Univerzitet u Sarajevu

Fakultet politikih nauka

POLITOLOGIJA

Razumijevanje terorizma nakon napada 11. septembra 2001.

godine na podruju Sjedinjenih Amerikih Drava
(seminarski rad)

Student:

Mentori:

Mehmed auevi

Saa Madacki
januar, 2014 , Sarajevo

UVOD
Teroristiki napad na Sjedinjene Amerike Drave 11. septembra 2001. godine doveo je,
nakon zapanjenosti razmjerama i nainom izvrenja zloina, u fokus svjetske panje
fenomen terorizma i njegovu vezu s religijom, u ovom sluaju konkretno s Islamom.
Poznato je da postoji jako uvjerenje da od kasnih 1960-tih svijet ivi u dobu terorizma.
Dogaaji 11 septembra osnaili su to uvjerenje: novi vijek zapoeo je sa, do sada
najrazornijim teroristikim napadom izvrenim od strane pod-dravnih inilaca.
Poznavati sutinu fenomena koji tako drastino utie na nae ivote, postaje imperativ. U
tom smislu, vrijedno je imati uvid u rezultate naunog bavljenja sutinom, formama,
uzrocima i prirodom terorizma. Takoe je poznato da je kroz historiju koritenje nasilja
bilo motivisano ili opravdavano na razne naine. Ti referentni okviri mogu se svesti na
dvije vrste: svjetovne ideologije i religije. Ovaj drugi sluaj za nas je posebno vaan:
kako je mogue da se religija, koja u principu propovijeda mir i slobodu od straha,
povee sa koritenjem nasilja radi zaplaivanja, to teror doslovno znai. 11. septembar
2001. godine, dan koji je doprinio jednom globalizirajuem pogledu na islam i njegove
sljedbenike, predstavlja novu ameriku percepciju islamskog svijeta. U ratu Sovjeta
protiv Afganistanaca krajem 70-ih, Amerika je podrala Afganistance, ne naslutivi da e
upravo Afganistanci u 21. vijeku predstavljati prijetnju, prije svega amerikoj
bezbjednosti, pa tek onda i ostatku svijeta. Napad na WTC (World Trade Center) koji se
tog septembra desio mediji su priili islamu. Kada kranin napadne nekoga, mediji
kau napad. Kada jevrej napadne nekoga, i to mediji okarakteriu kao napad.
Meutim, kada musliman napadne nekoga, mediji to odmah okarekteriu kao
TERORISTIKI napad. Zato, kad je islam rije koja je nastala od arapske rijei
selam koja znai mir!? Gdje je tu logika?

a). Definicija terorizma

Terorizam se moe definisati kao nepravedni napad izvren od strane pojedinaca, grupa
ili drava protiv ljudskog bia bilo da se radi o njegovoj vjeri, ivotu, razumu, imovini ili
asti. To ukljuuje sve akte zastraivanja, nanoenje tete, prijetnje, nezakonitog ubistva,
sve akte koje ukljuuju oruano razbojnitvo, napad na putnike, te izvrenje bilo kog
nasilnog djela ili prijetnju da e se izvriti pojedinani ili kolektivni zloinaki plan s
ciljem zaplaivanja i prinude stanovnitva ili ugroavanja ljudskih ivota, slobode i
sigurnosti. Terorizam takoe ukljuuje nanoenje tete okolini, privatnim i javnim
objektima ili ugroavanje prirodnih i nacionalnih resursa.
Svaki poznavalac islama i Kur'ana, kao Boje objave, zna da muslimane i teror nije
mogue dovesti u istu ravan, jer islam ne doputa nikakav vid nasilja, a kamoli terorizam.
Terorizam je eskalirao poslijednjih godina, i sve vie naunika i strunjaka u toj oblasti
nastoje dati definiciju terorizma. Definisati pojam terorizma je teko, definicije variraju
od podruja do podruja i od historijskih injenica. Definisanje terorizma bi znailo
etiketiranje, jer rei za nekoga da je terorist je opis koji skoro nikada nije prihvatio niti
jedan pojedinac i niti jedna grupa. Oksfordski rijenik navodi da je terorizam: The
unofficial or unauthorized use of violence and intimidation in the pursuit of political
aims. (Oksfordski rijenik - Internet) ( Korienje sile radi postizanja politikih ciljeva
ili primoravanja vlade da neto uini. )
Pri definisanju pojma terorizam, tee im je specifino navesti postupke koji se
optuuju kao teroristiki; umjesto toga oni oznaavaju izvjesne organizacije kao
'teroristike' i odreuju lanstvo u njima kao krivino djelo, te prave spiskove zabranjenih
krivinih djela kao to su posjedovanje eksploziva ili uzimanje talaca od kojih su veina
ve od ranije krivina djela prema obinom krivinom zakonu. Tako se ini da je
terorizam vie stanje duha nego djelatnost. (Townshend 2002:3) Zbog terorizma dolazi
do problema, jer drava smatra da samo ona ima legitimni monopol nad upotrebom
sredstava prisile. Terorizam predstavlja taktiku nemonih skupina protiv onih monijih.
To je globalni problem, na koji nije imuna niti jedna zemlja svijeta. On bira svoje mete
odabrano, ali i nasumino, bilo da se napad vri na nekoj pijaci, ili prodavnici i sl. .

Teroristi esto napadaju one koji se ne mogu odbraniti, to dovodi do veeg straha za
sigurnost.
Terorizam je bio poznat u drevnim vremenima o emu svjedoe ubistva tirana u
staroj Grkoj i Rimu, kao i ubistva zilota u Palestini i haiina u vrijeme
srednjovjekovnog islama. Etniki, politiki i vjerski pokreti koji sada primjenjuju
terorizam nastoje da se osvete onim dravama i stanovnitvima koje svaka teroristika
grupa smatra svojim ugnjetaem. (Kegley i Witcopf 2004:622) Rat i teror su tijesno
povezani, jer svaki rat stvara ogromni strah. Ratovanjem i ratom se bave drave, a
terorizmom oni koji su slabi da se na otvoren nain suprotstave dravi. Sliku muslimana
kao terorista su naslikali mediji, jer se islam na takav nain pokuava ocrniti pomou
medija.
b) 11. septembar sa aspekta islama
Mediji tee senzacionalistikom sadraju koji e privui to vei broj recipijenata, a
terorizam i teroristike organizacije upravo putem medija vre zastraivanje irokog
auditorijuma. Zapad je svijetu putem medija, prenio pogrenu sliku nakon 11. septembra,
nepravedno osudivi muslimane kao teroriste. Oni ele da utrnu Allahovo svjetlo ustima
svojim, a Allah e uiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima.
(Korkut 1991:552) Ovaj Kur'anski ajet jasno govori da nevjernici ele da ugase Allahovo
svjetlo priom svojim ustima svojim, i da tako islam predstave na iskrivljen nain.
Pojedini mediji prenose neistinite vijesti o islamu dovodei ga u vezu sa terorizmom
nakon tog jedanaestog septembra. Ti mediji, finansirani od ko zna kojih izvora, nastoje
ostalom svijetu putem slike i zvuka prenijeti sliku islama kao religije terora, i sliku
muslimana kao terorista koji su spremni na strahovite zloine i napade.
U Kur'anu pie da onaj ko ubije jednog nedunog ovjeka kao da je ubio cijelo
ovjeanstvo, a dok onaj koji spasi ivot jednog ovjeka kao da je spasio cijelo
ovjeanstvo. Pa kako onda da su muslimani percipirani kao teroristi? Muslimani ne ele
nikoga ubiti, jer je ubistvo u islamu tretirano kao veliki grijeh, suvino je onda priati o

teroristikom napadu, u kojem mnogi stradaju. Upravo nakon 11. septembra, muslimani
su etiketirani kao teroristi, i na neki nain ne smiju da svoju vjeru u potpunosti praktikuju
javno, jer odmah ih smatraju teroristima.
Mora se kazati da ovoj opoj pometnji nisu doprinijele samo prozapadnjaki
orijentirane skupine, svojim analogijama izmeu islama i totalitarnog sistema, crpljenim
iz prevedenih dijela sa zapada. Veliki udio u tome imaju i pojedini islamski krugovi koji,
najee i nesvjesno, obraivanjem problema u pogrenom kontekstu dolaze do
kontradiktornih rjeenja. (Bula 1995:123) Etiketiranje na osnovu prakticiranja vjere je
neprihvatljivo. U islamu nema mjesta za ekstremizam pa ak ni u praktikovanju vjere.
Prenosi se da je Muhammed a.s. rekao da su propali ak i oni koji pretjeruju u vjeri.
Islam, kao religija mira proklinje teror, a Allah u Kur'anu nareuje muslimanima da se
prema svakome lijepo ponaaju i da nareuju da se dobra djela ine.
Teroristiki napad koji se desio 11. septembra ojaao je meunarodnu i domau
poziciju Bushove administracije i osigurao SAD-u podrku mnogih zemalja. Pripadnici
teroristike organizacije Al Qaide su oteli etiri aviona, od kojih su dva (po jedan u
svaki neboder, u razmaku od 17 min) udarila u Svjetski trgovaki centar (WTC) na
Manhattanu, u New Yorku, u kojem je stradalo tri hiljade ljudi. Trei avion je udario u
Ministarstvo odbrane SAD-a u Pentagonu, dok se etvrti sruio u Pensilvaniji. Razlozi za
ovakav napad po izjavama voe Al Qaide Osame bin Ladena su kanjavanje
agresora kao i nanoenje ekonomske tete SAD-u. Al Qaida je bila motivisana da
nametne novi svjetski poredak inspirisan islamom. Ovakav rat, je okarakterisan od strane
Al Qaide kao sveti rat.

Ali, o tome kako je nastala Al Qaida nema pravih

izvora. Nekada ju je finansirala CIA. Kada je rije o o napadu pomenutog septembra,

postoje i izvjesne pekulacije o teorijama zavjere.

b. 1) Dihad
Dihad u islamu znai podravati pravo, otklanjati nepravdu, osigurati pravdu, mir,
sigurnost i ustanoviti milosre - to je misija s kojom je Poslanik (mir neka je na njega)
poslat ovjeanstvu, da ga izvede iz ponora mraka u eru svjetla: poruka milosti koja e
eliminisati terorizam u svim njegovim oblicima. Zbog toga, dihad je propisan samo u
sluajevima kao to je odbrana domovine protiv strane okupacije i pljake. On je takoe
propisan protiv kolonizacije, koja izbacuje ljude iz njihovih domova, protiv onih koji
podravaju ovaj tip kolonizacije, protiv onih koji ne izvravaju svoje obaveze i protiv
onih koji navode muslimane da napuste svoju religiju, ili ih liavaju mogunosti da mirno
vre dawa aktivnosti.
Tretman dihada kao svetog rata u islamu, je takoer proizvod medija. Shodno
islamskom nauavanju, nije sveto zapoeti rat, ali je dozvoljeno braniti se u sluaju da
nas neko napadne. Termin sveti rat je koriten od strane krana za vrijeme krstakih
ratova. Dihad, u islamu, nije osvajaki rat sa vjerskim predznakom, ve borba sa samim
sobom, sa prohtjevima linim. On je prije svega obaveza muslimana da nastoji slijediti
Boiji put, dihad fi sabulillah. Po jednoj tradiciji Poslanik je nazvao borbu svakog
pojedinca sa samim sobom kako se ne bi udaljio s tog puta velikim svetim ratom, aldihad al-akbar, dok je vojna ili politika borba za zatitu islamskih podruja (dar alislam) oznaena kao mali sveti rat al-dihad al asgar. (Karlsson 2005:265)
U islamskom nauavanju postoji etiri razliita naina voenja svetog rata: srcem,
jezikom, rukom i tek onda maem. Voenje rata srcem podrazumijeva unutarnju duhovnu
i moralnu borbu koju ovjek vodi sam sa sobom, jer kau da je najtee bitke ovjek vodi
sam sa sobom. Rat jezikom predstavlja irenje vjere i pozivanje u vjeru, ali svakako
podrazumijeva i to da jedan musliman bude primjer drugima svojim nainom ivota.
Voenje rata rukom podrazumijeva jaanje islamske zajednice, odnosno svako dobro
djelo koje ovjek uradi. Sveti rat sa maem u ruci je protiv neprijatelja islama, shodno
erijatskom pravu koje jasno definie okolnosti pod kojima je muslimanima dozvoljeno
da ratuju, a i kada zarate imaju tano odreena pravila koja moraju da potuju (o zabrani
napadanja; zabrani ubijanja djece, ena, staraca i sl.).

Kuran kae: I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali
vi ne otpoinjite borbu Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu. (El Bekare
2: 190) Iz navedenog ajeta jasno vidimo da muslimani ne zapoinju borbu. Rat u islamu
je dozvoljen samo u sluaju odbrane od neprijatelja, odnosno onda kada nas neprijatelj
napadne. Dihad je i kada student nastoji da zavri svoje kolovanje, kada radnik odlui
da dobro radi svoj posao bez ikakvih prijevara. Mnotvo je primjera dihada, koji najprije
oituje borbu ovjeka sa samim sobom. Dihad u islamu znai napor, odnosno nastojanje
da se borimo i istrajemo na plemenitom putu. Ni jedna religija, a pogotovo islam ne
propagira terorizam, jer koji bi ovjek koji sebe smatra vjernikom pristao na zloinaki
in terorizma?!
b. 2) Islam ne podrava terorizam
Uzimanjem izreka poslanika Muhammeda a.s i kur'anskih ajeta i izvrtanjem iz
konteksta, islam je u pojedinim mas medijima predstavljen na pogrean nain, to
mnogi koriste kada kritikuju muslimane, poslanika Muhammeda i cjelokupni islam.
Upravo to je razlog zbog kojeg ljudi muslimane percipiraju kao teroriste. Pogreno
tumaenje kur'anskih ajeta, kao i hadisa daje pogrenu sliku o islamu. Posebna nauka
koja se bavi tumaenjem Kur'ana naziva se tefsir. Osoba treba biti dovoljno edukativno
kompetentna da se bavi tumaenjem na nain na koji je to ispravno.
Procjenjujui utjecaj religijskih pokreta na meunarodna zbivanja vano je
paljivo razlikovati visoke ideale uenja od aktivnosti ljudi koji su na elu tih religijskih
grupa. Osuditi ono to veliki religijski pokreti ponekad ine kada zloupotrebljavaju
principe religija, ne znai da i ti principi zasluuju osudu. (Kegley 2006:262) ovjek
ima kontrolu nad onim ko se njega plai, a to je upravo ono to teroristi ele da postignu
strah. Pod maskom teroristikih grupa se obino kriju pojedinci koji propagiraju svoju
ideologiju. Taj intelektualni manipulator koji je na elu teroristike grupe je prije svega
veoma obrazovana osoba, sposobna da upravlja umovima svojih sljedbenika, nudei im
miljenje da oni djeluju u ime Boga. No upravo u tome je tos, sljedbenici vjeruju da
djeluju u ime Njega, a u stvari oni djeluju u ime njega.

3. Dihad, ratovanje i terorizam

Nijedan aspekt islamske religije nije svakodnevno toliko prisutan u

javnosti i medijima kao to je pitanje dihada i terorizma. Pitanje
dihada u islamu zapravo se nalazi u temeljima mnogih tvrdnji o
mogunosti koegzistencije i saradnje islama sa nemuslimanima. Uprkos
brojnim studijama o ovoj temi, zbunjujue je zapravo koliko mnogo
muslimana razliito razumije ovu doktrinu. Nema sumnje da veina
onoga to je napisano o dihadu potie iz loih izvora. Ali isto tako je
nesporno da su, pogotovo u moderno doba, muslimanske izjave i
ponaanja uinili koncept dihada zbunjujuim i ak haotinim. Dihad,
pogotovo kako je prikazan u zapadnim medijima i zloupotrijebljen od
strane terorista, je esto povezan sa idejom svetog rata koji se vodi u
ime Boga protiv nevjernika i esto je izjednaen sa najvulgarnijim
odrazima vjerske netolerancije. Najgore od svega, pitanje terorizma je
naruilo reputaciju druge najvee svjetske religije.
Za sljedbenike teroristikih grupa obino se regrutuju mladi, neobrazovani i
neiskusni ljudi, kojima se moe lahko manipulisati. Nakon obuke kroz odreene
kampove oni postaju teroristi, koji pod maskom islama i muslimana djeluju. Niti jedna
religija ne nalae u svom uenju terorizam, pa kako onda teroristi djeluju u ime islama?! Ispiranjem mozga od strane vjetih manipulatora, kao tvoraca ideologije! Ko islamske
propise bude posmatrao striktno razumski i intelektualno, nai e u njima bistrinu i nee
doi ni do kakve pomuenosti i nejasnoe. Mnoge stvari koje je savremena nauka tek
danas otkrila i tek otkriva, Allah je ve davno rekao u Kur'anu. Pa kako jedna takva
religija, jedan takav Stvoritelj da ljudima nalae da ine bilo kakve zloine, a pogotovo
teroristike napade?!
Da, terorizam je zloin i tako se treba tretirati i estoko kazniti, jer on kao zloin
nema vjeru, a ni naciju. Zloin u ime bilo koje religije ne moe biti opravdan. Napad tog
jedanaestog septembra je definitivno bio teroristiki napad, koji su poinili pripadnici
ispiranih mozgova pomenute teroristike organizacije Al Qaide. Ono to je
specifino za terorizam je to da se ne zna koja je slijedea teroristika meta, jer takvi

napadi se mogu desiti irom planete. Jedno od imena koja e pogotovo norveka javnost
pamtiti je Anders Behring Breivik, koji je 2011. godine u Norvekoj na ostrvu Utoja
izvrio otvorenu paljbu na adolescente (ubio 77 osoba, a ranio preko 200), no prije toga je
postavio bombu na sjedite norveke vlade kako bi tamonju policiju privukao tom
sjeditu vlade, da bi mogao nesmetano izvriti to je naumio na ostrvu Utoja. Ekstremist,
koji je priznao da je to uradio s ciljem da spasi Norveku od islamizacije, tvrdi da
pripada organizaciji Vitezovi templara koja je nastala u vrijeme krstakih ratova, i da je
to kranska verzija Al Qaide. Ono to povezuje 11. septembar i Breivikov napad je
religijski ekstremizam! No, postoji i kljuna razlika. Naime, 11. septembar je odmah u
medijima okarakteriziran kao teroristiki napad, dok Breivika mediji nisu odmah
deklarisali kao teroristu.

4. Reakcije u ostatku zemalja svijeta na teroristiki napad 11. septembra 2001.

godine
Napad tog 11. septembra predstavljao je napad na simbole amerike vojne i
ekonomske moi. Neosporno je da je to bila jedna velika tragedija u historiji Sjedinjenih
Amerikih Drava. Dok Amerikanci tuguju, narod u neislamskim dijelovima svijeta i
nije ba zaprepaten zbog ovog napada, ak se raduju, a ponegdje i slave. No, ima i onih
koji izraavaju svoju alost zbog pomenutog dogaaja. Slavi se na ulicama Bolivije,
Nikaragve, Argentine. U Grkoj je vlada zabranila objavljivanje rezultata ankete koji su
pokazali da je, zapravo, velika veina podravala udare, a nogometni navijai su odbijali
odati poast minutom utnje. ( Ali 2008 : 34) Pored ulinog slavlja, u Pekingu je bilo
ak i vatrometa.
Velika amerika tragedija je izazvala podijeljene reakcije u ostatku zemalja, naime
jedni su se radovali dok su drugi tugovali. Uprkos tome to je broj stradalih ogroman,
zato je dolo do slavlja u pojedinim zemljama?! Da li je to zbog konstantnog nametanja
Amerike kao hegemonistike sile na svjetskoj meunarodnoj sceni? Ili moda zbog
amerike tenje da dominira ostatkom svijeta!? Oigledno je da je ostatak svijeta imao
veoma dobar razlog da se raduje to je konano svjetska supersila ranjena. No, ovo

septembarsko iznenaenje je ojaalo domau i meunarodnu poziciju Bushove

administracije. Tariq Ali prilikom svoje posjete Vijetnamu sredinom 1960 ih, rekao je
da je teta to gradovi Amerike nikada nisu bili bombardirani. Kada bi se bombardovanje
Amerike dogodilo, tada bi Amerikanci shvatili da je bombardovanje taktika koja samo
jae ujedinjuje stanovnitvo protiv odgovornih za te napade.
I zaista nakon bombardovanja 11. septembra 2001. godine, Amerikanci su se ujedinili
u borbi protiv terorizma. 18. septembra te iste godine predsjednik Sjedinjenih Amerikih
Drava je potpisao Rezoluciju koja kae da predsjednik ima ovlatenja da upotrijebi
neophodnu silu protiv onih za koje se smatra da su organizovali ili potpomagali
teroristiki napad 11. septembra. Tri sedmice poslije je poeo ameriki napad na
Afganistan, jer Amerikanci smatraju da su Afganistanci poinili ovaj teroristiki in.
Tariq Ali smatra da je ameriki imperijalizam majka svih fundamentalizama.
Ideoloka dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava, podrana njenim vojnim usponom
omoguila je Americi ulogu velike sile dananjice. Ponekad takva dominacija, pa i sama
tendencija za dominacijom moe dovesti do rivalstava, pa ak i eventualnih
neprijateljstava. Oigledno je da lideri Sjedinjenih Amerikih drava ele da o njima
prosuuju prema njihovom izboru neprijatelja umjesto prema stvarnoj situaciji u svijetu.
Psiholoki amerika imperija je stvorila novog neprijatelja: islamski terorizam. Oni koji
ga provode su zli, prijetnja je globalna te, stoga, bombe treba bacati gdje god i kad god je
to potrebno. Politiki, Sjedinjene Amerike Drave su odluile i to smjesta iskoristiti
tragediju kao moralni instrument za preoblikovanje mape svijeta. (Ali 2008 : 13)
Dordu Buu, kao amerikom predsjedniku (u vrijeme pomenutog napada) idalje nije
sasvim jasno zbog ega u nekim islamskim zemljama ne vole ba toliko Amerikance.
Na press-konferenciji, 12. oktobra 2001. godine, lider 273 miliona Amerikanaca je
izjavio: 'Kako ja reagiram kad vidim da u nekim islamskim dravama estoko mrze
Amerikance? Rei u vam kako ja reagiram: Zapanjen sam. Prosto ne mogu povjerovati u
to, jer znam koliko smo mi dobri.' (Ali 2008 : 11) I tako, ameriki predsjednik ne shvata
zato je dolo do netrpeljivosti prema Amerikancima.

Da li je to zbog amerike

tendencije za prevlau nad ostalim zemljama, ili zbog eventualne inferiornosti koju SAD
osjea u odnosu na druge drave?!

ZAKLJUAK

Teroristiki in mogu poiniti ljudi bez obzira na njihovu religijsku pripadnost, jer
terorizam nije svojstven niti jednoj religiji i ne moe biti dovoen u vezu sa nekom
religijom etiketirajui njene pripadnike kao teroriste, mada je diskutabilno koje su to
karakteristike i djela smatrani teroristikim. ta je to to ljude podstakne da uine gnusne
teroristike inove, ostaje nepoznato. Ukoliko bi svaki pripadnik slijedio naela svoje
religije, ne bi dolo do ovakvih i slinih napada. Ameriki predsjednik Thomas Jefferson
je rekao u 18. vijeku da nema ratobornih naroda, ve ratobornih voa, koji okupljaju
sljedbenike oko svoje ideologije.

Literatura:
Knjige:
1. Ali Tariq 2008., Sukob fundamentalizama (kriarski ratovi, dihad i savremenost) ;
Bemust Publishing, Sarajevo
2. Bula Ali 1995., Islam i demokracija tolerancija i totalitarizam, NIPP Ljiljan,
Sarajevo Ljubljanja
3. Husain Ed 2008., Islamista, Samizdat B92 Beograd
4. Karlsson Ingmam 2005., Vjera, teror i tolerancija (eseji o religiji i politici),
Biblioteka
kulture i religije, Tuzla
5. Kegley Charles i Wittkopf Eugen 2004., Svjetska politika: Trend i transformacija,
Beograd, Diplomatska akademija
6. Kegley Charles B. 2006., - Svjetska politika: trend i transformacija Prometej,
Beograd
7. Korkut Besim 1991., Kur'an s prevodom, Sarajevo
8. Townshend Charles 2002., Terorizam, ahinpai Sarajevo

Internet:
- Oksfordski rjenik - http://oxforddictionaries.com/definition/terrorism?q=terrorism
(pristup stranici ostvaren 14. novembra 2012. godine)

Sadraj

Uvod ......................................................................................................................................
.....2
1.Definisanjeterorizma ..........................................................................................................
...3
2.11.

septembar

sa

aspekta

islama ............................................................................................4
2.1
Dihad ..................................................................................................................................
5
3.

Terorizam

kao

manipulatorski

ekstremizam ..........................................................................7
4. Reakcije u ostatku zemalja svijeta na teroristiki napad 11. septembra 2001.
godine .........9
Zakljuak ..............................................................................................................................
...11
Literatura ..............................................................................................................................
...12