, sallallahu alej hi ve sell em, ! Gospodaru,
smiluj se ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem, ! " , svaki dan tri puta, Allah ga uvrsti u velikodune. "
Ali b . Fudaj l se b io rasplakao j ednog dana pa ga
upitae: " ta te rasplakalo?" On ree: " Plaem, alei
onog to mi je zulum uinio. Sutra kad stane pred Allaha i
bude upitan za svoj zulum i ne mogne se odbraniti. "

277

178

Odbaen hadis
Hadis biljei: Taberani

181

POSJETA BOLESNOM
Bolesnici se trebaju posjetiti. Sama injenica da j e
bolestan neko od muslimana koga poznajemo, dovoljna je
da potvrdi ovu obavezu

i da se stekne nagrada za nj eno

ispunjenje. Onaj koji posjeuje bolesnika treba da se kratko

zadri, malo pita, pokae svoju saosj eajnost, ui dovu za
nj egovo ozdravljenje i da ne primjeuje ono to je negativno
na bolesniku. Kada trai dozvolu za ulazak, malo e se
skloniti ustranu i nee biti direktno na vratima, lagano e
"
"
pokucati. Kada bude upitan: "Ko je? , nee odgovoriti : "Ja
nego e se predstaviti. Nee rei: "Mome ! " nego e veliati
A llaha i zahvaljujui Mu nazvati selam bolesnom.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
rekao : "Posjeta bolesniku se upotpunjuje time to emo
rukom opipati elo bolesnog ili time to emo lagano staviti
svoju na njegovu ruku i upitati ga kako je. A upotpunjavanje
"
pozdrava je rukovanj em . 279 I rekao j e : "Ko posj eti
bolesnika, sj edi u dennetskom perivoju, tako kad ustane
odredi mu se 70 hiljada meleka koj i salavat na nj ega ine
"
sve do noi. 280 I rekao je: "Kada ovjek doe u posjetu
bolesnku bude potoplj en (zaroni) u Milost, a ako odsjedne
kod bolesnika, ostane u nj oj (uronj en u Milost). "28 1
279

Daifhadis, biljei ga Tinnizi

Hadis biljei: Muslim
21
Hadis biljei: Hakim
20

1 82

Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, kae:

Kada
musliman obie bolesnog brata ili ga posj eti,
"
Uzvieni Allah kae: 'Divan li si, divni su tvoj i koraci i
otvorjo si sebi kuu u dennetu ' . "2H2 I kae: "Kada se ovjek
razboli, Allah mu poalje dva meleka i kae: 'Posluajte
ta govori svojim posjetiocima! ' Ako ovjek, kada mu dou
posjetioci zahvaljuje Allahu i hvali Ga, meleki to prenesu
Allahu, mada On zna bolje od njih. Uzvieni onda kae:
'Moj rob od mene moe oekivati (uzimam Sebi obavezu)
da u ga, ako ga usmrtim, uvesti u dennet, a ako ga ozdravim,
njegovo tkivo u zamijeniti bolj im tkivom i njegovu krv
boljom krvlju i oprostit u mu njegove g1ijehe. "2 83 I kae:
"Kome Allah hoe dobro, iskua ga (u bolesti). "284

DOVA ZA BOLESNOG
Osman, radij allahu anim, kae: ,,Bio sam se razbolio,
pa me Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, doao obii.
Tada je rekao: 'Bismilla hir-Rahmanir-Rahim, eizuke
billahilehadi ssam edi !lezi lem jelid ve lem ju!ed ve lem
jeku/lehu kufuven ehad m in erri m a tedid' . 285 To j e
ponovio neko liko puta. "286
2g2

Hadis biljei: Tinnizi

Hadis biljei: Malik
284 Hadis biljei: Buhari
m U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog! Traim utoite za tebe kod Allaha
Jedinog, koji je neovisan od svega a sve je ovisno o njemu, Koji nije rodio i nije
roen i kome niko ravan nije od zla koje osjea.
286 Daifhadis
283

1 83

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uao kod

Alije, radijallahu anhu, koj i je bio bolestan i rekao mu:
"Reci: ' Gospodaru, molim Te da mi ubrza ozdravlj enje,
ili da mi podari strplj ivost u podnoenju ovog ime me
kua ili da me s dunj aluka izvede u Svoju milost' . Jedno
od toga e ti se dati i bit e ti udovolj eno. "287 Pohvalno j e
d a bolesnik kae: "Utj eem s e A llahovoj moi i sili od
zla onog to osjeam i ega se bojim. " Alij a, radijallahu
anhu, kae: "Ko o sj ea bol u trbuhu, neka od svoj e ene
zatrai neto od njenog imetka i za to kupi meda i to neka
pij e s kinicom. Tako e se u tom lij eku sabrati ugodno,
lijek i blagoslov. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, me je pitao
(kako navodi Ebu Hurej re, radij allahu anhu) : "Ebu
Hurejre, hoe li da ti kaem neto to j e potpuno sigurno,
ko to izgovori na poetku svoj e bolesti, Allah e ga spasiti
dehennema? " R e ko h : " S vakako da hou, Allahov
Poslanie ! " On ree: "Ko kae: 'Nema boga osim Allaha,
Koji ivot daje i smrt daje, a On sam je Vjeno ivi koji ne
umire, Slavljen neka j e Allah. Gospodar robova i svijeta.
Neka je apsolutna i mnoga hvala Allahu, blagoslovljena i
prijatna u svakoj situaciji. Allah j e Najvei, zasigurno.
Veliina naeg Gospodara, Velianstvenost i Svemo se
vidi na svakom mj estu. Gospodaru moj, ako Si me razbolio
da bi mi duu u ovoj bolesti uzeo, uini mi duu od onih
kojima Si milost Svoju ukazao i udalj i me od vatre kao
to Si od nje udaljio Svoj e evlij e na koje Si blagodat
Svoju prosuo' . "28 8
287 Daifhadis
288 Hadis biljei: Ibn Ebi Dunja

1 84

Bilj ei se da j e A llahov Poslanik, sallallahu alej hi

ve sellem, rekao : " Posj eta bolesniku, nakon tri dana, treba
biti tolika koliko je potrebno da se deva pomuze. "289
"
Tavus kae: "Najbolja posj eta je najkraa. Ibn
Abbas, radij allahu anhu, kae: "Jednom posjetiti bolesnika
je sunnet, a sve preko toga j e nafila. " Neko je rekao:
Bolesniku treba otii u posj etu nakon tri dana. " Poslanik,
"
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Bolesnog posj eujte
periodino i ne zadravajte se dugo. "290
Norme ponaanj a bolesnog: da lijepo gleda, malo
se ali i zanovijeta, ui dove za sebe oslanjaj ui se, nakon
uzimanja lij eka, na Stvoritelja svih lij ekova.

ISPRAAJ DENAZE
Od prava koj e muslimani imaj u j este i ispratiti im
denazu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: " Ko
isprati denazu ima kirat nagrade, a ako se zadri dok s e
denaza n e zagrne ima dva kirata. "29 1
"
U j ednoj predaj i stoji: " Kiratje veliine brda Uhud.
Kada je Ebu Hurejre, radij allahu anhu, govorio ovaj hadis
uo ga je Ibn Omer, radij allahu anhu, i rekao : "Do sada
smo propustili mnoge kirate. Namj era ispraajem denaze
treba da bude podmirivanj e obaveze prema muslimanu i
uzimanje pouke iz nj egove smrti. "
289

Neobian hadis
Daifhadis
291
Hadis biljee: B uhari i Muslim
''ii'

185

Mekhul Dimeki bi govorio kada bi vidio denazu:

" Polazite i mi dolazimo ! Upeatlj iv li je to pomen, ali
strano smo nemarni. Prvi odlazi, a drugi se nije opametio. "
Malik b. Dinar j e i ao za denazom svog brata i
plakao. Govorio je: " Allaha mi, neu radosti osj etiti sve
dok rie budem znao ta je s tobom, a to neu saznati sve
dok sam iv. "
Ea'me j e rekao: " Prisustvovali smo denazama i
nismo znali kome izraziti sauee, jer svi prisutni su bili
jednako tuni. " Ibrahim Zejjat je gledao ljude kako ale za
umrlim paje rekao: " B ilo bi vam pree da alite sami sebe.
Umrli se spasio i rijeio se triju strahota: lica meleka smrti
- ve ga je vidio, gorine snuti - ve ju je osj etio i straha
"
od toga kako e zavriti - ve se osigurao.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Umrlog prati troj e : dvoj e se vrati, a jedno o stane s nj im.
Prate ga njegova porodica, imetak i dj ela, pa se porodica
i imetak vrate, a ostanu njegova djela. " 292

POSJEIVANJE MEZARJA
Pohvalno j e posj eivati mezarje. i to zbog uenja
dova, da bi se uzela pouka i da bi se srce raznj eilo.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nisam vidio
nita (strano), a da kabur n ij e stranij i od toga. "293
eYe
'9'

Hadis biljee: Bubari i Muslim

Hadis biljee: Tinnizi i Ibn Made

186
Omer b. Hattab, radij allahu anhu, kae: Izali smo
"
j edne prilike s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
Doli smo do mezarluka, a on je sjeo do jednog mezara.
B io sm mu najblii. Zaplakao je, a i mi svi s nj im. On nas
upita: 'Zbog ega plaete?' Rekosmo: 'Plaemo zbog tvog
plaa. ' On ree : ' Ovo j e mezar Amine, kerke Vehbove.
Traio sam doputenje od svog Gospodara da je posjetim
pa mi j e to dozvolio. Traio sam oprost za nju i nije mi
bilo udovoljeno pa me je snalo ono to snae svako dijete
od alosti (za roditelj em)' . "294
Poznato je da je Osman, radij allahu anhu, kada bi
doao do neijeg mezara, esto plakao, i to toliko, da bi mu
suze natopi le bradu. Pri tornje govorio: " uo sam Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: 'Mezar j e
prva ahiretska stanica p a ako je ovjek uspj eno savlada
sve poslije toga je lake, a ako u tom ne uspij e, sve poslij e
toga j e ee' . "
Mudahid kae: " Prvo to e se ovj eku obratiti
nakon njegove smrti bit e nj egov mezar koj i e rei: 'Ja
sam kua crva, kua samoe, kua izdvojenosti, kua tame.
To sam j a pripravio za tebe, a ta ti meni donosi' . "
Ebu Zerr, radij allahu anhu, ka e : " Hoete li da
vam kaem kad u biti naj siromaniji? ! Na dan kad budem
sputen u mezar. "
Ebu Derda, radij allahu anhu, j e esto posj eivao
mezarja. Kada su ga p itali za razlog, rekao j e : " Sjedim s
ljudima koj i me podsj eaju na to ta me eka, a kada odem
"
od njih nee me ogovarati.
294 Hadis biljei: Muslim

187

H atim Esamm je govorio:

"Ko proe pored mezatja,

a ne razmisli o sebi i ne zamoli za njih, taj je iznevjerio i
sebe i njih. "
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Nema
nijedne noi a da glasnik ne povie: ' Kaburlije, kome
zavidite i s kim bi volj eli da se zamijenite'? Oni odgovore:
'Zavidimo posjetiocima damija, jer oni klanjaju a mi ne
klanjamo, oni poste a mi ne postimo, Allaha spominju i
"
sjeaju Ga se a mi Ga ne spominjemo. Sufjan kae: "Ko
se esto bude sj eao mezara nai e se u j ednoj o d
dennetskih bai, a kome m ezar n e bude n a umu nai e s e
u j ednoj o d dehennemskih provalija. "
Rebi' b. Husej n je u svojoj kui iskopao mezar pa
kada bi u svom srcu osjetio estinu i osomost, legao bi u
mezar i zadrao se u nj emu neko vrij eme govore i :
"
"Gospodaru, povrati me da uradim kakvo dobro . Potom
bi rekao : "0 Rebiu, vratio si se! Potrudi se sada, prije nego
doe vrijeme kad se nee moi vratiti. "
M ej mun b . M ihran j e rekao: "Izaao samo s a
Omerom b . Abdulazizom, radij allahu anhu, do mezmja. im
j e ugledao mezarje, zaplakao je i povikao: 'Mejmune, ovo
su mezarovi moj ih predaka iz Benu Umejje, kao da nikad
nisu uivali dunj aluke blagodati. Pogledaj ih, samo su
oprueni, a i prij e njih je bilo slinih njima, njihova tijela
su edna. ' Potom j e zaplakao i rekao : 'Allaha mi, n e
poznajem nikog k o uiva veu blagodat o d onog ko dospij e
u mezar, a daj e siguran od Allahove kazne' . "

1 88

OPHOENJE PRILIKOM IZRAAVANJA

SAUEA I PRAENJU DENAZE
Onaj ko izraava suee treba biti skruen, pokae
tugu, malo pria i da se ne smije.
Pril ikom i spraaj a denaze, takoer, treba biti
skruen, ne priat i svata, voditi rauna o umrlom
razmiljajui o smrti, pripremanj u za snu1 i hodati blizu
umrlog. Pouriti s obavljanj em denaze je sunnet. Ovo je
nain ophoenj a sa umrlom osobom, bez obzira ko to bio.

OPTE NORME PONAANJA

Ono to objedinj uje sve (norme ponaanja) jeste
da nikog ne smatra manj e vrij ednim bez obzira bio on
iv ili mrtav, pa da strada zbog toga, jer, otkud zna, moda
j e on bolj i od tebe. Iako j e bio grj enik, mo da se u
poslij ednim trenucima pokaj o i oproteno muj e, a moda
e ti u posljednjim trenucima zgrij eiti i biti kanjen.
Nemoj se diviti niij em dunjalukom poloaju, jer
je dunj aluk i sve to j e na njemu uniteno kod A llaha.
Kako g o d budu kod tebe ugle dni oni koj i ude za
dunj alukom, tako i dunj aluk raste u tvoj im oima i opada
tvoj poloaj kod A llaha. Ne podastiri im svoju vjeru da

1 89

bi se okoristio onim to oni imaju od dunjaluka, pa da se

obezvrij edi u njihovijm oima. Time e ti oni uskratiti
ono to imaju, a ako i ne uine to, prodao si ono to j e
bo lj e za ono to n e vrijedi. Nemoj se prema nj i ma
neprijatelj ski ponaati, otvoreno i skazuj ui neprijatelj stvo,
j er e ti to neprij ateljovanje oduzeti mnogo vremena pa
e ti i dunjaluk i vjera proi u tome, a njihova vjera e
prei na tebe, osim ako si primij etio neto loe po vjeru
pa iskae svoje neprij atelj stvo zbog njihovog razvratnog
ponaanj a. Gledat e na nj i h o ima samilosti zbog
nj ihovog izlaganja A llahovoj srdbi koju prouzrokuj u
svoj im grijeenj em . Nj ima j e dovoljno t o to e biti
kanj eni dehennemom, pa zbog ega bi ih ti jo mrzio?
N emoj se zavarati njihovom ljubavlju prema tebi i time
to ti laskaju u l ice l ij epim ophoenj em s tobom. Ako
bude meu njima traio nekoga ko stvarno osjea ono to
pokazuj e prema tebi, od stotine bi bio jedan i li nij edan.
Ne ali im se na svoj e stanje, pa da te Allah njima
prepusti. Nipoto ne udi da u potaj i prema tebi osjeaju
ono to j avno pokazuju, to je lana elj a i nikad je nee
ostvariti. Ne eli ono to oni imaj u p a da time ubrza
ponienje, a ne ostvari cilj .
Ne uznosi se nad nj ima iz oholosti i zbog tvoje
neovisnosti od njih, j er e te Allah prisiliti da im se
prikloni kanj avajui te z a tvoju oholost nastalu iz
neovisnosti. Ako nekog od njih zamoli za uslugu p a ti
udovolji, to ti je brat od koj e g ima koristi, a ako tvojoj
molbi ne udovolji, nemoj ga koriti zbog toga, j er bi ti
mogao postati neprij atelj koji bi ti mogao dugorono tetiti.
Nemoj se zamarati i savj etovati onog kojeg vidi da ne

1 90

pridaj e panju savj etu, koj i te ne s lua nego se okree

protiv tebe. Neka tvoj govor bude usputan i oputen bez
insistiranja da te neko slua. Koliko god od nj ih doivi
poasti i dobra, zahvaljuj Allahu to ti ih je potinio i
trai utoite kod Allaha od toga da te njima prepusti.
Ako o njima uje neto runo, vidi neko zlo ili ti
oni nepravdu nanesu, prepusti ih A llahu i trai zatitu kod
A l laha od nj ihovog zla. Nemoj se truditi da trai
zadovoljtinu, moe time prouzrokovati samo vie tete i
protraiti ivot u tome.
Nemoj da im kae : "N i ste mi dali zasluno
mjesto ! " . Gledaj to ovako: da si zasluio to, Allah bi ti
uinio mjesto u nj ihovim srcima, j er Allah j e Onaj koj i
nekog ini dragim ili mrskim u srcima ljudi.
Budi, u odnosu na njih, onaj koj i uj e kad govore
istinu, a koji je gluh kad lau, koji govori ono to je istinito
od njih i koji ne prenosi njihove lai.
uvaj se mnogih ljudi koj i ne prataju pogreku
niti kriju sramotu. Obraunavaju i malo i veliko, zavide i
n a malo i na mnogo. Kanj avaju za in koj i je nenamjeran
ili u neznanju poinj en i ne oprataju. Podstiu i okreu
brata protiv brata laima i potvorama. Druiti se s takvima
je pogubno, a ostaviti ih je pohvalno.
Ako su z adovolj n i , iskazuju ljubav, a ako su
nezadovoljni u njima je prokljuala mrnja. Ne budi siguran
od njihove 1mnje niti oekuj njihovu ljubav. Oni su vukovi
u j anjeoj koi, lijepo ti se pokazuju, a iza lea ti pogrdno
namiguju. Svom prij atelju, iz prevelike zavisti, prieljkuju
samo smrt. Broj e ti svaku greku kako bi j e mogli razglasiti

191

onda kada budu ljuti i l i kivni. Ne iskazuj svoju naklonost

osim onome u koga si siguran i ije si povjerenj e iskusio
tako to si s nj im proveo izvjesno vrijeme u kui ili na
nekom drugom mjestu. Iskuao si ga u samoi, njegovom
gazdovanju, bogatstvu, siromatvu, moda si putovao s njim,
moda trgovao. Moda si bio u nevolji pa tije on zatrebao.
Ako si zadovoljan s njim u svakoj od ovih situacij a, uzmi
ga za pooima ako je u godinama, za posinka ako je mlad
ili ahbaba ako je priblino tvoj ih godina.
Ovo su samo kratki navodi koji govore o optim
normama ponaanja sa razliitim ljudima.

PRAVA KOMILUKA
Znaj da komiluk podrazumijeva prava i obaveze
vie nego to ih ima islamsko bratstvo. Komija musliman
ima sva prava koja imaju svi muslimani, pa i vie. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Tri su vrste komij a:
onaj sa j ednim pravom, onaj koji ima dva prava i komija
koji ima tri prava. Komija sa tri prava je komija musliman
- roak i njemu pripadaju: pravo komiluka, pravo islama i
pravo rodbinstva. Onaj koj i ima dva prava j e komij a
musliman: on ima pravo islama i pravo komiluka. Onaj
koj i ima samo j edno pravo (hakk) je komija mnogoboac
(nemusliman) . " 295 Pa vidi koliko pravo ima murik
(nemus liman) kod muslimana samo zato to muj e komij al
295 Daifhadis, biljei ga Bezar

1 92

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Budi

dobar prema onom ko ti je u komiluku, bit e musliman. "296
Poslanik, sallallahu alej hi v e sellem, je rekao i ovo : "Dibril
mi je toliko ukazivao na dobrosusjedske odnose da sam
pomislio kako e komij a imati pravo u naslj edstvu svog
komije. "297
I rekao j e : "Ko vjeruje u Allaha i Onaj svijet neka
bude plemenit prema svome komij i . "29 s I: "ovjek nee
biti pravi vjemik sve dok komij a ne bude siguran od
njegovih pakosti i podlosti. " 29 9 I : "Prvi koji e se pozvati
da podmire dugove jedan prema drugom, na Kij ametskom
"
danu, bit e komije. 300 I : " Ako si se bacio (neim) na
komij skog psa, uznemirio si komiju. "
Bilj ei se da j e neki ovj ek doao Ibn Mes 'udu,
radij allahu anhu, i rekao mu: "Imam komiju koj i me
uznemirava i psuj e" . Ibn Mes' ud, radij allahu anhu, mu j e
rekao : " Idi, ako o n grijei Allahu u odnosu prema tebi, a
ti budi pokoran Allahu u o dnosu prema nj emu. "
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,je bilo reeno:
"Ta i ta ena preko dana posti, a preko noi klanj a, ali
"
uznemirava svoje komije. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ree: "Nema nikakvog dobra u njoj, ona je stanovnik
dehennema. "30 1
2%

Hadis biljei: Tinnizi

297 Hadis biljee: Buhari i Muslim
298
Hadis biljee: Buhari i Muslim
2'-JJ Hadis biljei: Buhari
300 Daifhadis
301
Hadis biljei: Ahmed

1 93

Neki ovj ek je doao Poslaniku, sallallahu alejhi

ve sellem, i alio mu se n a svog komiju. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, mu ree: " Strpi se ! " To mu je
ponovio tri i li etri puta, a onda mu rekao: " Izbaci svoj e
stvari iz kue na put! " Ljudi s u prolazili pored njega i
njegovih stvari, p a bi neko upitao : " ta je s tobom? " A
neko bi rekao : "Nj egov komij a ga uznemirava. " Tada bi
ljudi govorili: "Neka j e proklet od Allaha ! " Onda je
nj egov komij a doao i rekao: " Vrati svoje stvari, a j a u
se popraviti, tako mi Allaha. " 3 02
Zuhri biljei da je njegov komija doao Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, da se poali na svog komiju,
pa mu je Poslanik, sallallahu alej hi v e sellem, naredio da
sa damij skih vrata povie: " Komilukom se broj i do
etrdeset kua. " Zuhri, tumaei ovaj hadis, kae: "etrdeset
u ovom, etrdeset u ovom, etrdeset u ovom i etrdeset u
ovom pravcu, pokazujui na sve etri strane svijeta. "303
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "I
dobro i zlo je u trome: eni, kui (mjestu stanovnj a) i
j ahali ci (prevoznom sredstvu). "3 04 Dobro ene je u njenom
nepretjeranom mehru, lijepom branom odnosu i njenom
lijepom ahlaku, a njeno zlo j e u pretjerano skupom mehru,
tekom branom ivotu i runom ponaanju (ah laku).
Prostranost, udobnost i dobar komiluk predsta
vlj aju blagodat mj esta stanovanja, dok je zlo kue u njenoj
skuenosti i runom komiluku.
302

Hadis biljei: Ebu Davud

Hadis biljei: Taberani
3()1 Hadis biljee: Buhari i Muslim
303

1 94

B lagodat jahalice je u krotkosti i dobrom ponaanju,

a zlo je u jogunasti i obij esnosti.
Znaj da pravo komiluka podrazumij eva, ne samo
da ga se ne uznemirava nego i sposobnost podnoenja
uznemiravanja. Komija koj i se ustegao od uznemiravanj a
nij e time podmirio obavezu komiluka. Nij e dovolj no
podnositi uznemiravanj e, ve je uz to potrebno biti blag i
initi dobro.
Kae se: " Siromani komij a e se okaiti na
Kij ametskom danu o vrat svog bogatog komije i rei:
' Gospodaru, pitaj ovoga zato mi nije udij elio od svog
dobra i zato je zatvarao svoj a vrata preda mnom?"
Ibn Mukfea je uo da njegov kol!lija prodaje kuu
zbog dugova koje je imao. Tu vjest je uo dok se odmarao
u hladovini komijne kue pa je rekao: "Ako on proda svoju
kuu, onda ja nisam ispunio svoju obavezu koju zasluuje
hlad njegove kue. " Pozvao je komiju, dao mu iznos u
vrijednosti kue i rekao mu: "Nemoj j e prodavati. "
Jedan ovj ek se alio na mnogobrojne mieve u
kui. Neko mu j e rekao: "Nabavi maku! " On ree: "Bojim
se da mievi, iz straha od make, ne odu u komij ske kue,
pa bih, tako, bio onaj koj i voli komij i ono to ne voli
samom sebi. "

1 95

UOPENO O PRAVIMA KOMIJE

Ope ovbaveze prema komij i su: da mu prvi
nazove selam, da ga ne zadrava previe u razgovoru, da
se pretj erano ne raspituj e o njgovom stanju i situaciji, da
ga posj eti u bolesti, izrazi mu s auee u nevolj i,
pomogne mu u tekim trenucima. Potrebno je da mu estita
radosti, pridrui mu se u veselju i oprosti mu pogreke.
Da ne gleda preko ograde ta radi i ne otkriva njegove
taj ne, da ga ne uznemirava time to e posaditi drvo uz
njegov zid ili u njegov odvodni kanal, niti e bacati prainu
u njegovo dvorite. Nee mu tijesniti put do kue, nee
promatrati ono to on unosi u kuu niti ga pratiti. Pokrit e
njegove sramote, pomoi mu da se oporavi, ako ga neka
nevolj a zadesi. Pazit e na komij inu kuu u njegovom
odsustvu, nee prislukivati njegove razgovore. Oborit e
svoj pogled i krit e ga od nj egove supruge. Nee
pretjerano gledati u njegovu sluavku. Lijepo e se obraati
njegovom djetetu i ukazivat e mu na ono to ne zna bilo
da je to vezano za vjeru ili dunjaluki ivot.
Navedenim pravima pridodaju se i druga prava koja
vae za sve muslimane openito.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je upitao:
"Znate li ta je pravo komije? Ako zatrai pomo - pomoi
e mu, ako zavapi - odazvat e mu se, ako zatrai zaj am
dat e mu, ako osiromai - pomoi e ga, ako se razboli -

196
posj etit e ga, ako umre - ispratit e mu dennazu. Ako
ga zadesi dobro - estitat e mu, a ako ga zadesi nevolja
- suosj eat e se s njim. Nee graditi zgradu visoij u od
njegove i time mu praviti sjenu, osim uz njegovu dozvolu.
Ako kupi voe, pokloni mu od toga, ako to nisi uradio,
onda mu potajno dostavi. Nemoj putati svoj e dij ete
napolj e s voem kako se ne bi raalostilo njegovo. Nemoj
ga uznemiravati lupkanjem svog posua, osim ako e mu
odvaditi od onog to si spremio. "
Potom j e Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
rekao: "Znate l i v i ta je pravo komije? Tako mi Onog u
ijoj j e moi moj ivot, pravo kom ij e u potpunosti moe
podmiriti samo onaj kome se Allah smilovao. "305
Ovako hadis prenosi Amr b. uajb, on od svog
oca, a ovaj od svog, a on od Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem: Mudahid je rekao : "B io sam j ednom kod
Abdullaha b . O mera, radij allahu anhu. Njegov sluga je
derao ovcu. Abdullah muje rekao : 'Mome, kada odere
ovcu, prvi komad mesa odnesi naem koij i idovu ! ' To
je ponovio nekolikio puta, sve dok mu ovaj ne ree: 'Koliko
puta e to ponoviti ' . On ree : ' Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, nam j e toliko preporuivao komij u da smo se
poboj ali da e oni biti naslj ednici' . "3 06
Hiam j e rekao : " Hasan j e smatrao da nema
n ikakve smetnje u tome da od svog kurbana da dio svom
komij i idovu i l i krianu. "

305 Daifhadis, biljei ga Ibn Adi

Hadis biljei: EbuDavud

306

197
Ebu Zerr, radij allahu anhu,je rekao : "Moj prij atelj
(Muhammed) sallallahu alejhi ve sell em, mi je oporuio:
' Kada zakuha kakvo j elo, poveaj koliinu, pa pogledaj
ima li koga od komij skih ukuana p a i nj ima odvadi. "307
Hazreti Aia, radijallahu anha,j e rekla: "Pitala sam
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allahov Poslanie,
imam dvoj icu komij a, od jednog su vrata naspram mojih,
a od drugog su malo ustranu od mojih vrata. Ono to imam
u kui, moda ne bi bilo dostatno za obojicu, pa koji mi j e
"
prei?' O n ree: ' Onaj ija s u vrata naspram tvojih'.
Ebu Bekr Siddik, radijallahu anhu, je vidio svog
sina Abdurrahmana kako se svaa sa komijom, pa mu j e
rekao: "Ne svaaj s e s komijom, jer svaa ostaje, a ljudi
"
odlaze. Hasan b.Isa Nej 'saburi je rekao : "Upitao sam
Abdullaha b. Mubareka: 'Moj komija mi je neto uradio,
a sluga je to zanijekao. Mrsko mi je istui slugu, moda j e
nevin, a mrsko m i je i n e kazniti g a pa d a m i to komij a
zamj eri. ta da radim?' 'Tvoj slugaje moda neto pogreno
uradio ili e uraditi, pa mu tu greku upamti. Kada se tvoj
komij a opet poali na njega, a ti ga ukori i istuci zbog te
greke, pa e time zadovolj iti svog komiju, a i kazniti
"
slugu za greku'.
Ovo je razuman nain usklaivanja dva hakka.
Hazreti Aia, radij allahu anha, je rekla: "Deset j e
plemenitih osobina koje ovj ek moe imati, ali n e mora i
njegov sin ili rob niti negov gazda. Allah ih je dodijelio
onima koj e voli : iskren govor, iskrenost s lj udima,
307 Hadis biljei: Muslim

1 98

udj e lj ivanj e onom koj i trai, nagraivanj e za uslugu,

odravnj e rodbinskih veza, uvanj e povj erenj a, kraj nj a
korektnost prema komij i , korektnost prema prij atelju,
"

ugoavanj e gosta i povrh svega i ukras svemu - stid.

Ebu Hurej re , radij allahu anhu, preno s i da j e

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "0
mus limanke, neka korninica nikada n e omalovaava
"
kominicu ni koliko je konj ska dlaka . 3 0 8
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, j e rekao :
" Zadovolj stvo i srea ovj eka muslimana j e , izmeu
ostalog: prostran dom, prij atan i valj an komija i pokorna
"
j ahalica. 3 09
Abdullah kae: "Neki ovj ek je upitao Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellern: 'Allahov Poslanie, po emu
u znati j esam li dobro po stupio i l i loe? ' P o slanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: 'Ako uj e komij e da
kau: - Dobro si uradio, tada si dobro uradio, a ako ih uj e
"
da kau: - Pogrij eio si ! , onda si pogrij eio' . 3 1 0
Dabir prenos i da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellern, rekao: "Ko irna komiju do svog imanj a ili ga dijeli
s njim, neka ga ne prodaj e dok prvo komiju ne ponudi . "3 1 1
Ebu

Hurej e,

radiallahu anhu, kae da j e Poslanik,

sallallahu alej hi ve sellem, odredio da komija ima posaditi

drvo na meu bez obzira svidilo se to komij i ili ne.3 1 2

308 Hadis biljee: Buhari i Muslim

309 Hadis biljei: Ahmed
3 10

Hadis biljei: lbn Made

Hadis biljei: lbn Made
312
Hadis biljei: Buhari s neto drukijim tekstom
311

1 99
Ibn Abbas, radij allahu anhu, kae da j e Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Neka niko od vas ne

"
spreava komiju da zasadi drvo u svojoj ogradi. " 3 1 3

Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, j e

rekao: "Kome Allah hoe dobro, osladi ga. " Upitae: A
"
ta znai ' Osladi ga? '" Poslanik, sallallahu alej hi ve
sellem, ree: Uini ga dragim nj egovim komijama. "3 1 4
"

PRAVA RODBINE
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
rekao : "Uzvieni Allah kae: 'Ja s am M i lostivi (Rahman)
iz svog imena sam izveo rij e rodbina

(rahm),

pa ko

odrava rodbinu, vezan sam za njega, a ko prekine rodbinu,

odbacio sam ga. "3 1 5 I kae Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: "Ko hoe da ima lij ep spomen iza sebe i da mu se
povea opskrba, neka uva rodb inske veze. "3 1 6 U drugoj
predaj i stoj i :

Ko hoe da mu se produi ivot i povea

"
opskrba, neka se boj i Allaha i uva rodbinske veze. "
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, j e bio upitan:

" Koj i su lj udi n ajbolj i ? " Odgovorio j e :

Oni koj i se
"
najvie boje Allaha, koj i najvie vode rauna o svojoj
rodbini, koj i puno ukazuj u na dobro i odvraaju od zla. "3 1 7
m

Hadis biljee: Buhari i Muslim

Hadis biljei: Ahmed
315
Hadis biljei: Ahmed
316
Hadis biljee: Buhari i Muslim
317
Daifhadis
314

200
Ebu Zerr, radij allahu anhu, j e rekao: "Moj prij atelj ,
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, m i j e oporuio
da uvam rodbinske veze, makar oni ne uzvraali, i da
"
kaem istinu makar ona gorka bila . 3 1 8
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"Rodbinska veza je okaena za Ar i nije od onih koj i

odravaju rodbinsku vezu onaj koji uzvraa panju rodbini,

nego odrava rodbinsku vezu onaj koji uspostavlj a prekinute

"
odnose. 3 1 9 I kae: "D obro djelo za koj e slij edi najbra
nagrada je odravanj e rodbinskih veza, u tolikoj mjeri da
kad bi ti ukuani koji odravaj u rodbinsku vezu i grij enici
bili, poveala bi im se opskrba i imetak i broj lanova. " 320
Zej d b. Es lem k ae: " Kada j e Poslanik, sallallahu
alej h i ve sellem, krenuo na Mekku, pred nj ega je doao
j edan ovj ek i rekao: ' Ako hoe ene svij etle puti i
izvrsnih deva, onda se dri (plemena) B eni Mudlida. '
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: ' Allah me
prijei od Beni Mudlida zbog rodbinstva ' . "32 1
Esma b. Ebi Bekr, radij allahu anha, kae: " Maj ka
mi j e dola u posj etu, p a sam pitala: ' Al l ahov Poslanie,
moj a majka, koj a je mnogobokinj a, dola mi j e u posj et,
"
hou li j e lijepo primiti? ' On ree: ' Svakako ! ' 322 U drugoj
"
predaj i stoj i : " Hou li j oj dati (nj eno pravo)? Poslanik,
"
sallallahu alejhi ve sellem, odgovori : " Da, primi j e .

3 1 8 Hadis biljei: Ahmed

3 19 Hadis biljei: Muslim
320 Daifhadis
321 Daifhadis
322 Hadis biljee: Buhari i Muslim

201

Allhov Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, j e

rekao : " Sadaka udijelj ena siromahu j e samo sadaka, dok
za sadaku datu rodbini sleduje dvostruka nagrada: nagrada
"
za sadaku i nagrada za oivljavanj e rodbinskih veza. 323
Kada je E bu Talha htio da pokloni svoju bau koj a
m u s e najvie sviala pokoravajui s e rij eima Uzvienog
Allaha:

"Neete zasluiti nagradu sve dok ne udijelite

dio od onoga to vam je najdrae. " 324 tada je rekao:

"Allahov poslanie, ta baa je u ime Allaha, sirotinj i i

"
nevolj nicima! Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, mu
ree : ' Allah te n agradio z a to, ali podij el i to svoj i m
"
roacima. 325 Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, j e rekao:
"Naj bolj a sadaka rodbini je ona koja se dadne onom roaku
"
koji j e s tobom prekinuo odnose i potaj no te mrzi. 326
Navedeni hadis poj anj ava drugu izreku Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem: "N ajbolj e to moe uiniti j este
da odrava odnose s onim ko je prekinuo s tobom, udij eli
onom koj i tebi n e b i dao i oprosti onom ko ti je nepravdu
"
nanio. 327 B i lj e i se da j e Omer, radij allahu anhu, pisao
svoj im namj esnicima: "Nareuj te rodbini da se meusobno
"
posj euju, ali da ne dolaze u komiluk j edni drugima.
Razlog ovomu je injenica da komiluk prouzrokuje
mnotvo obaveza koj e opet mogu dovesti do prekida
rodbinskih veza.

Hadis biljei: Tirrnizi

Kur'an: Ali Imran, 92.
325 Hadis biljei: Buhari
326
Hadis biljei: Ahmed
124

327 Daifhadis

202

PRAVA RODITELJA I DJETETA

Vidlj ivo je da, ako j e potvrena obaveza prema
rodbini, najprea rodbinska veza je po roenju, a samim
tim i najvie obavezujua.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
" Dobroinstvo roditelj ima je bolj e od namaza, posta,
"
hadda, umre i borbe na Allahovom putu.
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, takoer, kae:
"Ko nastoji da jutrom udovolj i svoj i m roditelj ima, otvore
mu se dvije dennetske kapij e. Tako j e i s onim koj i omrkne
elei to . Ako j e j edan roditelj , onda njemu samom, makar
i ne bili u pravu, makar ne bili u pravu, makar i ne bili u
"
pravu! ! ! m I kae: "Dijete se ne moe oduiti roditelj u osim
"
ako ga nae kao roba, otkupi ga i oslobodi ropstva. 329 I
kae: "Miris denneta se moe osj etiti na dalj in i od petsto
godina hoda, a nee ga osj etiti onaj ko je neposluan
"
roditelj ima niti onaj ko prekida rodbinske veze. 330

I kae Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem:

" ini dobroinstvo svoj oj majci, ocu, sestri, bratu, a onda
ostaloj blioj i dalj oj rodbini. "3 3 1
328
3'9

Hadis bilj ei: Bejheki

Hadis biljei: Muslim

330 Hadis biljei: Taberani
JJI Hadis biljei: EbuDavud

203

Biljei se da je Allah rekao Musau, alej his-selam :

"Musa, onaj ko ini dobroinstvo roditelj ima, a Meni grij ei,
upisao sam ga kao posluno g, a onaj ko j e Meni posluan, a
nij e roditelj ima, upisao sam ga kao neposlunog. " Kae se:
"Kada j e J akub, alejhis-selam, uao kod Jusufa, alej his
selam, on mu nij e ustao da ga doeka, pa mu j e Allah
obj avio: 'Zar ti je ispodnienj a ustati ocu da ga doeka,
tako Mi Moj e veliine i moi, iz tvoje kime neu izvesti
nij ednog poslanika! "
Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, j e
rekao: "Niko nee dati sadaku z a svoj e roditalj e ako su
muslimani a da oni nee imati nagradu za to, a i on e
imati koliko nj ih dvoj e zaj edno s t i m d a se nj ima o d
"
nagrade nee nita umanj iti. 332
Malik b . Reb i a je rekao : "Dok smo bili kod
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, doao j e neki ovj ek
iz Benu Seleme i rekao : 'Allahov Poslanie, mogu li ita
uiniti za svoje roditelj e, ime bih mogao iskazati poslunost
i nakon njihove smrti?' Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
ree: ' Da, namaz (dova) za nj ih, traenj e oprosta za nj ih,
podmirenj e nj ihovog duga i obeanj a, ukazivanje poasti
nj ihovim prijatelj ima i odravanje rodbinskih veza koj e traju
samo zbog nj ih."333
Poslanik, s al lallahu alej h i ve sellem,j e rekao :
"N ajbolj e dobroinstvo je odravati l ij epe odnose s onim
koj i su bili dragi roditelj ima nakon nj ihove smrti. "334
m

Daifhadis, biljei ga Taberani

333 Hadis biljee: Ebu Davud i Ibn Made
334 Hadis biljei: Muslim

204
I rekao j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

Dobroinstvo prema maj c i j e udvostrueno. "

"
Takoer j e rekao : Dova maj ke j e bre primlj ena. Upitae :
"
' A zbog ega, A llahov Poslanie?' 'Zato to j e maj ka
milostivij a od pca, a dova milostivog nij e bez vanosti ' . "
sellem:

Neki ovj ek je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu

alej hi ve sellem , :

Kome da inim dobro, Poslanie?

"
' Svoj im roditelj ima. ' ovj ek ree: 'Nemam roditelj a. ' On

odgovori : ' Svom dj etetu, j er kako god roditelj i imaju pravo

kod tebe, tako ga ima i dij ete ' . " 335

PRAVA DJETETA
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,je rekao: "Neka
je Allahova milost na onog roditelj a koj i pomogne svom
dj etetu da mu dobroinstvo uini. " Tj . ne tjera ga svoj im
runim postupanj em na neposlunost.
I rekao j e :

"Kada kupuj ete dj eci poklon ne pravite

razlike meu nj ima. "336
Reeno je: "Tvoj e dijete j e rua koju mirie sedam
godina, nakon toga sedam godina te slui, nakon ega ide s
tobom ili protiv tebe. "
Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Za sina se zakolj e akika
"
(kurban) sedmi dan po roenju. Tad se osunneti i nadij e
335
336

Daifhadis, biljei ga Ibn Biban

Hadis biljei: Taberani

205

mu se ime. Kad doe do este godine, moe se poeti sa

poduavanj em, u devetoj godini se ostavlj a sam da spava.

U trinaestoj , ako se za to ukae potreba, moe se i udarcem

opomenuti na namaz. Ve u esnaestoj ga otac moe oeniti,
uzeti ga za ruku i rei : ' Odgoj io sam te, poduio i oenio.
Utjeem se Allahu od kunj e s tobom na dunj aluku, i patnj e
na Ahiretu zbog tebe ' . "337
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao :

Dijete i m a pravo (hakk) spram svog oca, a t o j e

"
d a g a lijepo vaspita i nadij e mu lijepo ime. "3 3 8 Takoer j e
rekao : " Svako dij ete j e talac pa m u se zbog toga kolj e
akika sedmi dan i sij ee kosa. "339
Kada se zakolj e akika, uzme se malo
"
vune, nakvasi se krvlju na vratu kurbana, a onda se stavi
Katade veli:

na dj eij e tj eme i pusti se da krv s vune potee niz tj eme.

Potom se opere i obrij e glava. "
Neki ovjek j e doao Abdullahu b. Mubareku i
alio se na j edno od svoj e dj ece. Abdullah ga upita: " Da
li si ga proklinj ao? " Jesam. " Ti si ga i pokvario. Blagost
"
"
s dj ecom je pohvalna. "
Akre' b. Habis je vidio Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, kako ljubi hazreti Hasana pa je rekao : "Imam
deset sinova, ali nikad nij ednog nisam poljubio. " Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, ree:
zasluio milost. "340
337 Nepoznat hadis
338

Daifhadis

339 Hadis biljee: Tirmizi i Ebu Davud

J4D Hadis biljei:

Buharij a

"

Ko nij e milostiv nij e ni

206
Bilj ei se daje hazreti Aia, radij allahu anha, rekla :
"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi j e kazao j ednom:
' Operi L' samu! ' Poela sam ga prati, ali sam bila gruba. On
me udario po mei, a onda prihvatio U samu i oprao mu lice.
Potom ga j e poljubio i rekao: 'Allah j e dobar prema nama.
D a j e Usame ensko ti bi bila blaa' . "
Hazreti H as an se spotakao i pao, a P o s lanik,
sallallahu alejhi ve sellem, j e bio na mimberi. S iao j e s
mimbere i primio hazreti Hasana u naruje. Onda je proui o
aj et:

"
" Imanja vaa i djeca vaa su samo iskuenje. 341

Abdullah b . eddad j e rekao: " Dok je Poslanik,

sallallahu alejhi v e sellem, klanj ao, doao j e hazreti Hasan
i popeo mu se na lea dok je bio na seddi. Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, j e odulj io sa seddom toliko da
su ljudi pomislili kako se neto runo desilo. Kad s e namaz
zavrio upitali su: 'Odulj io si sa seddom pa smo pomislili
da se neto zlo desilo ? ! ' On ree: 'Dijete moj e me p oj ahalo
pa mi je bilo mrsko da mu kvarim ugoaj i pustio sam ga da
se p o i gra' ."342 U ovom postupku ima nekoliko koristi:
A llahova blizina, j er ovjek j e najblii Allahu onda kada
je na seddi, blagost i dobroinstvo prema dj etetu kao

pouka umetu kako postupati prema djeci.

Poslanik, sallallahu alej hi v e sellem, kae: "Miris

dj eteta je miris denneta. " 3 43

3'1

Kur'an: Et-TegabLm, 15.

342 Hadis biljei: Nesai

343 Daifhadis

207

Jezid b. Muavij a pria:

Moj otac je poslao po

"
Ahnefa b . Kaj sa, pa kad j e ovaj doao kod nj ega, upita ga:
' Ebu Bahre, ta kae za djecu?' On ree: ' Emirel mu 'mini n,
dj eca su plod naeg srca, potpora naim pleima, mi smo
im zemlj a ponizna i nebo zatitnika, preko nj ih ostvarujrmo
sve to j e plemenito. Ako trae - dadni im, ako su ljuti zadovolj i ih i oraspoloi, poklanj at e ti ljubav. Nemoj im
biti teret i teak pa da im zbog toga omrzne te da mrze
tvoju blizinu i da ti prielj kuj u smrt. ' Muavij a mu tad ree:
'Neka te Allah nagradi , Ahnefe ! Prij e nego si doao, bio

sam vrlo ljut na Jezida' . "

Kada j e Ahnef izaao. Muavija j e popravio svoj

odnos s Jezidom i poslao mu 200 000 dirhema i dvije stotine
odij ela. Jezid je to raspolovio i l OO 000 dirhema i stotinu
odj ela poslao Ahnefu.
Ovim predaj ama su istaknute roditelj ske obaveze
prema dj eci. Poznate su ti obaveze bratstva, a roditelj ska
veza je j aa od bratstva za dva stepena.
P rv i : - Ve ina uleme s matra da je pokorno s t
roditelj ima stroga dunost ak i kada s e radi o sumnj ivim
s t v ar i m a , a l i ne i u h a r a m u . A k o p o k azuj u svoj e
nezadovoljstvo zbog toga to nee da j ede s nj ima, onda
mora j esti zaj edno s nj ima j er j e izbjegavanj e sumnjivih
stvari pobonost, dokj e udovolj enj e roditelj ima farz. Tako
isto, ne moe nikamo otputovati niti obaviti nafilu bez
nj ihove dozvole. Pouriti s haddom, koj i j este islamska
dunost, takoer se smatra nafilom (u sluaj u da roditelJ i

nisu zadovoljni ovom nakanom), j er s e hadd moe i kasnije

obaviti. Isto tako i naukovanj e, osim ako time ne eli da
naui farz obaveze namaza ili posta, a u svoj oj domovini

208
nema nikoga ko e te tome poduiti . U tom sluaj u si kao
onaj ko primi i slam u zemlj i u koj oj ga nema ko poduiti
i slamu, a ija je dunost da se odseli bez obzira na obavezu
prema roditelj ima.
Ebu Seid Hudrij e rekao: "Neki ovjek je iz Jemena
doao Poslaniku, sallallahu alej h i ve se!lem, elei da
ide u dihad. Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, ga j e
upitao: ' Ima li ti roditelje u Jemenu? ' ' Imam. ' ' Jesu li ti
oni dozvolili da ide ? ' 'Nisu . ' 'Vrati se svoj i m roditelj ima
i pitaj ih, pa ako ti dozvole, onda se bori, a ako ne dozvole,
tvoj e dobroinstvo prema nj ima e biti, poslije tvoj e vj ere
u Allaha, najbolj e s ime e izai pred Nj ega' . " 3 44
Neko je takoer doao Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem, da zatrai savj et po p itanju borbe. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ga upita: ' Ima li maj ku? ' On
ree: ' Imam ! ' Poslanik, sail allahu alej hi ve sellem, mu ree :
' Onda p r i p a z i n a nj u , j er dennet j e pod m aj i n i m
nogama' ."345 Neko j e, opet, doao elei dati prisegu na
h idru i rekao : " Da bih doao do tebe, morao sam roditelj e
rasplakati. " Poslanik, sallallahu alej hi v e sellem, m u ree:
"
"Vrati se, nasmij ih i razveseli kao to si ih rasplakao ! 346

Poslanik, sallall ahu alejhi ve sellem, je rekao:

" Prava naj starij eg brata prema mlaoj brai je kao pravo
oca prema sinu."347

344 Hadis biljei: Ahmed

35

H(,
37

Hadis biljee: Nesai i Ibn Made

Hadis biljee: Nesai i Ibn Made

Daifhadis

209

(Bilj ei se da je) rekao i ovo : " Ako se uzj oguni

vaa j ahalica, pogora ponaanj e supruge ili nekog od
ukuana, proui mu ezan na uho. "348

PRAVA SLUGA I ONIH KOJI SU U VAOJ

VLASTI
Brana prava su obj anj ena u ranije pomenutom
dj elu

Adabu-n-nikah.

Kada je rij e o vlasnitvu tada i

oni koj i su u vlasti imaju svoj a prava koj im se mora

udovolj i ti . Poslj e dnj e to je Poslanik, sallallahu alej h i ve
sellem, oporuio bilo je:

Boj te se Allaha za ono to j e u

"
vaim rukama. Hranite ih onim to i sami j edete, oblai te
onim to i sami oblaite. Ne zaduuj te ih poslom koj i ne

mogu podnij eti . Ono to vam se svia, zadrite, to n e

svia prodajte. Ne muite Allahova stvorenj a . Allah j e
uinio d a oni budu vai, a da j e htio mogao j e vas uiniti
"
njihovim. 349
Poslanik, s allallahu alej h i ve sellem, je rekao :
"Sluga ima i hranu i odjeu s linu gazdinoj i pravo da ga
se ne z aduuj e poslom koj i ne moe podnij eti. "350
Poslanik, sallallahu alej h i ve sell em, je j o rekao :
"U dennet nee ui varalica, onaj koj i se oholi, izdaj ic a i
onaj ko j e runo postupao sa svoji m slugama. "3 5 1
348 Daifhadis, biljei ga Dejlemi
340 Hadis biljei:
350 H adis biljei:

Ebu Davud

Muslim
351 Hadis biljei: Tinnizi

210

Abdullah b . Omer pria: " Neki ovjek j e doao

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao : 'Allahov
Poslanie, koliko da pratamo slugi?' Poslanik, sallallahu
alej hi ve sellem, j e utio neko vrij eme, a onda rekao :
' Svaki dan mu oprosti sedamdeset puta' . "352
Omer, radij a llahu anhu, je obilazio svake subote
one koj i su imali robove p a kad bi vidio roba da radi
teak posao, oslobaao bi ga.
Prenosi se od Ebu Hurej re, radij allahu anhu, da je
vidio nekog ovj eka kako j ae, a nj egov s luga tri za nj im,
pa mu je rekao : " Allahov robe, posadi slugu iza seb e ! On ti
je brat, ima duu kao i ti ! " ovj ek ga je sj eo iza sebe, a
onda Ebu Hurej re, radij allahu anhu, ree: " ovj ek s e
neprestano udalj ava o d Allaha to se vie z a nj im hoda."
Slukinj a Ebu Derdaa mu je rekla: " Otrovala sam
te prij e godinu dana, ali ti to nij e nakodilo. " On upita:
A zato si to uinila?" H tj ela sam se osloboditi tebe."
"
"
O n j oj ree : " Idi, oslobaam te u ime Allaha ! "
Zuhri kae: .,Kad robu kae: 'Allah te ponizio ! ' ,
rob je slobodan ! " Ahnefa b. Kaj sa su pitali: " Od koga si
nauio da postupa blago?" On ree: " Od Kajsa b.Asima."
"
"A ta je on to radio? "Dok j e sj edio u svojoj kui, dola
muj e sluavka nosei raanj s peenj em. Raanj j oj j e ispao
i ozlij edio njegovog sina. D ij ete j e umrlo. S luavka se
unezvj erila od straha. O n j e tada pomislio: ' Ovu sluavku i
nj en uas nee smiriti nita osim sloboda . ' A onda naglas
rekao : ' Slobodna si i ne boj se ! "'

352 Hadis biljee: Ebu Davud i Tinnizi

211

Govorio b i Avn b . Abdulah kada b i neko od

nj egovih sluga zgrij eio:

Vrlo si nalik svom gazdi ! Tvoj

"
gazda grij ei prema svom Gospodaru, a ti grij ei prema

meni. " Jedan ga je sluga tako naljutio da mu je rekao:

"

Hoe da te udarim? Idi, slobodan si ! "

Jednom j e kod Mej muna b . Mihrana bio neki gost

pa je Mej mun od sluavke zatraio da brzo spremi veeru.

Ona je pourila nosei tacnu s hranom. Posmulaje i istresla
sve na glavu s vo g gazde Mej muna. On j e povikao :
Robinj a , sprila si me ! " Ona ree : "0 ti, koj i poduava
"
dobru i odgaj a ljude, razmisli o onom to Allah kae ! "
O n upita: ,,A ta t o Allah kae?" Ona odgovori:

s rdbu

savlauju. " 353

" Koj i

On ree : " S avladao sam svoju

ljudima p rataju. " 354 On re e :

Oprostio sam ti." A ona ree i : " Allah vie voli one koji
"
dobra dij ela ine.mss Napokon M ejmun ree: Slobodna
srdbu ! " Ona ree: "1

si, u ime Allaha ! "

"

Ibn Munkedir kae:

Neko od ashaba Allahovog

"
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, j e udario svog roba.
Rob j e govorio :

Molim te u i m e A llaha, nemoj radi

"
Allahova zadovolj stva! " Taj ovj ek mu, meutim, nij e
oprostio. Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, j e uo
zapomaganj e roba i uputio se tamo. Kad je ovaj vidio
P o s l anika, sallallah u alej h i v e s e l l e m , zaustavio se.
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, ree: Molio te u ime
"
Allaha, a ti mu nisi oprostio, a kad si vidio mene, stao s i ! "

353 Kur'an: Ali Imran, 1 34.

154 Ibid
355 Ibid

212
O n ree: " Taj rob j e , u ime Allaha, slobodan, Allahov
Poslanie! " Poslanik, sallallahu alej h i ve sellem, ree: "Da
nisi tako postupio, lice bi ti vatra sprila. " 356

POSLUAN ROB
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
rekao : "Ako j e sluga naklonj en svom gospodaru i robuj e
Allahu kako treba, ima dvostruku nagradu. "357
Kada j e Ehu Rafi ' osloboen ropstva, zaplakao
je. Upitali za razlog a on je rekao: "Imao sam dvij e nagrade,
"
a sad sam ostao bez j edne .
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao :
"B ila su mi predstavlj ena prva trojica koj a e ui u dennet
i prva troj ica koj a e ui u dehennem. Oni koj i e ui u
dennet su : ehid, rob u tuem vlasnitvu koj i j e pravilno
robovao svom Gospodaru i bio posluan gazdi te kraj nj e
estit i krepostan ovj ek koj i j e imao porodicu. Oni koj i
e prvi u dehennem: namj esnik-tiranin, bogata koj i ne
udj e lj uj e ono i me ga je A l l ah zaduio i razvratni
siromah. "35 8
Od Ehu Mes'uda Ensarije se bilj ei da je rekao :
"Dok sam tukao svog slugu, uo sam iza sebe glas: 'Ebu
Mes ' ude, znaj - dva puta. ' Okrenuo sam se i ugledao

116

Hadis biljee: Muslim i Ebu Davud

357 Hadis biljee: Buharija i Muslim
35 Hadisbiljei: Tinnizi

213

Allahovog Poslanika, sallallahu alej hi v e sellem, bacio

sam bi, a on ree: ' Allaha mi, Allah j e monij i od tebe
da to uradi (i s tobom) ' . "
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, j e rekao :
"Kada neko od vas kupi roba, neka ga naj prij e nahrani
"
(ponudi) neim slatkim jer je to prij atnij e za nj ega. 359
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, je rekao: "Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, j e rekao: 'Kada nekom od vas
sluga donese hranu neka mu ponudi pored sebe mj esto za
sofrom . Ako to ne htj edne, neka mu barem ponudi iz svoj e

ruke zalogaj . " 360 U drugoj predaj i stoj i : Ako nekom od

"
vas sluga spremi hranu, preuzevi na sebe i kuhanj e i
peenj e i serviranj e, tada ga pozovite da vam se pridrui,
a ako ne prihvati, onda mu ponudite barem zalogaj , (Ovdj e j e rukom pokazao kako) - stavite ga u ruku sluge i

recite: ' Izvoli, j edi ! "'3 6 1

Neki ovj ek j e do ao kod Selmana d o k j e mij esio

hlj eb p a j e u udu upitao : " Ebu Abdullahu, ta je to? " On
odgovori : "Poslao sam slugu nekim poslom, a ao mi j e
d a istovremeno radi dva posla. "
Poslanik, sallallahu alej hi ve sell em, j e rekao : "Ko
imadne slukinju paje bude pazio i bude dobar prema nj oj ,
"
a onda je oslobodi i oeni imat e dvij e nagrade. 36 2 I rekao
j e : " Svi ste vi pastiri i svi ete odgovarati za svoj e stado. "363

359 Daifhadis, biljei ga Taberani

Hadis biljei: Ahmed
361
Hadis biljei: Muslim
362 Hadis biljee: Buharija i Muslim
363 Hadis biljee: Buharija i Muslim
360

214

OPENITO O PRAVIMA ONIH KOJI SU U

VLASNITVU
Uopeno, pravo sluge ili roba je da ga se hrani i
odijeva onim to i sam gazda j ede i oblai te da ga se ne
optereuj e preko nj egovih mogunosti . Da na nj ega ne
gleda sa nipodatavanj em i oholou. Da mu oprosti
pogreku. Da razmisli, u svoj oj lj utnj i na nj ega, o nj egovoj
pogreci ili neposlunosti na nj ega samog prema Allahu i
da mu bude na pameti da Allah ima vie pravo prema
nj emu nego on prema robu.

F e dale

b. A bid prenosi da je Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, rekao: Za tri osobe ne treba ni pitat i : za

"
ovj eka koj i j e razj edinio zaj ednicu (demat), za ovj eka
koj i j e odbio poslunost svom voi i kao takav umro i za
enu koju je opskrbio mu dunjalukim potrebamam, a ona
ga u nj egovom odsustvu iznevj eri . Z a nj ih ne p itaj ! "
"Jo s u tri vrste z a koj e nee biti pitano : ovj ek
koj i se nadmee s Allahom za Nj egov plat, a Nj egov
p lat je uznositost, a ogrta velianstvenost, ovj ek koj i
je u sumnj i o postoj anju Allaha i onaj koj i je izgubio nadu
u Allahovu milost.

"3 64

I neka j e apsolutna hvala Allahu Gospodaru svih

svj etova !
364

Hadis biljei: Taberani

215

SADRAJ

UVOD

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PRVO POGLAVLJE
O VREDNOTAMA BRATSTVA
Lijep ahlak

.........

. .

. . . . .

.......

Ljubav i mrnja u ime Allaha

Bratstvo u ime A l l aha

.. .

. .

. .

. .

. .

. . . . . . . . . .

. .

. .

........

. . . . . . . . .

Tajna uroene sklonosti

Ljubav prema l ijepom
Pokuena

. .

. . .

. .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. .

. .

. .

. . . . . .

. . . . . . . .

Plod ljubavi prema Allahu

. .

. . .

. . . . .

. .

. .

. .

. .

...

. .

. .. . . . . . . .

. . .

. .

. . .

..

. . . . .

....

. .

. .

. . . .

..

. .

. .

. . . . . . . . . . .

. . .

. .

. . .

. . . . . . .

. .

. . . . . . .

. . . . .

. .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

........

......

. .

. . . . . . . . . . . . . .........

. .

. .

. . . . .

..

. .

. . . . .

. .

. .

.....

. . .

. .

. . .

. .

. . . .

. . . .

............... .

. . .

....

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . .

. .

. . . . .

. . . . . . . . . . .

.....

. .

. .

. .

. .

. .

...

. . .

..

. .

. . .

. .

. . .

. .

. .

..

. . .

. . . .

. .

..

. . .

13
13
14

.16

......... . . . . . .

. . .

. . . . .

..

..

. . .

.............

. . . . . . . . . . . .. .

. . . . . .

. . . . .

..

..................

......................

. . . . . . . . . . .

. .

. . .

. .

..... . .

. . .

Kategorije onih koj i se mrze u ime Allaha

Potrebna svoj stava

............................

. .

. . .

. . . . . .

Izmij eanost robovanja i grijeenj a

. . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . .

Tumaenje mrnj e u ime Allaha

Iskazivanj e mrnj e

... . .

.....

. . . . . . .

..

. . . . . . . .

. . . . . . . ....

i dozvoljena ljubav

Mijeanje poj mova

....

..........

. . . . . .

. . .

Pojanjenj e bratstva u ime Allaha

Podudarnost naravi

. .

........

Ljubav j e meusobno posjeivanje

Predaj e
. .

......

...........................

18

22
25
26
27
29
31

33
38
41

.42

.43
.48

.......

53

2 16

DRUGO POGLAVLJE

O PRAVIMA I OBAVEZAMA
B RATSTVA I DRUENJA. . . .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . .

....

.........

. . . . . . . ...

65

PRVA OBAVEZA

U imetku

... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .

Vrijednost troenj a na prijatelj e

.............

. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .

65
70

DRUGA OBAVEZA

Lino pomaganje

. . . . . . . . . . . .

. .. .
.

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . 72

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

TREA OBAVEZA

Da se nekada uti, a nekada govori

........

. . .
.

...

........

..

.....

76

ETVRTA OBAVEZA

Govorom isticati pozitivno

. . . . . . . . . . ..............

.....

. . . . ....

..

....

88

PETA OBAVEZA

Pratanje pogreki

. . . . . . . .

...

. . .

. . . . . . .

. ..
.

. . . . ........................

98

ESTA OBAVEZA

Dova za brata

. . .. . . . . . . . . .....

..

. . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . .

........

. . . . . . . .

1 07

SEDMA OBAVEZA

Ispunjenje obaveza i iskrenost

.........

. .
.

..........

...

. . .

.......

1 09

OSMA OBAVEZA

Olakavanje .

. . . . . .

. . .. .. .......

. .
.

. . .

. .
.

. . . . . .

. . . . .

..

. . . . . . . .

OBAVEZIVANJE VODI PREKIDU VEZE

.. .
.

. . . . . . . .

..............

DRUENJE SA RAZLIITIM SOJEVIMA LJUDI

.....

. . . . . .

115
1 17
1 25

217

TREE POGLAVLJE
O PRAVIMA MUSLIMANA,

RODBINE, RODITELJA, KOM ILUKA .

Prava muslimana

. . .

. .
. .

. . .

Ljubav prema dobru. .

. .
. .

. . . . . . . . . . . . . .

........... ......

. . . . . . . . . . . . . .

.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . .

. 131
..

. . . . . 1 34
.

. . . . .

. .

. .

. . . . . . ..

1 35

Neuznemiravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 5
Skromnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 8
Prenoenje tuih rij e i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 8
Naputanje
. . .
..
. . . . .
.
. 1 39
Dobro instvo
.
. .
.
.
.
.
.
1 40
. . . . . .

..

. . . .

. . . . . .

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . .

. .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . .. . . . .

....

Traenj e dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 4 1
Lij ep ahlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 4 1
Potivanje starij ih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 42
Lijep odnos sa djecom . .
.
. . . ... . .
1 43
...............

Ozaren ost
Odravanj e obeanja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Pravednost .

. . . . .

.. .
. .

. .

..

....

. . . . . . . . .

. . . . . . . .

..

....

. .
.

. . . . . ....

. .

..

..

.......... . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

......

. . . . .

. .. . . . . ..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. 1 44
.

. 1 46
. .

. . . .

. 1 46
.

Davati ljudima odgovarajue mjesto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 48

Izmirivanje zavaenih .

. . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . .

...

. . . . . . .. . . . . . . .

. 1 50
..

Prikrivanje mahana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 52
Izbj egavanje sumnj ivih mjesta .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 58

Zagovornitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 5 9
Pozdrav . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .... . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 60
Traenje dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 6 1
Rukovanj e . . .
.
. .
.
..
. .
1 63
. . . . . . . . . . . . . .

Ljubljenje
Naklon

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . .

. .
.

..

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . .

.... . . .
.

. . . .

. . . .

. 1 66

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Grljenj e i lj ublj enj e

Ustaj anj e
..
. . . . . . .

.....

. . . . . . . . .

. .
.

. . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . ............... . . . . . .

. . . .
.

. .

..

..

....

1 67

. . . 1 68
..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....

1 68

Uzvraanj e sclama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 69

218

l71
1 72
Mudrost u ophoenj u
.
1 74
Druenj e sa bogataima
. 1 76
Dobroinstvo siroetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . l 77
Savjet
1 78
Bratska ljubav
..
.. .
. 1 78
Pomo bratu
.
.
.
.
1 79
Briga o stanju muslimana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . 1 80
Posj eta bolesnom
.
. .
.
.
181
Dova za bolesnog
1 82
Ispraaj dcnaze
1 84
Posjcivanje mezarja
.
. 1 85
Opte norme ponaanja . . . .
.
1 88
Prava komiluka
... ...
..
. ..
..
191
Uopeno o pravima komije
1 95
Prava rodbine
.
. . 1 99
Prava roditelja i dj eteta
.
202
Odbrana asti brata muslimana

. . . . . . .

..... . . . . . . . . . . . . . .

Nazdravaljanje onome koji kihne

. .

.......

. ..
.
...

. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . ..........

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . .. . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. . .

. . . .

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . .

............. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .......

Prava djeteta
Prava sluga

. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .. . . . . . . . .. . .

. .

..

.
Posluan rob
Openito o pravima
. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

onih koji su u vlasnitvu

. . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . .. . . . ... . . . . . . . .

. .
.

..

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

.............

2 04

209

. . .2 1 2
.

. .

.. .. 2 1 4
.

Norme ponaanja u islamskom bratstvu

Autor
Ehu Hamid Mohammed EL-GAZALI
S arapskog na bosanski preveo
Sabahuddin SKEJIC

Izdava
LIBRIS d.o.o.
Za izdavaa:
Said KATICA
C I P - Kata l o g i z a c ij a u p u b l i ka c ij i
N a c i on a l n a i univerz i t e t s k a b ib l ioteka
B o s ne i H e rcegov i n e , S araj e v o
297. 1 5
al-G AZZALI, ' A b u Hamid M u hammed
N orme p o n a a nj a u i s l am s k o m bratstvu l M u h a m m e d
e l - G a z a l i ; [ s a arapskog n a b o s a n s k i preveo
S ab a h u d d i n S kej i ; komentar i provjera haqisa
I s am F ari s e l -Ilorasani i M u hammed J u n u s S u aj b ;
kom e ntare i b i lj e k e p r e v e o I z e t Terz i ] . S ar aj e vo : L i b r i s , 2 0 0 1 . - 2 2 0 str. ; 2 0 c m . (B i b l i o t e k a Ruh)

P r ij e v o d dj e l a : A d a b u l u l fe . - B i b l i o g ra fs k e i
dru g e b i lj e ke uz t e k s t
I SBN 9 9 5 8 - 9 5 1 6-2-2
I . e i - G aza l i , E b u H a m i d M u h ammed v i d i
a l -G azzal i , ' Ab u H a m i d M u h a mmed
C OB I S S/BiH-ID 9 963 7 8 2

Rjeenjem Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta F BiH

br. 02- 1 5-62 9 1 /0 1 od

l l.

10. 200 1 . godine, a u skladu sa Zakonom

o porezu na promet proizvoda i usluga Slubeni list br. 5/95 . lan

1 9. taka 1 2. ovaj proizvod je osloboen poreza na promet.