Ahmed Muaz HAKKI

Ahmed Muaz Hakki

Naslov originala:

MORAL MUSLIMANA

~;~..u--i

40 hadisa omoralu skomentarom

Prijevod:
Fahrudin Smailovi

i~~~~ . . ~~J~,

4>-.re

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297.15

HAKKI, Ahmed Muaz

Moral muslimana : etrdeset hadisa o moralu s
komentarom l Ahmed Muaz Hakki i [prijevod Fahrudin
Smailovi].
- Sarajevo : Bookline, 2004. - 222
scr. i 21 cm
Izv. stv. nasl. na arap.
druge biljeke uz tekst
ISBN 9958-9240-5-6
COBISS.BH-ID 13184518

jeziku. - Bibliografske i

AHMED MUAZ HAKKI

ETRDESET HADISA OMORALU SKOMENTAROM

SARAJEVO, 2004.

Predgovor
Hvala Allahu, Koji je svemu to je stvorio dao ono
to mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi
nadahnuo; neka je blagoslov i mir s Njegovim odabranim Miljenikom, s njegovom porodicom, asnim i
izuzetnim drugovima i onima koji su slijedili njihov
trag.
Mnoga znaajna ulema pisala je knjige o grupama
od etrdeset hadisa. Odluio sam da poem za njihovim primjerom, ne bi li me Allah proivio u njihovoj
skupini: "To je grupa u ijem drutvu niko nee biti nesretan."1
Oslonio sam se na Allaha i sakupio etrdeset hadisa
o ahlaku. Veinu njih biljee dvojica ejhova. 1 Vodio
sam rauna da citiram samo vjerodostojne hadise.
Uvidio sam da u ovom vremenu, s jedne strane, postoje opirne knjige o ahlaku koje rijetko ko ita, a s druge, specijalizirane knjige o odreenim poglavljima.
Odluio sam da komentiram hadise koje citiram i da
stavim teite na poglavlje pod kojim je hadis naveden.
Kod objanjenja teme poglavlja drao sam se Kur'ana i
sunneta. Iz tog u razloga navoditi mnogo citata u jednom poglavlju. Jer, spas je u Kur'anu i sunnetu. Pozi-

Tirmizi: Sunen, Ed-Deavat, 130, h. 3600, 5/579-580, uz napomenu da je ovaj hadis hasen-sahih.
2 Buhari i Muslim.- Prim. prev.
1

Moral muslimana

vam se, ponegdje, i na izreke uvaene uleme i asnih

prethodnika. Navodim i primjere iz njihovih ivota
ondje gdje smatram da to ima svrhe.
Prenosi se da je prvi koji je pisao o skupinama od
etrdeset hadisa bio Abdullah b. Mubarek, zatim Muhammed b. Eslem et-Tusi, zatim Hasan b. Sufjan enNesai ... O ovome su takoer pisali Ebu Bekr elAdurri, Ebu Bekr b. Ibrahim el-Asbahani, Darekutni,
Hakim, Ebu Nu'ajm, Ebu Abdurrahman es-Sulemi,
Ebu Seid el-Malini, Ebu Osman es-Sabuni, Abdullah
b. Muhammed el-Ensari, Bejheki\ Ibn Asakir, Nevevi,
Zehebi ... i jo mnogo klasinih i novijih uenjaka koje
niko ne moe nabrojati.
Za ovakav nain pisanja postoji uporite u sunnetu.
U hadisu koji je prenijet mnogobrojnim putevima Boiji Poslanik kae:

:-LJ~ l,: .&1 ~~J>.~)~~ J>-~~

.~~l ~lyl l?\~ J->.)1
"Ko mome ummetu prenese etrdeset hadisa u kojim e im Allah dati korist, bit e mu reeno: 'Uai
na koja denetska vrata hoe. "' 2
V.: Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, str. 4.
Ibn Asakir, etrdeset (hadisa) o vrlinama majki vjernika, str.
32. On napominje: "U ovom smisl~ hadisc prenose Abdullah b.
Abbas, zapovjednik pravovjernih Alija, Ebu Derda, Abdullah b.
Omer, Muaz b. Debel, Ebu Hurejra i drugi, neka je Allah njima
1

Ahmed Muaz Hakki

U nekim predanjima stoji:

-~ 4.); ~~~i y,..&l ~

"Allah e ga na Sudnjem danu oivjeti kao fakiha,
uenjaka. "1
Nevevi kae: "Svi su hafizi hadisa saglasni da je ovo
slab hadis, uprkos njegovim mnogobrojnim verzijama.
Isto tako, ulema je saglasna da se slabim hadisima mogu argumentovati plemenita djela. Ja se ne oslanjam na
ovaj hadis, ve na slijedeem:
.~W~~~L.:JI~
"Neka prisutni obavijesti odsutnoga;" 2

. ~\.;SLAb \j LAl>-_; ~lA.o L i_y>l .&l~

"Allah e obradovati i poastiti ovjeka koji uje
ono to ja govorim, shvati i prenese ga onako kako
je uo. 31
zadovoljan."
1 Ovaj hadis bez seneda (lanca prenosilaca) biljei Bejhcki, Mala
knjiga etrdeset hadisa, str. 22, uz napomenu: "Ovo se predanje
prenosi nesigurnim putevima." Biljei je j Nevevi u predgovoru
etrdeset Nevevijevih hadisa, str. 4.
2 Buhari, Sahih: Nauka, 9, 1/24, 25, Nauka, 37, 1/34, 35; Muslim, Sahih: Podjela, 9, h. 30, 3/1305, 1306.
3 Tirmizi, Sunen: Nauka, h. 2656, 5/33, 34 u slinom obliku. O
prvom hadisu, hadisu Zejda b. Sabita kae da je hasen, a o drugom da je hasen-sahih. Hadis biljei j Ibn Mada u svojim Sune-

Moral muslimana

Allaha molim da naa djela uini sukladnim erijatu,

da nae namjere uini posveenim Njegovom plemenitom licu i naa djela primi. On je kadar izvriti ono
to naumi.
Ahmed Muaz Alwan Hakki
Muharrem, 1414. god. po H.
Rijad

nima, Predgovor, str. 22, zatim h. 250, 1/50.

1 Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, 4-7.

10

Poglavlje o lijepom ponaanju

~~~' fiJ'-'e ~~

~:Ju~ ':t1 ~)~Ul ~ 3 ~~ ':&1 .l.? (.;-Y

,y

,:1-

.:;;

-~ '13 ~~~J
/

,)l/,;;

.~ ~ Y
--~
~

,y

"\_;J\>.\

'$

_,

.:;;

.&1 ~.&\J~)~

~ ('~ -,..\ ~"{ L>,~ ~~J ~

,...,

LJ\11
0-"

:J ~~ LJl5.J

1- Abdullah b. Amr b. el-As, r. anhuma, kae: "Boiji Poslanik

nzje bio vulgaran niti bestidan. Govorio je: 'Najbolji od vas su oni ije je pona~,"anje
najljepe."'
Muttefckun alcjhi

Uzvieni je rekao:

"... koji srdbu savlauju i ljudima prataju- a Allah voli one koji dobra djela ine ... " (Alu Imran,
134).
Arapska rije J;:- moe imati da111mu ~li sukun na
lamu" (huluk i hulk). Ragi b kae da J-G:. i ~ imaju isto
znaenje, ali da se prvo" (halk) odnosi na oblike i vid-

Moral muslimana

ljive obrise, a drugo" (hulk) na porive i vrijednosti koje se mogu osjetiti unutranjim oima. 1
Kurtubi kae: "0)l.:..f - ahlak predstavlja karakteristike ovjeka kojima se on ophodi s drugima. One
mogu biti pohvalne ili pokuene. U opem smislu rijei, pohvaljeno je da u ophoenju s drugima bude
pravedan, a ne sebian. Pojedinano, to je opratanje,
blagost, plemenitost, strpljenje, podnoenje zlostavljanja, milost, prisnost, izvravanje potreba, ljubaznost, njenost i tome slino. Pokueno je sve to je
suprotno tome. "'Ibn Mubarek, Allah mu se smilovao, opisao je lijepo
ponaanje kao: "Vedro lice, irenje dobra i otklanjanje
locga." 3
Ahlak zauzima veoma vano mjesto u islamu. Jedna
od najvanijih misija ove vjere jeste usavravanje moralnih vrijednosti:
o-;

--{.

J.

.JJ\>- '11 f~~ ('-''1 ~~l

"Poslat sam da usavrim moralne vrijednosti." 4

V.: Ez-Zeria ila mekarimi-eria, str. 113.

'Fethul-bari, 1/456.
1 Tirmizi, Sunen: Kitabul-birr/26, h. 2005, 4/363.
1 Jbn Ebu-Dun'ja, Mekarimul-ahlak, h. 13; Hakim, Mustedrek,
2/ (J 13 u verziji: t3'>l> S'1 0 L<.. t"' 'J ~. On je rekao da je ovaj hadis
sahih, po kriterijima Buharija i Muslima, ali ga oni nisu zabiljeili. Zehebi se slae s ovom ocjenom.
1

12

Ahmed Muaz Hakki

Iz tog razloga, Uzvieni je ahlak uinio mjerilom

dobrote:

.tJ~t ~
'~ G-t ~~J~
:~/L>- 01
"Najbolji od vas jesu oni iji je ah lak najbolji."
To je i znak potpunosti imana:

_l.il,;_ ~~ L; ~l~ jl l ~~
"Najpotpunijeg je imana onaj iji je ah lak najbolji. "1
Jedno od dobrih djela koja e imati najveu teinu
na Sudnjem danu jeste lijepo ponaanje.

~u--o 0~1 ir.. 0-" j-11 01Y.:-" J~~>-~ 0-" L..

JJ

.ft\
"Nita na Sudnjem danu nee imati veu teinu od
lijepog ponaanja. "2
~

i ra-JI ~~ <W:- J;:;~ t:LJ ft\ ~ ~l.o 0lJ

.oYL.a.JI 3
J J

JJ

"ovjek lijepog ponaanja e time dostii stepen poTirmizi, Sunen: Er-Rida/ll, h. 1162, 3/457. Ovaj je hadis okarakterisao kao hasen-sahih. Biljei ga i Ahmed u Musnedu,
2/472.
2 Tirmizi, Sunen: El-Birr/62, h. 2002, 4/362, 363. Hadis je okarakterisao kao hasen-sahih.
1

13

Moral muslimana
staa i

klanjaa. "1

~~L., _r-':5\ ~

r-L3 ~.&i j-P .&1

Jy.-'j

.(J.l;LI ~ 3 .&1 0 yA;) ":Jw ~4:J:-1 U"l:JI

"Pitali su B oijeg Poslanika
ta {e biti naje6
uzrok ulaska u Dennet.
On odgovori:
'Bogobojaznost ( takvaluk) i lijepo ponaanje. "' 2
Povrh svega ovoga, uz pomo lijepog ponaanja dobija se ljubav Mustafe,
i mjesto u njegovoj blizini na
Sudnjem danu. To je, doista, velika blagodat:

)l>.\ ~b-l o__,.--:>-':1 l J ~ ~)\3 J1 ~~ 01

uY\>-1 rSI3-'-"i o_;>-':11 J~ rS.h:\3 J1 ~~ 013

'lj

.0~1 c.0}~1 c.03__,~_;ll

"Najd rai {e mi biti i najblii na ahi retu od vas oni

lx: oji imaju najbolje ponaanje. Najmri su mi i
najdalji od mene na ahiretu oni koji su najloijeg
ponaanja -prialice, galamdije i oholnici. "3
Znaj da ne postoji plemenit moral ni lijep postupak

Tirmizi, Sunen: El-Birr/62, h. 2003, 4/363, uz napomenu da je

ovaj hadis garib (usamljeno predanje) iz ovog izvora.
2 Tirmizi, Sunen: El-Birr/62, h. 2004, 4/363, uz napomenu da je
ovaj hadis hascn-sahih.
' Tirmizi, Sunen: El-Birr/71, h. 2018, 4/370, uz napomenu da je
ovaj hadis hasen-garib iz ovog izvora.
1

14

Ahmed Muaz Hakki

koji Allah ne povezuje s vjerom. 1

Ibn Ebu-Dun'ja prenosi da je Humejd b. Hilal rekao: "Jednom sam doao u Kufu i sjeo do Rebije b.
Hajsema. On mi ree:
'0, brate plemena Benu Adijj, ponaaj se shodno
moralnim vrijednostima. Vladaj se po njima i ne odvajaj se od njih. Znaj da je Onaj Ko je stvorio moralne
vrijednosti uinio zavolio te vrijednosti i uinio ih
dragim onima koji ih posjeduju."' 2
Seid b. As je rekao: "O sinovi moji, kada bi moralne
vrijednosti bile lahke i dostupne, podlaci bi ih ugrabili.
Ali, one su gorke i teke. Moe ih podnijeti samo onaj
ko je svjestan njihove vrijednosti i tei nagradi za to." 3
Fudajl b. Ijad kae: "Nastoj se druiti sa ljudima lijepog odgoja. Jer, takav ovjek poziva samo dobru i
trudi se da bude takav. Zaista, drae mi je da me prati
grjenik lijepog odgoja nego neodgojen uenjak. Grjenik, ako je odgojen, ivi od svoje pameti i ne predstavlja teret ljudima. A neodgojeni je pobonjak teak i
mrzak ljudima." 4
Asmei veli: "Kada se pribliila smrt mome djedu
Aliju b. Asme'u, on sakupi svoje sinove i ree:
- 'Sinovi moji, ophodite se prema ljudima tako da ale
V.: Mekarimul-ahlak, str. 9.
Mekarimul-ahlak, str. 11, 12.
3 Ibid, str. 12.
4 Revdatul-ukala, str. 64.
1

15

Moral muslimana

za vama kada ste odsutni i plau za vama kada umrete."'1

Ibn Karijja veli: "Lijepo se ophodite prema drugima.
Ako ste kraljevi, bit ete potovani; ako ste iz srednje
klase, bit ete uzdignuti, a ako ste siromani, neete
imati potrebe za onim to je kod ljudi." 2
Najbolje to oevi mogu ostaviti sinovima jeste lijep
vidimo vaodgoj. U dogaaju s Hidrom i Musaom
nost toga - kada su doli u neko selo i traili hrane
od stanovnika. Oni su odbili da ih nahrane. Nali su
zid koji samo to se nije sruio, pa ga Hidr podie.
mu ree: "Trebalo je da za to uzme nadokMusa
nadu." Hidr mu objasni da taj zid pripada dvoma siroadi iji je otac bio dobar, i da je zbog te dobrote on
podigao zid. Uzvieni kae:

,....-

-;

,.. q,O

W/

J. /

,P

O /

~; (.5)1 ~~~j~).} ~j~?~ ~j

... /

,.....,.."..

,....

;.

,i," -- ~ ..J~.~.H ~ L t;
' J:-'P "" e- l (.}"':.~

"... a to se onoga zida tie, on je dvojice djeaka,

siroc"-adi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo
blago. Otac je njihov bio dobar ovjek i Gospodar
1

Mekarimul-ahlak, br. 12, str. 3.

Edebul-mudalesa, str. 105.

16

Ahmed Muaz Hakki

tvoj eli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade

blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasuivanju. Eto to je objanjenje za tvoje nestrpljenje!" (El-Kehf, 82).
Jedan je mudrac rekao: "Najbolje to oevi mogu
ostaviti sinovima jesu: dobar glas, koristan odgoj i do/ ll]
bra braca.
Molim Allaha da nas uputi u najbolji odgoj, najbolja
djela i rijei, i da na konac bude dobar. On je plemenit i blagodaran.

Ibid., str. 106.

17

Ishodite ahlaka

~~~,J--~~

J~) -.:.JL :J L;~ 41 ~j 0~ :.r.

~

-;;i

V"'l_,:jl
~

o;;

:_,s- - r
~

~ ~\" :JW .~)'1 3 ~~:_,s- ~3 ~.&l~ .&1

0 ~.Ji~_?_, -~J~ J ~6- Lo~)'\_,.~\

" V" Ul
2- Nevas b. Seman el-Ensari, &ji, kae: "Pitao sam
B oijeg Poslanika, !ii; o dobroinstvu i grijehu. On
ree: 'Dobroinstvo je lijep odgoj, a grijeh je ono ~"to
te kopka u dui i ne eli da za njega ljudi saznaju."'
Muslim 1

Kae Uzvieni:

".. i [tako mij due i Onoga Koji je stvori pa joj put

dobra i put zla shvatljivim uinio ... " (E-ems, 7,
8).

Muslim, Sahih: El-Birr/S, h. 14, 4/1980.

Moral muslimana

"Zar mu nismo dali oka dva i jezik i usne dvije, i

dobro i zlo mu objasnili?" (El-Beled, 8-10).
Uenjaci kau da dobroinstvo" (birr) moe znaiti
i blagost, ispunjenje, lijepo ophoenje, druenje ili
pokornost. Sve je ovo okosnica lijepog morala. 1
Iz naslovnog hadisa vidi sc da moral vodi porijeklo
iz prirode. A asni Kur'an objanjava da je ljudska dua
skladite moralnog prirodnog zakona koji je u nju
udahnut otkako je svjesna dobra i zla. Uzvieni kae:
"... i [tako mij due i Onoga Koji je stvo!i pa joj put dobra i put zla shvatljivim uinio ... " (E-Sems, 7, 8). Covjek je sposoban spoznati dobro i zlo uz pomo osjea
ja srcem: "... i dobro i zlo mu objasnili." (El-Beled, 810);

"Mi mu na Pravi put ukazujemo, a njegovo je da li

e zahvalan ili nezahvalan biti." (El-Insan, 3).
Znai, ovjek posjeduje unutranji osjeaj pomou
kojeg spoznaje put dobra i zla. Uzvieni kae:

"Sam

e ovjek

protiv sebe svjedoiti, uzalud e mu

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/111.

20

Ahmed Muaz Hakki

biti to e opravdanja svoja iznositi." (El-Kijama,

14, 15).
Meutim, svjedoci smo da ovo prirodno svjetlo
kvare naslijeeni drutveni obiaji i mijenja socijalno
okruenje. Boi ji Poslanik~ ke da je Uzvieni kazao:
(.;--Y ~~L; ~~l r-r~~ ~~ '-?.)~ ~

s)l

~-.:.lb-i~~~ .r-3 ~.)

'']a sam, doista, stvorio ljude kao pravovjerne. Onda su im doli ejtani, odvratili su ih od vjere i zabranili im ono to sam im ja dozvolio. "1
Zatim je rekao:

,Gb y.r.: oly,U oy-k.QJI ~..U y;: :ll.)yJ y ~Lo

~~~~~l~

l-5 .G~3 .GI~3

.~LY~ :y

4J 0~

"Svako se dijete raa u prirodnoj vjeri. Zatim ga

roditelji ine jevrejem, kraninom ili vatropoklonikom, kao to stoka raa zdrave mlade, a ljudi im
zatim kidate ui ... "2
Lini interesi i prohtjevi takoer mogu biti inioci
koji zaklanjaju unutranje svjetlo, Pa kada nestane tog
svjetla, priroda i dalje ostaje nemona da spozna mo1
2

Muslim, Sahih: El-Denneh/16, h. 63, 4/2197.

Buhari, Sahih: Tefsir, sura Er-Rum, 6/20.

21

Moral muslimana

ralne vrijednosti, ako se samo na to svjetlo oslanjala

raniJe.
_Iz tog razloga Bo~ija mudros_t zahtijeva~ da s.e, ovo
SVJetlo pomogne SVJetlom Obpve: ~JY Jv JY~ "... svjetlo nad svjetlom." (En-Nur, 35).

22

Ukraavanje kur'anskim moralom

- ~ .&1 ~J- ~lP rLY

:.r. i~ :.r. ~ JL -\

:&1 ~ :&1 J_,_..., J~()->' ~i 00 jll fi~ :JW

:..:..J lJ-~ :...:J.; ~lJT_;JI i_;;~~ :~lJ ~r-L _J 0

.0T_;Jl5 0l5 r--L 3 0 :&1 J..,o :&1 JY""J Ji>- 0~
3- Sad b. Hiam pitao je Aiu, r. anha: 'Majko vjernika, kai mi kakav je bio odgoj Boi;5g Poslanika
"'<)! O na reee: 'Zar ne cz tas K ur 'an~,, 'C.ztam ', o d go.ff.
vori. 'Doista je Poslanikov !lli odgoj bio Kur'an',
odgovori Majka vjernika.
v

Muslim 1

Uzvieni Allah kae:

4iW ~~j~; .&l~~~~ :J~

"

"

"A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... "

(El-Maida, 15).
O znaenju ovog hadisa Nevevi kae: "To znai da
se treba raditi po Kur'anu, potovati njegova ogranie
nja, ponaati po njegovim smjernicama, uzimati pouku
1

Muslim, Sahih: Namaz putnika/18, h. 139, 1/513.

Moral muslimana

iz njegovih primjera i pria, razmiljati o njemu i lijepo

njegove ajete." 1
U poglavlju o izvoru ahlaka spomenuli smo da svijest o dobru i zlu, uprkos tome to je uroena ljudima,
moe biti zaklonjena nekim drutvenim obiajima. Iz
tog je razloga Stvoritelj ovo svjetlo ojaao Boijim
svjetlom: "... svjetlo nad svjetlom." (En-Nur, 15); "A od
Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... " (ElM aida, 15). Musliman u samo preostaje itati Kur'an,
izvravati Allahove naredbe i kloniti se Njegovih zabrana.
Filozofi su pokuali nadomjestiti ovaj uroeni nedostatak i uspostaviti pravila i naela morala. Meu
tim, ova sc pravila nisu obistinila u praksi, jer je nemogue ljudsko ponaanje sabiti u jedno pravilo. Iz tog
razloga islam definie dobro kao slijeenje kur'anskih
imperativa i primjera Mustafe
Uzvieni kae: "A od
Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... " (ElM aida, 15). Boi ji Poslanik veli:
itati

:&1 ~LS h: ~ ~ 1)-..cw

er-J ~rl~ GS)

~J

"Ostavljam vam dvije stvari i neete zalutati dok se

budete njih pridravali: Allahovu knjigu i moj
sun net. "2
1
2

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 6/26.

Imam Malik, Muvetta, Zabrana govora o kaderu, h. 1619, str.

24

Moral muslimana

iz njegovih primjera i pria, razmiljati o njemu i lijepo

itati njegove ajete." 1
U poglavlju o izvoru ahlaka spomenuli smo da svijest o dobru i zlu, uprkos tome to je uroena ljudima,
moe biti zaklonjena nekim drutvenim obiajima. Iz
tog je razloga Stvoritelj ovo svjetlo ojaao Boijim
svjetlom: "... svjetlo nad svjetlom." (En-Nur, 15); "A od
Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... " (ElM aida, 15). Musliman u samo preostaje itati Kur'an,
izvravati Allahove naredbe i kloniti se Njegovih zabrana.
Filozofi su pokuali nadomjestiti ovaj uroeni nedostatak i uspostaviti pravila i naela morala. Meu
tim, ova se pravila nisu obistinila u praksi, jer je nemogue ljudsko ponaanje sabiti u jedno pravilo. Iz tog
razloga islam definie dobro kao slijeenje kur'anskih
imperativa i primjera Mustafe :i;. Uzvieni kae: "A od
Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... " (ElM aida, 15). Boi ji Poslanik veli:

:&1 ~L::5 h:~~ l_,.l.a..; ~~yi~ -.:.S;

-~3

"Ostavljam vam dvije stvari i neete zalutati dok se

budete njih pridravali: Allahovu knjigu i moj
sun net. "2
1
2

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 6/26.

Imam Malik, Muvetta, Zabrana govora o kaderu, h. 1619, str.

24

Ahmed Muaz Hakki

Postoje parcijalna islamska naela koja se bave pojedinim obiajima i postupcima. Meu njima su:
l-umjerenost u jelu, piu, troenje novca bez krtosti ili rasipanja. Uzvieni kae:

"I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare,

ve se u tome dre sredine." (El-Furkan, 67);

2-nadmetanje u
o

J.

J.

,....

l .("'~ ~ -;' L.:-' l

~:t"'"'

dobroinstvu:
P-

_..o

.J

ll

;;.

::

/
o \_;

0'! ... ..;;-- ~

_.

l:; l_.. j\

~.JA

~j

V'
_..

>' M_..

l("'\_..).

.JA ~J u "!Jr

~t;_~f. ~~---~ 9~

"Svako se okree prema svojoj kibli, a vi se patrudite da druge, inei dobra djela, preteete! Ma
gdje bili, Allah e vas sve sabrati." (El-Bekara,
148);

J-potpomaganje u dobru i nepotpomaganje u zlu:

r-l~ l~ i)jG.f~j ~:,._ ~:Jij ~~ ~ i)jGij"

_..
~~~~~~lill
~J_.. lill i_,a;lj 01jj;jlj
_..
_..
''Jedni drugima po maite u dobro{instvu i estitos648.

25

Moral muslimana

ti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte

se Allaha, jer Allah strano kanjava." (El-Maida,
2);

4- blagost u meusobnim odnosima. Boi ji Poslanik kae Aii:

'll y~ ~ P-~3 ,<Gij 'll y~ J Cl~ 'l~ )101

.4-iW
"Gdje god se blagost nade, ukraava ga. Stvar u kojoj blagosti nema manjkava je" 1;

S-da svome bratu eli dobro koje eli i sebi:

.~ 0

Lo~~ 0

J>- r-S...G-1 :r~ 'l

"Nee vjerovati niko od vas dok ne bude svome

bratu elio ono to eli sebi" 2;

6-nc smije se uzimati nita ivo kao meta za

nJe:

gaa

.lo_;- [_3)1 ~ ~ 13.l;...:; 'l

"Nita to ima duu ne uzimajte kao metu".

1
2

Muslim, Sahih: El-Birr/23, h. 78, 4/2004.

Buhari, Sahih: El-lman/7, 1/9.

26

lhlas i prisustvo namjere

. , JWM!J ~~~r ~~

4- Djela se cijene prema namjerama i svaki e ovjek

biti prema onome to je namjeravao nagraen. Ko
bude uinio hidru radi Allaha i Njegovog Poslanika, hidra e mu" (kod Allaha) biti radi toga. Ko
uini hidru radi ostvarenja ovosvjetskog interesa
ili ene kojom bi se oenio, upisat e mu se da je
uinio hidru radi onoga to je namjeravao postii
n;ome.
Muttefekun alejhi 1

Uzvieni je rekao:

Buhari, Sahih: Poetak Objave/l, 1/2; Muslim, Sahih, Namjesnitvo/47, h. 158, 3/1515.
1

Moral muslimana

l J

*J"~~_;.-:~ iJdj ~
~. - 1 ~ lliJ j~;:J
~ll J f ~--~
. ~-- '" J~ YI'

~J

"";~~aJI: ~ ~1-- ~\5:111 ~~J-- f~l

'/ ~

~--

/ J

J' j-JY..J

"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da

Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i
da namaz obavljaju, i da sadaku djele; a to je- ispravna vjera." (El-Bejjina, 5);

~~ ~~~~~~J ~s~~ ~J~;. :&1 J~ J~

Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa." (El-Hadd, 37).
Nevevi nijet" (namjeru) objanjava kao "odlunost
srca. ll]
Naslovni hadis ukazuje na to da djela ne mogu biti
ispravna bez valjanih namjera. Kur'an govori u tome
smislu:

.;.J

!~G

. l-- .~...~ ~~ ,~
__ ~
....r-:'-JJ -- ; ~

-- 1--~
e~ r:5:ic
':.""- ..r::-YI'
,9

~~~

"Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je ako to

namjerno uinite." (El-Ahzab, 5);
"Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv nji-

Fethul-bari, 1/13.

28

Ahmed Muaz Hakki

hova, Ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela

vaa." (El-Hadd, 37).
Ibn Abbas, ~'o ovom ajetu kae:" ... ali e Mu stii
iskrene namjere vae." 1
"Svi su muslimani su saglasni oko veliki vanosti
ovog hadisa, mnog<?brojnosti njegovih poruka i vjerodostojnosti. Imam Safi i drugi rekli su da se ovaj hadis
koristi u sedamdeset poglavlja fikha. Drugi kau da on
predstavlja etvrtinu islama. Abdurrahman b. Mehdi i
drugi su kazali: 'Onaj ko pie knjigu ili poinje je pisati, treba poeti s ovim hadisom kako bi ukazao ueni
ku na ispravnost svoga nijeta."' 2
Nijet je jedan od osnovnih elemenata ahlaka, jer je
svaki pokret ili mirovanje voljni in i ne moe se obaviti bez tri stvari: znanja, volje i postupka.
Tri su vrste djela:
1. ibadeti. Oni su u osnovi povezani s namjerama i
njihova viestruka vrijednost zavisi od toga;
2. dozvoljene stvari. One su takoer povezane s
namjerama i u dodiru sa njima prerastaju u ibadete ili
grijehe. U hadisu se kae:
Jj_)

J::- J~3 -~J::- )3 _r.-\ J::-)~\

Bustanul-arifin, 23.
Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 13/53.

29

Moral muslimana

"Konji su za nekoga nagrada, nekome e pokriti

grijehe, a nekome e predstavljati teret" 1;
3. grijesi. "Oni mijenjaju svoju sutinu zbog namjera. Neka neznalice ne misle da zbog toga to djela zavise od namjera mogu grijeh pretvoriti u dobro djelo,
pa da neko ogovara nekoga smatrajui se drugim ov
jekom ili da hrani siromahe tuim imetkom." 2
Stepeni nijeta:
1. Faza ideje ili razmiljanja. ovjek ovo ne moe
sprijeiti. Uzvieni je Allah Svojom milou oprostio
ovom ummetu ono to su naumili i o emu razmiljaju, ako u tome ne ustraju. Dokaz za to jeste hadis Bo,ijeg Poslanika

ji\~ ~~~J.: ~..l> ~ ~\1 jj li .&l .J l

.J.: l~
"Allah je mome ummetu oprostio ono to su naumili, ako nisu o tome nita rekli ili preduzeli" 3;
2. faza odluke o djelu. U ovom sluaju ovjek biva
nagraen za dobro djelo koje je naumio, a nije izvrio,

a da ga je izvrio, imao bi desetostruku nagradu. Drugi

je sluaj sa grijesima. Ko se odlui na neto loe i ne

Buhari, Sahih: Musakat/12, 3/79.

Ihja' ulumid-din, 3/337, 338.
3 Muslim, Sahih: Iman/85, h. 201, 1/116.
1

30

Ahmed Muaz Hakki

uini

ga, ono mu nee biti upisano. Ako odustane od

toga radi Allaha, bit e mu upisano dobro djelo. Ako
ga uini, bit e mu upisano jedno loe djelo ... Ovo je
Allahova milost koju je podario Svojim robovima. Boiji Poslanik veli:

~u~ yU~~ 0i '-?~ .:>1) 1~1 :41 J~

L.gS;; 013 -~~pl;~ 0~ -~J>

~ ~ ~ 0i .:>1) 1~13 -~ <L.l u _r.Sl; ~~

,. <L.l u_.:r.--'
~<L; 1 1 ~ 0 u .~J~_ ~<L; 1.1 _
~
~

.:r.--'
~
-~~

J1 LJ,~\

"Allah kae: 'Kada M oj rob odlui uiniti loe djelo, nemojte ga upisivati dok ga ne uradi. Ako ga
uradi, upiite ga kao jedno djelo. Ako ga ostavi radi
Mene, upiite ga kao dobro djelo. A ako se odlui
na dobro djelo i ne uradi ga, upiite ga kao dobro
djelo. Ako ga uradi, upiite mu ga kao deset dobrih
djela, pa do sedam stotina"' 1;
3. faza realizacije i ustrajnosti u djelu. U ovom
sluaju, a Allah najbolje zna, izvrilac e biti nagraen
na osnovu onoga to je naumio ako ga u izvrenju
sprijee spoljanji inioci i ne bude uloio trud u tome.
U hadisu se kae:

Buhari, Sahih: Tevhid/35, 8/198.

31

Moral muslimana

~ 3 ~i ~~1 3 ~ 3 ~ l.Sl.., LA ~..U~ l:.AJ.>. LAI}LJl

?.\11

J_ r-5}} ~l:~\_)) J_) 'Jl..J\ ~ -~

"Doista iza nas ima ljudi u Medini koji su proli

svaki klanac i dolinu s nama. Njih je neto sprijei
lo da budu s nama." U drugom predanju stoji:
"Oni e imati nagradu kao i vi."
Molimo Allaha, Gospodara plemenitog Ara, da nae namjere uiniv iskrenim i Njegovom licu posvee
nim, i naa djela Serijatu sukladnim.

32

Ljubav prema Allahu

Jar_...
- . ....
. ~.~.

5- Enes b. Malik prenosi da je Boiji Poslanik

rekao: "Ko bude imao tri osobine osjetit e slast i

ukus imana:
- da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svih
ostalih;
- da voli u ime Allaha i ni zbog kojeg drugog razloga;
- da strepi od povratka u nevjerovanje nakon to ga je
Allah od toga spasio, kao to strepi da ga ne bace u
vatru." 1

Buhari, Sahih: Iman/9, 1/9, 10, Muslim, Sahih: Iman/15, h. 67,

1/66, ovo je Muslimova verzija.

Moral muslimana

"Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e

Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!"' (Alu Imran,
31);

"... ali pravi vjernici jo vie vole Allaha." (ElBekara, 165)

Ovaj velianstveni hadis predstavlja jednu od osnova islama. Ulema je rekla, Allah mi se smilovao: "Slast
imana znai uivanje u ibadetima i podnoenje tekoa
radi Allahovog ~ zadovoljstva i zadovoljstva Njegovog Poslanika
Sve je to vanije od ovosvjetskih probznih stvari. Slast imana jeste i ovjekova ljubav prema Uzvienom Gospodaru kroz injenje bogougodnih
djela i izbjegavanje zabranjenih; zatim ljubav prema
Boijem Poslaniku
Kadi Ijad, Allah mu se smilovao, ka:e: 'Ovaj hadis znai: osjetit e ukus imana onaj
ko za Gospodara prihvati Allaha i za poslanika Muhammeda
jer ljubav prema Allahu i prema Njegovom Poslaniku
zatim prema ovjeku koji se voli u
imc Allaha i Njegovog Poslanika
kao i averziju
prema vraanju u nevjerovanje moe osjetiti samo onaj
ije je uvjerenje duboko usaeno u duu, utonulo u
srce i pomijealo se s njegovim mesom i krvlju ... Taj
je ovjek osje6o slast imana."' 1
Kada se ovjek okrene oko sebe, primjeuje da sve
1

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/13, 14.

34

Ahmed Muaz Hakki

blagodati u kojima se nalaze potjeu od Allaha. On je

Taj Koji daje blagodati i milosti; On ga je stvorio iz
niega, podario mu sluh, vid, snagu, znanje, imetak,
poloaj ... On je Milostivi Gospodar, Plemeniti Bog,
Mudri Opskrbljiva i vlasnik svih savrenih svojstava.
Sve to podstie ovjeka da svim srcem voli Allaha i
Njegovog Poslanika ~' da voli ono to je Allahu drago
i mrzi ono to On mrzi. Uzvieni kae:

"I tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici

dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne
prihvate i da onda zbog presude tvoje u duama
svojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim ne
pokore." (En-Nisa, 65).
U hadisu se kae:
jlo

Y.y.

,:.y.

oy.""'

-~~U.~ ol_y; 0~ J>- r-5..~>-1 ~~ ':1

"Nee vam biti potpun iman sve dok vaa nahoe
nja ne budu u skladu s onim to ja propovijedam. "1

Ovo predanje biljei Begavi u Komentaru sunneta: Poglavlje o

iskorjenjivanju novotarija i hirova, h. 104, 1/213. O lancu prenosilaca ovog hadisa opirno govori Ibn Redeb u knjizi Damiululutn, str. 338, 339. Po njemu, znaenje je ovog hadisa ispravno
i u odgovara mnogim primjerima iz Kur'ana i sunneta. Nevevi
1

35

Moral muslimana

Kada se ova ljubav ustali u srcu, onda organi postupaju prema smjernicama te ljubavi ili averzije .
.. Ljubav prema Allahu dijeli se na obaveznu i preporuenu
Obavezna ljubav jeste ona koja podstie na izvravanje Njegovih naredbi, na izbjegavanje zabrana i zadovoljstvo Njegovim odreenjem. A ko se nae u grijehu tako to uini neto zabranjeno ili propusti neku
obavezu, to je zbog nedostatka ljubavi prema Allahu i
davanja prednosti vlastitim nahoenjima. Propust se
p~mekad ~no~ desi.ti _uslij.ed preputenosti dozvoljenlln stvanma 1 prctJenvanp u tome, to stvara nemar
koji dovodi do irokih potreba, ovjek se tada osmjeljuje na grijeh. Nemar moe biti toliki da se ovjek nesvjesno nae u grijehu. Ovaj se drugi primjer u najvie
sluajeva zavrava pokajanjem. O njemu hadis kae:

:r y

Y' 3 ~_r.: U:>~\)\ ~_r.: :1

"Bludnik u vrijeme bluda nije vjernik. "1
Preporuena ljubav je redovnost u dobrovoljnim
ibadetima" (nafilama), izbjegavanje sumnjivih stvari.

kae: "Ovo je hascn-sahih hadis koji sam naveo u Kitabulhuddeti s ispravnim scncdom (Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, str. l 07).
1 Ibn Mada, Sunen: Fiten, h. 3984, 2/365.

36

Ahmed Muaz Hakki

Malo je ljudi koji imaju ovakve osobine. 1

Hadisi kazuju da je ljubav prema Allahu dovoljan
uvjet za spasenje. Jedan je ovjek pitao Poslanika
kada e nastupiti Sudnji dan. On mu odgovori:

':1 3 o'>L.o p~

:rL3 0

LJ, 0~..1.91 l.>

:J L; ~LJ, 0~..1.91 l.> :J L;

41 ~ JW ,JY"'J3 <tiJI~~ ~l ':ll~~

-~~~L~I
"ta si pripremio za njega?"
"N isam pripremio mnogo namaza, posta niti milostinje, ali ja volim Allaha i Njegovog Poslanika",
ree pustinjak.
"Ti e biti s onim koga voli.?", odgovori Poslanik
2

J edan od znakova ljubavi prema Allahu, kao to

smo napomenuli, jeste slijeenje Njegovih naredbi i
potovanje zabrana. A to to neki grjenici kau da vole Allaha, a istovremeno ine grijehe, to je la i prevara. Uzvieni kae: "Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allahvvoljeti i grijehe vam oprostiti!"' (Alu
Imran, 31). Imam Safi kae:
"Grijei Bogu, a tvrdi da Ga voli,
Ovo je neto i za logiku novo.

Fethul-bari, 1/61.

Buhari, Sahih: Edeb/96, 7/113.

37

Moral muslimana

Da je tvoja ljubav iskrena, pokorio bi Mu se,

Doista je ovjek voljen ome pokoran. "1
Ebu Jakub en-Neherduri kae: "Ko tvrdi da voli
Allaha, a to svojim djelima ne potvruje, njegove su
rijei la. Svako ko voli, a ne boji se Allaha, zavarava
se. ll
Jahja b. Muaz kae: "Nije iskren onaj ko tvrdi da
voli Allaha, a ne potuje Njegove granice."
Pitali su Ruvejma o ljubavi, a on je odgovorio: "To
je slaganje (sa voljenim) u svim stvarima." 2
Gospodaru, uini nau ljubav prema Tebi veom od
ljubavi prema nama, naim suprugama, imetku, djeci i
od ljubavi prema vodi kad smo edni.
Gospodaru, oisti naa srca od veza sa bilo ime
mimo Tebe. Uvrsti nas u one koje voli i koji Te vole.

:>

Divan imama afija, str. 55.

Damiul-'ulum, str. 340.

38

Ljubav prema Poslaniku

mJJ-I..,.ar~~~

'1" :/- ~ :.j~~~~~~ J..;,-~~ J~ ~Ju~~::;

<JJ

<""

// /

0/

,;;

j.~

uJ /

o j.

y. / ~ y.

-1
o

J.

q-'l:J\3 ~~33 ~~~3 ~ ~ 1 ~~ 0y51 r_i->- rs-b-l~}(

"

_.,..o

-~

6- Enes b. Malik 4t prenosi da je Poslanik .tJ rekao:

"Neete biti pravi vjernici sve dok vam ja ne budem
drai od vlastitog roditelja, djeteta i svih ostalih ljudi."
Muttcfekun alejhi 1

Uzvieni je rekao:

Buhari, Sahih: Iman/8, 1/9, Muslim, Sahih: lman/16, h. 70,

1/67.

Moral muslimana

''Reci: 'Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa

vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste
stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da probode
nee imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate
miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na
Njegovom Putu, onda priekajte dok Allah Svoju
odluku ne donese. A Allah grjenicima nee ukazati
na Pravi put"' (Et-Tevba, 24).
Nee vjerovati znai: nee biti kompletan vjernik.
Znaj, brate muslimane koji voli ovog plemenitog
Poslanika
da je ljubav prema njemu plod ljubavi prema Allahu. Ljubav muslimana prema Poslaniku
treba
biti vea od ljubavi prema samom sebi, prema imetku,
roditelju, djetetu i svim ljudima.

:&lJ .:&1 JJ-""_)~:~ :&1 ~_)?-Jila:\~\~)

:&1 ~ JLa.; -~~'il~~ J-.5 :.r ~l~~~\)
"~ ~
~l
'-'>-i 0y~?~
-<i ~
L 'i" :,-)~
~ \. ~ ~
~.-.
~

:.r? ~~ J5 :.r ~l~~ ~\J :&1) :&1 JY""--' ~ :Jw

~

:rL

"? ~0\11"
3 ~ :&1 J..o Jw -~
Omer b. Hattab 4~ rekao je Boijem Poslaniku :--:fi:
"'Doista si mi ti drai od svega, osim od mene samogq.' Poslanik mu odgovori: 'Ne, tako mi Onoga u
C ijoj je ruci moja dua, moram ti biti drai i od tebe

40

Ahmed Muaz Hakki

samoga.' Omer mu ree: 'Sada si mi, tako mi Allaha,

ree mu: 'Sada,
drai od mene samoga.' Poslanik
1
Omere."'

Ljubav prema drugoj osobi osjea se ili zbog nekih

pohvaljenih svojstava koje ona posjeduje ili zbog dobrote koju nam je ukazal,a. A Q P()slaniku je njegov Gospodar rekao: ~~ ~ fl 2JJl), "Ti si, doista, uzviene
udi." (El-Kalem: 4}. A kada ovjek razmisli o koristi
koja mu je dola od Poslanika ti~, koji ga je izveo iz tinina nevjerovanja u svjetlo imana, na posredan ili neposredan nain, tada mu je jasno da je on uzrok njegovog
vjenog boravka u beskrajnim blagodatima, da je ta korist vea od svih moguih i da stoga treba da izvoru te
koristi posveti veu ljubav nego drugima. Takoder, korist koju je dobio od njega vea je od koristi koju je
imao od drugih. Medutim, ljudi se razliito ponaaju o
tom pitanju uslijed odsustva duha i nemara u kojem sc
nalaze. Nema sumnje da su ashabi, neka je Allah njima
zadovoljan, imali priliku da ovaj osjeaj doive u najvioj mjeri. To je plod znanja, a oni su u tome bili najjai,
a Allah najbolje zna.
Kurtubi kae: "Svako ko ispravno vjeruje u Poslanika
~ osjea neto od ove bezrezervne ljubavi koju svi vjernici trebaju osjeati. Medutim, stepen se te ljubavi razlikuje ... Neki osjeaju veu ljubav, neki manju, jer su
utonuli u strasti i zatrpani u nemaru.
1

Buhari, Sahih: Zavjeti/3, 7/217.

41

Moral muslimana
Veina njih, kada bi uli za Poslanika ~' poeljela bi
da ga vidi vie nego da vidi svoje dijete, blago ili roditelja. Izlagali bi se opasnim situacijama, a na to ih podstie
unutranja ljubav koja nema oscilacija." 1
Izraz ove ljubavi jeste pridravanje njegovog sunneta,
i izvravanje njegovih naredbi. Uzvieni kae:
,.",

"",.

;.

,.

J--".&1
uil"i~
~
.r-"'JJ

""'

,..

-:*I;IG~J~--.

~"

,...

_.y

.J

~t-=LS'lA"~
u
Jy

J 0':-~

,..

_g

~----~ l~-: _::-~

"\~-t JI:- ~ \ u.Y'"'..
,>(o

"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni

vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahodenju postupe." (El-Ahzab, 36);
Znak ljubavi je i slijeenje njegove svjetlosti i upute:

~~~G? j~; ~1.}

f ~~li~

"A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna ... "

(El-Maida, 15);
kao i ponaanje u skladu s njegovim primjerom:

~;.--;. ~~1 ~l ~~j J_ ~ ~lS' .ul~

"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor." (ElAhzab, 21).
Gospodaru, osvijetli naa srca ljubavlju prema Tebi,
1

Fethul-bari, 1/59, 60.

42

Ahmed Muaz Hakki

prema Tvome Poslaniku ~i prema onima koji Vas vole.

43

Ljubav radi Allaha

Jar~~~~

7- E bu H urejra prenosi da j~ B ozj"i Poslanik

rekao: "Tako mi Onoga u Cijoj je ruci moja dua,
neete ui u Dennet dok ne budete vjerovali; a neete vjerovati dok jedni drugi ne zavolite. H oete li
da va_ uputim kako ete postii ljubav medu vama? Sirite selam!"
Muslim
.,.__,

,..,..-U : ,. , -; ."'.e_
T:'
~ 0~

&.oM
-;
.....
/

j,/

1..-.~~,.., ,..,IJ.lll ~ "<-: ..Ul.-~

~ 0~. J.)
JJ~
Jy

.:n . .

~~!
"... i onima koji su Medinu za ivljenje izabrali i
domom prave vjere jo prije njih je uinili; oni vole
one koji im se doseljavaju." (El-Har, 9).
1

Muslim, Sahih: lman/22, h. 94, 1/74.

Moral muslimana

Ljubav radi Allaha jeste plod ljubavi prema Allahu.

To je Boija blagodat, Gospodarevo sijanje i svjetlo
koje On stavlja u srca vjernika:
:

1--

.H-:--,: ~n ~tJ
~~ y__ ~ ,:: a~;t ~_\:ky
~--. qP J

~----J r-!;Y""' ~

."~l o~-:-- ~Llill

,.
'A..,~~
~-- .r..r ~~
/

~-

"Da si ti potroio sve ono to na Zemlji postoji, ti

ne bi sjedinio srca njihova, ali je Allah sjedinio, On je zaista silan i mudar." (El-Enfal, 63).
Mirvezi je rekao: "Pitali su Ahmeda b. Hanbela ta
je ljubav radi Allaha, a on je rekao: 'To je ljubav prema
ovjeku bez ovosvjetskih interesa."' 1
Ova ljubav daje plodove na ovome i na buduem
svijetu. Meu tim plodovima su i ovi:
- vjernik osjea slast vjere:
_9.,

/o

//

-:i

,.;;Y.

4.1ll 0L5 ~ -~~)'1 o_)Jl;. CH: ~.J~(_?~

,_sl//

._:.;JU

\11;; ~'l~
G:~\~'~.J-'"'"~ J.J
------~
r ll 0
. --~ ~1--.J -~~-----~ __ --~ ::
o

... :&
"Ko posjeduje tri stvari, osjetit e uz pomo njih
slast imana: kome Allah i Njegov Poslanik .#Ir budu
drai od svega ostalog, ko voli ovjeka samo radi

Tabekat el-hanabila, 1/75.

46

Ahmed Muaz Hakki

Allaha ... "1;

- oni koji se vole u ime Allaha, bit e u hladu Ara:
/J:~

0 ~~~-: OI :~t:A.ll
/J ~/ 4101~
i_)--::'/ll (,J~
.
.
Y.
u--:.
/
~/ ir.. ~
";..
/
~r;;;
.:;_...
~
ti
o

/o

'"""-:;;

/o

. ll.:. 'll lt:.

'l/

ll.:. . : ~\\;,1

~ ;~ iY.. ~y/~
"Allah e na Sudnjem danu kazati: 'Gdje su oni koji su se radi Mene voljeli? Oni e u Mojem hladu
biti danas, kada drugog hlada nema"' 2;
/

(,

- ovog tekog dana oni e biti sigurni na platformama

od svjetlosti. Na tome e im zavidjeti ak i poslanici
i ehidi:
~

b ;;

~ ~ll ~ j
~~
j 8
~ ' g :- ~ ~_,...., ~ ~

;
1

1 J~ . ~ ~bJ.I
~/

Y.

,;\:1+ ~l\)
"Oni koji se vole radi Moje Uzvienosti, bit e na
platformama od svjetla, na emu e im zavidjeti
poslanici i ehidi" 3;
- povrh svega toga, oni e stei Allahovu ljubav, a sretan li je onaj ko je stekne. U hadisu se kae:

jJ- J~ :&1 ~).;i. \.S_?-\~) J J

l>-i )lj SG:- J 01

Buhari, Sahih: lman/8, 1/9, 10; Muslim, Sahih: lman/15, h. 67,

1/66.
2
Muslim, Sahih: El-Birr/12, h. 37, 4/1988.
3
Tirmizi, Sunen: Zuhd/35, h. 2390, 4/597, sn.

47

Moral muslimana
t

~ J

:::'

;;:.

;;:.

,/

L>- l--\:) :J~~--\:} u-::1 :J~~ JI~ ,L>J.;; ~)~

:Ju~~)~ (Y" ~~~:J~ -~_;JI o..lft J~

......

J.

""'

J.

;;:.

;;:.

a.J1.w1 J_,_...,) v~ :J~ .JL,u .w1 '-:?~~vl~. 'j

~~~lS~~ Jj JL,u:&i-J~

"E bu H urejra prenosi od Poslanika

da je ovjek
posjetio svog brata u jednom selu, i Uzvieni Allah
nzu postavi na put meleka. Kada ovaj ovjek naie
pored njega, melek ga upita:
Gdje si poao?
Krenuo smn u posjetu svome bratu u ovo selo.
lmct li kod njega ne_(to na uvanju?- poe ga melek ku_(ati.
Nemam nita. Samo ga volim radi Allaha.
Ja sam poslan da ti kaem da te je Allah zavolio
kao to si ti radi Njega zavolio tog ovjeka. "1

Kada osim ove ne bi bilo drugih plodova ljubavi radi

Allaha, to bi bilo dovoljno. Onaj koga Allah zavoli postaje Boiji:
-;;;

oj

~ t.S
..
~

IL::,

..

,.;

.Ll\~//// .:lJ j / o /
jJ\~
/
~.. t.S
/L
.. /

r.J /.

Y.

y. oY.

..:...:.5 ~~
..

y.

-"' ,_.,

\)l;

-;;;

o/

"""'

..

/~

.,;

-JI/
l/
~
~\i~ / 1/
~~-o~ ~\i ~j;/
,__) '--f:" ~ r....s-::'
)_) 't:" ~ ($'
.. 3
o

..

.:U

/
/

Muslim, Sahih: El-Birr/12, h. 31\, 4/1981\; Malik, Muvetta: O

onima koji su sc zavoljeli radi Allaha, h. 1733, str. 679.

48

Ahmed Muaz Hakki

,...._",.,

J~

y.

\r

.~...l..Y)

~~

,/

t~::

'l

')~

.;;;

_;;.

0;1~
J / t '\r
.
~)

~~

"Pa kada sam zavolio njega, bio sam njegov sluh

kojim slua, njegov vid kojim gleda, njegova ruka
kojom hvata i njegova noga kojom koraa. I ako bi
M e pitao za neto, Ja bih mu to dao. I ako bi traio
utoite kod Mene, ja u ga zaista zatititi" 1;
- logino je da onoga koga zavoli Allah, vole ga stanovnici nebesa i Zemlje.
Q

/.

~ ....... p

,/

J.

J. ~

~\.;L.;')\.;~
./
. ,. . . .

jJ)

.&1 01~

l . '
~~

/ ~

1~1~
lS :;L.; l~
. .&1 ..::..._;.1
.

~
l ~f. {.'
)l ~J; l.' ~
. ,.,. . . :&1 ~l; ,Y"
,. . ~11 u-Y,...... u-;!:>; '-?,......
.. u:.!:>; ..........
l ~~ j J~ll ~J ~ J"~ sX" 1\ l~~~~ ~ t G~
'-:!"
Y~ Y:"-'
t7' ~ ~ ~ ~ u- . ~ ~ _r.;;
-~S'll

"Kada Allah zavoli ovjeka, pozove Dibrila~( i kae mu): 'Allah je zavolio toga ovjeka, pa ga voli i
ti.' Kada ga Dibril zavoli, pozvat e stanovnike
neba: 'Doista je Allah zavolio toga ovjeka, pa ga
volite i vi.' Kada ga zavole stanovnici neba, tog
ovjeka e okruivati zadovoljstvo na Zemlji. "1;
- jedan od plodova ljubavi radi Allaha je Dennet:
1

Buhari, Sahih: Er-Rikak/38, 7/190.

Buhari, Sahih: Edeb/41, 7/83; Muslim, Sahih: El-Birr/48, h.
157, 4/2030, i imam Malik, Muveta: O onima koji se vole radi
Allaha, h. 1733, str. 679.

49

Moral muslimana
0

y. y. /

,.....-.;!,

y."":::f-

,.....

oS:.

,::;

,...-

c.4.; .:l~:_;.
.J./
c.jL.:J wl1
/~
-!'"" h.1-:
/ . ~ ~!'"<>
_r.Jjl
.
Jl

0~ ~L.:.:, ob~ c.J~ 41

J 4J l>- l jlj 3l
"

0/

"Ko obie bolesnika ili posjeti svoga brata radi Allaha, pozvat e ga glas i rei e mu: 'Dobar si ti i
dobar je tvoj hod. Dennet je tvoje boravite"' 1;
- ta e ljubav trajati na ovom i buduem svijetu:

~i-:.;~~~~~~ :..:/\:J ;h:.;~o/ ~~~~~

'~ ~.J ~
r ~ . "" Y.. " r
"
/

"Tog e Dana oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to nee biti oni koji
su se Allaha bojali i grijeha klonili." (Ez-Zuhruf,
67).

U ovo vrijeme interesa, kada se dobro mjeri materijalnim arinima, sve je vea potreba da produbimo ovu
meusobnu ljubav radi Allaha. A ovo e se postii:
- irenjem sclama, kao to se kae u naslovnom hadisu:
"Hoete li da ;uas uputim kako ete postii ljubav
meu vama? Sirite selam/" 2;
- kada brat susretne brata, treba biti vedrog lica:

~/

~\::~~o 1/ c.l' ~. ._j _. :1,-: 0/;;:2_ ':J

/ . -Ji jL>-1 ~
r3 .
/ Jl..r"""" ~ ~

Tirmizi, Sunen: El-Birru ves-silctu/64, h. 2008, 4/365, uz napomenu Ja je ovaj hadis hascn-garib.
~Muslim, Sahih: lman/22, h. 93, 1/74.
1

50

Ahmed Muaz Hakki

-~
"'

"Nemojte potcjenjivati nijedno dobro djelo, ak ni

to da se susretnete s bratom ozarena lica" 1;
- kada se brat rastaje s bratom, neka zatrai da ini
dovu za njega u samoi.

~.&l

J...o ~\:..;>-~.&l~ J~ .:.r. .&\ ~ :..;>:.;..;ir-L_)

~GL.......:;~ ~i~ :J~ .u 0~L o~l

J~ ..:.u~~

J
"

l:S~i ~i
"

J .;..;~Ll

4 ~JJ.\ J~ JL.;_) ~~~

~.u~~~~~

"

lA lr.y0i ~ilA:~

if-i
"Ibn Omer, .$6, prenosi da je Omer b. H attab, .ct,;;'>
zatraio od Poslanika j j da ode na umru. On mu
to dozvoli i ree: 'Brate, nemoj nas zaboraviti u
svojim dovama.' Zatim je u Medini rekao: 'Brate,
ukljui nas u svoju dovu.' Omer je kasnije rekao:
'Ne bih ni za ta na svijetu dao to to me je Poslanik :fit nazvao bratom. "' 2
- ~ .o.jl o~ ol>.i ~)i ~~ bl - "Kada zavolite svoga
1

Muslim, Sahih: El-Birr/43, h. 144, 4/2026.

Ahmed, Musned: 1/29, 3/59; Tirmizi, Sunen: Dove/110, h.
3562, 5/559, 560, uz napomenu da je ovaj hadis hasen-sahih.
2

Sl

Moral muslimana

brata, recite mu da ga volite. "1

- brat bratu treba da daje poklone. U hadisu se kae:
2
ly.li 1 3 .)~- "Darujte jedni druge, zavoljet ete se. "
Neka i mene i tebe Allah uini od onih koji vole radi Allaha i tako stjeu Njegovu ljubav i zadovoljstvo.

Ebu Davud, Sunen: Edeb/122, h. 5124, 5/343, 344.

=Imam Malik, Muvetta: O prekidanju odnosa, h. 1642, str. 653.

52

Poslunost roditeljima
tJ!!.Wfj.lf ~ ~~

8- Putem Ebu Hurejre, .,~, prenosi se da je Boiji

Poslanik :ft rekao: "']adan li je, jadan li je!' Ashabi
upitae: 'Ko, Boiji Poslanie?' 'Onaj iji jedan ili
oba roditelja doive starost, a da ne zaradi Dennet zbog njih."'
Muslim 1

Uzvieni je rekao:

"Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar

prema roditeljima svojim." (El-Ankebut, 8);

~~~ G't..::._;.l~ ~
.:u1~lv
~Gl~~~
~ ~:.;~1 ~/
-:::/A
_.. .".- ..J
"~ " .J .
..J ~.J l"
/

".,"".,

"..,

"""

Muslim, Sahih: El-Birr/3, h. 9, 4/1978.

Moral muslimana

J'

~j~~ ~j,~~ lj:~ ~J;.t ~l !J~~~:~

~~

:r J..UI t_~~ ~lj ~l~~}~ j_;~ jjj \;;l fii

JJ.

.p

J.

_J.

. -- t:,;" 1--< 1<. ~OI~~ t;"~ ~,1

~ l"~
~
\rt" .) . .) u J -- .r
/_

J.

"" /.

j.

/_

*.) """'

"Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive,
ne reci im ni: 'Uh!' - i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema
njima paljiv i ponizan i reci: 'Gospodaru moj,
smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!'" (El-Isra, 23, 24).
O ovoj temi postoje mnogi vjerodostojni hadisi zabiljeeni u zbirkama. U njima se podstie na poslunost roditeljima i govori o velikoj vrijednosti tih djela.
Dobroinstvo prema njima kroz sluenje, izdravanje,
itd. uzrok je ulaska u Dennet. Ko u tome zakae, izgubit e Dennet i doista e biti ponien.
Ovo je jedno od Allahu najdraih djela, poslije namaza u propisano vrijeme. Abdullah b. Mesud ~kae:

~.&l Jl ~~ ~~ l:?i

r-L3 ~ .&1 ~ ~~ ~L

r: ~" :JU~ l?\~:~ "L.p 3 j...Y oJl.aJI" :Jt.;

" . .&1 ~J .)4J:-1 ~" :J t.; ~ l:?i ~ :-.:.J; "~..Ul) l
"Pitao sam Boijeg Poslanika ;J& koje djelo je najdrae Allahu. On odgovori: 'Namaz klanjan u
pravo vrijeme.' 'Zatim koje?' - upitah. 'Zatim dob54

Ahmed Muaz Hakki

Buhari, Sahih: Edeb/1, 7/69; Tirmizi, Sunen: El-Birr/2, h.

1898, 4/31 O.

55

Moral muslimana

"Oni tada jedan drugom rekoe: 'jedini nain da se

spasimo iz ove situacije jeste da zamolimo Allaha
J_fb; da ukloni ovu stijenu zbog naih dobrih djela
koje smo uinili.' Jedan od njih tada ree: 'Allahu
dragi, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikad nisam przj"e njih nahranio niti napojio svoju
djecu, niti svoju porodicu i sluge. Jednog dana traio sam bolju pau svome stadu, pa im nisam doao
na vrzj"eme, te sam ih, nakon to sam im namuzao
mlzj"eka i donio, naao da spavaju. Nezgodno mi je
bilo da ih probudim, ali i da prije njih nahranim i
napojim svoju porodicu i svoje robove, pa sam e
kao sa sudom u svojoj ruci i gledao kada e se sami
probuditi, i tako sam stajao sve do zore, a djeca su
oko mojih nogu plakala od gladi. Zatim su se probudili i popi/i svoj dio mlijeka. Dragi Allahu, ako
sam ja to uinio iskljuivo radi Tebe, a ni radi ega
drugog, onda nam odmakni ovu stijenu s vrata ove
peine u kojoj srno mi!' Stijena se malo maknu, ali
ne toliko da bi mogli izai iz nje. "1

Roditelji su prvi prema kojima se trebamo lijepo

ophoditi. Ebu Hurejra kae:

JY"""_)/ G.. J W,:\.:

':t l l /. . ~l J/ )'-"""_)/ J/;;l u:
i~/_) ~b-.
- 3/ ~
/"
~

Buhari, Sahih: Edeb/5, 7/69, 70; Tirmizi, Sunen: El-Birr/l, h.

1897, 4/309. Tekst preuzet iz prijevoda skraene verzije Rijad us-salihina.
1

56

Ahmed Muaz Hakki

".,.

J.

_,. .

_9.~

-;;:;

v:;

~~Ju &l Ju~~ ~~L:JI ~~ ~ 41

/

y.

..9-{ /

~Ju~~ Ju &l

y.

/ /

/j

_9.{

/.J.

-;:::. ".",.

r-s Ju~ r-s Ju &l r-s Ju

-~Ji

''jedan je ovjek rekao Boijem Poslaniku

'Koga
treba najvie da pazim?' 'Svoju majku'- odgovori
Poslanik .J'J: 'Zatim koga?', upita ovjek. 'Svoju
majku.' 'Zatim koga?' 'Svoju majku.' 'Zatim koga?'
'Zatim svoga oca', odgovori Bozji Poslanik "1
Vid dobroinstva prema roditeljima jeste ugoava
nje oevog prijatelja:

.~i :;3 ~i~ )1 ~-Ji ~l ~i 01

"Najvee dobroinstvo prema roditelju jeste da ov
jek odrava prijateljstvo s oevim prijateljima. "2

S druge strane, neposlunost prema roditeljima ve-

liki je grijeh. Boiji Poslanik~ veli svojim ashabima:

:Ju .:&1 J.)--"-"J L.,.

1 :L.:Jj
" u-:

~" ..rLSJI
. J:-'<'L_<~.~~
. l """;"'

'Jii

~ 0L53-"- 0::..Lll)l J~_) c.:&L: .:.11~)'1"

~ "J3;JI J_,_j3 'Jii c. 1 3)l ;;~3

'Jii" :JW ~

Buhari, Sahih: Edeb/2, 7/69.

"Tirmizi, Sunen: El-Birr/S, h. 1903, 4/313, uz napomenu da je
sened ovog hadisa vjerodostojan.

57

Moral muslimana

-~~ :~..?>U,~Jij
'"Hoete li da vam kaem ta je najvei grijeh?'
'H oemo, B oiji Poslanie', odgovorie ashabi.
'Pripisivanje Allahu druga" (irk) i neposlunost
roditeljima.' Dotada je Poslanik ;.~bio oslonjen pa
sjede i ree: 'Da, i lano svjedoenje (potvora) i laan govor.' Ponavljao je ove rijei, tako da sam
pomislio da nee uutjeti. "1
Pitali su Hasana ~ o poslunosti roditeljima. On
ree: "To podrazumijeva da im prua sve to posjeduje; da im se pokorava u onome to ti nareuju ako to
nije grijeh. Na to upuuje ajet:

)U~<I....I~
--1~ u. br ~!lt~bl..l~\;.1"~
~
w~
. w~YT
/ -- .
1

"

d:ij~;. __ "t:,;.iJI ~--~-LP--~

~J~~
~--~ J
"
"A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim
smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i
prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaa}." (Lukman, 15).

Aliji b. Husejnu, r. anhuma, rekli su: "Ti si najpokorniji svojim roditeljima, ali ne jede s njima?" Alija
odgovori: "Bojim se da ih ne preteknem u neemu to
su oni ve ugledali, pa da im zbog toga budem nepo1

Buhari, Sahih: Edeb/6, 7/70, 71; Tirmizi, Sunen: El-Birr/4, h.

1901,4/312.

58

Ahmed Muaz Hakki

koran."
Kada je Omeru b. Zerru umro sin, pitali su ga: "Kako te je sluao?" "Kada bismo etali po danu, on bi iao
iza mene, a po noi bi iao ispred mene. Nikada se nije
uspeo na sprat iznad mene." 1

Muhadarat el-udeba, 1/327.

59

Odravanje rodbinskih veza

"..Jf ~ ....
flti*JII
. ~.~.

9- "Ko eli da irna obilnu opskrbu i da mu se ivot

produi, neka odrava rodbinske veze."
Muttcfckun ale j hi 1

Rodbinske veze" (rJI) odnose se na rodake, tj. na

one s kojima imamo zajedniko porijeklo, bez obzira
da li se nasljeujemo ili ne, da li smo mahrem? ili ne.
Prema drugom miljenju, rodbina su samo mahremi,
ali je prvo ispravnije, jer drugo miljenje iskljuuje djecu amida, daidi, a oni su ipak rodbina. 3
Kadi Ijad veli: 11 Nema dileme oko toga da je odravanje rodbinskih veza stroga dunost, a da je kidanje
tih veza veliki grijeh. Ovo odravanje ima svoje razli1

Buhari, Sahih: Edeb/12, 7/72 i Muslim, Sahih: El-Birr/6, h. 20,

21, 4/1982.
2
Mahrcm- onaj s kojim se ne moe stupiti u brani odnos. Prim. prev.
3
Fethul-bari, 10/414.

Moral muslimana
ite stepene. Najnii je onaj kada se kontaktira samo
rijeima ili selamom. Vanost ovih veza zavisi od mogunosti i potrebe. Neke se veze moraju odravati, a
neke je preporueno odravati. Ko odrava vezu u odreenom, ne maksimalnom intenzitetu, ne naziva se

onim koji veze kida. A ko gaji intenzitet koji je slabiji

od onoga to bi trebalo i to je duan, taj se ne naziva
onim koji odrava veze." 1
U hadisu se kae da su iroka nafaka i beriet u njoj,
duina ivota i beriet u njemu, kao i usmjerenost ka
ibadetima direktna posljedica odravanja rodbinskih
veza.

"A kada je Uzvieni stvorio stvorenja

~ jjW\ i~ l~

:r-)1 ..:.J~j ~4.il>- :y t_) 1~1 ? "

-~J 0----" ~~ 01 ~; ~~ ~r :J \j~~~

Ju ".GLI~ :J\j ~~)~J: :..:.J\j ~~:.rc

~, :~

:.rc

&13

01 \Jj)\j" :~J 0 .&1 ~.&\JJ-"")

.b;;!3 ~J \11

J \3 .......J _.>J..J"i 0\ ~ y--:; 01 ~(-~--->-e

~~b-)

kada je zavrio sa stvaranjem, rodbinske veze reko_(e: 'Ovo je mjesto onoga ko od Tebe tra(zatitu od
nebrige o rodbini?' Uzvieni ree: 'Da. Zelite li da
1

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/113.

62

Ahmed Muaz Hakki

brinem o onome ko o vama brine i kaznim onoga

ko vas zapostavlja?' 'Zelimo, Gospodaru', odgovorie veze. 'To vam je uslieno. '. Bozfi Poslanik
ree: 'Ako hoete, uite ajet: 'Zar i vi ne biste, kada
bi se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali!"" (Muhammed, 22). 1
Kao to smo rekli, briga o rodbinskim vezama uzrok je ulaska u Dennet. Ebu Ejjub el-Ensari u tom
smislu navodi da je neki ovjek rekao:

J~~~L:;;~L:;;:Ji r
~~~JG.;.ti-1
.

:r

.\.:__.:G~~~.'
" u----: u..r>-

~IJU9.U~~):~ /3~:t1~i1J~J
J

J""/

~J

~~,

"

J.

::

.:LJ

/ :-

.:J

":r3 .&1 ~:
~ 1::./ ~.&l
/~
.
,-J/"
u-j/

~
~
/

y.

//11

/.

y.

/ -;;;

o y. /

"//

-;;;

.~J~ ~JI ~3 o\5)1 ~YJ oJl:,JI

"Kai mi ta da radim da bih zasluio Dennet?"

Ljudi rekoe: "ta mu je?, ta mu je?" Boiji Poslanik Jltree: "On ima neku potrebu", zatim nastavi:
"Robuj Allahu i nita Mu ravnim ne smatraj.
Obavljaj namaz, udjeljuj zekat i odravaj rodbin.. 117
sk e veze. Pustz ;e. -

Buhari, Sahih: Edeb/13, 7/72, 73, Muslim, Sahih: El-Birr/6, h.

16,4/1980, 1981.
1
Buhari, Sahih: Edeb/10, 7/72.

63

Moral muslimana
/

;J

~3~J
"Ne odrava rodbinske veze onaj koji uzvraa, ve
emaj ko se brine o vezama i brine se za rodbinu koja o njemu ne brine. "1
Jedan je ovjek doao Boijem Poslaniku i rekao:

:~'l\~

'f/, ~~-~-:/: ~\.".,t,i~Y~

J JI .&1 J
. ..r ~ ;:

~;:~ 3 ~~3 ~~
/

y.

."1::..
J 1:::;/ J . /
U"' ~3~
o

J1~\l.; .J-11
ll

l '

r' i/ ...
;.

,. . . _. . ,

//

~~

3 0.
~/

J/

G'

y-") ~

J ~3
! J/

rg:/ ~ L1L.Sj -~ 1;5 .:: :5 ~~~:J~

~~~~

/1::.. :: ,;~

. ~~ U"'

1...,.....4

1/

:/l~

l.4 (. ~-

.,9 .

1:.

J,

l/

~\/"

~ 4.ll ~ GUt..~>

"Boiji Poslanie, ja imam rodake za" koje brinem,

a oni za rnene ne brinu. Ja im dobro inim, a oni
rneni zlo. Blag sam prema njima, a oni su prema
rnerzz. osorrzz.. "
B oiji Poslanik
mu ree: "Ako je tako, ti ih hra2
tllJ vrelim pepelom. Imat e pomo od Allaha sve

Buhari, Sahih: Edcb/15, 7/73 .

.: Ova sintagma znai: poniava ih i potcjenjuje tako to ini
dobro prema njima, a oni ti loim uzvraaju i zbog toga sc osjeaju kao da jedu vreli pepeo; ili: to dobro koje im ini, njima e
biti kao vreli pepeo koji e im izgarati utrobu. A Allah najbolje
zna. (V.: Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/116).Prim. prev.
1

64

Ahmed Muaz Hakki

dok bude tako postupao. "1

Isto tako:

"Nee ui

~J
\j~~ J.:>-J..:: 'l
u Dennet onaj ko ne odrava rodbinske

veze. 117-

Muslim: Sahih: El-Birr/6, h. 22,4/1982.

Buhari, Sahih: Edeb/11, 7/72; Muslim, Sahih: El-Birr/6, h. 19,
4/1981. Ovo je Muslimova verzija.

65

Pravo komije i savjeti o njemu

~ ~j.lfj ."~, ~ ~~

10-Aia, r. anha, pripovijeda da je Boiji Poslanik

rekao: "Dibril mi je toliko govorio o pravima
komije da sam pomislio da e ga uiniti nasljednikom. "
Muttcfckun ak j hi 1

Buhari, Sahih: Edeb/28, 7/78; Muslim, Sahih: El-Birr/42,11.

140, 4/2025.

Moral muslimana

smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komijama, blinjinz, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvaliu." (En-Nisa, 36)
Razliita su miljenja o ovom nasljeivanju. Neki
kau da je to davanje udjela u nasljedstvu tako to i
komija dobija dio kao ostala rodbina. Drugi smatraju
da ovo znai da komija ima jednaka prava kao i roak
.~to se tie posjeivanja i odravanja kontakata. Prvo je
miljenje vjerovatnije, mada se u ovom hadisu kae da
do nasljeivanja izmeu komija ipak nije dolo.
Pojam komije obuhvata muslimana i nevjernika,
roba, grjenika, nepoznatog, domaeg, roaka, stranca, blieg i daljeg komiju. Ovo ima svoje stepene.
Najvii je onaj koji potuje sve ove relacije, zatim oni
koji potuju veinu njih, i tako sve do onoga ko ispunjava samo jednu. Nasuprot tome stoji onaj ko posjeduje suprotne osobine. Svako e dobiti ono to zasluUJC.

Ovo e nasljedstvo biti ispunjeno kada ovjek uloi

sve to je u njegovoj moi da uini dobro svome komiji, poput poklona, selama, ozarenog lica kod susreta,
raspitivanja o njegovom stanju, pomaganja u poslovima itd. 1

Fethul-bari, 10/441, 442.

68

Ahmed Muaz Hakki

Boiji Poslanik~ veli:

.~1~ ~L.u_, ~ .. ~;s~:;_; r ~l~ l J~

'0 ~

"O Ebu Zerre, kada kuha supu, stavi vie vode i

obii svoje komije." 1
Boiji Poslanik ~ naredio nam je da ne uznemiravamo komije:

.o);:-~~~_;>- ':11 i _JI3 <tiJ~ ~ ~ 0l5 ~

"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga komiju. "2
Nema vjere onaj ije komije nisu sigurne od njegovih zlostav! jan ja:
~~:j-;!~ j-;: '1 <tili_,~ j-;: '1 <tili_,~ j-;: '1

<tili_,

~~~Y. OJ~~~ ')l:?..lJI :J\j ~<tili JJ"'""' J

- Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne
vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!
- Ko, Boiji Poslanie?- upitae ashabi.
- Onaj od zjeg uznemiravanja susjedi nisu sigurni odgovori Poslanik j$: 3
Dobroinstvo prema komiji je mjerilo dobrosusjedstva:
1

Muslim, Sahih: El-Birr/43, h. 142, /2025.

Buhari, Sahih: Edeb/ 31, 7/78, 79.
; Buhari, Sahih: Edeb/ 29, 7/78.

69

Moral muslimana

~J ~~w ~ ~

JL,u 41 ..LY ~l>.:__.,o "':11 J;>.o).J:- ~J;>- JW 41 ~ 01AI

"Najbolji od drugova kod Allaha jeste onaj koji se

najbolje ophodi prema svome drugu, a najbolji od
svih komzj"a jeste onaj koji je najbolji prema svojim
lcom.(zj"ama. "1
U ovom smislu biljei se da se Ahnef b. Kajs ispco
na kuu da vidi ta radi njegov komija. Zatim se prenu i ree: "Grijeh! Grijeh! Uao sam kod komije bez
dozvole. Nikada se neu ispeti vie na ovu kuu!" 2
Ebu Hanifa je imao komiju stolara koji je esto
radio. Pjevuio je ove stihove:

nou

"Zapostavili su me, a koga su zapostavili?

U danu krize i tekoa za mene.
Kao da ja nisam bio srednji meu njima
I nisam bio lan Amrove porodice.
Guraju me iz skupova svakoga dana,
Kakvu ja nepravdu trpim i podnosim!"
Ebu Hanifa je klanjao noni namaz kada je uo
komijin glas kako izgovara ove tune stihove. Nakon

Tirmizi, Suncn: El-Birr/n, h. 1l)44, 4/233, uz napomenu da je

ovaj hadis hasen-garib.
'Mekarim el-ahbk,str. 86, 87.
1

70

Ahmed Muaz Hakki

toga ovaj se glas izgubio no ili dvije. Ebu Hanifa upita ta se desilo sa njime, i rekoe mu da ga je vladar
odveo i zatvorio. On pouri do namjesnika da se zauzme za komiju i ree mu: "Mog su komiju odveli u
vari, a on ima kod mene pravo komije." "Kako mu je
ime?" upita namjesnik. "Ne znam kako mu je ime,
osim da je stolar", odgovori imam Ebu Hanifa. "Pustite svakoga ko je veeras uhapen!", povika namjesnik.
Stolar doe kod Ebu Hanife da mu se zahvali, a on mu
ree: "Mome, nismo te zapostavili." 1

Ahbar Ebu Hanifa ve ashabihi, str. 40, 41.

71

eli svome bratu ono to eli sebi

~~w~i~~,~~~

11- Enes, Allah mu se smilovao, kae: "Rekao je Poslanik :-'!fi: 'N ee vjerovati sve dok ne bude svome
bratu elio ono to eli sebi."'
Muttefckun alcjhi 1

U zvi eni kae:

_j-;:

J.

/~

J.

-;....-,_s~

J.

OJ.

~~

.tilli ~J,-...J->
""l"~-- 1 -:"l-~' -u;;" 1-: ~~~~-- :1
~ ~
.J->~'-'~..r 1(-'~

/1

--~5~)~

"Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva

brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (El-Hudurat, 10).

Iz ovog se hadisa razumije slijedee: "J edan od obaveznih elemenata imana jeste da ovjek voli svome
bratu vjerniku ono to voli i sebi." 2

Buhari, Sahih: Iman/7, 1/9; Muslim, Sahih: Iman/17, h. 71,

1/67.
2
Damiul-ulumi vel-hikem, str. 103.

Moral muslimana

Ovo sporedno islamsko pravilo uvjetovano je osnovnim pravilom, tj. ovjek treba svome bratu eljeti
dobro koje eli sebi. Postoji drugo predanje u kojem
se kae:

.~l:y~0L.~'J0..?"... dok ne poeli svome bratu dobro koje eli sebi." 1

"Dobro je pojam koji obuhvata ibadete, dozvoljene
stvari koje se tiu svjetovnog i vjerskog ivota. U ovo
ne spadaju zabranjene stvari, zato to one nisu dobro
niti imaju iega zajednikog s njime."-'
cjh Ebu Amr b. Salah kae: "Ovo moe biti teko i
ncizvodljivo, ali u biti nije tako, jer je znaenje hadisa:
nee biti ispravan iman nekoga od vas sve dok svome
bratu u islamu ne poeli ono to eli sebi. Ostvarenje
ovoga deava se kada poeli da se bratu dogodi ono
to se dogaa njemu, onda kada se njegov udio nee
umanjiti niti okrnjiti. A ovo je lahko i blisko za zdravo
srce, a teko je za divlje srca, neka Allah sauva nas i
svu nau brau." 3
Pria se da je Fudajl b. Ijad rekao Sufjan Es-Sevriju:
"Ako eli da ljudi budu kao ti, tada nisi Allahu obavio
dunost savjetovanja, a ta tek ako eli da oni budu

Ncsai, Sunen: Iman/znaci imana, 8/115.

Fethul-bari, 1/57.
1
Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, str. 44, 45.
1

74

Ahmed Muaz Hakki

ispod tebe?" 1

V.: Historija Damaska, 14/274.

75

Vrijednost zuhda na ovom svijetu

~.Wf ~ ~jlf ~~

12-Abdullah b. Omer, r. anhuma, prenosi da ga je

Boiji Poslanik :ft uhvatio za rame i rekao: "Budi
na ovome svijetu kao stranac ili prolaznik." Ibn
Omer je znao govoriti: "Kada omrkne, ne oekuj
zoru, a kada osvane, ne oekuj no. Uzmi od svoga zdravlja za svoju bolest i od svog ivota za svoju
smrt."
Buhari 1

Uzvieni je rekao:

~~1 ~ ~LJ}t ~~ ~i.H L.:;l-1 ~~~~lj~

1

Buhari, Sahih: Rekaik/3, 7/179; Tirmizi, Sunen: Zuhd/25, h.

2333, 4/567, 568.

Moral muslimana

~ l."'

ot

. \t, ~. .v--- lJ::.Lli

eL'~ll
..r ~ J .J j; l; ---~;, e::-""t JP.)
y

P-

J.,.....

,. ,.

;. o

.J.

P.

,.,.-

o JJ.

,.....

~;

,. . .

;.,

t:;..UI
oW..I4....:.J
-"/ll" JU!~~!"'.J--1::-A.~.,.",!..S"'
~ ul< ul;,. .WI

---.
..Ju~J

--

-i)\;i ".
~--~ ".-: ~Li~1
~wO!"
"'
J:>~---J ~~---~
.y
..J / J:>
/
._.- . J
"Navedi im kao primjer da je ivot na ovom svijetu
kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s
neba sputamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve moe! Bogatstvo i sinovi su ukras u ivotu na ovom svijetu, a dobra djela, koja
vjeno ostaju, bit e od Gospodara tvoga bolje nagradena i ono u to se ovjek moe pouzdati." (ElKehf, 45, 46).
Zuhd znai odricanje od neega zato to je to bezvrijedno i nije vrijedno potovanja. Zehid"
(~~j) oznaava neto to je malo i beznaajno.
Pripadnici prvih generacija, a i onih kasnijih, govorili su o znaenju zuhda. U hadisu se kae:
~~~JJI

J o~lft )1 ~

~JI .:J~ J\.;.: 0~ 'l 0\ r ~JJI

J o~lft )1 ~J

,JUI

~Wl 'lJ

JYL.d-1

~~~~~l ~l ~ly J 0~ 0lj

JL..u 41 ~J

.dl~~ LrJ} 4.} ~) lr.

"Odricanje od ovog svzjeta nije zabranjivanje dozvoljenog niti unitavanje imetka. Odricanje jeste
da ne bude sigurniji u ono to ima u ruci nego u
ono to je kod Allaha Uzvienog i da nagradu za
pretrpljenu nesreu vie voli nego da tu nesreu ni78

Ahmed Muaz Hakki

si ni doivio. "1
Rebia veli: "Vrhunac je odricanja prikupljanje stvari
na ispravan nain i njihovo stavljanje na pravo mjesto."
Sufjan es-Sevri kae: "Zuhd na ovom svijetu znai
kratko nadanje, a ne gruba hrana i oblaenje ogrtaa."
Takoer je rekao: "Oni su znali uiti u dovi:
'Gospodaru, daj da budemo nezavisni od dunjaluka i
obaspi nas njegovim blagodatima. Nemoj nam ih uskratiti, pa da udimo za ovim svijetom.' Imam Ahmed
zato kae: 'Zuhd na ovom svijetu znai kratko nadanje.' Jednom je rekao: 'Kratko nadanje i nenadanje u
ono to je u rukama ljudi."'-'
U komentaru naslovnog hadisa rekli su: "Nemoj teiti dunjaluku, ne uzimaj ga za domovinu, ne zavaravaj
se da e na njemu dugo ostati, ne posveuj mu se pretjerano i ne vezuj se za njega osim onoliko koliko se
stranac vee za tuu zemlju. Ne bavi se njime, osim
kao stranac koji namjerava da se vrati svojoj porodici."
Omerove 3 rijei: "Kada omrkne, ne oekuj zoru, a
kada osvane, ne oekuj no'' podsticaj su ovjeku da se
realno nada, tj. ne oekuj zoru da bi uradio djelo koje
1

Tirrnizi, Sunen: Zuhd/29, h. 2340, 4/571, uz napomenu: "Ovo

je haJis koji je poznat samo iz ovog izvora". Ibn Mada, Sunen:
Zuhd/1, h. 4152,2/417.
2
V.: Damiul-ulum, str. 254-256 .
.l Ovdje sc oito radi o Ibn Omcru iako sc navodi Omer.- Prim.
p rev.

79

Moral muslimana
treba u noi da uradi, ve prioni na posao. Isto tako,
kada osvane, nemoj se nadati u no i odgaati poslove
do noi.
Rijei: "Uzmi od svoga zdravlja za svoju bolest"
podstiu na iskoritavanje zdravlja i djelovanje prije
nego to nastupi bolest i onemogui rad. Isto vai i za
rijei "... i od svog ivota za svoju smrt" - dani ivota

moraju se iskoristiti, jer kada neko umre, njegova djela

prestaju, nade nestaju i uveava se njegovo kajanje
zbog podbacivanja. Covjek treba znati da e doi vrijeme kada e morati dugo da bude ispod zemlje nemo, Ll a .ISta ra d"1. l
can
v

Mnogo je hadisa koji govore o vrijednosti zuhda na

ovom svijetu. Jedan je ovjek doao Boijem Poslaniku .;~;i rekao:
....

):.-

..... '

....

~lj .WI ~\ ~ 1~1 ~

;

..Ls1
~ ~ 1/
/ ~
J j

fo,

.w1

""'

-""';.

o~

.....

""''

jY ~~ !.WI J~ J~

~L;~\.~
/- '-:?

..o

".

y
U"

.Jft J1" :Jw ~ U" L:JI

u1 &

0/-

U"

u1

"Bozji Poslanie, uputi me na djelo zbog kojeg e

nze zavoljeti Allah i ljudi." Poslanik
mu ree:
"Budi suzdran od ovoga svijeta, zavoljet e te Allah, i budi suzdran od onoga to je kod ljudi, zavoljet e te ljudi. "1

Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, str. 105, 106.

Ibn Mada, Sunen: Zuhd/1, h. 4154. Ncvcvi je ovaj hadis oka-

80

Ahmed Muaz Hakki

etr.:J

. .&1 ~3 u~ ~j) 0lS3 ~r::;

"Spaen je onaj ko prigrli islam, a posjeduje osnovne ivotne potrebe i time je zadovoljan. "1
Ibrahim b. Edhem veli: "Tri su vrste zuhda: nuni,
vrijedni i sigurni. Nuni zuhd jeste ustezanje od harama; vrijedni zuhd je ustezanje od halala, a sigurni
zuhd je odricanje od sumnjivih stvari." 2
Znaj, brate muslimane, da je najbolji zuhd zuhd Poslanika i njegovih dobrih ashaba. Hadiske su zbirke
pune pria o njihovom zuhdu i saburu. Tako je Omer,
~'rekao:
J.

/.

f_;_:;11 ~ -r---L3 ~:J~ :tl J;,- .&1 J_;,) ~i)~

y.

-~<U~')\.;~~
::1-:. /
~
~ ~ '" l.S_y-"7.
"Vidio sam Boijeg Poslanik;;:~ jednog dana ;a~i
jenog, nije imao ni lou hurmu da se nahrani. "3
Aia je, r. anha, rekla:
/

J;

//

J.

-;:;;

y._

-~~~ f~ ..G -~3 ~.&l~-~ JI~~

~~
': ~ :/ ,l-t:;/"~
Jd ~'S0 '- f-i~
:tY GJ, '.
"Otkako je dola u M edin u, porodica M uhammeda
rakterisao kao sahih (Vidi: Vrtovi pobonih, str. 187).
1
Tirmizi, Sunen: Zuhd/35, h. 2348, 4/575, 576.
2
Damiul-ulum, str. 257.
3
Muslim, Sahih: Zuhd, h. 36, 4/2285.

81

Moral muslimana

nije se nahranila penine hrane tri noi uzastopno, sve dok mu Allah nije uzeo duu. "1
Ebu Hurejre
kae:
~-----""".../

jlo~

".....-"".9

-;;

.J.,.,-

-""

i~\~~ -~lj -~j~ .tili~- .tili~ t?~

;-;:-

o~

.G..Ui
"

-""

-/~

0)

-;;;

_/

.~

~ "

"".

Y.
.o.

o.

,l.Yt:.;

/ .r~
.if/fi i njegova

0/

"Allahov vjerovjesnik M uhammed

ponikada nisu tri dana uzastopno jeli hljeb od
ita - sve dok nzje napustio svijet."
Jedan je ovjek doao kod E bu Zerra. Preao je
pogledom po njegovoj kui, zatim mu ree:
- Ebu Zerre, gdje su ti stvari?
- Mi imamo kuu prema kojoj idemo -odgovori ovaj
:1shab.
- Ali, mora imati neto im se ovdje nalazi.
- Vlasnik stana nee nas ostaviti ovdje.
Omer b. Abdulaziz je rekao u svojoj hutbi: "Dunjaluk nije mjesto gdje ete se skrasiti. Allah ga je stvorio
probznim, a njegovi e stanovnici odatle odseliti. Koliko je uvjerenih graditelja iji se dom ubrzo srui i koliko je spokojnil1 stanovnika koji nakon kratkog perioda odsele." 2
Hasan
veli: "Potcijenite ovaj svijet jer, tako mi
rodic~1

Muslim, Sahih: Zuhd, h. 22, 4/2722.

V.: Damiul-ulum, str. 332.

82

Ahmed Muaz Hakki

Allaha, najlake ete ga tako podnijeti." 1

Muhadarat el-udeba, 1/515.

83

Strpljivost

~ '-JII~
~J -LSJ..G-1 0L... c:_r. ~~ c:_r. ~ ~~;~.l) r:_r- -\i

~.&i~ ~11}~..:: ~~~~~L~~~;,/:-~ .&1

J

"....

J.

y.

o ~.......

0~~ :Ju~ -~Lb--L;

'

J.

o/

,<liJI <L:Ju
. ..;..;..:_s.. U~J/
,..".,..,. .. U
,...

/ L

!J

~ "i

t ,...... ,......

..:..

l ;; o ""

;.~

J.

P o/..>-~1 ".l~ J.:>J o

""~ o / /

J".-

""' '

o ~/

o}L.:: ~-~lk\.;

o "" ,..... ::.....- o

""' ",...

..:..

l ;;. .

y.

"....

'--".e~
U"... V""",.,-

~ I.AJ 4.l.l o~~ (_;-OJ 4.l.l ~, ""

Q

r-LJ

...

;:::'

"""'

.! (_;-OJ
,......

;.9-

".?I~~_Jij~ ~ ~~~ :.~\

13- Prenosi se putem Ebu Seida Sad b. Malik b. Sinan

el-Hud erija, Allah njime bio zadovoljan, da je jedna grupa ensarija neto traila Boijem PosJaniku
:.~i da im je on to dao. Potom im je rekao: "S ta god
korisno ja budem imao, neu ga sakriti od vas. Ko
se ne boji siromatva, Allah e ga obogatiti; ko se
uva harama, Allah e ga sauvati i ko se trudi da
bude strpljiv, Allah e mu podariti strpljenje. Niko
nije dobio nita bolje niti korisnije od strpljenja."
Muttcfekun alejhi. 1

Buhari, Sahih: Zekat/50, 2/129; Muslim, Sahih: Zekat/42, h.

124, 1/729.

Moral muslimana

U zvi eni kae:

:CU\1~.J
~~~--l-!....\""
l ~L;:,".J l.J~
~
\1~:1-:~--JJI t--q
t;~
~ .J.J .Jf.
't: ~7
o

"

"

"

~5~~

"O vjernici, budite strpljivi i izdrljivi, .na granicarna bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono
to elite." (Alu Imran, 200);

.,C._,L..> o-; ~_-o i-: ~~~J~--~~~~~

' ;, " ~ ~ _r.- v.J.;;_
Y.. "":7
"... samo oni koji budu strpljivi bit
nagradeni." (Ez-Zumer, 10).

bez

rauna

Ragib je rekao: "Sabur je suzdranost u oskudici.

Ovaj sc pojam upotrebljava kada se teglea ivotinja
ostavi bez hrane; kada se neko stavi u bezizlaznu situaciju. Sabur je samoograniavanje na ono to zahtijeva
vjcrozakon i logika." 1
Ibn Hader veli: "Sabur je ustezanje od loih postupaka ili govora. On nekada znai i blagost. Neki su
uenjaci rekli: 'Strpljivost od loega jeste duevna borba. Allah je uinio uroenim da ljude boli kada ih povreduju ili ogovaraju. Zbog toga je Poslaniku
teko
palo to to su ga prozvali nepravednim u raspodjeli
plijena. Meutim, on je bio blag prema ovjeku koji je
to rekao, svjestan nagrade koja sljeduje strpljivima; Allah e ga nagraditi bez obrauna. Strpljivi e dobiti ve1

El-Mufredat, str. 273.

86

Ahmed Muaz Hakki

u nagradu od onoga ko udjeljuje. Za strpljenje e se
do sedamsto puta uveavati nagrada. Dobro djelo, u
osnovi, bit e deseterostruko nagraeno, i preko toga
koliko Allah bude htio." 1
Iz naslovnog hadisa vidimo vrijednost sabura i preporuenost tog djela. To je pohvalna osobina, poeljna
karakteristika, izuzetan manir zahvalnih posljedica,
mnogobrojnih koristi i blagodatnih tragova. Musliman
u njemu dobija priliku da razmisli o onome to mu
koristi, da analizira svoje stanje i da pristupi samo
onome to e mu donijeti sigurnu korist i to ima
izvjestan ishod.
Tri su vrste sabura:
1. strpljenje u onome to je Allah naredio, u ibadetima i tekoama koje ih prate;
2. strpljenje, sustezanje od onoga to je Allah zabranio - harama, grijeha; suzbijanje strasti i samosvladavanje od pribliavanja njima; sustezanje due od
njenih hirova; zauzdavanje njenog nastojanja da poini
neto runo. Uzvieni kae:
.:;

",..

o.;

P.

""

,. . .

,. . .

,. . .

.....~

0l-J ;j.<~~~ :.rJ:- ~l ~j fj flZ ..JL> ~ ~lj:r

--

--

"Ul"~ u_,.

A
"'\i-SJ

"A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara

svoga strepio i duu od prohtjeva uzdrao Dennet
1

Fethul-bari, 10/511, 512.

87

Moral muslimana
e

boravite biti sigurno." (En-Naziat, 40, 41);

3. strpljenje u bolnim patnjama, stranim tragedijama, iskuenjima i ispitima bilo koje vrste, ili sadrine.1
Musliman je obavezan ustrajati u ibadetima i u izvravanju Allahovih naredbi:

,i6L:~.w-

'--

~-'L\ ~ ::o d >T:-

JJI t-A
t~
'1': ~T

J~.~ ~ Cf..-/

"O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i namazuJ" (El-Bekara, 153);

rezultat ovoga jeste Allahova pomo:

~0:~~~

e:&l ~l~

"Allah je doista na strani strpljivih." (El-Bekara,

153).
Jedna od situacija u kojoj je sa bur potreban jeste i
susret s neprijateljem:

1,J:-::-'
< ~<-:&dJ .r-<11--J l,J-:J
~~Li-t~_;" ( ";;1,;!1
~i:- JJI t--4 t~
~ Cf.. " '1': ~T
j

/ ~5~~rili

"O vjernici, kada se s kakvom etom sukobile,

smjeli budite i neprestano Allaha spominjite da

biste postigli to elite." (El-Enfal, 45).
Strpljenje i ustrajnost na putu misionarstva jeste je1

V.: Sabr/14, 23-26.

88

Ahmed Muaz Hakki

dr:a od.?sobina poslanika, neka je Allahov blagoslov i

mir s nJima:

~~ )1 ~i ~11).;1 ~~~e;~
/

"Ti izdri kao to su izdrali odluni poslanici."

(El-Ahkaf, 35).
Strplj~nJem i vrstim uvjerenjem postie se prvenstvo u VJen:
-j.

u Li.t:t-:vJ-lt: ~i/ ~
JJ":-'+'

GtsL l t.S/ l
/. :- Y

:;;:;".,.

y/

".,.

j.~
0

.....

o
o Y.

,:-,-;;;_/'},,

. Jr

.,i/

Y.

"'\iJ~Y..
Izmeu njih Mi smo voe odreivali i oni su, odazivajui se zapovijedi Naoj, na Pravi put upui
vali, jer su strpljivi bili i u dokaze Nae vrsto vje-

rovali." (Es-Sedda, 24).

Stoga, preporuivanje strpljenja i milosti jeste osobenost islamskog drutva:
/ l/'>
o ~- 1L l o
/ l</
~ YJ ~ :- ~ YJ

lo

l ~i -: Dl -: -:\...S ~ {~
.J--A ~/ Cr-':- 0
~Ji"

~~j~
"... a uz to da je od onih koji vjeruju, koji jedni
drugima izdrljivost preporuuju i kojima jedni
drugima milosre preporuuju." (El-Beled, 17).
To znai: onaj ko bude strpljiv teei time Allahom
zadovoljstvu, njegov kraj bit e u Dennetu:

89

Moral muslimana
,/

,/

,....,/'

",."

,...

.J.

P-

~-~.e.r\4;:~ II~L-:

/J

"'

~ e~
,;,.t~ ~j
,.,. .

-:::-

,.,..

J..;

O/l:J"l.(

J ~~

J.

'liJ

o ,....o.....

~"J.S";.::;~"I~

:- 0JJ.J ~J ~,.-

.).) /

-;;;;

JJ.

oj

y fo~ .)~ .,::_,~ ~l~ )..Ul ~ 1:J,

p

J.;.

;.,.....

....-

,....

",.,.

o-;:

J.

,....

~ ~/-: _t..::._..,G ~')li(' ~t:~~/'

!"l"' ~Q
~
~
..;."...-- ~
/
J (t-f"
\ / ~.J J ~
,- ~; J.J J ~
\ ~/ .
/

~ ~ \..\J\ ~r-9~~~~-...-- i
'

o_

J.

,.-o

"M-'

~o"

,.-

\".

"''}..:;,.

~l~

..._,t; '1-y.
l<

; u

"i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara

svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga to
im Mi dajerno i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraaju - njih eka najljepe prebivalite, edenski vrtovi, u koje e ui oni, i roditelji njihovi, i ene njihove i porod njihov- oni koji su bili
estiti- i rneleki e im ulaziti na svaka vrata: 'Mir
neka je vama, zato to ste trpjeli, a divno li je najljepe prebivalite!"' (Er-Rad, 22-24).

-~~
~~J;J!
w;:~G')I"
,..::.,.. ;
. ~:~')lj~')\
~
~
~:Yo

,9-"'

__..

-""

J y.....-

""'_.....-

-""

,..L;\ Jj ~~ ~ .Jl5 .J\,.. ~o";}.:; .x:...;,1 U.:,~~~ .Jl5 .J lj

) ,.. ~--- '-'
.J j
.
.
,.. ---- '-'
"
...

\.,.S,.-.
...

//

:--- ~L~)\:]1 ;.,..,,..,,..a~~~~!;._

J'-!. ~ ,.. .
.

cr

, ,,..:_s>

,.,....

c..r:-:. \("' ,. : .- - .

" .;;-;: b.:. ~ l;

----

----

'::Il 1;._

,O:

~J

cr

"Znaj da su na najveem iskuenju posl:t;;ici, zatim

oni koji su im najblii po vjerovanju. e ovjek e biti iskuan shodno svojoj vjeri. Ako mu je vjera
vrsta, ispit e mu biti snaan; ako je mu je vjera
hlabava, doivjet e mala iskuenja. Patnja se nee

90

Ahmed Muaz Hakki

odvajati od ovjeka sve dok ga ne ostavi da hoda

po zemlji bezgrjean. "1
Brojni su primjeri strpljivosti Boijih poslanika. Ibrahim i Ismail, neka je s mir s njima, strpljivo su primili Allahovu naredbu, sve dok Ismail nije zamijenjen
velikim kurbanom. Nuh ~\ je u svom narodu naiao
na veliki otpor i odbacivanje, ali je bio s trp ljiv u tome,
pa je Allah potopio sve osim onih koji su povjerovali s
Nuhom. Jakub, Ejjub, Musa, Zekerijja, Jahja i Isa, neka je mir s njima, bili su iskuani i ustrajali su na svom
putu.
Najbolje stvorenje Muhammed sin Abdullahov,
doivio je velika maltretiranja i zlostavljanja od stanovnika Taifa. Oni su na njega poslali svoje maloumnike i robove, tako da su raskrvarili njegove mubarekpete. A prije i poslije toga nevjernici iz Kureja nanijeli
su mu mnogo zala i pakosti. Nakon svega toga, u Mcdini je bio strpljiv i borio se. Rezultat toga bilo je uspostavljanje temelja najvee drave koju je upoznalo
ovjeanstvo i najboljeg drutva kojeg je zemlja vidjela.
Ibn Tejmi, Allah mu se smilovao, kae: "Uzvieni
Allah u Kur'anu spominje lijepo naputanje, lijepo opratanje i lijepu strpljivost. Lijepo naputanje jeste odbijanje bez maltretiranja; lijepo opratanje jeste opratanje bez kuenja, a lijepo strpljenje je strpljenje bez
1

Tirmizi, Sunen: Zuhd/56, h. 2398, 4/601, 602, uz napomenu da

je ovaj hadis hasen-sahih.

91

Moral muslimana

jadikovanja stvorenjima. Ahmed b. Hanbelu su u bolesnikoj postelji itali da Tavus nije volio bolesnike
jauke i da ih je nazivao jadikovanjem. Zato Ahmed nije
ispustio glasa iz sebe sve dok nije umro." A Jakub je
rekao:
o

""

. . . . o.

,51

"*t; i-:&1 "" ~~~o"-:').,

r:----- ~ t;1;: ~
*-'"t!;~* v
~u:;. ~y
~~-'

_9.

~~l
"... i ja se neu jadati, nadam se da e mi ih Allah
sve vratiti; uistinu. On sve zna i mudar je." (Jusuf,
83);

~ ~ .&1-:~~-J
~1-- .&1 J/l~ur->-J~.r.:
~
~t k~~r
~~~
_9. /

*/

.::-

~~;1:.;

'']a tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, a od

Allaha znam ono to vi ne znate"- ree on. (Jusuf,
86). 1
Abdulaziz b. Revad veli: "Tri su riznice Denneta:
sakrivanje nesree, sakrivanje bolesti i sakrivanje sadake."
Abdullah b. Muhammed el-Herevi kae: "Sr dobroinstva jeste skrivanje nesree."
Avn b. Abdullah kae: "Dobro u kojem nema primjesa zla jeste zahvalnost u blagostanju i strpljenje u te1

Uhudijja, str. 40.

92

Ahmed Muaz Hakki

/
Ill
svk ocama.

Sabr, str. 72.

93

Stid i njegova vrijednost

~j .e~,~~

" ~.
14- Imran b. Husajn
kae: "Rekao je Bozj"i Poslanik
'Stid donosi samo dobro."'
U M us lim ovom predanju stoji: "Sav je stid dobro"
ili "Stid je sve dobro."
Mutu.:fckun alcjhi

Nevevi kae: "Uenjaci su rekli: 'Stid se sastoji u osjeaju koji navodi na ostavljanjs loega i otklanja kolebanje u izvravanju obaveza'. Culi smo da je Ebu Kasim Dunejd, Allah mu se smilovao, rekao: 'Stid je vienje blagodati i vienje nedostataka, tako da se izme-

Buhari, Sahih: Edeb/77, 7/100; Muslim, Sahih: lman/12, h. 61,

1/64.

Moral muslimana
u njih raa stanje koje se naziva stid."' 1

Ijad veli: "To da je stid sve dobro ili da je sav dobro

teko se moe uzeti kao ope pravilo, jer nekada se
ovjek moe susresti s onim ko ini runo djelo i zbog
stida se ne suprotstavi tome. Odgovor je ga se pod
ovim stidom podrazumijeva ono to se tie Serijata. A
stid iz kojeg proistjee krenje neijeg prava nije islamski. Naprotiv, to je nemo i ponienje. Za njega se
kae da je stid zato to nalii islamskom stidu - osjeaju zbog kojeg se ostavlja loe." Ibn Hader kae:
"Ovo moe znaiti da onome kome je stid jedna od
osobina, on u najveem broju sluajeva donosi dobro i
da veoma malo prostora ostaje za ono to bi eventualno moglo doi od njega kada je stid u pitanju. Takoder, stid moe sam po sebi dobavljati ovjeku dobro i
time sam biva dobro i uzrok dobra." 2
"Stid se dijeli na dvije vrste: stid ovjeka od Allaha
.~If,;, kada odlui uraditi ono to je pomislio i stid od
ljudi kada ovjek uradi ili kae neto to njima nije
drago. Obje ove vrste stida su pohvaljene; jedna od
njih je farz, a druga plemenita osobina. Znai, stid u
situaciji kada se treba ostaviti zabranjena stvar je farz,
a stid u onome to ljudi ne vole jeste plemenita osobina.".l

Musliman je duan drati se stida, jer to je sva vje1

Rijadus-salihin, str. 246.

Cio pasus je preuzet iz Fethul-barija, 10/522 .
.\ Revdatul-ukala, str. 57.

96

Ahmed Muaz Hakki

ra 1 On spada u grane imana i etiku islama:

. ~\)-l i)\..._,)' l J-1.>- 0 'La>. :.;-:. ~ j5J L-ll

"Svaka vjera ima svoj moral, a moral islama je
stid. "2
Stid je klju svakog dobra. to je on jai, vie je dobra i slabija je mogunost loeg postupka. A to je slabiji stid, slabije je dobro i vea je mogunost loeg postupka. Stid je ono to stoji izmeu ovjeka i zabranjenih stvari.
Ibn Ebu-Dun'ja svojim lancem prenosilaca od Vehba b. Munebbiha prenosi: "Iman je go. Njegova odjea
je bogobojaznost; njegov je nakit stid, a njegov novac
ednost. Cuo sam beduina iz plemena Tajji kako pjeva:
'Ne, ivota mi tvoga oca, u ivljenju dobra nema,
A ni u dunjaluku, ako nestane stida.
ovjek ivi u dobru dok je stidan;
I drvo je ivo dok mu je kora zdrava. '3
Musliman je obavezan da se istinski stidi Allaha.
1

Ibn Ebu-Dun'ja u Mekarimul-ahlaku, h. 87, str. 19, navodi da

je Omer b. Abdulaziz rekao: "Stid je sva vjera", pripisujui ovu
izreku Boijem Poslaniku ~2lbn Mada, Sunen: Zuhd/17, h. 4234, h. 4235, 2/422; Ibn EbuDun'ja, Mekarimul-ahlak, str. 22.
3
Mekarimul-ahlak, str. 21.

97

Moral muslimana

Zato je duan da ne koristi blagodati k9je mu je Allah

podario u loe svrhe; ne smije ih koristiti u onome to
je zabranjeno, ve u onome to je nareeno. Ibn Mesud prenosi hadis u kojem kae da je Boiji Poslanik
jednog dana rekao grupi svojih ashaba:
~ L;! ~~
~ ,l)-1

~ :W :Jtj .;.l)-1 J.>- j>- J y- ~~ ./ 1~1

. / ~\ . / p) .!Jj.) uJ :J tj ~ .l..oJ--1)
.;,1) .:.;') JJ1 3 o _,ll .?~0) ~)L.)~~~) t.Sy- L.) v\)1
y- y. J /' ~~ . / ~~ ~.!JJ~~~ L,;~Lil ~j.:..~; o_r>-':11

Jr- J

j>-

~\

. .;.l)-1

"'Istinski se stidite od Allaha!' 'Allahov Poslanie',

rekosmo, 'mi se stidim o, hvala Allahu.' 'N e to! Ko
se bude stidio Allaha na pravi nain, neka uva
glavu i ono to je u njoj; stomak i ono to on sadri;
neka se sjeti smrti i patnji. Ko tei ahiretu odrei e
sc ukrasa ovoga ivota. Ko postupi ovako taj se istinski stidi Allaha. "' 1
Ali b. Ebu Talib "-~~ veli: "Ko svoju odjeu prcsvue
stidom, ljudi mu nee vidjeti mahane."
Ebu Musa el-Eari
kae: "Kada uem u kuu u
kojoj se kupaju od dunupluka, povijam svoja lea iz
stida od moga Gospodara." 2

Tirmizi, Sunen: Opis kijameta, h. 2458, uz napomenu da ovaj

haJis u ovom obliku znamo kao predanje lbana b. Ishaka od Saliha b. MuhammeJa; Ibn Ebu-Dun'ja, Mekarimul-ahlak, str. 20.
-' Mustatref, 1/195.

98

ast i dareljivost
.e l.i.l 'J
'$,.,;;

.&1

_.....-;;;,

"""'' ~ ~

'r::ity.o""'~'

",....;.

,.....

oJ.

-'o

to,......

J--.:0 .&l J_,_...,) 01 tL:.>- .&l~) o~~ u. l y

__.

"...-

,..... /

Ju"~ ~

.}

o~

-;;J..

'$

.;:;;

/_

Vl

///

,....

-.;/ ,.;

. "oj ~Lg

~~
11

::

J.

Q,......

.'

;,~~

(!_;U ~~
O-'-'

....-:

0')11" ;t""' ll

--:

,_r:')
y.

.}

,..,. :""' .,;;

J.

//

.a.~;~ ':1
Y.

".....",... /

P-

01 ';'\l o...G" s:- li l

_r.:>; "--~:-3 "

y.

.;;;

0 ~ 41 ~
,..,.",...ot

,...

Y.

~\..:B ~l l; o~On

~ c._y--

J L; J L;-::,-.}
1.-:.-- ~
--~

1": u:
~~-- .-- 41
.} f

~ ~

.:;

Ju j )4:-Jij Hl~~~~~
y__. L;

-""""

r)

()

1::. ~o"
tr
f

0l5" o..G'
3 " --~

15- "Ehu H urejra 4~ prenosi da je B oiji Poslanik _:ft

rekao: 'Kazao je Allah c1if;. 'Udjeljuj, Ja u udijeliti
tebi." Zatim je rekao: 'Allahova je ruka puna. N e
moe je isprazniti opskrbljivanje! Ona i danju i
nou prosipa opskrbu. Zar ne vidite koliko je dala
otkad su stvoreni nebo i Zemlja?' On nije zatvorio
Svoju ruku; Njegov je Ar na vodi, u Njegovoj je
ruci vaga koja se sputa i podie."
Muttefekun alejhi 1
Uzvieni je rekao:

Buhari, Sahih: Tefsir, sura Hud/2, 3/213; Muslim, Sahih: Zekat/ll, h. 36, 2/690.

Moral muslimana

"... a ono to od imetka udijelite drugima nadoknadit e vam se potpuno, nee vam biti uinjeno krivo." (El-Bekara, 272);
/ '
.WI :;; u/ o / ~ ol J. J.~~/ ~
--
'-'~J:>~~ j
"A ono to od imetka drugima date, Allah, sigurno,
za to zna." (El-Bekara, 273).

~'

<\J

Znaj, Allah nam se smilovao, da je "svako ko je poznat u predislamskom i islamskom periodu po asti, za
kime se povode ljudi, kome dolaze iz blizine i dalekato postigao dijeljenjem hrane i gostoprimljivou. A
ljudi s iskustvom u ovosvjetskim stvarima, plemeniti
vjernici i dobronamjernici sloni su oko toga da je
najbolje to ovjek moe sebi priutiti na ovome svijetu i to e mu najvie valjati na ahiretu jeste tenja ka
plemenitosti, druenje s plemenitim. Plemenitost je
uzrok lijepog glasa i plemikog zvanja." 1
Onaj ko udjeljuje mora time teiti Allahovom zadovoljstvu:
~"'-

o /

o .;;;;

,.....

J.

,...-~

~~~~j --~1 ~l0ja; ~jr

l

"Ono to udijelite drugima neka bude samo Allahu

za ljubav." (El-Bekara, 272).
Udjeljivanj~ radi hvalisanja ne spada u preporuenu
plemenitost. Stavie, to moe prerasti u grijeh, uko-

V.: Revdatul-ukab, str. 157-159.

100

Ahmed Muaz Hakki

liko se neko uzdie nad Allahovim robovima.

Plemenitost ima mnogo koristi. Meu njima jeste i
ovo:
- Uzvieni Allah nadoknauje onome ko udjeljuje:
J."'

"...,o

"1"

J.,...,

;.

"..,.

,.(-; -~\1;.::\f
:.s:J\
'i.,)~
~J,-..-;
0

J.

J.

o-; ~ \ ~"l;"
Y..r~ ~ J

J"j

"... a ono to od imetka udijelite drugima nadoknadit e vam se potpuno, nee vam biti uinjeno krivo." (El-Bekara, 272);
U naslovnom hadisu se kae: "Udjeljuj, ja u udijeliti tebi!" Boiji je Poslanik~ rekao:
"

~
,. . .

l : ;;_;~ . \.; o

/ -;

\t l ~"
-: o~ l~/ ~
""
,..u-;J
..

J. . ,. . . rP~~)
L"
/

".

J- / /

_ . t) u-~~~~~~ -~yU~~
.ill a.l\ ill~ l:--~ ~\.;; rl/~ q Jlt 0"--" 'i;_ oj~~~
<""

~J ~ ~

-""'

ot

""'

"..-

""

""' /,_.-/

-""

"...

",..

\.::..._._.;--'

,--u"...

;.

.<0~;l11
j~i
~~ -: ,9~ ~~/ ~~~ ,;l11 ~
--"::.:-:
//
/:r:: // " / y__ ~ u- ) !;:
~~1~.&\~~:~J~
/

;:;:;

.ll\

. -- "

X~\

;Sl_.....

J.

')U ,L.JyU

//

:Ju

Y--~'-2--~---~ ~ l (./'r$'
. / :it.:.;--J .&\~G':~ j~
0
. "

--

:J~~j~ lj; l?~\ ~~1-J__ ~.;_;.; ~J! :J~

Q

/ . l"~
~~lc"'

~t-: ~

o -

.......

-~
/

J. / /

'1/ 0" yU ~~
- l
"/
~
o

j~~:, t~-~~:~&.~~ J!j;Jr J~ .11; ~ ~! Gt :J~

101

Moral muslimana

".~ 1-::
~;ji\/
~ J.)

c.l::li J~/
ct u1<!/.) (,~
~/.)
// .

"jedan je ovjek pjeaio pustinja~ i u glas iz ob:

laka:
N apoj palmov ik tog i tog ovjeka.
Oblak se zatim uputi i izbaci vodu po opaljenim
stzjenama. Jedna pukotina u stijeni sakupi tu vodu.
Putnik poe slijediti tok te vode i naie na ovjeka
koji je svojom lopatom usmjeravao vodu. Ree mu:
Allahov robe, kako se zove?
Tl/1ko i tako- spomenu ovaj ovjek ime koje je putnjk uo iz oblaka - zato me pita za ime?
e u o sam glas iz oblaka koji je donio ovu vodu frak o
govori: 'Napoj palmovik tog i tog ovjeka.' Sta ti
radi s ovim vrtom?
Rei u ti poto pita. Ja uzimam prinos iz ovog vrta i udjeljujem treinu. Treinu ostavljam za svoju
porodicu, a preostalu treinu vraam u njega" 1;
Uzvieni e Allah nekoliko puta uveati imetak
onome ko udjeljuje:

Muslim, Sahih: Zuhd/4, h. 45, 4/2288.

102

Ahmed Muaz Hakki

e

na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam

klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah
e onome kome hoe dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve zna." (El-Bekara, 261).
- onaj ko udjeljuje titi se od dehennemske vatre:
~

J.,;;

'liJ

.o _j~ ).J JL:JI 1~1

"uvajte se Vatre, pa makar i polovinom hurme/" 1;
- najbolji lijek za ljude jeste milostinja:
.;;.;..L..aJ~
"Lijeite svoje bolesnike sadakom"

- dijeljenje

utvruje

rSL.o r

I.J.Jb

2
;

imetak:

.;;.;..L.,aJ~ ~\_JA\\~
"Utvrdite vae imetke zekjatom" 3;
- plemenitost je jedno od Allahu ~ dragih svojstava:

~~_;-S ,4jlt:J\ ~ ~ -~1 ~ ~ 41

01

i_}JI
"Doista je Allah dobar i voli dobrotu; ist i voli is-

Buhari, Sahih: Edeb/34, 7/79; Muslim, Sahih: Zekat/20, h. 68,

2/407.
2
Bejheki, Es-sunen el-kubra, 3/382.
3
Bejheki, Es-sunen el-kubra, 3/382.

103

Moral muslimana
tou, plemenit i voli plemenitost" 1;

- ruka koja daje bolja je od ruke koja uzima:

.JWI J)\ :r ~~~J)\

"Gornja je ruka bolja od donje" 2;
- pleme1~itost pokriva mnoge ovjekove mahane.
Imam Safi veli:
"Pokrij se dareljivou, jer svaku mahanu
pokriva, kau, dareljivost."
Musliman je duan okititi se ovim svojstvom, a posebno misionari, stoga to ono ima veliki utjecaj na
prihvaanje islama kod ljudi.
Enes
kae:

Tirmizi, Sunen: Edeb/41, h. 2799, 5/111, 112, uz napomenu:

"Ovaj je hadis usamljeno predanje, a Halid b. Ijas, jedan od njegovi prcnosilaca, je slab.
:>Muslim, Sahih: Zekat/32, h. 97, 3/718.

104

Ahmed Muaz Hakki

,....

.'-:01::
~

L:;/

.J

o~

GJJI
~

"Kakvu god ovosvjetsku blagodat traili Boijem

Poslaniku ~~ on bi je dao. Jednom prilikom doe
mu ovjek i on mu dade ovaca izmedu dva brda.
Ovaj se vrati svome narodu i ree: 'Narod moj,
primite islam! M uha m med doista daje toliko da se
ne moramo bojati siromatva."' Enes ree: "Desilo
bi se da neko prihvati islam radi ovosvjetskih interesa, ali bi mu ubrzo islam postao drai od ovoga
svijeta i svega to je na njemu. "1
Ibn Abbas, r. anhuma, kae:
".. . .

"""

ot

0l5) ~Ul ~yi

J.
/
,....
'
l,o 0l5/ l,o
u:.~

u~,

rL 3 ~ 41 ~ 41 Jr-") 0l5
,

.J u:.~

,....o

~l.Q.L'-;

~ u;::;

G~/

Y.

/J.

y.

"""/

j.

y/G.C:l_';;~/o\
_y--:.
y.

~L5 :J(; ~Tjj1 G~l~ ~~) ~ ~ ~ j5 J/~~

~
/~

l.

u:.~

~\ ~~~-;
~l .~ ~
.&1 u--\ ~ :&1 Jy. r-"y. J/
~ ~ ,~.J
~
/

, 4.1::,

~ ~~

/
t/
0

~ ~~
~ ~ ;. y.
0

JU\

/ .r lj.Y'
i
"Poslanik Ji je bio najdaretljiviji ovjek. T o bi najvie bilo izraeno tokom ramazana, kada bi se susretao sa Dibrilom. Dibril /!!El! bi mu dolazio svake noi ramazana i presluavao njegovo uenje
Kur'ana. Tih bi dana B oiji Poslanik ~1lff irio vie

':

Y.

Muslim, Sahih: Vrline/14, h. 57, 58, 4/1806.

lOS

Moral muslimana

dobra nego povjetarac. "1

Ibn Ebu Hatim biljei od Alija b. Ebu Taliba ~'koji kae:

~ ~) -~1__;.\1 ~ ~ \1~ ~<tiJI o\.Jl :y

-~1 u--;IJ -~\liJ -JL.JI 0 ~J ";j~\
-~L:J\

j>:- 0 ~J -~...\)1~\J "s:-lp\J <r.:Sl...l\ 3

. o_;>-':J l 0 _;:,) ~JJ l \ _? J~ J L.aJ-\ olr. .:Jl.;

"Kome Allah od vas da imetak, neka njime odrava rodbinske veze; neka ugoava ljude; otklanja
td'koe muenicima, zarobljenima, putnicima, siroma::,~nima, ubogima, mudahidima i neka se njime strpi u tragedijama. Uz pomo ovih osobina,
stei e plemenitost na ovom i ast na buduem svijetu."1
Pitali su Hasana ~~: "Ko je dareljiv?" "Onaj ko bi,
da ima sve na ovom svijetu i sve razdijeli, mislio da i
nakon toga ima obaveza." 3
Huzejfa el-Adevi kae: "Nakon Bitke na Jermuku
krenuh da traim svoga amidia meu ubijenima. Sa
sobom sam imao neto imetka. Mislio sam: 'Ako bude
imao jo malo ivota, napojit u ga.' Ubrzo ga naoh
1

Buhari, Sahih: Vrline/23, 4/165-166.

Revdatul-ukala, str. 236.
'Muhadarat el-udeba, 1/648.

106

Ahmed Muaz Hakki

meu

ubijenima. Rekoh mu: 'Hoe li da te napojim.'

On klimnu u znak pristanka. Zatim u nekoga ko ree
'Ah', i pokaza mi da odem i njega napojim. To bijae
Hiam b. el-As. Upitah ga: 'Hoe li da te napojim', i
on klimnu. U to se u drugi ovjek kako uzdie, pa mi
pokaza da odem do njega. Odoh do toga ovjeka, ali
on bjee umro. Vratih se Hiamu, a i on bjee mrtav.
Odoh do moga amidia, a i on bjee mrtav."
Jedan se Kurejija vratio s putovanja i vidje kraj ulice beduina kojeg su godine oborile i bolest umorila.
"O ovjee, pomogni mi u muci!" Ovaj ree svome
sluzi: "Daj ovom ovjeku sve to nam je ostalo." On u
krilo beduina nasu etiri hiljade dirhema. Ovaj krenu
da ustane, ali ne mogae od slabosti i zaplaka. Putnik
mu ree: "Zato plae? Zar ti je malo ovo to smo ti
dali?" "Ne, tako mi Allaha", odgovori beduin, "ali sjetio
sam da e jednom tvoja plemenitost nestati pod zemljom i zaplakao sam se."
Kajs b. Sa'd b.Ubade bio se razbolio, ali mu braa
nisu dolazila u posjetu. Pitao je za njih, pa mu rekoe:
"Oni se stide zbog duga koji imaju prema tebi." On
kaza: "Bijedan je taj imetak zbog kojeg mi braa ne dolaze u posjetu!" Zatim naredi glasniku da razglasi da je
Sad otpisao dug svim dunicima. Nakon toga prag mu
se polomio od posjeta. 1

El-Mustatref, 1/235, 236.

107

Blagost
- "'._tr -..1.1
~.J-

16- A ia, r. anha kae: "B oiji je Poslanik :_.:ft rekao:

'Doista je Allah blag i voli blagost. On zbog blagosti nagrauje vie nego zbog grubosti, i vie od iega
drugog."
Muslim 1

Uzvieni je rekao:

t/ J~IL
/rw. r~i/ ;~ll.J.:k
r

L-:.t~lll. / .
'~ . ,y- ~ f'
/

.J

.J

"Ti sa svakim -lijepo! i trai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni!" (El-Eraf, 199).
U ovom hadisu podvlai se vrijednost blagosti i
podstie se na usvajanje te osobine. Grubost je, s druge strane, pokuena, a blagost je i uzrok svakog dobra.
Hadis: "... on zbog blagosti nagrauje vie nego zbog
grubosti" znai da se blagou dobija vie nego grubo1

Muslim, Sahih: El-Birr/23, h. 77, 4/2004.

Moral muslimana
u, a moe znaiti i da zbog toga najvie nagrauje.
Ibn Hader preferira prvo miljenje\ a Nevevi drugo. 2
Musliman je duan okititi se ovom osobinom, zato
to je to svojstvo koje Allah voli i svojstvo koje je uzrok svakog dobra. Onaj ko je lien ovoga svojstva lien
je svakog dobra:

._;f-1 i~~ )1 i~ :.r

"Ko bude lien blagosti lien je svakog dobra. 113
Blagost uljepava svaku stvar. Gdje god nema blagosti, tu je nedostatak i runoa: :J) ,.._;:, l) J~ :J ~ )1 J)
.0L:, 'll,.~ .:..r-t_}'!. :JJ ,.0\j- "Gdje god se 'blagost nae, ukra.(ava ga. Stvar u kojoj blagosti nema manjkava je."
Ona je od osobina koje tite ovjeka od vatre. Boiji
Poslanik veli:

\;_~-\JI~

lY""

.J

"'"

n1 ~J
'. / /. .J Ul lY""
l;_ )1)1~
(Sj j :r\11
i_r;; ~ __;;:;-

ir

'.

......

.....

......

_.-

wj

-~:;ft~)JS

"Hoete li da vam kaem ko e bit7 sa~van"od Vatre i kome e Vatra biti nedostupna? To je svaki
prisan, blag i lahak ovjek."+
Blagost nije rezervirana samo na ophoenje izmeu
V.: Fethul-bari, 10/449.
Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/145.
'Muslim, Sahih: El-Birr/23, h. 74, 4/2003.
' Tirmizi, Sunen: Opis kijameta/45, h. 2488, 4/654. Ovaj hadis
1

je hasen-garib.

110

Ahmed Muaz Hakki

ljudi. Islam poziva da budemo blagi i prema ivotinjama. U hadisu stoji:

y.

;./

l .

~
0 /

L;

"..-

y.

o".,...,....,.

r-nM
MM
y.y.

~-:;i

,......

:.

y.

< /1::..
"LS"' u--- u-

\~U(,>-

"""""' / '

0~ :l\~

ao

~,......

;.

J-

"..-,....,

.;;;

41 01

//o

e,4;~ rs-~~~) (,~jj\ ~~L;~~ ~~ ) c.41M~~

.~Sc_ffi

"Allah je propisao dobroinstvo prema svak;j st;ari. Kada ubijajte, ubijajte blago; kada koljete, koljite blago- naotrite no i ne muite ivotinju/" 1

~ .&1 ~ .&1 JJ""" J~~ ':?.l_,.yl

Jj-""J

~~J.:,_~

_;.;u :JJ ~J J fti ~l

JJ~ k....,\J u~\ .ul JL;J

J~J

J>-.) o_r.._r- ':?.\ :_r:Jw u-lG:- r-L J

r-LJ 0

.&1 ~ .&1

<L)l il_jj Jy;-:: ~~\~\.j J 0l5 1~1 J-::-

.&1 _?lJ ~l IL J--; 1;1 Jw

r-L J 0

.&l~ .&l

~~;t; .. Lo 0-" ~~.)~~J~ :l <G\ J oYL.diJ

..JY.
U tom smislu prenosi se da je neki beduin uao u
damiju, a B oiji Poslanik !1f je sjedio. On ree:
"Allahu, oprosti meni i M uhammedu i nemoj opro1

Muslim, Sahih: Lov/ll, h. 57, 3/1548.

111

Moral muslimana

stiti nikom drugom!" B oiji Poslanik :3if!!t nasmija se

i ree: "Ograniio si Bezgraninog!"
Zatim ovaj ovjek odeta do ugla damije i poe
mokriti. Kasnije, kada je ovaj beduin postao privren islamu, rekao je: "On ustade, i ivota mi moga
oca i majke, nzj"e me ukorio niti opsovao. Rekao mi
je: 'Doista je ovo damija u kojoj se ne mokri. Ona
je napravljena radi sjeanja na Allaha i radi namaza.' Zatim je naredio da se prolije koJa na mjesto
gdje je beduin mokrio. "1

~~-~ /3~ :T~~~~-~101:~~

...
~/" :Jw .~1 :JJ J~~
~ '/ ~~~ // ,4.>-r 1
~J
.
~ v-r. 0~ 0 r J /. JJ
-;;::;

_.."

-"'

//

J/

oi

o_/

Y.

J.

-""a-"'

,.st

o~

""'

//

/o

",- /

J. "...

ot

". J..J 1/;;IG~'/1~/'~1(.;

Y"'"' .
r
~JJ
.
~

Enes prenosi da je Bo~/ Posl~nik

doao svojim
suprugama koje je vozio ovjek po imenu Endea.
On mu ree:
- Pazi, Endee! Paljivo vozi kao da vozi boce! 2

Mad a, Sun en: istoa/78, h. 551, 1/99; Buhari: Abdest/75, 1/61.

2
Muslim, Sahih: Vrijcdnosti/18, h. 71, 4/1811.
1

Jb n

112

Staloen ost

~~~

17- Ibn Abbas, r. anhuma, prenosi da je Boiji Posla-

nik
rekao Eeddu 'Abdulkajsu: "Ti ima dvije
osobine koje Allah voli: staloenost i neuurbanost."
Uzvieni Allah kae:

"... koji srdbu savlauju i ljudima prataju- a Allah voli one koji dobra djela ine." (Alu Imran,
134);

Muslim, Sahih: lman/6, h. 25, 1/48.

Moral muslimana

"Ti sa svakim - lijepo! i trai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni!" (El-Eraf, 199).
"Kae se: nije staloen onaj kome nanesu zlo, pa on
pretrpi i uzvrati kada uzmogne. Staloen je onaj ko
pretrpi nepravdu i oprosti onda kada mogne da uzvrati ." 1
Damra veli: "Staloenost je vrjednija od razuma, zato se Allah Uzvieni nazvao tim imenom. To je
njegova najvanija odlika. Uzvieni u Svojoj knjizi nikoga nije nazvao tim imenom do ~je govog. r.rijatelja
Ibrahima i sina mu Ismaila: 4~ ~~)~ ~1;.1 01,- "Ibrahim j~ doisttJ bio Pf111; saaljenja i obazriv."/ (Tevbe,
114); 4Z~ ~~ ~\S?,, - i Mi smo ga obradovali
djeakom blage naravi" (Es-Saffat, 101).
Staloen je ovjek vrijedan, vaan, pohvaljen i onaj
ko lijepo postupa. Staloenost je najljepa kod onoga
ko moe izvriti osvetu." 2
"Otuda moemo utvrditi injenicu da je staloen
onaj ko je Poslanika~ uinio svojim lijepim uzorom u
svakom maniru; onaj ko se pridrava njegovog morala;
krasi njegovim svojstvima i slijedi njegov primjer i put.
Stoga Allah njega obilato nagrauje u Kui nagrade." 3
to

Muhadarat el-udeba, 1/221.

: Revdatul-ukala, str. 208, 209.
' Staloenost, str. 8.
1

114

Ahmed Muaz Hakki

~t; .&1 ~ .Jlr. ~\)L., :J~\11 ~~J Jtj -~

:Ju~ <~.....p.- 3 ~ .c_;;>-t.;

r-L .J 0

.&l

J..o ~~

"-~Ih~ ;5~ '-?~ 3 i .ti),~ _JA Jy .&\~J"

Abdullah b. M esud "':&' kae: "Kada je Poslanik
razdijelio plijen s Bitke na Hunejnu, jedan ensarzfa
ree: 'On ovime ne tei Allahovom zadovoljstvu!'
Ja Poslaniku ;.1;fr rekoh ovo. Njegovo lice se promijeni i ree: 'Neka se Allah smiluje Musau. On je
doivio vea zlostavljanja, pa je bio strpljiv. "' 1
Pogledaj, brate, kako je Boiji Poslanik ~ bio strpljiv i staloen na uvredama ovog ensarije.
A prenosi se da se jedan ovjek zarekao drugome da
e naljutiti Ahnefa. Doao mu je i zatraio ruku njegove majke. On mu odgovori:
"Nije da te vraamo zbog omalovaavanja tvog porijekla, niti zbog nedostatka elje za prijateljstvom s
tobom. Ona je ena u godinama, a ti treba mladu enu koja e ti raati, koja e se ugledati na tvoj odgoj i
ponaanje. Vrati se u svoje mjesto i kai im da me nisi
naljutio!"
Drugi je ovjek prosio Muavijinu majku, pa mu on
ree:

"ta te je privuklo kod nje, stare ene?"

Buhari, Sahih: Bitke/56, 5/105,106.

115

Moral muslimana

"Rekli su mi da je ona veoma, veoma stara."

"Moda si pomislio da moe razljutiti vou Benu
Temima?"
"Da", odgovori prosac.
"Vrati se", ree mu Muavija, "ti nisi taj." 1
Jedan je ovjek opsovao Ebu Zerra ~. On mu ree:
"O ti! Nemoj nas pretjerano psovati! Ostavi mjesta za
pomirenje! Mi emo uzvratiti onome ko zgrijei Allahu zbog nas samo onoliko koliko mi neemo zgrijei-

ti ." 2

Muhadarat el-udeba, 1/222.

Staloenost, str. 9.

116

Opratanje
jMIJ~~

:Ju rL3 ~JJI J..o JJI J_p j~~~;_; ~l jY -\A

.l~ ~l~~) JJI~~).~_:; 0Lo ~t;~,~ :,~;t.;"
~

".JJI ~1'114 ~r 21; L;_:;

18-Ebu Hurejra 4b prenosi da je Boiji Poslanik :idr
rekao: "Milostinja nee umanjiti imetak; kada oprosti nekome, Allah e ti uveati snagu i kada bude skroman, Allah e te uzdii."
Muslim. 1

Uzvieni je rekao:
~

J."..., J.

jo/

J.

.J. .}. /

.. JJI"J :..s:JJJI
----i-: ."'.2.. \'i l_y~.; ,ril"
~v v~
~J
1 -

.J~

j.

1-~:--t--)u
..:;-'"'.;'JY

~~~
"... neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prata i
samilostan je." (En-Nur, 22);
4-:.t .. LJ_I
~~.

"

-1

1-- ._;~IL
~i-- ;~1J;t)u
.-.r- .rJ
-- ..,.

:f~f'J

--

Muslim, Sahih: El-Birr/19, h. 69, 4/2001.

--

Moral muslimana

"Ti sa svakim -lijepo! i trai da se ine dobra djela, a neznalica se kloni!" (El-Eraf, 199).
Ulema navodi dva tumaenja ovog hadisa:
prvo: povrno tumaenje: onaj ko je blag i oprata,
bit e drag i vaan u srcima. Njegova snaga i potovanje bit e vee;
drugo: nagrada i mo na ahiretu. 1
Znaj da je "slast opratanja vea od slasti zadovoljavanja osvete; jer slast opratanja prati lijep svretak, a
zadovoljavanje osvete slijedi gria savjesti". 2
"Omer je rekao: 'Najbolje je opratanje je onda kada
moe nadoknaditi tetu, a najbolja pravda jeste kada
si srdit."' 3
Seid b. Musejjib veli: "Bolje je da voa pogrijei u
opratanju nego da pogrijei u kazni." 4
Prenosi se da je Lukman rekao svome sinu: "Lae
onaj ko kae da se zlo suzbija zlom. Ako hoe da to
dokae, neka zapali vatru pored vatre - hoe li jedna
drugu ugasiti? Nee! Dobro suzbija zlo kao to voda
gast. vatru.!"5
O ovoj temi prenosi se da je ovjek rekao Mensuru
Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/141.
el-udeba, 1/226 .
.\ Edebul-mudalesa, str. 115.
+ Edebul-mudalesa, str. 116.
5
Revdatul-ukala, str. 169.
1

e Muhadarat

118

Ahmed Muaz Hakki

kada je porazio stanovnike ama koji su se bili okrenuli protiv njega s Abdullahom b. Alijom na elu:
"O vladaru pravovjernih! Osveta je pravda, a opratanje vrlina. Mi ne vjerujemo da e vladar pravovjernih
napraviti loiji izbor i uzeti neto to je manje vrijedno. "
Kae se: opratanje je najpotrebnije onome ko je u
najboljoj prilici da se osveti; a najgluplji je onaj ko nanosi tetu slabijem.
Me'mun veli: "Volio bih kada bi prijestupnici znali
moje miljenje o opratanju i predali mi se." 1
M~'munu su doveli ovjeka koji je uinio grijeh. On
ga upita:
"Ti si taj to je uradio to i to?"
"Jesam, vladaru pravovjernih! Ja sam taj koji se
prema sebi ogrijeio i koji se oslonio na tvoj oprost",
ree prijestupnik.
Na ove njegove rijei Me'mun mu oprosti i pusti ga
da ode. 2
Gospodaru moj! Da nije Tvoje ljubavi prema opratanju, ne bi ekao onoga ko Te izaziva grijeenjem. Da
nije Tvojeg oprosta i plemenitosti, srca ne bi mirovala.
Podari nam Svoj oprost i plemenitost, o Ti, Koji obilno daje i oprata!
1
2

Edebul-mudalesa, str. 116, 117.

El-Mustatref, 1/273.

119

Skromnost

....~~

~
41 ~ 41

j_,_.::,) Ju Ju~)~~~~~ - \ q
~

~~ ~~~~;~i~l__;-ji 41 0t :rL_)~
l!,

~ ~ ~ ~~ c...r
!;. J.;.i
c...r J.;.i ~_)p

~~ !;.
p

19- !jad b. H imar -4'0 prenosi da je B oiji Poslanik :Ji

rekao: "Allah mi je objavio: 'B udite skromni, tako
da se niko ni nad kime ne oholi i da se niko ni nad
kime ne uzdie."'
Muslim'

Uzvieni kae:

~~j11 ~ :!_t~:JI J~~ ~lj~

"... i budi)jubazan prema vjernicima koji te slijede!" (E-Suara, 215);

Muslim, Sahih: Dennet, h. 64,4/2198,2199.

Moral muslimana

- pa, Allah e sigurno umjesto njih dovesti ljude

koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima
ponizne, a prema nevjernicima ponosite." (ElM aida, 54).
Naslovni hadis podstie vjernike na skromnost i izbjegavanje oholosti. A "obaveza razumnoga je da se
dri skromnosti i kloni oholosti. Kada u skromnosti
ne bi bilo onoga to ovjeka uzdie to je vie skroman, tada bi mu bilo obavezno okititi se suprotnim
svojstvom".
Dvije su vrste skromnosti: pohvalna i pokuena.
Pohvalna je ne uzdizati se nad Allahovim robovima i
ne poniavati ih. Pokuena skromnost jeste poniavanje pred bogatim ovjekom radi njegovog bogatstva.
"Pametan ovjek nastoji se sauvati od pokuene
skromnosti u svim situacijama, a dri se pohvaljene u
svakom momentu." 1
"Najbolji je ovjek onaj koji je skroman kada je mo(an, ko se odrie u imustvu i ko je pravedan u snazi.
Covjek naputa skromnost samo onda kada ga oholost
savlada, a oholi se samo onaj ko je zadivljen sobom.
Zadivljenost sobom jedan je od nedostataka razuma.
Nisam vidio nikoga ko se oholi nad drugima, a da ga
Allah nije iskuao poniavanjem pred nekim ko je vii
od njega.' 12

Revdatul-ukala, str. 59.

Revdatul-ukala, str. 62.

122

Ahmed Muaz Hakki

Kab je rekao: "Ko bude Allahu zahvalan na blagodati koju mu je podario i skromno se ponaa u njoj, Allah ~ e mu dati korist u toj blagodati na ovome svijetu i podii e mu stepen na ahiretu. A ko ne bude zahvalan na Allahovoj blagodati i ne bude skroman u njoj,
Allah e ga liiti koristi od te blagodati na ovome svijetu i otvorit e mu stepen vatre kojom e ga kazniti ako bude htio- ili e mu oprostiti." 1
Ibrahim b. Eas pitao je Fudajla o skromnosti. On
mu odgovori: "Skromnost je da se povinuje i pokori
istini. Prihvati je i kada je uje od djeteta, pa i od najveeg neznalice."
Ibn Mubarek veli: "Vrhunac skromnosti jeste da se
suoi s nekim ko je na niem stepenu od tebe u ovosvjetskim dobrima i da ga uvjeri da ti zbog svojih dobara nisi bolji od njega; i da se uzdigne na nivo onoga
ko je iznad tebe u ovosvjetskim dobrima i uvjeri ga da
on zbog toga nije bolji od tebe." 2
Pitali su Abdulmelika:
"Koji je ovjek najbolji?"
"Onaj ko je skroman kada je moan, ko se odrie"
(uivanja) u imustvu i ko odbije pomo svog naroda."
Jednom prilikom doe Ibn Semmak kod Haruna i
ree mu:

1
2

Skromnost i apatija, str. 143, 144.

Skromnost i apatija, str. 141, 142.

123

Moral muslimana

"0, vladaru pravovjernih! Tako mi Allaha, to to si

skroman u svome sjaju vee je od samog tog sjaja."
"Kako je lijepo to to kae!", ree mu halifa.
"O vladaru pravovjernih! ovjeka kome je Allah~
dao lijep izgled, znaajan poloaj i iroku opskrbu, pa
on bude edan pored svoje ljepote, solidaran u svom
imetku i skroman u svom poloaju, Allah e upisati u
registar Svojih vjernih robova."
Na ove rijei Harun naredi da se donese tinta i knjiga u koju je svojom rukom upisao ovo to je uo. 1

Skromnost i apatija, str. 144, 145.

124

utnja i uvanje jezika

~&.Ur .liMJ ~r t~JJ.l ~~

20- Ebu Hurejra .djb prenosi da je Boiji Poslanik .::"!&

rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka uti! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka postupa lzfepo prema komzfi! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka postupa lijepo prema gostu!"
Muttefckun alcjhi 1

Uzvieni je rekao:

~~r;..r~~~--J .r-:---:.."tl"J e-::~._ji~w.1~<lJ~

--IlA~~--~
~
Jr
1 -;. ,.

/~~J~;~ 58' J..I:JJ1 j5

"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i

1

Buhari, Sahih: Edeb/31, 7/78, 79; Muslim, Sahih: Iman/18, h.

74, 1/67. Ovo je Muslimova verzija.

Moral muslimana

razum, za sve to
36);

se, zaista, odgovarati." (El-Isra,

"On ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije

prisutan Onaj Koji bdije." (Kaf, 18).
Rijei: "Ko bude vjerovao u Allaha i Sudnji dan ... "
znae: ko bude vjerovao iskrenim imanom, koji spaava od Allahove kazne i dovodi do Allahovog zadovoljstva; neka govori dobro ili neka uti, jer onaj ko vjeruje
na ovaj nain boji se Njegove prijetnje, prieljkuje
Njegovu nagradu, trudi se da izvrava ono to je naredio i kloni se onoga to je zabranio, tako to e najprije ustrojiti svoje ekstremitete koji su njegova odgovornost, kao to Uzvieni kae:
~

j.

~~.Jj. o;~ 58' ~:.JJi

J ~lj.ajlj J ;,-:lij ~10!~

J.

j.o

,.-

"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i

razum, za sve to e se, zaista, odgovarati" (El-Isra,
36);

On ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije

prisutan Onaj koji bdije" (Kaf, 18).
A mnogo je iskuenja zbog jezika.
Neki, ovaj hadis objanjavaju na slijedei nain:
kada ovjek poeli govoriti neka prije toga razmotri
da li je to to e rei istina zbog koje e biti nagraen.

126

Ahmed Muaz Hakki

Ako je tako, neka govori, u suprotnom, bolje mu je da

uti svejedno da li je to haram, pokueno ili dozvoljeno. Prema ovome, bolje je ostaviti dozvoljen govor, iz
bojazni da se ne pree na neto to je zabranjeno ili
pokueno. Ovo se, meutim, veoma esto deava.
Uzvieni kae: "On ne izusti ni jednu rije, a da pored
njega nije prisutan Onaj Koji bdije." (Kaf, 18). 1
Nevevi kae: "Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na
to da ovjek treba preutjeti kada nema ta dobro rei,
tj. kada nije jasna korist u tom govoru. Dok god postoji sumnja u korist od govora, bolje je utjeti." 2
Rijei "... neka udostoji komiju ... neka udostoji gosta" ukazuju nam na prava ove dvije kategorije ljudi i
dobroinstvo koje im trebamo initi. Pametan ovjek
mora se drati utnje sve dok njega ne uhvati govor.
Koliko se ljudi pokajalo to je govorilo, a malo je onih
koji su se zbog utnje kajali. Najnesretniji i najiskueniji jesu oni koji imaju nekontrolisan jezik i zatvoreno
srce. Deset je osobina jezika koje pametan treba znati
i koje treba rasporediti na pravo mjesto. To su: sredstvo izraavanja, svjedok koji govori osjeanja, ono
to daje odgovor, sudija koji dri govor, zagovornik
koji iskazuje potrebe, onaj ko opisuje i pribliava stvari, etelac koji odnosi mrnju, protivnik koji privlai
ljubav, zabavlja koji jaa srca i ono to snai ovjeka i

1
2

Komentar etrdeset Nevevijevih hadisa, str. 48, 49.

Rijadu-s-salihin, str. 445.

127

Moral muslimana

odstranjuje tugu." 1
utnja je spas:

"Ko uti- spaen je. "2

Ebu Hatim prenosi da je Kab rekao: "Sigurnost je u
deset stvari, a devet od toga je u utnji". 3 On takoer
od Ibn Mesuda prenosi da je rekao: "Tako mi Allaha
osim Kojeg drugog boga nema, nita ne treba vie zatvarati nego jezik." 4
Kae se da kada je Junus ~~ iziao iz utrobe kita,
ni je skoro nita govorio. U pitae ga: "Zar ne zna govoriti?", a on kaza: "Govor me je bacio u utrobu kita." 5
Malik b. Dinar veli: "Kada bismo mi pisali suhufe 6 ,
malo bismo govorili." 7
afi, Allah mu se smilovao, veli: "Kada budete htjeli
Revdatul-ukala, str. 43.
e Tirmizi, Sunen: El-Kijama, h. 2501, 4/660. Po njemu, ovo je
usamljeno predanje koje znamo samo iz Ibn Lehijevog izvora;
Ahmed, Musned, 2/159; Darimi, Sunen: Rikak/5, h. 2726,
2/209.
' Revdatul-ukala, str. 46.
4
Revdatul-ukala, str. 48.
" Edebul-mudalesa, str. 86.
r, Vjerovatno se misli na Knjigu djela koja e biti izloena na Sudnjem danu.- Prim. prev.
7
Edebul-mudalesa, str. 86.
1

128

Ahmed Muaz Hakki

govoriti, razmislite o tome to ete rei. Ako u tome

bude koristi, priajte. A ako postoji sumnja, nemojte
govoriti sve dok se ne ukae potreba." 1
Kae se: "Sakupila su se etiri mudraca. Prvi ree:
"Lake mogu odbraniti ono to nisam rekao nego
ono to sam rekao."
Drugi kaza:
"Bolje je da se kajem za ono to nisam rekao nego
za ono to sam rekao."
"Kada izgovorim rije, ona mene posjeduje. Kada je
ne izgovorim, ja posjedujem nju", kaza trei.
"udan mi je onaj ko izgovori neto to, ako se u
je, teti mu, a ako se ne uje, ne donosi mu nikakvu
korist."' 2

1
2

Mustatref, 1/128.
Edebul-mudalesa, str. 79, 80.

129

Obaveza izvravanja erna neta

.wwir .cr~~ ,Jeir ~~

Ova se rije na bosanski jezik ne moe prevesti jednim izrazom, a njen je smisao poznat u naoj tradiciji. Ona znai: pouzdanost, vjernost, potenje, povjerenje, vjera, vjerovanje, amanet.
(V.: Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, str. 48.)
1

Moral muslimana

21- Priao nam je H uzejfa i rekao: "Priao nam je

Poslanik Allaha, pomilovao ga Allah i spasio, dva
hadisa, vidio sam jedan" (od) njih dva, a iekujem
drugi. Priao nam je da je emanet siao u korijen
srca ljudi" (tj. povjerljivost i potenje je usaen o u
srca nekih ljudi). Zatim su znali iz Kur'ana, zatim
su znali iz sunneta" (tj. iz rijei i postupaka Muhmneda, a.s., o povjerljivosti, vjernosti, po.~tenju; a
to znai: zatim su ti ljudi saznali iz Kur'ana i hadisa o povjerljivosti). l priao nam je o njezinome
dizanju" (podizanju, nestL7janju, nestanku). Rekao
;e:
'Zaspe' (neki) ovjek, pa se epa" (zgrabi, uzme
njegova) vjernost povjerljivost iz njegovoga srca, pa
dugo bude njezin trag kao trag (neke) mrlje (gara,
ai). Zatim zaspi (neki) san, pa se epa (uzme
ponovo njegova povjerljivo st), pa ostane njezin trag
kao (neki) mjehur (ulj, pri.~t koji je napunjen te
rzo.(u). Kao (ivi) ugljen (to) si valjao njega na
tvojoj (svojoj) nozi, pa se podmjehuri (tj. podigne
se, skoi mjehur), pa vidi njega podignutoga (uzdignutoga, popetoga), a nije (tj. a nema) u njemu
(ni jedna) stvar (nita). Pa osvanu (tj. pa e osva-

132

Ahmed Muaz Hakki

nuti, postati neki) ljudi (takvi) da meusobno trguju, pa nee biti skoro (ni) jedan (takav) da izvrava vjernost (ili da ispunjava dunost vraanja, tj.
da vraa povjerenu mu stvar, stvar koja je kod njega pohranjena), pa se govori (tj. pa e se govoriti):
'Zaista u (meu) sinovima tog i tog ovjeka (tj. u
tom i tom plemenu) jeste (jedan) ovjek vjeran (tj.
ima jedan povjerljiv, pouzdan, poten ovjek).' I
govori se (tj. govorit e se) za ( n~koga) ovjeka:
'Ala je pametan!' ('Pametan li je'; 'Sto je pametan!'
'Ala je otrouman!' 'Ala je jak (snaan, izdrljiv,
otporan')! A nije" (tj. a nema) u njegovome srcu
teina (tj. koliko teina jednoga) zrna slaice od
vjerovanja" (jer ko vjeruje, taj je i povjerljiv, jer mu
vjerovanje nalae da bude povjerljiv)."'
"!zaista", dalje kae H uze;fete, "i zaista ve je dolo
na mene (tj. meni u mome ivotu jedno) vrijeme
(u kojem je bilo pouzdanje i povjerljivost da ja) i
ne umujem (i ne pada mi na um, tj. ne brinem se)
koji od vas je (taj to) sam prisegnuo (njemu u trgovini i kupoprodaji, tj. ne brinem se s kime u od
vas trgovati). Zaista, ako je bio (neki) musliman,
vratio je njega na mene (njegov) islam (tj. sprijeio
ga je islam da me ne prevari). A ako je bio (neki)
kranin, vratio je njega na mene njegov nastojiva
(tj. njegov upravlja koji se brine, i tri i nastoji
oko njega - pa kraninov upravlja je titio moje
pravo).
A to se tie danas, pa nisam bio u prisegi, osim
tome i tome (jer danas nema povjerljivosti, i ne nalazim potenja u veini ljudi s kojim dolazim u do-

133

Moral muslimana

dzr.) .ll/
Muttefekun alejh?

Uzvieni kae:

"Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima

koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite, da pravino sudite." (En-Nisa, 58);

"Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili

emanet, pa su se sustegli i pobojali da ga ponesu, ali
ga je preuzeo ovjek - a on je, zaista, prema sebi
nepravedan i lahkomislen." (El-Ahzab, 72).
Emanet u svojem uopenom znaenju simbolizira
sve ono to je Allah povjerio Svojim robovima.
Ovaj hadis znai da e emanet postepeno nestajati
iz srca. Kada nestane njegov prvi dio, nestat e svjetPrijevod preuzet iz rukopisa rah. fuada Subaia.
Buhari, Sahih: Rikak/35, 7/188, 189; Muslim, Sahih: lman/64,
h. 230, 1/126, 127. Ovo je Muslimova verzija.
1

134

Ahmed Muaz Hakki

losti iz srca, i ostat e tmina poput mrlje. Kada nestane

drugog dijela, srce e biti poput mjehura. Zatim se nestanak tog svjetla, nakon boravka u srcu, poredi sa eravicom koju kotrlja nogom i koja ostavlja trag u njoj.
Zeravice nestaje, ali ostaje gare. A uzimanjem i kotrljanjem kamenia eli se podvui ovaj smisao i dati
bolje objanjenje. A Allah najbolje zna. 1
Mnogo je hadisa koji govore o tome da e prvo to
e iz ovog ummeta nestati biti stid i emanet:

JJI LJ" yL.j :L.;~ \113 ~~1

4__., \11

oL ~

C:_r.. ~ J3\
.JL..u

"Prvo to e nestati iz ovog ummeta jeste stid i

emanet. Zato molite Allaha za njih" (tj. da vam ih
podari)." 2
Kada nestane emaneta, znaj da se Sudnji dan pribliio i oekuj ga. U hadisu se kae:
G.. ~~WI;. ~
..

JLJ ~Ul )l::; e; ~t;\11 ~:~J.

.. (~l;.
/

-t",...."....~/

t///-:;;/

'. JI ~, :11 L l l~ l Jt_; 41 J ~"

---- J'.?
~r
-- ~
_,...,.,J

.~1

"'Kada nestane ema~eta, ~ekuj Sudn}i dan!' 'Kako

e nestati emaneta, Boiji Poslanie?', upitae ashabi. 'Kada se stvari povjere pogrenim ljudima. "' 3
1

V.: Muslimov Sahih s Nevevijevim komentarom, 2/169.

Ibn Ebu-Dun'ja, Mekarimul-ahlak, h. 265, str. 67, 68.
3
Buhari, Sahih: Rikak/35, 7/188.
2

135

Moral muslimana
Zbog velike vanosti emaneta primjeujemo da ga
Boiji Poslanik ~vee za iman:

-~~~ J.~~~.J.J~LJ~ J.0~1~

"Nerna vjere onaj ko nema emaneta, niti ima vjere
onaj ko ne potuje dogovore. "1
Stoga je krenje emaneta svojstvo licemjera:

4J
.0\.>- u-' JI

1~13 .~\..u 3 \~u ,~J.S o..G- 1~1 :o)t ~l:J.I

"Tri su znaka munafika: kada govori, lae, kada

obea, prevari i kada se na neto obavee, iznevjeri."1
Boiji Poslanik

..G-~

y) o l.;~ ,~L" 'J~ ~l:-;:~ 0l5 :_yt uR-) 0l5

~l~ ..G 3
~ "ll\

~-

veli:

'JI~

:Ju; Y""7'
- ll J ~~ ~:. J::!"L;J.l\

._r ).) <L)1Lill~~ ~l~

uR-l J1 J~~ ......;J\ v

l.~ 1-~Q ~..b:.~
'+.:"' ~

~L" 'J~~~

01
. l l.:. ~ 4....>....W~
- ll J~ lr..
rS~
~.)
. _)-" ~ ..r~ ~k:
.
. Y""7'

Jj.)

L;)\.;

Ahmed, Musned, 3/135, 153, 210, 251; Harrati, Izbor iz djela

Mekarimul-ahlak, h. 75, str. 48.
2
Buhari, Sahih: lman/24; Muslim, Sahih: lman/25, h. 107, 1/78.

136

Ahmed Muaz Hakki

~l u~~ oi..G..ll o~ Lo _jJ j-;:-)1

l;..L.;-

~ \}..L.i 'J~ \I

J L;~ -~.b:-t.; 0

c_.r>-3
~

"

::1
:. o...L.:..Y l ~
"\.j..LJ\ l. ~\~L; l ~i
~ ~
'-f" j_) .
~
~ ~ ~

J: :JL; ~\.j')\.; ~i :JW 0~j ~j;:-)\

:Ju-~~ ~u :Ju J-: :Ju ~4.;~\1~ ~~ l.?..u1

~i :JI.;

.&1 0-:li ..G :JI.; .l.l5 -..:.J.,._; .ul.&\~ .J :JI.;~ 0)1

~u y-J 3

ubi L_?..UI 4....;~i ~i~ y-11 l.? t; ~~i

.~.b:-i ~L; ) 3 ~.:lj L_?..iJI ii~ ~jj

''jedan ovjek prije vas davao je prisegu na emanet.
Jednom je dao u zajam hiljadu dinara do odree
nog roka. Rok je doao, ali je more bilo uzburkano.
Dunik uze drvenu kutiju, stavi u njega dinare i
prie moru. Ree: 'Gospodaru, taj i taj ovjek mi je
uzeo u prisegu emanet. M ore je nemirno, pa Ti
izvri moj emanet." Zatim baci kutiju u more. Valovi su se poigrav_ali s' tom drvenom kutijom i nosili je sve dalje. Covjek koji je dao novac u zajam
izae da uzme abdest za podnevni namaz. Kutija
mu udari u lanak i on je uze. Svojoj porodici ree
da je ne diraju dok ne zavri s namazom. A tada ju
je otvorio i vidio u njoj dinare. Izmjerio ih je i zapisao njihovu teinu. N akon odreenog vremena
susreo je dunika i upitao ga: 'Gdje je moj novac?'
'Kai koliko sam duan.' Zatim nastavi: 'Allah zna,
ali ja sam uradio to i to.' 'Ti si izvrio svoj emanet!'
137

Moral muslimana

odgovori povjerilac. Ko je od ove dvojice povjerljiviji - onaj koji ga je ispunio, a mogao ga je prisvojiti, ili onaj koji ga je vratio, a mogao ga je uzeti. "1

Harrati, Izbor iz djela Mekarimul-ahlak, h. 78, str. 49.

138

Zadovoljstvo i skroman ivot

wLM.IfJ ~~' ~~

22- Ebu Hurejra 4f,b prenosi da je Poslanik :Ji' rekao:

"N ije bogatstvo u velikom imetku. Pravo bogatstvo
je bogatstvo due."
Muttefekun alejhi. 1

Uzvieni Allah kae:

At~~~
41 l~~~l
. \r1 J. if~
~--~
~ '1r' ,),)
r
JP,)
.,. ~
Jy
?

l""'/

.. ,

"Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga Allah ne hrani.'' (Hud, 6).
Ovaj hadis znai da korisno, znaajno i pohvaljeno
bogatstvo jeste bogatstvo due. Znai, "kada je dua
bogata, mirna je od udnji, mona je i velianstvena.
Takva dua ima sree, uivanja, blagostanja, asti i hvale vie nego u bogatstvu koje je stekao ovjek siroma-

Buhari, Sahih: Rikak/15, 17/7; Muslim, Sahih: Zekat/40, h.

120, 2/726.

Moral muslimana

ne due, zato to je rob tom imetku. On ga navodi na

prezrene postupke. Takav je ovjek nizak i krt. A
ovjek bogate due zadovoljan je onim ime ga je Allah opskrbio i ne tei za bespotrebnim uveanjem. Nije uporan .u .traenju i dosadan u pitanju. On je zadovoljan onim to mu je Allah dao i uvijek se osjea bogatim. Suta suprotnost ovome jeste ovjek siromane
due, koji nije zadovoljan onim to mu je dato. On
neprestano nastoji na svaki nain uveati svoj imetak.
A kada ne uspije u onome to je traio, osjea se tunim i alosnim - on je siromaan pored imetka; nije
bogat onim to mu je dato i kao da uope nema tog
bogatstva. Zatim, bogatstvo due rezultat je zadovoljstva Allahovim odreenjem i preputenosti Njegovoj
odredbi. Takav ovjek zna da je ono to je kod Allaha
bolje i trajnije i ne osvre se na pohlepu i udnju". 1
Ima li ta ljepe o ovoj temi od afijevih stihova:
"Tvoju opskrbu nee umanjiti mirnoa,
Niti e opskrbu uveati napori.

T uga nije vjena, ali ni srea,

neimatina, ali ni blagostanje.
Ako bude zadovoljna srca,
ti i vlasnik svijeta ste jednaki." 2
Zato tei, brate muslimane, zadovoljstvu i skrom1

Fethul-bari, 11/272.
:Divan imama afija, str. 16, 17.

140

Ahmed Muaz Hakki

nim potrebama. Opskrbu je podijelio Mudri i Sveznajui. Osloni se na Djelioca opskrbi. Ko se na Njega
osloni, On mu je dovoljan. Ebu Derda ~ veli: "U
Kur'anu postoji ajet koji bi ljudima bio dovoljan upuiva na zadovoljstvo:

'A onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai i

opskrbit e ga odakle se i ne nada"' (Et- T alak, 2,
3).1

Znaj da pretjerana tenja za novcem nee poveati

opskrbu. "Jedan je beduin rekao drugome, kada je vidio u njemu pohlepu: 'Brate, ti trai i traen si. Ono
to te trai, nee te izostaviti, a ti trai ono to ti je
zagarantirano. Zar nikad nisi vidio pohlepnog siromaha ili zadovoljnog bogataa?'
Drugi je rekao: 'Nee dostii svoje elje, nee prestii svoju sudbinu, nee premaiti svoju opskrbu, nee uzeti niiji udio - pa zato srlja u propast? Svaki
ranoranilac ima prethodnika i svaki kasnilac nekoga
poslije sebe.'" 2

1
1

Muhadarat el-udeba, 1/515.

Muhadarat el-udeba, 1/515.

141

Moral muslimana

"Ko tei skromnosti, Allah e ga uiniti skromnim,

a ko bude siguran u svoju opskrbu, Allah e ga ui
niti bogatim. "1
Zato:
;, l

1;\

/~_,:~

//

yY-;:1~ "'/~ ~/

<Ulw. La>.

O~ ..l....J
_r (.rJ

\~li

V" ww.

.J;;-T
. J
0

1;\

/~j~ ~-;:\~

La> ~

_r

. <\J~

yo/1

~-~ 0JY.
"~ j'41

~,/

.p

//

/_,:1

<l.:li..P

.
(_;-4

ie Y-:

"Koga zadesi siromatvo pa ~atrai od ljudi da mu

ga otklone, ono nee biti otklonjeno. A ko zatrai
od Allaha da mu ga otkloni, On e mu poslati
opskrbu przje ili kasnije. "2
Ovo je to se tie dunjaluka. A na ahiretu ovaj ov
jek e imati Dennet. Sevban ~ kae:

0l l}~ -r" :-rLJ ~ .&1 J.,o- .&1 J~ J JL;

0~ d_;\ :0~.Y~ JW "4.:.J-.~
~~<'~i J u" V" L:JI JL"
. . J u-''"'
~

-~ l--l>-i J~~
B oiji Poslanik !ir veli: "Ko se povjeri meni da ne
trai nita od ljudi, ja u se njemu pobrinuti za
Dennet?" Sevban ree: ''ja." Nakon toga nije tra-

Buhari, Sahih: Zckat/50, 2/17; Muslim, Sahih: Zekat/42, h.

124, 1/729.
2 Ebu Davud, Sunen: Zekjat, h. 1645, 2/296; Tirmizi, Sunen:
Zuhd/18, h. 2326, 4/563, uz napomenu da je ovaj hadis hasensahih-garib.
1

142

Ahmed Muaz Hakki

io nita od ljudi. 1
0

o"c--:: o /t o l

o_...~

l;{.: o /\a l /
~.) ~ _/':
0

~
t....~
J~L..:.;- 1/:~
(,\ :.<::'~ / U\ J L:, o. /
~;
..r-"" (")"'
if
__..

liJ

"Ko trai od ljudi radi uveanja imetka" (bez potrebe), taj ovjek trai vatru. Pa neka trai vie ili
. !!?
man;e. U vezi s ovom temom prenosi se da se "jedan ov
jek alio Hasanu na loe stanje i plakao. Hasan mu ree: 'O ti! Sve to ini iz brige za ovim svijetom. Tako
mi Allaha, kada bi sav dunjaluk pripadao smrtniku, pa
mu ga oduzmu, ne bih ga smatrao vrijednim plakanja."'
J edan se ovjek se ibliju alio na veliku porodicu.
On mu ree: "Vrati se svojoj kui. Koga od tvojih
ukuana Allah ne opskrbljuje, izbaci ga na ulicu."
ekika el-Belhija traio je neki ovjek. Njegova ena
ree da je on otiao u dihad. On upita:
"ta je ostavio vama?"
"Je li ekik opskrbljiva ili opskrbljeni?"
"Opskrbljeni", odgovori posjetilac.
"Opskrbljeni je nama ostavio Opskrbljivaa. ovje
e, ne vraaj se kod nas da nam kvari srca!" 3
1

Ebu Davud, Sunen: Zuhd/27, h. 1743, 2/295. Ncvcvi kae:

Ovaj hadis biljei Ebu Davud ispravnim lancem prenosilaca.
(Rijadu-s-salihin, str. 207).
2
Muslim, Sahih: Zekat/35, h. 105, 2/720.
3
Muhadarat el-udeba, 1/515, 516.

143

Izvravanja ugovora i odravanje

obeanja

~j.lr J~!J .~..u.~ ~Lij.lr ~~

~ 41 J_,_.....J 0i-~ 41 ~J-o~_yll ':?.i~ -\1

-~..L5 0-L.:>-I~l :.,:.;JU ~l:ll ~T" :Jl9

r-L 3 ~ 41

".0\..>- Jji l~ L~ -~i~ 3 1~13

23- E bu H urejra 4t prenosi da je B oiji Poslanik
rekao: "Tri su znaka munafika: kada govori, lae,
kada obea, prevari i kada se na neto obavee, iz.
. ll
nev;erz.
Muttefekun alejhi 1

Uzvieni Allah kae:

,.(~

{.-<lS --~1:0;:.~;.YJJ7
l , :-::.IL 1_9. ~--~

~J~~.)

"I ispunjavajte obavezu, jer e se za obavezu, zaista, odgovarati!" (El-Isra, 34);

t

<""'

!JJ

j.

"....

~?~~ 1;1 ~l~ l}jlj~

"I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim
imenom obavezali." (En-Nahl, 91).
1

Buhari, Sahih: Iman/24, 1/14; Muslim, Sahih: Iman/125, h_

107, 1/78.

Moral muslimana

Objanjenje hadisa: "Ove su osobine osobine licemjera. Ljudi koji posjeduju ova svojstva slini su licemjerima i posjeduju njihove osobine." 1
Obeanje u ovom hadisu podrazumijeva "obe~anje u
dobru. A obeanje u zlu je poeljno prekriti. Stavie,
obavezno ga je prekriti ukoliko u krenju nije vea
steta. v

""

Allah je naredio da se obaveze ispunjavaju:

"I ispunjavajte obavezu, jer e se za obavezu, zaista, odgovarati!" (El-Isra, 34).

Neispunjavanje je obaveza zabranjeno bez obzira da
li je na drugoj strani musliman ili nevjernik. Kada je
ovo sluaj s nevjernikom, onda nam je jasno da je vea
obaveza ispunjavati obaveze prema muslimanima.
Dvije su vrste krenja obeanja: prva je da se obea
bez namjere da se izvri, druga da se obea uz namjeru
da se izvri, ali sc kasnije ono prekri bez odreenog
razloga. 3
Odgovornost je vrlina plemenitih dua i principijelnih ljudi. To je pohvaljena osobina koja ovjeka ini
velikim u oima drugih.

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/47.

1/90.
' Damiul-ulum, str. 375.
1

e Fethul-bari,

146

Ahmed Muaz Hakki

Beduini kau: "Obeanje plemenitog je izravno i

blagovremeno, a obeanje pokvarenog jeste odgaanje
i izvrdavanje."
Oni, takoer, kau: "Lijepo je izvinjenje bolje od
dugog odgaanja." 1

Mustatref, 1/285, 286.

147

Savjetovanje

:.rs-.~ :&1 ~J ~)JJI -.Y'-'i 0: ~ ~~ y,i LJ>- -"t

.~1 ~.Lli" :JL; .;.;i r-L.J ~ '41 j--P '41 J~J

~i 3 ~~j_) ~l:? 3 ':&:JU !~:&1 J~ J~ jl :l)t.;

".o ",;;l.Y/
~

J.

~~

.J "//

24- Ebu Rukja, Temim b. E vs ed-Dari .c;j;_, prenosi da

je Boiji Poslanik :}lt rekao: "Vjera je savjet." "Kome, B oiji Poslani e?", upitasmo. "Allahu, Njegovoj knjizi, Njegovom Poslaniku, voama muslimana i obinim ljudima."
Muslim.'

Uzvieni Allah citira u Kur'anu Hudove ~l rijei:

A~
l~ GiGi<&,
"'(~ ~ , yy
"... i ja sam vam iskren savjetnik." (El-E'raf, 68).
Ovo je veoma znaajan hadis. On je okosnica islamskih uenja 2 , kao to emo vidjeti u komentaru. A rijei "vjera je savjet" znae: stup vjere.
1
2

Muslim, Sahih: Iman/23, h. 95, 1/74.

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/37.

Moral muslimana

Hattabi je rekao: "Savjet je rije koja se odnosi na

nekoliko stvari: dobronamjernost prema onome ko se
savjetuje. Korijen nasaha u arapskom jeziku znai oi
enje. Ova se rije koristi za med koji je ist od voska. Savjet Uzvienom Allahu znai: ispravnost vjerovanja u Njegovu jedinost i iskreno ispovijedanje Njemu. Savjet Njegovoj knjizi znai: vjerovanje u njega i
primjenjivanje njegovih uenja. Savjet Njegovom Poslaniku jeste vjerovanje u njegovo poslanstvo, pokoravanje u onome to je naredio i zabranio. A savjet obi
nim ljudima znai uputiti ih na ono to je za njih dobro. "
Ebu Amr b. Salah kae: "Savjet je rije koja obuhvata pruanje razliitih dobara savjetodavca savjetovanom kroz namjere i postupke. Tako savjetovanje Allahu Uzvienom znai smatrati Ga Jednim i pripisivati
Mu svojstva savrenosti i uzvienosti, negirajui sve
to se kosi sa tim principom; zatim kloniti se grijeeuja prema Njemu i biti Mu pokoran; voljeti radi Njega
i mrziti radi Njega; boriti se protiv onoga ko ne vjeruje, i tome slino; pozivati u to i podsticati na to ... "
"Savjetovanje Njegovoj knjizi znai: vjerovati u nju,
veliati je, potovati, na pravi nain uiti, ispunjavati
njene zahtjeve i zabrane, razumijevanje njenih uenja i
primjera, promiljati o njenim ajetima, pozivati njoj,
boriti se protiv iskrivljivanja njenog testa i protiv onih
koji je napadaju ...
Savjet Njegovom Poslaniku ~ jeste slino ovome.
T o znai vjerovati u njega i u ono to donosi, potovati ga, cijeniti, slijediti ga, oivljavati njegov sunnet, i-

150

Ahmed Muaz Hakki

riti njegova uenja, boriti se protiv njegovih neprijatelja, voljeti one koji ga vole, kititi se njegovim moralom
i etikom, voljeti njegovu porodicu i ashabe i tome li
no ...
Savjet voama muslimana znai pomagati ih u istini,
pokoravati im se kad su na pravdi, podsjeati ih na nju
i upozoravati na blag i njean nain, izbjegavati pobunu protiv njih, initi dovu za njihov uspjeh i podsticati
druge na to.
Savjet obinim muslimanima znai usmjeravati ih na
ono to je za njih korisno, poduavati ih ivotnim i
vjerskim stvarima, pokrivati njihove sramote i pogreke, pomagati ih i tititi od neprijatelja, ne varati ih i ne
zavidjeti im, eljeti im ono to elimo sebi, ne eljeti
da im se desi ono to ne elimo da se desi nama, i tome slino."
Fudajl b. Ijad, Allah mu se smilovao, kae: "Ono
to se kod nas nalazi nije steeno mnotvom namaza
ili posta. Ovo je steeno dareljivou due, istotom
savjesti i savjetovanjem ummetu."
Pitali su Ibn Mubareka: "Koje je djelo najbolje?" On
odgovori: "Savjetovanje Allahu."
Ma'mer veli: "Najbolji ti je savjetnik onaj ko potuje
Allahove propise u ophoenju s tobom."
A prvi muslimani bi, kada bi htjeli nekoga savjetovati, uinili bi to tajno. Govorili su: "Ko posavjetuje
svoga brata u etiri oka, to je savjet. Ko ga posavjetuje
pred ostalim ljudima, taj ga je izgrdio."
Fudajl b. Ijad takoer kae: "Vjernik savjetuje i po151

Moral muslimana

kriva, a grjenik razgoliava i sramoti." 1

Imam afi veli:
"Doi da me posavjetuje u etiri oka,
A ne savjetuj me u drutvu.

j er, savjetovanje meu ljudima je vrsta

Kuenja

koje ne elim

uti.

Ako se ne sloi i ne poslua me,

N em oj se uditi ako tvoj savjet ne prihvatim. "2
Imam afi je takoer veli: "Ko prui savjet svome
bratu tajno, taj ga je posavjetovao i nakitio, a ko mu
prui savjet javno, taj ga je otkrio i naruio." 3
Prenosi se da je Derir poslao svog roba da mu kupi
konja. "On dogovori da za jednog konja plati tristo
dirhema i dovede i njega i gazdu kod Derira da se pogadaju. Derir ree vlasniku konja:
'Tvoj konj vrijedi vie od tristo dirhema. Hoe li ga
prodati za etiristo?'
'Ako tako kae, oe Abdullahov', odgovori ovjek.
'Tvoj konj vrijedi vie od toga. Hoe li ga prodati
za petsto?', kaza Derir.
'Ako tako kae', ponovi ovjek.
1

2
.1

V.: Damiul-ulum vel-hikem, str. 68-71.

Divan imama afija, str. 56 .
Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/24.

152

Ahmed Muaz Hakki

Zatim su se 'pogaali' sve dok se cijena nije popela

na osamsto dirhema. Derir je za taj iznos kupio konja. Kada su ga pitali zato je tako postupio, on ree:
'Ja sam se zarekao Boijem Poslaniku ~da u savjetovati svakog muslimana.' 1
Derir je govorio svome prijatelju: 'Znaj -da je ono
to uzimamo od tebe bolje od onoga to ti dajemo, pa
ti izaberi."' 2

1
2

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/24.

Fethul-bari, 1/139.

153

Nareivanje

dobra i

odvraanje

od zla

~f ~ ~fJ WIJ.)AL~ .)t~f ~~

~:J L;-~ :&1 ~J- l;?J..G-1 ~<:?.i :f' -\o

~

J o

"

uJ,

~<..SIJ~ :J~ ~.J~ .W\

.". ". ". :.-

.....,,

"..

J-..o .W\ J_,...., J

:~::.~.~,J ~u ....;L.._jj :~~.'.. ~J ~L9.o..G~,~~~~q (<Y.

s:-

~ ~

".. ".. ..:..

".01/.')1\ ~~ J.u~/ .~ lij

/ ~;
J /; ;
25- Ebu Seid el-Hudri 4}-: veli: "uo sam Boijeg Poslanika ;if kako govori: 'Ko od vas vidi neko loe
djelo, neka ga promijeni rukom. Ako ne moe rukom, onda jezikom. Ako ne moe jezikom, onda
srcem. To je najslabiji iman."'
Muslim'

Uzvieni Allah veli:

P'

j)

,9-

"./

_j.

j.

~J~~ 5J~~j ~~ JJ5}---4. Gi ~ flj~

"..,

"

oJ.

,.,. ,

"...

,..- -'

".. .J.

~5~1 ~ ~.Jij p1 ~ 5.Jg::j

"I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla odvraati oni e jta ele postii" (Ali I mran, 104);
1

Muslim, Sahih: Iman/20, h. 78, 1/69.

Moral muslimana

"Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio:

traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih
odvraate." (Ali 'Imran, 110).
Rijei "neka ga promijeni" jesu preporuka. O tome je
ulema jednoglasna. To je takoer savjet koji predstavlja vjeru. Nareivanje dobra i odvraanje od zla jeste
farzi-kifaje- kada jedan dio drutva izvri tu obavezu,
ona spada s ostalih, a kada bi je svi ostavili, onda bi bio
grjean svaki onaj koji je mogao izvriti to djelo bez
zapreke ili straha. 1
Nareivanje dobra i odvraanje od zla ne odnosi se
samo na odgovorne ljude, funkcionere. Ovo je dozvoljeno i pojedincima muslimanima. Zatim, nareuje i
zabranjuje onome ko poznaje to o emu govori. Ovo,
opet, zavisi od predmeta o kojem se govori. Ako to
spada u vidljive obaveze ili poznate harame, poput
namaza, bluda i sl., tada ga svi muslimani poznaju. A
ako to spada u precizna pitanja koja se tiu naunog
razmatranja, onda obini ljudi ne smiju ulaziti u to.
Oni ne trebaju to osuivati, ve uenjaci. Oni pak
osuuju ono to je zabranjeno, po konsenzusu uleme.
Ono o emu postoje razliita miljenja ne treba da
osuuju. Ali, kad je rije o preporuci postupka u vidu
1

V.: Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/23-25.

156

Ahmed Muaz Hakki

savjeta, kako bi se izbjeglo razilaenje" (u miljenju),

to je lijepo i poeljno, kada se ini na blag nain. Onaj
ko nareuje dobro i odvraa od loeg treba biti blag
kako bi lake postigao cilj i poeljno je da ima ovlatenje za to od dobrih i vrijednih ljudi. 1
Znaj da je ovaj metod znaajan i da na njemu poiva
nareivanje. Boiji Poslanik ~ oslikava nam vanost
nareivanja dobra i odvraanja od zla kroz rjeitu metaforu o putnicima na lai:

1~1 i}~-~ ~\)\J .&1 ~JJ>- Jy ~WI ~

l l :

i , g ;,

~~

-'a lft )\.pi l, g ;, ., l..,..)

. L,.:,~ ~
~
1

~~\Jr .. Ul~ 1~1 l~ l ~i

~~;__;~J .u_;>-~

l r.

J ~..Ul .JLS:;

J l:..9_;>- L;\) :\)w -~_,;

\Jl...:>-i .J G-~\~\)~\) L. J~ ~J..:. 0~ ,l;j _,;

~
~ .

\~J
\~tt:
J-Ji~ l...r
l

r.

"Primjeri onoga ko potuje Allahove zakone i onoga ko ih kri nalik su ljudima koji su vukli kocku
oko toga gdje e se voziti na lai. Tako su jedni dobili mjesto na palubi, a drugi u potpalublju. Oni iz
potpalublja dobavljali su vodu od onih iznad njih,
ali je to onima s palube smetalo. Pomislie da bi bilo bolje da probue rupu u trupu broda i da tako

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/22-23.

157

Moral muslimana

dobavljaju vodu kako onima gore ne bi smetali.

Ako bi ih ovi sa palube pustili da rade to to su naumili, svi bi stradali, a ako bi ih sprijeili, spasili bi
i sebe i njih. "1
Sa druge strane, kada se zlo umnoi, kazna e obuhvatiti i dobre i loe. Ako oni ne sprijee nepravdu,
Allah Uzvienih moe ih sviju kazniti. Kae Uzvieni
Allah:
,..... ,Sl

J.

j.

y.

o,...,

a i .....,
:,1 ,..,_r-4
o 1 :~::,-~tU::- ..Ul ~A
J'l :i:-:;'~-/ ,.~ /
v- ....,.,r-:_ ~ ~-_)
~ y
,..,

~H

;:I.,J\1-:,.., ,,,..,

~,..-

1..-)~.g

.~

'

,a
,.., ~

"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naredenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili
da ih patnja bolna ne snae." (En-Nur, 63).
U hadisu se kae:

_;f .jj1:.;, ~~~:::r_; -~J~~ ~~t:J ~f: ~ ~~~_;

~r ; J;:;--~
.s,. , 'Lw0i JW':&i -.Y"'":
~ <- Y.:''l
~
. ,. , r:<T~~
':7.~

-~~~~

"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, naredivat ete dobro i odvraat ete od zla, ili e vam Allah Uzvieni poslati Svoju kaznu, pa ete Ga moli-

Buhari, Sahih:
h. 2173, 4/470.

158

Uee/6,

3/111; Tirmizi, Sunen: Smutnje/12,

Ahmed Muaz Hakki

ti, a On vam dove nee usliavati. "1

A opis zabrane i njegove stepene objasnio je Poslanik ~ u naslovnom hadisu: "... neka ga promijeni rukom. Ako ne moe rukom, onda jezikom. Ako ne moe
jezikom, onda srcem." Rijei "srcem" znae da to osudi
srcem. Tako se ne moe izmijeniti zlo, ali to je jedino
u moi ovjeka. "To je najslabiji iman" znai, a Allah
najbolje zna- iman koji donosi najmanje plodova.
Onaj ko nareuje dobro i odvraa od zla treba biti
siguran da izmjena toga rukom nee dovesti do veeg
zla. U suprotnom, obavezan je suzdrati se i ograniiti
samo na rijei, savjetovanje i upozoravanje. Ako postoji bojazan da e i rijeima proizvesti neki negativan
efekt, onda e osuditi to djelo svojim srcem. 2
Uzvieni kae:

111;u-~ ;., 0A
~.J-t~--~
i'~
:i-:0:--JJI
r ..r:z.: ,
- ,-..-- l~

1--q
t;~
"t': "r

"" o Jo o"" o

,~~

"O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, nee vam nauditi onaj ko je zalutao!" (ElMaida, 105).
Ebu Umejja e-abani kae: "Pitao sam Ebu Sa'lebu
el-Huenija o tome, pa mi on ree: 'Tako mi Allaha,
1

Tirmizi, Sunen: Smutnje, h. 2169, 4/468 uz napomenu da je

ovaj hadis hasen.
2
V.: Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/25.

159

Moral muslimana

pitao sam o tome iskusnoga. Pitao sam Boijeg Poslanika i on mi je rekao:

__.

o~,_.,.

-:'

'-" "."..

__. oJ.

,.".-

o /

."-,.,..- ,..-

j o_...-

,......o

~\)\.)l~ -~1 (/' ly~~~l:.JJ -~J;J~ lj~\

,.....

J-5

,.....

.......

o_,.,

J.

tS~
~~L3 -~J~ Q~3 ,\..:~tS_;;_;-~~~
"
'. ;)u .~r
-:11 ~/ ~ ~~. ~
,4Jt/ t/
~ .
,. . i _J--"'-' 'y>-~ J / /
/ " /"'t. . Y.;.,. . tS; )
1

,Gill,

u--:/

_...o

",...

J.o

1:::.
.:.'~11 1:.,-:
y., ~-'1
/~u---~(_}'"""';~~
,.....
'-1

J.

".. .

:<l::.~

.r-.--~

_.....o

,.....

[:.~.

J.

".....

1-:-::..-:-~/.

o......-

LoG\

:<~1//

r-::-JJ
o ~ J.o
....,
l [:.,
.
-

cf-; u~ . J~ -t:" cf-;~

'Nareujte jedni drugima dobro i odvraajte od
zla. I kada vidi da krtost vlada da se prohtjevi slijede, da se ovaj svijet najvie cijeni, da se svako divi svome znanju, onda uvaj samoga sebe i pusti
druge, jer pred vama su dani kada e strpljenje biti
poput dranja eravice. Onaj ko bude inio dobra
djela u tim danima imat e nagradu za pedeset ljudi koji danas to djelo izvravaju. 11111

Tirmizi, Sunen: Komentar Kur'ana/6, h. 3058, 5/257, 258, uz

napomenu da je ovo hasen-garib hadis.

160

O milosti
~"~,~~~

~~l~- 4...:..9 .&1 ~J- .&1 ~

" -~_;-:. ":t

-"i

:.r. _r..y:- (_;>-

" if " .J'-:

~ _;-:. :t

L!!

26- Derir b. Abdullah 4b prenosi da je Boiji Poslanik :_.f/trekao: "Ko ne bude prema drugima milostiv,
nee se ni prema njemu biti milostivo."
Muttcfekun alejhi'

Uzvieni kae:
'Gl;. o

"""

-:;;

'Gl

y.

~~~~~l J-.:P ~~~i~ ~+Jij .&1 J.,?~ j~~

~~
"Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni
meu sobom." (El-Feth, 29);

"... a prema vjernicima blag budi." (El-Hidr, 88).

Biljei Muslim iz drugog izvora, putem Ebu Hurej1

Buhari, Sahih: Propisi/27, 7/78; Muslim, Sahih: Vrijednosti/lS, h. 66, 4/1809.

Moral muslimana

re,
da je Akra b. Habis vidio kako Poslanik~ ljubi
Hasana, pa mu ree: "Ja imam desetero djece i nijedno
nisam poljubio." Boiji Poslanik~ ree mu na to: "Doista onaj ko nije milostiv nee ni doivjeti milost." 1 N evevi komentarie: "Ulema je rekla da je ovo ope pravilo koje se tie djece i drugih ljudi." 2
U naslovnom hadisu vidi se podsticaj na samilostan
odnos prema svim stvorenjima. "U to ulazi vjernik,
nevjernik, vlastita i tua stoka. U milost se ubraja i redovito hranjenje i napajanje ljudi, olakavanje tereta i
nekanjavanje udaranjem." 3
Musliman je duan pridravati se ovog pnnCipa u
ophoenju sa svojom braom, kako bi prema njemu
Allah Uzvieni bio milostiv:

r-

. >-lr )\o~~~.&\
_r.. \;l
"Allah e, od Svojih robova, biti milostiv prema
milosnima"+.
'

-~~':Jil~)lt.?':JI
"Samo nesretnik nema milosti. "5
Ophoenje

s milou jeste jedna od karakteristika

Muslim, Sahih: Vrline/lS, h. 65,4/1808, 1809.

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 15/77 .
.\ Fethul-bari, 10/440.
1
Buhari, Sahih: Sahrane/33, 2/80.
" Ebu Davud, Sunen: Edeb/66, h. 4942, 5/232.
1

162

Ahmed Muaz Hakki

islamskog drutva. Uzvieni Allah kae:

~j.O

,..-

.r:;

j.

/,Sl/t

~~~~~~~~~~i~~+Jij .&lJ~~~~

~rf::

"Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni

meu sobom." (El-Feth, 29)
A Boiji Poslanik~ veli:
J. ,....

. (....)"'"

y.

,....,

d ...::.....::;L. I l~-::.-~ \;u/

3 ~
\" ~/

,. . .

1/~/

..r 3

...,

~
\"
/

-::"' ILx:.J-1 ~L::.U //IJ....ir.,ll o.~

~-/
/

_;-;.

,. . ,

Y.,.,-

~~/~. ~-: ~~~ t~-::.

y u... ,... ~Y' (..)

G/(--::
~~~~~
/~
.
/

.~lj
"Vjernici su u svojoj ljubavi, meusobnoj milosti i
brizi poput jednog tijela - kada se jedan organ razboli, cijelo tijelo obuzme nesanica i groznica. "1
Boiji Poslanik ~ najbolji nam je primjer. A on je
bio milostiv i osjeajan. Enes b. Malik ~ veli:

~~ ~- .&1 ~_,__:J~~~~~ Ji 0l5L~1 ~J~

/

-~// ~
3

/~

"Nisam vidio ovjeka koji je milostiviji prema siromasima od B oijeg Poslanika ;;t. "2
1
2

Muslim, Sahih: Dobroinstvo/ll, h. 66, 4/1999, 2000.

Muslim, Sahih: Vrline/15, h. 63, 4/1708.

163

Moral muslimana

Ova milost nije bila usmjerena samo na djecu, ve i

na odrasle. Tako je dobio osobinu u Kur'anu:
"i~
~-~~---:
~~\.,~
'~.J W.J.J.J ~..r :.r

"Prema vjernicima je blag i milostiv." (Et-Tevba,

128).
Reeno

je:

"J edan od znakova plemenitosti jeste mi-

lost, a jedan od znakova prezrenosti jeste osornost." 1

Muhadarat el-udeba, 1/225.

164

injenje i vrijednost zikra

~J ~;w, ~j~~~

~l J \j :J \j
...

-;;;

/.

c.:..Y

:t l ~J ~~\j l !.5"' JA ':?.i (f'

y. o

...

-;;:;

y. /

-~v

:r-L3 ~ .&1 ~
lolo'

':1 ~j_JI_) ~J_?~ ~j_JI ~"

".,: }13 ~l~ -~J~

27- Ebu Musa el-Eari -~kae da je Poslanik J!! rekao: "Primjer onoga koji spominje svoga Gospodara i
onoga ko Ga ne spominje jeste kao primjer ivog i
mrtvog."
Buhad

-:

:l_ l-; :;--:u..>"~~

. :: ~
J ~--J ~
__ J. ~.!.L~
.Jr<;\"J
~-~~WI.} ~~j ~LP'llj j.lli~ ~~~
P.

"..

..0 ",.-

",..,

o"....

,.,.., ".,,...,.

J.

~~vJ

--

"I spominji Gospodara svoga ujutro i naveer u sebi, ponizno i sa strahopotovanjem i ne podiui
jako glas, i ne budi nemaran." (El-E'raf, 205);

~5.,.;J~ ~ 1:2liiJ;511j~
"]Allaha mnogo spominjite, da biste postigli to e1
2

Spominjanje Allaha i sjeanje na Njega.

Buhari, Sahih: Dove/66, 7/167.

Moral muslimana

Zite." (El-Dumu'a, 10);

' ~- '
o:~o.' o' J-.-~J

1 ~1lt:f-l
' lJ-!$/
;s-J.~~ ll ...rJ. /'l "-""""
"' -.~..u
V~
~ " 1;_5"' ~ ---~ll
4.1)
...:..0
"'....
u
.. "".,
,.,..
0

~.~

.J

~~fj
"O vjernici, esto Allaha spomzn;zte i hvalite, i
ujutro i naveer Ga veliajte." (El-Ahzab, 41, 42).
Tri su vrste zikra:
prvi je zikr jezikom, a pod tim se podrazumijevaju
"rijei velianja, hvale i uzdizanja; drugi je zikr srcem i
dubokim razmiljanjem o dokazima Allahovog bia i
svojstava, o dokazima koji se tiu propisa o obavezama i zabranama i o tajnama Allahovih stvorenja, a trei je zikr ekstremitetima, tako to e oni biti posvee
ni ibadetima". 1
Ovo znai da "plemeniti in zikra nije ogranien
samo na hvaljenje, izgovaranje rijei 'la ilahe illallah' i
velianje Allaha. To je svaki postupak koji je u skladu
s Allahovim propisima, kao to je rekao Seid b. Dubejr "t*' i drugi uenjaci.
Ata', Allah mu se smilovao, rekao je: 'Mjesta gdje se
ini zikr jesu mjesta halala i barama, kako da se kupuje, prodaje, klanja, posti, sklapa brak, razvodi, obavlja
hadi tome slino."' 2
Najbolji zikr jeste onaj koji se istovremeno ini je1

Fethul-bari, 11/211.
Ezkar, str. 7.

166

Ahmed Muaz Hakki

zikom i srcem. Ako su razdvojeni, onda je zikr srcem

bolji. Ali, ne treba se ostaviti zikr jezikom, uz zikr srcem, iz bojazni od licemjerja. Treba se posvetiti i jednom i drugom i time teiti Allahovom zadovoljstvu. 1
U naslovnom hadisu vidimo kolika je vrijednost
spominjanja Uzvienog Allaha. Onaj ko spominje
uporeen je sa ivim ovjekom, koji odie ivou, a
onaj ko ne spominje nalik je mrtvacu. "Kae se:
'Slinost sa ivim i mrtvim jeste u koristi koje imaju
oni koji se drue s onim ko spominje i bojazni koju
osjeaju njegovi neprijatelji. To nije sluaj s mrtvacom."'2 Zikr ima mnogo koristi. Neke od njih su:
- oni koji spominju Allaha prednjae u dobru i visokim stepenima. U hadisu stoji:
,..,...

ul'

........

,...,.y.

j.

y.

,. . ,

:Ju !~.w1 J~)~ 03.);_..a1 ~.;3 :l_,.l\.9 -03.)~1 ~

.~\_?IlJI_) \-4:&1 ~3~\lJI
"Prednjae povueni." "Ko su povueni, Boiji Poslanie?"- upitae. "To su oni ljudi i ene koji mno-

go spominju Allaha. "3;

- zikr je vrsta utvrda ovjeku. Boiji Poslanik~ veli:
~

4.\l

LIJ J5
,.,... ,......

~" ~
/

o.J~j.

s;

/ iY.. J5 C Y. J ~~~
w;.

o/

Y.

Y.

~/

o/

V.: Ezkar, str. 6.

Fethul-bari, 11/211.
3
Muslim, Sahih: Dova/l, h. 3, 4/2062.
2

167

Moral muslimana
/

y/

~/~ll

. '~r

~J~~'-?

. 0\11 Y"'-?'~
.,.. o::
OI//~ ~/':1
lli
e~ l?/

J~)

.~o::~~~ J ~.::..r/ _;~ ~ 1:1\: A-~-~~

I.S" ~ l "' _;-4
G~ c:.;r"Svako ko ujutro i tzaveer tri puta izgovori rijei:
'U ime Allaha, uz Cije ime ne moe nakoditi nita
na Zemlji i nebu, i On sve uje i zna' - nee mu
nakoditi nita."

Zato vidimo da Boiji Poslanik ~ nareuje zikr i

kae:

y. J J-.:.S dJ~~ 00 .&1 lj_?.G 0i r5_;-4t

j_;->-i ~ :._ra>- jY Ji 1~1._;:.:-ls-\f"" o)i J JM\
':110~\ :r ~j~ ':1 ~~ ~.15::; -~ ~
c__r>-

.JGu .&1 _?~

"Nareujem vam da spominjete Allaha. T o je kao
ovjek kojeg slijedi neprijatelj ubrzano, a ovaj ue
u dobro zatienu tvravu i zatiti se od njega. Isto
tako, ovjek ne moe sebe zatititi od ejtana osim

spominjanjem Uzvienog Allaha. "1;

- zikrom se odvezuju ejtanovi uzlovi. Boiji Poslanik
kae:

Tirmizi, Sunen: Primjeri/3, h. 2863, 5/148, 149 i napominje da

je ovaj hadis hasen-sahih-garib.

168

Ahmed Muaz Hakki

l ' \_ u-::l 'l~

:l -:K:, o~ l ( l
~
'--1'"
"'
u- u-- ~. 0 ~ --~
"'
r_

u-:-r
y

L.o

-;:::-

y 0~ o~ ~~ JL.u .ttl ;s;:;~\~~ ,jj)L;

,_9.,...-

"""

J.

~~t.;

";;o

ty.

J./ J.

<JJ

o -;;

/"""

oY.

_,,.....,.....

-;:;;

Vl.....- o )l

o -;;;

4-15 ~~ ~~ ~ 0~ o~ ~l
.~JG u---'
?.q ~
/ f~l,) .u---'
?.q ~
~
~
. ~
o

"ejtan kod potiljka svakog od vas zave; tri vora

dok spavate i dobro ih uvrsti: 'No je duga i spavaj!' Ako ustane i spomene Allaha, razvezat e se
jedan vor. Ako uzme abdest, razvee se drugi, a
ako klanja, mai e se i posljednji uzao, i ovjek e
biti io i prijatan. A ako ne uradi ove stvari, bit e
lo i lijen. "1
Allah spominje onoga ko Njega spominje i on kod
Allahfl, )ma, -yrlo veliku vrijednost i visok poloaj:
~;.s:?~i 1)).?~\j, "Sjeajte se vi Mene, i ja u se vas sjetiti." (El-Bekara, 152).
- zikr je hrana za srce i duu. Bez njega ovjek gubi
svjetlo i ivost i postaje nalik na mrtvaca;
- zikr poveava ljubav prema Allahu u srcu i uzrok je
Allahove ljubavi prema ovjeku;
- zikr budi strahopotovanje prema Allahu~;
- on je uzrok smirenosti i stabilnosti:

Buhari, Sahih: Noni namaz/12, 2/46.

169

Moral muslimana

"A srca se doista, kad se Allah spomene, smiruju!"

(Er-Ra'd, 27);
- zikr je uzrok uspjeha:

~~.,..~~ ~ 1::&11Jj11j~
"I Allaha mnogo spominjite, da biste postigli to elite" (El-Dumu'a, 10).
Mnogo je hadisa koji govore o vrijednosti velianja
Allaha, hvaljenja i zahvale. Ovdje ih ne moemo navesti sve. Ko eli saznati neto vie o tome, neka se
obrati knjigama o zikru.
Propisi zikra:
l. onaj koji ini zikr treba se maksimalno upristojiti. Ako sjedi, treba se okrenuti prema kibli, biti skruen i smiren. Ako spominje Allaha u drugaijem poloaju, nije uinio nita runo niti zabranjeno, ali ako to
uini bez razloga, onda je propustio ono to je bolje;
2. mjesto na kojem se obavlja zikr treba biti isto.
Ovo je najbolji nain da se ispotuje zikr i Onaj Koji
se spominje. Zbog toga je vrijedan zikr u damijama i
asnim mjestima;
3. ovjekova usta trebaju biti ista. Ako u njima ima
zadaha ili zaostataka od hrane, treba to otkloniti et
kicom. Ako to ne uradi, pokueno je, ali nije haram;
4. zikr je lijepo initi uvijek osim u stanjima koje
propisi izuzimaju, kao prilikom obavljanja nude, za
vrijeme spolnog openja i dr.;
5. cilj zikra jeste prisebnost i tome treba ovjek te-

170

Ahmed Muaz Hakki

iti, i zato treba razmiljati o onome to izgovara i biti

SVJeStan toga;
6. onaj ko ima redovit termin za zikr, odreeno vrijeme noi ili dana, nakon namaza ili u nekoj drugoj
prilici, i propusti jedan zikr, treba ga nadoknaditi i
obaviti ga kada bude u mogunosti, ne zapostavljajui
ga. J

V.: Ezkar, 8,9.

171

Pravednost

J.w.lf ttJJ.l ~ ~~

Ju :Ju-~ .&1 ~)- j_r-9 0: .&1 ~ ~ _,A

,j-Y (,JY ~_;:t:;; j.P 4111 ~ ~~ 01 :~ 4111 J_,....,)
o

Y.

,."...,

~0 I..GS-:

u" /

y /

_,. .,

,.... "...

....-o

"....

,.....

o.J

';/

"

"....

~,}l/

e;/

..U\(,'~--~.l;ili"(,
t.:/~
~ 0-!. /
--~ ~
/ j r._r; j J

._;."1\
"
_r ~

iJ
/

".1)3 ~3 (,~'3 (,~

28- "Zaista e pravedni biti na minberima od svjetla
na desnoj strani Premilostivog, a Njegove obje ruke
su desnica. To su oni koji su pravedno sudili u
vlasti, svojim porodicama i u onome za to su bili
zadueni."
Muslim'

Uzvieni kae:

"':
<:~ Jd'.J .s.r:1/jy~
""t:r-:: -o

"I nareeno mi je da vam pravedno sudim." (Eura, 15);

Muslim, Sahih: Namjesnitva/S, h. 18, 3/1458.

Moral muslimana

"I budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli."

(El-Hudurat, 9).
Pravednost" (4.l~:i;..li) u arapskom jeziku ukazuje na
jednakost i prevodi se prema kontekstu. Rijei J:U. i
J~ imaju slino znaenje, s tim to se prva koristi kod
skrivenih stvari, poput propisa, kao to je reeno u ajetu:

"... ili da se iskupi time to

postiti." (El-Ma'ide,

95).
"A rijei J~ i~~ odnose se na stvari koje se mogu
ulima osjetiti, poput teine, broja ili zapremine. Pravednost, znai, predstavlja jednakost u naplaivanju
dobra dobrim, loeg loim. Dobroinstvo je da se na
dobro uzvrati veim dobrom, a na zlo manjim zlom." 1

Naslovni hadis znai da ova vrijednost i poast pripada "onome ko je pravedan u odgovornosti koju nosi:
u namjesnitvu, suenju, raunanju, u brizi o siroetu,
milostinji, vakufu i obavezama koje ima prema svojoj
porodici i sl." 2
Zato vidimo da Uzvieni Allah nareuje Svome Poslaniku ~ da bude prayedan: "I nareeno mi je da vam
pravedno sudim." (E-Sura, 15). Nama je takoer nareeno da pravedno postupamo s ljudima:
1

Termini, str. 325.

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 12/212.

174

Ahmed Muaz Hakki

"I kada ljudima sudite, da pravino sudite." (EnN isa, 58).

Ne smijemo ostaviti mjesta nahoenju u naim sudovima. Pravedno moramo postupati u svim situacijama, pa i kada je to nau tetu ili tetu naih blinjih,
poput roditelja i rodbine:

"O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i
roaka, bio on bogat ili siromaan, ta Allahovo je
da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako
ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedoili ili svjedoenje izbjegavali, pa, Allah zaista
zna ono to radite." (En-Nisa, 135).
Ovaj princip moramo primjenjivati i prema ljudima
koji su nam najmri:

175

Moral muslimana

"O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i

pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema
nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie esti
tosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to
inite!" (El-Maida, 8)
Izreke kau: "Pravednost vladara bolja je od plodnosti vremena"; "Kada vladar odstupi od pravde, podanici odstupaju od poslunosti."
Jedan namjesnik Omera b. Abdulaziza JJ alio se u
pismu na loe stanje njegovog grada, traei mu sredstva za obnavljanje. Omer mu odgovori: "Shvatio sam
tvoje pismo. Kada proita ovo to ti ja piem, utvrdi
svoj grad pravednou i proisti njegove puteve od nepravednosti. Tako e ga obnoviti! Selam!" 1
"Kada je Omer b. Abdulaziz preuzeo hilafet, odluio je ispraviti nepravde, pa je poeo od svojih ukua
na. Sakupili su se kod njegove tetke po ocu koju je on
izdravao i traili su od nje da govori. Halifa joj ree:
'Doista je Boiji Poslanik~ hodao jednim putem. Kada ga je Allah uzeo k Sebi, njegovi su ashabi ili tim
istim putem. Ali, kada je Muavija uzeo stvari u svoje
ruke, poeo je etati lijevo-desno. Nema druge, ako
me Allah poivi, vratit u se na put kojim je hodo Boiji Poslanik ~ i njegovi ashabi.' Tetka mu ree:
'Bratiu moj, bojim se da ti oni jednog dana ne uine
naao.' On odgovori: 'Ako se bojim bilo kojeg dana
1

Mustatref, 1/158.

176

Ahmed Muaz Hakki

osim Sudnjega, ne zatitio me Allah od njega!"' 1

Mustatref, 1/160.

177

Iskrenost
\j.-a.lf~~

29- Abdullah b. M esu d .c.j prenosi da je B oiji Poslanik :}lr,rekao: "Doista iskrenost vodi dobroinstvu, a
dobroinstvo vodi u Dennet. ovjek e govoriti
istinu sve dok se ne upie u iskrene. A dpista la
odvodi u grijeh, a grijeh vodi u Vatru. Covjek e
govoriti neistinu sve dok se kod Allaha ne upie u
l asee. ll
v

Muttcfekun 'alejhi 1
,A-:

~~~~----l ~ -~--:J.,d ~:~~:i-:-

""\~--

Y.rJ

..Ul t--4t;~
'1':: -"~'

_JA-J ~ ~--

"O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su

1

Buhari, Sahih: Edeb/69, 7/95; Muslim, Sahih: El-Birr/29, h.

103, 104, 105,4/2012, 2013; Tirmizi, Sunen: El-Birr/46, h. 1981,
4/347.

Moral muslimana

iskreni!" (Et-Tevba, 119);

A ~

"'

"'"'"''

'--

----~

,~l~ 5~ .WII}..l..O .Jlir

"Bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni."
(Muhammed, 21).
Iskrenost je skladnost izmeu rijei, osjeanja
onoga o emu se govori. 1
Ulema kae da ovaj hadis znai to da iskrenost upuuje na injenje dobrih djela, lienih ieg loeg. A dobroinstvo je izraz koji obuhvata svo dobro. Dobroin
stvo" ().1) neki tumae i kao Dennet. Moe se
prihvatit! da ova rije ima znaenje i dobro djelo i
Dennet. A la vodi u grijeh.
Ovim hadisom podstie se na iskrenost. Onoga
kome iskrenost bude navika, Allah e upisati u iskrene.-"
Iskrenost je jedna od neophodnosti ljudskih drutava. Ona je osnova zgrade drutva bez koje bi sve veze u drutvu bile pokidane. Ne moe se zamisliti drutvo koje meusobno ne sarauje na principu iskrenostl.

Iskrenost je jedna od ljudima priroenih osobina. U

prilog ovome dovoljno je navesti da dijete, kada mu
priamo o iskrenom ovjeku i o lacu, iskazuje ljubav

Fethul-bari, 10/507.
:.>V.: Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/160.

180

Ahmed Muaz Hakki

prema iskrenome, a osuuje laca.

"Maverdi je rekao: 'Pitao sam Ebu Abdullaha, Ahmeda b. Hanbela:
ime se moe stei da ovjek postane uven?
Iskrenou - odgovori Ahmed b. Hanbel - iskrenost je povezana sa plemenitou."' 1
Fudajl b. Ijad veli: "Niim se ljepim ljudi ne mogu
okititi od iskrenosti." 2
Bilal je prosio jednu djevojku iz Kureja za svoga
brata i rekao je njenoj porodici: "Mi smo, kao to znate, bili dva roba, pa nas je Uzvieni Allah oslobodio.
Bili smo u zabludi, pa nas je Allah uputio. Bili smo siromani, pa nas je Allah obogatio. Ja prosim vau
kerku za moga brata. Ako je date za njega, neka je
hvala Allahu. Ako nas odbijete, niko nije vei od Allaha." Oni se poee meusobno dogovarati, govorei:
"Bilal je od onih iju prolost i hrabrost znamo. Znamo koliko ga je cijenio Boiji Poslanik ~. Dat emo
nau kerku za njegovog brata." Kada su se vratili, brat
mu ree: "Neka ti Allah oprosti, zar nije bilo bolje da
si spomenuo nau prolost i junatvo koje smo pokazali uz Boijeg Poslanika ~ a da si preutio ostalo?"
"Brate moj, ja sam istinu rekao i istina te oenila." 3
Ismail b. Abdullah el-Mahzumi kae: "Abdulmelik
1

Tabekat el-hanabila, 1/85.

Hil-ja el-evlija, 8/109.
3
Mustatref, 1/356.

181

Moral muslimana
b. Mervan naredio mi je da njegove sinove poduavam
iskrenosti, kao to ih poduavam Kur'anu i da u njih
usadim odbojnost prema lai." 1
Rib'i b. Harra nikada nije rekao la. Iz Horasana
su mu doli sinovi, koji su poinili nedjelo, a kazna im
je bila odgoena. Dounik doe Haddadu i ree
mu:
O vladaru! Ljudi misle da Rib'i b. Harra nije nikada rekao la. Doli su mu sinovi iz Horasana, a poinili su nedjelo.
Dovedite mi ga- naredi Haddad. Kada je doao, ree mu:
Stare!

ta eli?
ta su tvoji sinovi poinili?
Pomo je u Allaha! Ostavio sam ih kod kue.
Neu ih, tako mi Allaha, kazniti zbog tebe. Neka ti

ih. 2

Mekarimul-ahlak, br 122, str. 27.

: Mekarimul-ahbk, br. 122, str. 29, 30.

182

Zabrana laganja - ~~'fl!!~~~

-~.&l~ J - ~LJilr. _}~ lr. .&1 ~e:./'

-i.

05

~3 .l.a.JL>- ~~~ts~ ~~)":J~~ ~101

. __:;_;- JL..i; .__.,~u ..:...;ts':~~
w ..:...;ts
u
-::;

'-"

)51,......

r::::

"-"

,/

~"...-

\1

~/

,.., ....,..,.

<>::i.l- ~\.y ~~~ -~15 .;:;. 1~13 -~l>-~~~~!:~~

".~ ~l>-1~!3
30- Amr b. el-As, r. anhuma, prenosi da je Poslanik &
rekao: "Ko posjeduje etiri osobine, pravi je licemjer. Ko bude imao jednu od tih karakteristika imat
e osobinu licemjera sve dok je se ne okani: kada
mu se povjeri iznevjeri, kada govori lae, kada mu
se neto povjeri iznevjeri i kada se svaa prevri
m;eru.
Muttcfckun alcjhi 1

Uzvieni je rekao:

"Ne povodi se za onim to ne zna." (El-Isra, 36).

Buhari, Sahih: Iman/24, 1/14; Muslim, Sahih: lman/25, h. 58,

1/78.

Moral muslimana

Znaj da je la jedna od najopasnijih bolesti koje

mogu zadesiti drutvo. To je moralna devijacija koja
nanosi veliku tetu. Ne moe se ni zamisliti drutvo
koje meusobno sarauje na osnovu lai.
La je jedna od osobina licemjera, kao to je reeno
u naslovnom hadisu, a "laac lae zbog nepotovanja
prema sebi." Iz tog razloga, to je osobina koju musliman ne moe posjedovati.
:

1 ;
u--::-

"Ju

~LiL: .)-"
110Y'7.
<'.l .&1
. . (.Y

~~~..LS :r Ji l 0~1 :J;

J .)-'-"J L" !J.:'

1;

r :J l;~~ :rJi l 0~1

.'l:Jl;
Pitali su B oijeg Poslanika :tt. "M oe li vjernik biti
kukavica?" "M oe", odgovorio je. "Moe li biti ktica?" "Moe", odgovorio je. "Moe li biti laac?" "Ne
moe!", odgovorio je B oiji Poslanik~: 1

Jl ~~J-l>. 0LS ~" L.Jl; ~ .&1 ~J~\.;:. :.r0L5 ..u.JJ '1..;-'..Ls:J\

:.r-o ~J~ .&1 J..o .&1 J.)-'-" J

a_;\~ J:-~ J J\~\; ~l5J\ o~ ~..;-'~ ~ ) \

""
-~Y"\..
~ u..G- 'l"
J..9

l m am Malik, Muvetta: Poglavlje o iskrenosti, h. 1816, str. 71;

Jbn Ebu-Dun'ja: Mekarimul-ahlak, h. 147, str. 32 i iz drugog
izvora h. 14, str. 31.
1

184

Ahmed Muaz Hakki

Prenosi Aia, r. anha: "Nita Boijem Poslaniku

nije bilo mrskije od lai. Kada bi neko slagao u
njegovom prisustvu, on bi to pamtio sve dok ne bi
uo da se taj ovjek pokajao. "1
Kao to ljudi zaziru od lai zbog tekih posljedica
ovog zla po jedinku i drutvo, i meleki takoer zaziru
od nje i njenog smrada:
"

Jo

"': .. ~ ~ ~ 0-" ~ ctlll ~~L;~\ ~l5 1~1

"Kada ovjek slae, melek se od njega udalji na milju, sklanjajui se od smrada koji taj la iri. "2
La je la, bez obzira da li je t,eena u ozbiljnosti ili
ali, odrasloj osobi ili djetetu. Stavie, ako se djetetu
kae: "Evo ti", pa mu se ne da, izreena je la. 3
Najvea je la da se slae na Allaha. Uzvieni je rekao:

Tirmizi, Sunen: El-Birr/46, h. 1973, 4/348, uz napomenu da je

ovaj hadis hasen.
2
Tirmizi, Sun en: El-Birr/ 46, h. 1972. Ovaj had is je, po njemu,
hasen, dobar, usamljeno predanje koje poznajemo samo iz ovog
izvora. U jednoj generaciji prenosi ga samo Abdurrahim b. Harun.
3
Imam Ahmed: Musned, 2/452. ~..\5' ~~t (.:Ju.~ Jt,; ...

185

Moral muslimana

"Ko je nepravedniji od onoga koji lai o Allahu iznosi ili koji govori: 'Objavljuje mi se' - a nita mu
se ne objavljuje." (El-En'am, 93);

~ 0~~ .iJ~_;1 ~-J' .&1 ~~}JI 0 (.lhl ~j"

j

_..../

".,..

,.....

'tl

J.

0.......

J.

-:':.J :Ji.r-r.->
~--- l~ l ~.lS'-: ..Ul ~:J" _..~~~~'~l J ~------. ~-l r Y.
0'! _..
JJ' ~
~J r-r.->

_..

~~U:J~~---41
_..

"Ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu izmilja lai? Oni e pred Gospodara svoga biti dovedeni, a svjedoci e rei: 'Ovi su izmiljali lai o
Gospodaru svome!' Neka Allahovo prokletstvo stigne mnogoboce." (Hud, 18).
Zloin je i slagati na Boijeg Poslanika~:

.):J\ (_;A o~ i~~~~ ~J5 (_;A

"Ko na mene namjerno slae, neka sebi pripremi
mjesto u Vatri. "1
Fudajl je rekao: "Nijedan ugruak nije drai Allahu
od iskrenog jezika, a nijedan ugruak nije Mu mrskiji
od laljivog jezika." 2

Muslim, Sahih: Prcdgovor/2, h. 3 i 4, 1/10.

Mustatref, 1/358.

186

Zabrana ogovaranja -

41

~f ~JAli~~

j..P ~~.Ji-~ 41 ~ 1 -o_r.~ ~) ~

~

s~i .J_,....., 13 41 :\)L;~ "~l~ 0 31 ..A;i" :Jt.;

?i J
~

0l5 01 ~i ;i:~

_,,

rL

".o_?-.:. l-: .:Jl>-i .:J_;~" :J L;

~ ~ 01) ~\..ili J~~~ 0l5 01" :JL; ~Jji~

"-~..ili~

31- Od Ehu H urejre se prenosi da je B oiji Poslanik

Ji rekao: "Znate li ta je ogovaranje?" "Allah i Njegov Poslanik znaju", odgovorie. "Kada spomene
svoga brata po neemu to ne voli." "A ako se kod
njega nalazi ono o emu govorim?" "Ako se u njemu nalazi ono to govori, ogovorio si ga, a ako se
ne nalazi, patvorio si ga."
Muslim 1

"... i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od

1

Muslim, Sahih: El-Birr, h. 70, 4/2001.

Moral muslimana

vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a

vama je to odvratno, zato se bojte Allaha, Allah,
zaista, prima pokajanje i samilostan je." (ElHudurat, 12).
Ogovaranje je jedno od najrunijih i najrairenijil1
zala od kojeg je sauvan samo mali broj ljudi. Uzvieni
je ogovaranje uporedio s jedenjem mrtvog mesa, zato
to mrtvac to ne osjea, kao to ivi ne osjea kada ga
neko ogovara. Katade veli: "Kao to zazirete da jedete
meso svoga mrtvoga brata, treba da zazirete od ogovaranja ivih ljudi." 1
Boiji Poslanik kae:

0~ U"~ :r )L.A.bi ~i~ UJy v. Cf

Ju~~~~ ,._':Jp

:r ~ ~)_)J....o_) ~ _y>;"_)

. ~l _;Pi 0 ~3 U" ll\ i yl- 0 )5~ ~JJI ,._':1 J.A1

"Kada sam bio na Miradu, proao sam pored ljudi
s mesinganim noktima, koji su njima razdirali svoja lica i grudi. Pitao sam Dibrila ko su ti ljudi, a
on ree: 'Ovo su ljudi koji su jeli ljudsko meso i
uzimali im ast. "' 2
Kao to se ne smije ogovarati, ne smije se ni sluati
ogovaranje. Uzvieni je rekao:
V.: Kurtubijev Tefsir, 16/335.
Ebu Davud, Sunen: Edeb/40, h. 4878, 5/94 i Ahmed, Musned:
3/324.
1

188

Ahmed Muaz Hakki

~~ ~~ ~1 j.illll~ T;l.,?
"A kada uju besmislicu kakvu, od nje se okrenu."
(El-Kasas, 55).

Musliman je duan, kada uje zabranjeno ogovaranje, osuditi to i prekinuti ogovaraa. Ako to ne moe
uiniti, duan je napustiti to mjesto ako prilike doputaju.

-~~\i y.. ):J\ o/." .J.&\~)~~~?' ( f ::;) u-o

"Ko otkloni mrlju sa asti svoga brata, Allah e od
njega otkloniti vatru na Sudnjem danu. "1
Ebu Kilaba er-Rikai prenosi da je Ebu Asim rekao:
"Nisam ogovorio nikoga otkako sam saznao kakav je
to grijeh." Mejmun b. Sejjar nije dao nikome da ogovara u njegovom prisustvu. Ako ovaj ne bi prestao, on bi
ousao.-?
'v

Priati

o nekome dozvoljeno je ako se neki vjerski

cilj moe postii samo na taj nain, i to uz est uvjeta:
prvi: oteenje. Oteenom je dozvoljeno aliti se
nadlenome, sudiji i drugima i rei kakvu nepravdu
mu je nanio taj o kome govori;
drugi: potpomaganje u uklanjanju neke rune stvari, kao kada neko trai pomo da bi izmijenio neto
1

Tirmizi, Sunen: El-Birr/20, h. 1931, 4/327. Ovaj hadis je, po

njemu, hasen.
2
Kurtubijev Tefsir, 16/336.

189

Moral muslimana

loe: "Taj i taj radi to. Odvrati ga od toga!", i sl.;

trei: traenje fetve, kao kada se kae: "Taj m1 Je
uradio tu nepravdu, da li je u pravu?";
etvrto: kada se muslimanima eli ukazati na zlo
koje dolazi od nekog ovjeka i uputiti im savjet da ga
se uvaJu;
peto: ~~da ovjek o kome se govori javno ini grijeh
1 novotariJe;
esto: uvenje. Ukoliko je ovjek poznat po nadimku Krmeljavi ili Hromi, dozvoljeno ga je zvati tako 1;
Kae se: "Nisi siguran da onaj ko tebi lae o druginu nee i o tebi lagati i da onaj ko ogovara tebi druge
nee i tebe ogovarati kod drugih."
Hasanu el-Basriju, Allah mu se smilovao, neko ree
da ga je jedan ovjek ogovorio, pa on tome ovjeku
pokloni iniju svjeih hurmi. Ovaj doe i upita ga:
Ja sam o tebi runo govorio, a ti mi po klanja hurme?
Ti si mi poklonio tvoja dobra djela, pa sam htio da
ti se oduim - odgovori mu Hasan.
Ibn Mubarek, Allah mu se smilovao, kae: "Kada
bih nekoga ogovarao, ogovarao bih svoje roditelje, jer
je najpree da njima poklonim svoja dobra djela." 2

Ncvcvi, Rijadu-s-salihin, str. 450, 451.

Mustatrcf, 1/131.

190

Zabrana prenoenja

...::..Q ..

tuih rijei

~,.,.W ~~

:Ju-~JL.u.&l~)-~.1:-~

_,,

~~3) ~3 " 1 ~ L:.J:-1 J:>-~:;" :J~~ .&1 J~)

"

,::"
.uw

lt

<.?J~

32- H uzejfa, 4i1 kae da je uo da je B oiji Poslanik

JJ rekao: "U Dennet nee ui onaj ko prenosi tue
rijei." U B uharijevom predanju stoji: "Klevetnik."
Muttcfckun alejhi'

Uzvieni je rekao:

~~~LL~~~
"... klevetnika, onoga koji tue rijeti prenosi." (ElKalem, 11).
"Arapska rije za prenoenje tuih rijei" nemimet
(~',_, ~11) znai: apat i tiho kretanje. Inae, ova rije se
koristi za klevetu." 2 A kleveta je prenijeti drugima ono

Buhari, Sahih, Edeb/50, 7/86 i Muslim, Sahih: Iman/ 45, h.

168, 1/101.
2
Mufredat, str. 506.

Moral muslimana

to ljudi kau kako bi se unijela pomutnja meu njima.1

"Ogovara je onaj ko uje neku priu, pa je prenese,
a klevetnik" (oG) jeste onaj ko slua u tajnosti i zatim
prenese.- tG>to uje." 2 Neki smatraju da je klevetnik ustvariunaj ko prenosi tue rijei. 3
Ako onaj ko dozvoljava prenoenje tuih rijei,
znajui da je to haram nee ui u Dennet, on e biti
kanjen i u berzehu. Jednom prilikom Boiji Poslanik
proe pored dva kabura i ree:

~ 0~ LJI..L>-i ~~-d J 0~~ ~3 0~~

l-il

..JY. (JA~ 'J 0~ y>-'11 ~~_) ~~

"Ova dvojica pate, a ne pate samo zbog nekog velikog grijeha. j edan je prenosio tude rijei, a drugi se
mje pazio od mokrae. "4
"Onaj ko uje klevetu ne treba vjerovati u to to mu
se kae i ne treba mijenjati svoje miljenje o nekome
na osnovu klevete. Ne treba ni istraivati tu vijest.
Duan je zabraniti takav govor, objasniti njegovu runou ili, u najmanjem sluaju, omrznuti takav postupak. Ne treba sebi dozvoliti da ponovi greku klevetMuslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/159.
Fcthul-bari, 10/473.
' Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/112.
1
Buhari, Sahih: Abdest/56, 1&61 i Muslim, Sahih: istoa/34,
h.111, 1/240.
1

192

Ahmed Muaz Hakki

nika i da pone prenositi drugima njegove rijei, i time

i sam postati klevetnik." 1
Ovo je u sluaju da u prenoenju rijei nema vjerskog interesa. U suprotnom, prenoenje je poeljno i,
ak, obavezno, kao kada ujemo da neko hoe da ugrozi neiji ivot, porodicu, imetak i sl.
Utba kae: "uo sam beduinku kako savjetuje svoga sina: 'Mora uvati tajnu. Kloni se prenoenja tuih
rijei. To e unititi svaku ljubav i potpiriti svaku
"'?
mrznJu. Jahja b. Ebu Kusejjir kae: "Ono to klevetnik moe postii za sat, sahir ne moe postii ni za mjesec." 3
Muavija je s Ahnefom razgovarao o neemu to je
uo o njemu, pa ga Ahnef prekori. Muavija mu ree:
"O tebi mi je govorio povjerljiv ovjek." Ahnef mu ree: "Povjerljiv ovjek nee uiniti loe." 4
v

Fethul-bari, 10/473.
Revdatul-ukala, str. 117.
3
Revdatul-ukala, str. 179.
+ Mustatref, 1/134.
2

193

Opasnost srdbe -

~r tJtt

J;w..ar ~~

:Ju ~J~ .&i J--.o ~~ (_y--9 o_r..,r ':?.i~ -11

...l..:.Y ~~~.:?.Ul~_)~~~ ~~l ._r)"
"'

,all

33- Od Ebu Hurejre 4'0 prenosi se da je Boiji Poslanik "':f!r. rekao: "Nije junak onaj ko s lahkoom savZadava druge. Silan je onaj ko je priseban u srdbi."
Muttcfckun ;1lcjhi

Uzvieni je rekao:
0

~ ~
\

.-:

~111" ';. j':~lj'' ~\1\""l:"-; ;.':.";.':JJI"}.,

;;.J ~ .r- .J
J!- "" --- ~ .:r.-- .Jy

r"

~0.J~~

"Za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i

koji, kad ih ko rasrdi, oprataju." (E-ura, 37);

"Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici,

1

Buhari, Sahih: Edeb/76, 7/99 i Muslim, Sahih: EI-Birr/30, h.

107,4/2014.

Moral muslimana

udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju

-a Allah voli one koji dobra djela ine." (Alu Imran, 134).
Ovaj hadis ukazuje na pohvaljenost savladavanja
srd7_be, sustezanja pri ljutnji od osvete, svade i prepirke.
Onaj ko se savlada, a u mogunosti je da se odui imat e veliku nagradu. U hadisu stoji:

~~~l~~~ ~j:.~ ~~u~ )~u ~J \t;~_b rl:,s- ~

~"'
~ L.;iJ l ~ ' ~ " "J\1L l
r. JL..J ~
~o~~ ~ ~ i T.~
<..Y' j j ) 1.5"
j
-:

--;Y

>- y

-~~LA ~)-1
"Ko svlada srdbu u situaciji kada moe da sc odu'Li Allah e ga pozvati pred svim stvorenjima na
Sudnjem danu i dati mu da izabere hurzj"e koje hoc(e. " 1

Znaj da je "brzo padanje 'u vatru' osobina glupaka, a

sustezanje odv srdbe ukras je pametnih. Srdba je sjeme kajanja. Covjek e se lake sustegnuti od srdbe
nego to e ispraviti ono to se desi nakon srdbe." 2
Budui da je srdba jedno od pokudenih karakteristika, ovjek treba da se dri podalje od nje, i to potujui slijedee stvari:

Tirmizi, Sunen: El-Birr/74, h. 2021, 4/372. Po njemu, ovo je

usamljeno predanje.
~ Revdatul-ukala, str. 139.
1

196

Ahmed Muaz Hakki

poto je srdba radi neega drugog, osim Allaha,

ejtanova djelo, utjecanje od ejtana" (istiaza) je
nain da se ona odstrani. Sulejman b. Sured veli:
l~.::..~~,~_j
1 ... ~
u----:-" .&1 ~~
1

j.

,.....

~~~D 0~/ ~~

..

//

~
~

J.

"..o_,."

o _,.,.

.) .

J. j

o,.....

.&1 ~ .&1 J~) JW ~1:;_31 e~;_:;~~ :;.;-l:Jb~l

s0DLu~_;_1~~;~ Jr :r_j0
"-~JI ~11: ~l\~.&~~ ;1 :~ c5lJ\
\

~/

"Dvojica ljudi ,z;rijeala su se u prisustvu B oijeg

Jednom od njih su nabrekle ile, zaPoslanika
crvenjele oi i postale izbuljene. Boiji Poslanik :.#
ree: ']a znam rijei koje mogu otkloniti ono to on
osjea: Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. "' 1
abdest gasi srdbu:
'::1

,.;

""'j"""

\.?l.J 'Jlll ~ #
,.,..,

;:;;

o.:;

-:;;

oo:;:;

0lk;.:JI 01) ~lk;.:JI ~

,..... o,...-

y.:;.

".,

.". .

< ;,;J\ 01
,.,.--""

;:;:;

;:;:;

o ;

.w_;:::L; r-s-~1 ~l)~ -~ll~ ~lli Lih;

"Doista je srdba od ejtana. ejtan je stvoren od

vatre. Vatra se gasi vodom. Zato, kada se neko od
vas rasrdi, neka uzme abdest" 2;
promjena poloaja lika i stanja ovjeka u trenutku
srdbe takoer ima utjecaj na smirivanje. U hadisu
se kae:
1
2

Muslim, Sahih: El-Birr/30, h. 109, 4/2015.

Ahmed, Musned, 2/226.

197

Moral muslimana

:Ju )e.~ i...L.YL;, ~

. ,:, e l~

G c.~t.; lJL;, ~

. ,:,e 1~1

.~L;

"Kada se rasrdi- ako stoji, sjedi; ako sjedi, ustani." Ili je rekao: "legni. "1
Ovo su postupci suzbijanja srdbe radi nekog drugog osim Allaha. Ovo je zabranjena srdba. A poeljna i pohvalna ljutnja jeste ona koja je nastala uslijed
krenja Allahovih svetinja i prepiranja zbog Allahove
vjere. Uzvieni je rekao:

L~--~" j )9~
:;j .ili!..:.>~~_;.
(i.;:~~~.J"!'
----:&,
../~- ~
" ..r

''~C.J

"

"A ko potuje Allahove svetinje uivat e milost

Gospodara svoga." (El-Hadd, 30).
Boiji se Poslanik
nije svetio iz linih pobuda.
Ali, kada bi neko povrijedio neku Allahovu zabranu,
njegovu ljutnju nita ne bi moglo umiriti. U primjeru
Mahzumijke, koja je ukrala, vidimo mirnog i tihog Poslanika U pute ,~ kako se estoko ljuti kada je njemu
drag ovjek htio zatraiti od njega potedu.
Aia je rekla:

;r/ ~~\1 G
~~ \1 --o1o\l
01
-- ~--J~
.r ~U ~~~;,18--j
~..r
l l ,-J/~
~ 1-:> ~ ':&l ~
l --~ 41 J.r"J
~ " l~
-: ; : \(-~
~J Y
r-:: ~J

1 lu;,:
Y

"

"

Ahmed, Musned, 5/152.

198

"

"

"

Ahmed Muaz Hakki

/

~
/ "

-;;;

-.;:;

y.

;;.

-;;

,/

.&1 ~
l"- .&1 J y." ~.L-:->: ~L:,\ :JI~: :/
/~J . / r ) v-:
;: "" rsj:f;
Q

J.

;.

~L::,~~~3

~~J/2 ~fi~ "3 ~ ~~~~ ~ 41 j~)Jw

:(t~-: Dl ~t iY:I JG :;~,"t,::.;_(; "/G :;~41 ~ ~
r---:0:!"
lc"';:
t-' .
i t-' "3
/

" //

'-'r

l~

y.

y.

.;;;;

l/ ~ . <"" .__.;_, :. ll
oJ

;:3 .)-' .r

"--r---

l'~"~

" //

l~

,. . . y. /

l l 'l5

0r ;: Y

~w~(;~t 141 y.ol" ~~ ~ 1 y.Gt ,y..;

:.-

y /

~3

""

r-r l
y.~

.111

"'

....-:~

""

/ / /
:
o t ::t
.lft.J..; ~ ~ f-'
"Kurejije je zabrinulo pitanje ene Mahzumijke
koja je poinila krau. Rekoe: 'Ko e o tome razgovarati sa B oijim Poslan ikom .~~ I ma li iko hrabrosti osim Usame b. Zejda, ljubimca Boijeg Poslanika ~ I doista, Usama razgovarae s njime.
B oiji Poslanik :--115 nakon razgovora ree: 'Zar eli
da posreduje u jednoj od Allahovih kazni?' Zatim
je ustao, odrao hutbu i rekao: 'Doista je one prije
vas unitilo to to bi, kada bi njihov uglednik ukrao, ostao nekanjen, a kada bi ukrao slabi, nad
njime bi sproveli kaznu. Tako mi Allaha, ako bi
Fatima, kerka Muhammedova ukrala otkinuo bih
joj ruku. "' 1
Da'fer b. Muhammed veli: "Srdba je klju svakog
o

::

Buhari, Sahih: Kazne/ll, 8/16 i Muslim, Sahih: Kaznc/2, h. 8,

3/1315, ovo je njegova verzija.

199

Moral muslimana
zla."

Ibn Mubareku su rekli: "Sami nam lijepo ponaanje

u jednu rije." On ree: "Sustezanje od srdbe." Isto
tako, imam Ahmed b. Hanbel i Ishak b. Rahavejh lijepu su narav protumaili kao sustezanje od srdbe. 1
Prenosi se da je neki ovjek ustao i obratio se Omen~ b. Abdulazizu rijeima koje su ga rasrdile. On ree:
"Zelio si da me ejtan izazove. Nikada ne pokuavaj
neto slino. Allah ti oprostio." 2

Dbmiul-ulum, str. 125.

Muhadarat cl-udcba, 1/223.

200

Zabrana nepravde - ~r ~~ ~~

/".,-~,

.&1
o

-~~~

..,;",.,;;;,

J.

YJ_,.,$,

J_..::, 4.\ll J_,_...,j JI~ .&1 ~j _r.G:- :f' 3

~

J.j-

ot

ot ..

,; ; ".,-

J-,;

f_H u\;-11 ~l Jp ~lljiJI

J.

J.

-.;;

11

:J~
J.

-\ ~

r3
-;; ;

y.,....-

~~-~~lS~ ~i ~l J~ -~11_,i13
ll~ ~G!. 1~13 ~y~~ l~ 01
34- I}abir
prenosi da je B oiji Poslanik
rekao:
"Cuvajte se neprqvde, e nepravda biti tmina na
Sudnjem danu. Cuvajte se krtosti, jer je ona unitila one prije vas. N ave la ih je da proliju svoju krv
i prekre svetinje."
Muslim 1

Uzvieni je rekao:

"A mnogobocima2 nee niko pomoi." (El-Hadd,

71);

~~~J~~~~ ly~ili ~~l J! l}.J~j~

1

Muslim, Sahih: El-Birr/15, h. 56, 4/1996.

Rah. Korkut preveo je ovaj izraz kao "mnogoboci", prema
kontekstu, mada je upotrijebljena rije "nasilnici".- Prim. prev.
2

Moral muslimana

~5J5 ;A~~ ~t;Jj1 ~ ~~9J~

"I ne drite stranu onih koji nepravedno postupaju,
pa da vas vatra pri; vi nemate drugih zatitnika
osim Allaha, inae, nema vam pomoi!" (Hud,
113).
Ragib je rekao: "Zulum je skretanje s pravde." Iz tog
razloga, opisan je kao stavljanje stvari na pogreno
mjesto. 1 Mnogo uenjaka ovako tumai nepravdu.
Neki kau da je nepravda kanjavanje za tue grijehe.
Ona se dijeli na dvije vrste:
prva: nepravda prema sebi. Najvea j,e/ neprayda
mnogobotvo. Uzvieni je rekao: ~~ ~ ~?l 01,
"... mnogobotvo je, zaista, velika nepravda." (Lukman,
13). Kada se u Kur'anu govori o prijetnji nepravednicima, u veini sluajeva misli se pa mnogobotvo, kao
to je sluaj u ajetu: ~0 _;J\1J1 ;.;. 0 J)\5Ji), "A
nevjernici sami sebi ine nepravdu." (El-Bekara, 254).
Zatim slijede ostali, raznovrsni grijesi; mali i veliki:
druga: nepravda prema drugima. Spomenuta je u
govoru na Oprosnom hadu.

~lr"i3 ~~Lo.)~ i? ..G JL..u_, ~)~ .&1 0~

.Ih ~..li:

J ~\h~ y.. 4.o _rS~~ ':1l~lfi_,

"Doista je Allah uinio svetim va ivot, imetak i

ast - osim ako ne postoji pravo na to - kao to je
1

Ez-Zeria ila mekarimi-eria, str. 357.

202

Ahmed Muaz Hakki

svet ovaj dan i ova zemlja. "1

Mnogi ajeti i hadisi osuuju nepravdu. Allah Uzvieni je uzvien od nepravde i zabranio ju je nama. U
hadisi-kudsiju stoji:

~?~~J~ J.y ~\

G..4

.r- i)l e?~~~

.l) \liJ Jl;

"Robovi Moji, Ja sam Sebi zabranio nepravdu i

zabranio sam je vama. Zato, nemojte initi jedni
drugima nepravdu. "2
Otuda, nepravednici nemaju pomonika. A na Sudnjem danu, kada se srca popnu u grla, kada se ne bude
imalo blinjih da pomognu ili zagovornika da se zauzmu:
",(-"~

.-;.'1/J~:Y:.~
/ ~ -;'.tili_u~~
/

~~ ~~

j"

"... kada nevjernici ni prisna prij~telja ni posrednika nee imati koji e uslian biti." (Gafir, 18).
Brate muslimane, nemoj biti blagonaklon prema
nepravedniku, jer e te zadesiti ono to je njega zadese:

~~tll ~ 1_,.~11; 0:~1 jll_;s-J'lj~

"I ne drite stranu onih koji nepravedno postupaju,
1

Buhari, Sahih: El-Birr/15, h. 55, 4/1994.

Muslim, Sahih: El-Birr/15, h. 55, 4/1994.

203

Moral muslimana

pa da vas vatra pri!" (Hud, 113).

Kraj je nepravde veoma blizu. Ne zavaravaj se, brate
muslimanu, time to su neki nepravednici ostavljeni na
miru na neko vrijeme. Njihov e se kraj neminovno
desi ti. Boiji Poslanik
veli: l~) ~-=- t lkJJ ~ ..;~ 11 0)
J) :J.\.1 ~) 0 _;JI i>-\ b) ~J i>-\ ~.l)), i) ( ,~ t <C~l>-\
'i:!:...I.JJ......':, rJI ~i>-\- "Doista Allah saekuje nepravednika, a
kada ga uzme kanjavati, nee ga pustiti." Zatim je prou6o ajet: "Eto, tako Gospodar tvoj kanjava kad kanjava sela i gradove koji su nasilje inili. Kanjavanje
njegovo je zaista bolno i strano" (Hud, 102).
Njegov kraj e biti straan: Nepravda e biti tmina
na Sudnjem danu. Nepravednik e na Sudnjem danu
biti lien svih dobara:

U,~)_..
, 'J.u-" G_,~
1;11 1y IL;"~ ~
1;11 ~
'.,.) J)y..:d"
0

y.

.)

oJ.

~l"

:r-LJ 0

y.

J.

""'

".,-

""'

,&i~,&\ J~) Jw t~ ':1)

~ ~_J-~
..t;' -L5-;'
L_o'-~-'cJ\'''
-t'' -~\'
JJ i-/ J~
;. ~ "' i Y.. ~" lr ~ ~
IL

f~ ~)~IL J~ J-Sij IL ~lJ j IL~

,~e.:__;_~ 1L3 ~(, ;_

/

,.,.-

:r 1~ ~ .1~ ~_rb)
o

o;::

/,...-

;;.".-

<""'o

l>-\ \Sl13-1 ~ ~L, . "' 01 \';~t.:._.:.;.~ 0~

~ / ~ '"
~
u:"'
"
y.
y.
/
y._..
" . l:J\ . _.. L ~ ~ ~ _.. L~ ' " \Slk>'.

/
o / /

ye_~~,-

cr~-

- Znate li ko je bankrotirao?
- T o je onaj ko ostane bez novaca i dobara - odgovorie ashabi.
- Bankrotirao iz mog Ummeta je onaj ko na Sud-

204

Ahmed Muaz Hakki

njem danu nastupi sa namazom, zekjatom i postom,

ali se ispostavi da je taj ovjek psovao jednoga, potvario drugoga, otetio treega, prolio krv etvrtoga,
udario petoga... Od prvog do posljednjeg svi oteeni e uzeti od njegovih dobrih djela. Ako nestane
dobrih djela prije nego to oni svoje dugove naplate,
na njega e biti prebaeni njihovi grijesi i on e biti
baen u Vatru." 1
Otuda,

>-~ :r) ~ /

:r 4-:?-":J ~ o..L.:>- ~lS :r

0l5 0lrJ~ 'J) J~~ 0~ 'J 01 ~ r.JI~~

.u~ 0 0 -J

"Q

1.1." J.l..A.: ~.i.>-\

. ~~<~.;>-Lp

dL.o ~.J

u~~

1.>-\ u~

Ko bude svome bratu nanio neku tetu po ast ili

neto drugo, neka zatrai od njega halala ili mu
nadoknadi tetu prije nego to nestane dinara i dirhema2. Jer, tog dana e, kada nestane dobrih djela
nepravednika, biti uzeta loa djela oteenog i natovariti se na njega. 3
Mi smo najbolji narod koji se pojavio na Zemlji zato to pomaemo oteenom. Boiji Poslanik
je rekao:
1

Muslim, Sahih: El-Birr/15, h. 61,4/1997,1998.

Tj. na Sudnjem danu.- Prim. prev.
3
Buhari, Sahih: Poravnanja/10, 3/99.
2

205

Moral muslimana

~ ~ :-.

:: 1L ~~J~)~ 1)(; t; )lu _;r ~l1 ~~r ~~

"....

..--

",... J. J.~,.....

,.,. .

".... ",...

-""

o,......

"....

J. o

,.., "..-

-~~J~ 1>-L; JL; ~lb~~~ t; yliU

- Pomogni svome bratu kada je u pravu i kada nije u
pravu!
- Znamo kako emo mu pomagati kada je u pravo,
ali kako da mu pomognemo kada nije? - upitae
ashabi.
- Pomoi ete mu tako to ete ga sprijeiti u injenju
nepravde - odgovori im Poslanik :}!f.. 1
Treba sprijeiti nepravednika. Jer, ostaviti ga bez
kazne opasan je predznak opte kazne:
o ~

0\

".. .

j~

/ / ,:;

~ .J/~
~._G'~u-l r. \ GG': ~~ lllb\
/\:J\
.J
~ 1- /
.JJ ~~~;.V"
0

\/

<.N

0\

. I....,.)Li.u <tili y.Y.~Y./

.
~
Doista, kada ljudi vide nepravdu i ~e z;;ustave je,
/

Allah e ih kazniti optom kaznom. 2

uvaj se, uvaj, brate muslimanu, dove oteenog.
Jer, izmeu nje i Allaha nee biti prepreke:
-~~
.. /

.&1 ~.}~~'f".
1 .-:'~ /'t 1 l9
II.:.T1 ~/, ~ <Y~~1
i~ y
-:o//

Buhari, Sahih: Poravnanja/4, 3/98 i Muslim, Sahih: El-Birr/16,

h. 62, 4/1998.
-' Tirmizi, Sunen: Komentar Kur'ana/6, h. 3057, 4/256, 257, uz
napomenu da je ovo vjerodostojan hadis i Taberani, Mekarimulahlak, h.79, str. 65, 66.
1

206

Ahmed Muaz Hakki

uvaj se dove oteenog, jer izmeu nje i Allaha

nee biti prepreke. 1

"Muavija ~ je rekao: 'Doista se stidim da nanesem

nepravdu nekome ko protiv mene nema pomagaa
osim Allaha'.
Omer b. Abdulaziz d'~ je pisao svom namjesniku:
'Kada te mo navede da nanese nepravdu ljudima, sjeti se Allahove nadmoi nad tobom'.
Rekli su: 'Nepravda je najvei razlog uskraivanja
blagodati i pourivanja kazne'." 2
Strogo se pazi, brate, nepravde, jer je njen kraj jadan. A sudac je Allah koji prati svaki treptaj oka i pomisao uma. Njemu nita ne promie.
Grob je strana tama i sjeti se da e biti u njega zatvoren.
Polaganje rauna e biti dugo i zato se oslobodi.
Zatvor je Dehennem koji upa udove i zato se opremi dobrim djelima.

1
1

Buhari, Sahih: Poravnanja/9, 3/99.

Muhadarat el-udeba, 1/216.

207

~f ~~ ~~

Zabrana oholosti -

~ :&1

J..o ~l :r (,~ :&1 ~) ~~ 0:1 :r

,...,"....

'. o~~
~")

.9

0/

j1

-;;;

-\0

rL

Jl..2...//.
~ . '. / ~~ 1...:...\...S)'" :JL;
J~
. u
~
j
~ ~.Y~ 0 ~
<:' -Ji ~ l ~)l 0 l : t~ JW (," '<
. ~ u--:
u- J
~
~

~~-~jo <''\(,ji~.
-j l .!___l
,. .,..

~~

l;. ':t1 ~~~~~ :JL; (,~ J..u3

~.

y.

"y-"\:JI ~J Jd-1
35-Abdullah b. Mes'ud
prenosi da je Boiji Poslanik ;.1/rrekao: "Nee ui u Dennet onaj u zfem srcu
bude i trun oholosti." Jedan ashab kaza: Ljudi vole
da im odjea i obua budu lijepi."Uzvieni Allah je
lijep i voli ljepotu" - odgovori Bozfi Poslanik
Oholost je odbijanje istine i nipoditavanje ljudi.
Muslim. 1

Uzvieni Allah je rekao:

..

e;:

-'J. ,. . .

;.

J.",...

,.....

,...J.".... o ",...J. ".,..

_.

"

",...

::&..

J l~ 0J~.r.. "}[ 0-!~ 41~ r>;~~ )J.JI ~r

*/

-:.'!~~ 11 wlSJI/ I~W "}[/

. '~l
~ ~v
J
JqPJ
-::;

J.

,....,...,

-;

T aj drugi svijet dat emo onima koji ne ele da se

na Zemlji ohole i da nered ine, a oni koji se Alla1

Muslim, Sahih: Iman/39, h. 147, 1/93.

Moral muslimana

ha boje eka srean kraj" (El-Kasas, 83);

J~ t ::i! ul ~ u~
~ ll_;.. -'/ . \t l . ~ .;: ~ / ~
. --~ :& l ..;~
r u-P.; J ~ Jr
~.)~
9'

... ",., /

"'

I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi

zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni
hvalisavog" (Lukman, 18);

~.>:I.cl ~~ (~ ~--~~
A zar u Dehennemu nee biti boravite oholih?"
(Ez-Zumer, 60).
Oholost je stanje zadivljenosti ovjeka samim sobom, tj. smatranje sebe veim od drugih. 1 Opasnije od
toga je da se uzdie nad svojim Gospodarem tako to
e odbiti da prihvati istinu i pokori joj se. Dva su oblika oholosti:

Prvi: Da dobra djela budu bolja od vrlina drugih. Iz

ovog razloga Uzvieni se naziva Mutekebbirom" (Oholi 111).
Drugi: Da se ovjek pretvara i hvali onime to ne
posjeduje. Ovo je osobina obinih ljudi, kao to se kae u ajctu:

Ez-Zeria ila mekarimi-eria, str. 229.

210

Ahmed Muaz Hakki

T ako Allah peati srce svakog oholog i nasilnog"

(Gafir, 35).
Naslovni hadis nosi estoku prijetnju za ohole 1
obavjetava da nee ui u Dennet bez kazne ako u
njega ue, ili - to e biti njegova kazna ako bude kanjavan.1
:1'1nogi ajeti i hadisi govore o osudi i zabrani oholosti. Zestoka se kazna predvia oholima. Jedan od tih
hadisa je i naslovni. Tako je oholost jedna od karakteristika stanovnika Vatre:

~ J-5" :JL_j -~ :1)L_j ~~~~Ul~\ ts~1\Jt"

".~J;\""
",;_

"'~

"Hoete li da vam kaem ko su stanovnici Vatre?"

Hoemo, Boiji Poslanie, rekoe ashabi. "Surovi,
uljez i oholi."
Allah nee govoriti na Sudnjem danu sa onima koji
budu oholi, niti e gledati u njih:

\1---J ,:~
.~ 11 ~ t~\1--.~LQ]~---,
<tt1 rr--';.
~ ~~~~~\J U-:i
~ J /
~--- i j-!.

~~~---J
u..-

:1.,.)~15
~--01-; ~':: -~ .1\ ~\};_ rJ
:1--- .:~.~-:~
.
___ J ",J~ r::;.
~~
-~

S trojicom ljudi Allah nee govoriti na Sudnjem

danu. Nee gledati u njih, nee ih oistiti i estoko
1

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 2/91.

211

Moral muslimana
e

ih kazniti: starac koji poini blud, vladar koji

lae i oholi siromah. 1
Allah e ga ljutiti susresti:

JL.uj ~J~ .&1 ~~J J~l ji~ J~ lr

.0~0rJ

Ko bude pun sebe ili hoda sa oholou, srest e Allaha koji e biti ljut na njega. 2
Na kraju e ovaj ovjek biti baen na lice u Vatru:

~ .&1 <L;Sl J;5 lr J~_;>- lr ~J~ ~ ~ 0l5 lr

.):JIJ~J

Ko bude imao koliko zrno goruice oholosti u sebi,

Allah e ga licem baciti u Vatru. 3
Oholost je Allahovo svojstvo koje ne pristaje druginu. Jer, on jedini posjeduje lijepa imena i uzviena
svojstva. Njemu pripadaju sve hvale. U hadisu se kae:

Muslim, Sahih: lman/46, h. 172, 1/102, 103.

" Ahmed, Musned, 2/118; Hakim, Mustedrek, 1/68, uz ocjenu
da je vjerodostojan, u emu ga slijedi i Zehebi i Harrati, Mesavi
el-ahlak ve mezmumuha, h. 577, str. 203, 204.
1
l bn Ebu-Dun'ja, Skromnost, h. 196, str. 197; Hejsemi, Medmeuz-z-zevad, 1/98 a pripisao ga je Ahmedu i Taberaniju (Kebir) uz primjedbu da prenosioci ovog hadisa ispunjavaju uvjete
Sahiha.
1

212

Ahmed Muaz Hakki

;...9 o~

.......

/ y. o

J J /

J /

J J

.~.lY ~j~~
ojbJ >-~~\3 o)jl~\
....
/

.......

.......

Njegove nerazdvojive osobine su mo i oholost. Ko

Mi se bude pridruivao u nekom od njih, kaznit u
ga. I
udno je to to se ljudi ohole, a proli su kroz prolaze mokrae dva puta. Prvi put su bili zgruano sjeme,
a drugi put neista tjelesina. Izmeu toga bio je teak
teret.

Zato onda oholost? Zbog imetka? Imetak je prolazan!

Zbog snage? Snaga e se pretvoriti u slabost!
Zbog vlasti? Sutra e proi!
udna li uda od onoga ko se oholi, a za da e se
smrti predati i u rupi nestati.
Me'mun je rekao: "Oholi se samo onaj kome nedostaje duevnosti, a uzdie se samo onaj ko osjea da je
slab." 2

"Hasan
je pogledao ovjeka kako se epuri u jednom kraju damije, pa ree: 'Pogledajte ovoga, svaki
organ u njemu je blagodat od Allaha i igraka za
ejtana'." 3
"Reeno je: Samo se nitavila ohole, a samo su zna1

Muslim, Sahih: El-Birr/38, h. 136, 4/2023.

Muhadarat el-udeba, 1/260.
3
Muhadarat el-udeba, 1/261.
2

213

Moral muslimana

Mustatref, 1/198.

214

Ahmed Muaz Hakki

j.

~&~l)':..! l~ 58' ~j
Karun je iz Musaova naroda bio, pa ih je tlaio, a
bili smo mu dali toliko blaga da mu je kljueve od
njega teko mogla nositi gomila snanih ljudi. "Ne
budi obijestan, jer Allah ne voli one koji su obijesni!" - govorili su mu ljudi iz naroda njegova - i
nastoj da time to ti je Allah dao stekne onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i i
ni drugima dobro, kao to je Allah tebi dobro ui
nio, i ne ini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one
koji nered ine." "Ovo to imam stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim"- govorio je on. A zar
nije znao da je Allah prije njega unitio neke narode koji su bili od njega jai i koji su bili vie nakupili, - a zloinci nee o grijesima svojim ni ispitivani biti. I izie on pred narod svoj u svom sjaju.
"Ah, da je i nama ono to je dato Karunu!" govorili
su oni koji su eznuli za ivotom na ovom svijetu, "on je, uistinu, presrean." "Teko vama!"- govorili
su ueni -, "onome koji vjeruje i ini dobra djela
bolje je Allahova nagrada, a bit e samo strpljivima pruena." I Mi smo i njega i dvorac njegov u
zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije
mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoi.
Boiji Poslanik~ je rekao:
. ~

1 ~~~~.

'-;?~~~~Y

U
l
~

11

.~

~~

1 .

~OJJ ..r.;.u;J~

.~~~i y.. Jl v-P J ":ll

ovjek kojem se odjea vukla iz oholosti, zbrisan je
215

Moral muslimana

sa lica zemlje i u njoj e se prevrtati do Sudnjeg dana. 1

Seleme b. Ekve' ~ prenosi da je neki ovjek jeo u
prisustvu Poslanika~ lijevom rukom. On mu ree:

~ ~ "~ :1:: '.\ ~" :JL; -~i~ :JL; "~j5

.~JI 1 .::.~
~---

.~J'.('"'

:JG / ~
c-q

~l

- Jedi desnicom!
- N e mogu - odgovori ovjek.
- N e mogao - ree mu Poslanik .:Jr- samo ga oholost
sprjeava od toga.
N akon ovoga taj ovjek nikada nije mogao podii
ruku do usta.
uvaj se, brate, od oholosti. Njen epilog je bolan.
Mnogo je takvih primjera. 'Imran b. Musa je rekao: "U
jednoj knjizi pie da e svako ko se bude oholio nad
onima ispod sebe u istoj mjeri morati da se poniava
. IZna
. d se be. 117pre d omma

Buhari, Sahih: Poslanici/54, 4/152, 153 i Muslim, Sahih: Odjeh. 49, 3/1653.
2
Mesavi el-ahlak ve mezmumuha, str. 211.
1

a/lO,

216

Stroga zabrana potvore

JJjU i~Latill ~".W .IW ~~ ~~

36- E bu B ekre ..:Je kae da je B oiji Poslanik :jj rekao:

"Hoete li da vam kaem ~a je najruniji grijeh?"
H oemo - odgovorismo. "Sirk Allahu - odgovori
B oiji Poslanik J& dok je bio prislonjen - zatim neposlunost roditeljima i bespravno ubistvo." N akon
toga se odvoji od naslona i povika: "Izgovaranje
potvore i lano svjedoenje." Te rijei je toliko ponavljao da sam pomislio da nee uutjeti.
Muttefekun 'alcjhi. 1

Uzvieni je rekao: ~JJJI J~ lpl),- i izbjegav~jte

t? pif ??~?r '!eis~init!." (El-J:Iad~d, VJO); '1 ::_r-~1),
~JJY\ 0 J~- z om ko)l ne sv;edoce lazno" (El-Furkan,
1

Buhari, Sahih: Edeb/6, 7/70, 71 i Muslim, Sahih: Iman/38, h.

143, 1/91.

Moral muslimana

72).
Kurtubi je rekao: "Lano svjedoenje je ono kojim
se eli upropastiti neiji ivot, oduzeti imetak, dozvoliti neto to je zabranjeno ili zabraniti dozvoljeno.
Nikakav veliki grijeh nije opasniji i tetniji od ovoga,
poslije irka Allahu." 1
Ibn Dekik el-'Id je rekao: "Ovoliko zanimanje
Alcjhisselama za potvoru je proisteklo iz toga to se
ona ee dogaa ljudima i oni posebno o tome ne vodc rauna. Ova poast se ee dogaa zato to od irka musliman zazire; od nepokornosti roditeljima zazire prirodni instinkt. A za potvoru postoji mnogo motiva i zato je poeljno posebno joj obratiti panju i upravo su ti motivi uzrok ovog napominjanja, a ne sama
2
veliina tog postupka."
Onaj ko sc ne okane lanog govora nee imati nagradu za post zbog grijeha koji je poinio:
/

~ ,.Sl

,....-/

....

t~ l.ll ~b-.&~~ pi_) ~3)1

JJ; t~'t::;
.~l_;j_) ~t;J,

Ko se ne okani neistinitih govora i djela - ta Allahu nije potrebno njegovo ustezanje od jela i pia! 3

Fethul-bari, 10/412.
-' Fethul-bari, 10/411, 412 .
.l Buhari, Sahih: Edeb/51, 7/87.

218

Zabrana

.,

uhoenja

~~,~.-u .-~

..

-A.:..Jf -..1.1

--~

.&IJ~)~:JL;-~.&I~J-~3~~ -1V
~

<JJ

col

""

;;.

o
~l -JI ~l" :J ~ ~ 1.~ ~ .&1 t-U" Ul ul"
" JY
. --
~ r-__, ~
1.5"""

f ~ :~l~j.LJI ~jJ; -rij/ ~~ 01 .;~ __,\ ~~~

o

.&1 ~r-L_)~ .&1

y.

j..P .&1 ~_;,) ~ ~~~ ~

".t;z
37- Prenosi se da je Muavija rekao: uo sam Boijeg
Poslanika :lt kako govori: "Ako bude pratio ljudske sramote, pokvarit e ih ili e ih dovesti na ivicu propasti." Ebu Derda' je rekao: "Ove rijei je
Muavija uo od Boijeg Poslanika
i Allah ga je
njima okoristio."
Elm Davud.'

Uzvieni Allah kae:

Ebu Davud, Sunen: Edeb/44, h. 4888, 5/199. Nevcvi za ovaj

hadis kae da je sahih (Rijadu-s-salihin, str. 467).

Moral muslimana
_...,

j./

p.

j. o

~1;_i41 ~!411~\j
~~)j
l ~:;~i~ J-s'~
~
~
,--

~~5
O, vjermcz, klonite se mnogih sumnjienja, neka
su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni
druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome
od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, - a vama je to odvratno -, zato se bojte Allaha,
Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je" (ElHudurat, 12).
Naslovnim hadisom se eli ukazati da je zabranjeno
uhoditi muslimane i ispitivati njihove nedostatke, zato
to e ih to pokvariti.
Mnogo ajeta i hadisa zabranjuje uhoenje. Uzvieni
je rekao: I ne uhodite jedni druge" (El-Hudurat, 12). U
hadisu stoji: ~~ 'JJ~~ 'JJ- Nemojte prislukivati i
uhoditi jedni druge! 1
Zato se kloni, brate muslimanu, od uhoenja i ispitivanja muslimanskih mahana, jer
sumnjienja

~ ~JY .&1 ~r-L-JI~~ oJy ~ :y <G~

4.J~
Onaj ko bude ispitivao sramote svoga brata muslimana, Allah e traiti njegove mahane sve dok ga

Buhari, Sahih: Edeb/57, 7/88.

220

Ahmed Muaz Hakki

ne osramoti u vlastitoj kui. 1

o_;>-'11 J ~JY oil\__;.... ~..Ul J~ oJy __;....if

Ko sakrije sramotu muslimana na ovome svijetu,
Allah e sakriti njegovu sramotu na ahiretu. 2
Iz ovog pravila se izuzima sluaj kada je uhoenje
nain da se spasi neiji ivot, kao da nas npr. povjerljiva osoba obavijesti da se neko sprema da bespravno
ubije drugu osobu. 3

Ahmed, Musned, 5/279.

Ahmed, Musned, 2/274.
3
Fethul-bari, 10/482.
2

221

Zabrana zavisti
.-.If~~,~~

38- Enes b. Malik .~.prenosi da je B oiji Poslanik

rekao: "Nemojte se meusobno mrziti niti zavidjeti! Nemojte se razjedinjavati niti taboriti! B udite,
Allahovi robovi, braa! Muslimanu nije dozvoljeno
da napusti svoga brata vie od tri dana."
Muttefekun 'alejhi.

Uzvieni Allah je rekao:

1 ... ~ .JJij"li'f~ 1;;, "\:JI-:- ~oi
~~
~
r-"' l r ..r' 0.) ~ i
o/

:;;

,:~

... ili bi ljudima na onome to im je Allah iz obilja

Svoga darovao zavidjeli" (En-Nisa, 54);

Buhari, Sahih: Edeb/57, 7/88 i Muslim, Sahih: El-Birr/7, h. 23,

4/1983.

Moral muslimana

i od zla zavidljivca kad zavist ne krije" (Felek, 5).

Zavist" (hased-~1) je stanje u kojem se eli da
neije blagodati nestane, bez obzira da li se radi na
tome ili ne. Ako se na tome radi, onda je to teror. Ako
je zavidljivac pasivan, ne ispoljava osjeanja koja
musliman ne bi smio osjeati prema drugom
muslimanu, tada emo razmotntl uzrok ove
pasivnosti: ako je bio nemoan da naudi onome kome
zavidi, onda je grijean, a ako ga je od toga sprijeila
bogobojaznost, tada ne snosi grijeh zbog toga. Jer
ovjek ne moe kontrolisati nagone svoje due i
dovoljno je to to se bori protiv njih, ne slua ih i ne

l1aJP~ct:1\tlrH1 zhtM~f~ \gibta-a1.-,;.Ji) jeste da eli isto to

ima tvoj suparnik. Fudajl b. 'Ijad je rekao: "Pozitivna
zavist je znak vjere, a zla zavist znak licemjerja. Vjernik posjeduje pozitivnu, a ne negativnu zavist, a licemjer obratno. Vjernik pokriva, savjetuje i opominje, a
grjenik otkriva, sramoti i razglaava." 2
U naslovnom hadisu se zabranjuje zavist i taborenJe.
Zavidljivac je neprijatelj Allahovih blagodati, ljutit
na Njegov sud, nezadovoljan Njegovom podjelom
medu robovima.
Zavist je prvi grijeh koji je uinjen Allahu na nebu,
kada je Iblis zavidio naem praocu Ademu~~ i njego1

Fethul-bari, l 0/482.
V.: Muhadarat el-udeba, 1/252.

224

Ahmed Muaz Hakki

voj eni.
To je prvi grijeh koji je uinjen i na Zemlji. Tada je
Ademov sin pozavidio svome bratu i ubio ga ...
Zavidljivac se ne moe smiriti sve dok ne nestane
blagodati kod njegovog brata ...
Ibn Semmak kae: "Uzvieni Allah je objavio suru
koju je uini zatitom Svojim stvorenjima od raznih
zala. Na je spomenuo utjecanje od zavisti i to je zakljuak, jer sa zaviu zlo nema kraja. To je prvi grijeh
koji je poinjen Allahu na nebu i na Zemlji."
estoki zavidljivac nema mira. Dahiz je rekao:
"Suta pravda i jasna razboritost je da zavidljivca kazni sa pola kazne. Jer, bol koju on osjea zbog zavisti
jednaka je polovini tvoje ljutnje prema njemu."
Isto tako, zavidljivca ne moe nikada zadovoljiti.
Muavija je rekao: "Svakoga mogu zadovoljiti osim zavidljivca, zato to njega moe zadovoljiti samo nestanak mojeg blagostanja."
a'bi je rekao: "Abdulmelik me je poslao kralju Bizanta. Kada krenuh nazad on mi dade zapeaeno pismo. Pri itaniu tog pisma Abdulmeliku se izmijeni
lice. Ree mi: 'Sa'bi, jesi li znao ta je ova nitarija napisala?' 'Ne'- rekoh. Napisao mi je: 'Zar Arapi nemaju
nita osim onoga to si mi poslao?' 'Vladaru pravovjernih - rekoh - on te nije vidio. Da te je vidio znao bi
tvoju vrijednost. Pozavidio ti je to si poslao mene'. I
to obradova Abdulmelika."
Rekli su: Srela su se trojica ljudi pa jedni drugima
rekoe: "Koliko si zavidan?" "Nikada nisam poelio da

225

Moral muslimana

drugome uradim dobro!" Drugi kaza: "Ti si dobar ov

jek. Ja nisam poelio da iko ikome uini dobro!" Trei
ree: "Na Zemlji nema boljih ljudi od vas! Ja nisam
poelio da meni iko ikada uini dobro!"
Sa druge strane, onaj ko ne zavidi ivi u miru i lagodnosti. Asme'i je rekao: "Vidio sam pustinjaka koji je
zaao u godine i rekoh mu: 'Tijelo ti je u dobrom
stanju'. On mi odgovori: 'Okanio sam se zavisti i sauvao sam se be.
Neka i mene i tebe, brate itaoe, Allah sauva od
zavisti. To je veliko zlo i teka bolest. N eka i mene i
tebe Allah sauva od zavidljivca mrzitelja.
l 11]

V.: Muhadarat el-udeba, 1/252-256.

226

Zabrana

sumnjienja

~' ~Jill ~ ~' ~~

-.;;,....

,...-;

,...,

J-.;,- 41 J~) <Ji-~ 41 ~J-~;;~)~

-i~

~i51 t tl\ ~P <J tl lj rs~r :J~-~=~~~~

\tj .1 3 Gl1\tj .1 3 ;. ~;i \tj .1>;. ~t \tj-~~~

".L;I.J.>-! 41 :;4 lyy5'j ,\~Q ~j d3_;.\J.;
~

y.

, /

,...,,.....

"...."....

39- Prenosi se od f,bu Hurejrea 4b da je Boiji Posla-

nik !t rekao: "Cuvajte se sumnjienja. To su najlanije rijei" N e smijete jedni druge uhoditi, prislukivati, zavidjeti jedni drugima, taboriti se jedni
protiv drugih ni mrziti se meusobno. Budite, Allahovi robovi, braa!"
Muttefekun 'alejhi. 1

Uzvieni Allah je rekao:

: ttl

-: ---~l :t11-: !l<\":.< l J..:: ll ~i-: JJI

~ ~ ""';. __,....... JA J:::- ~ ~ ~---

t---4 \,;~
't:

"r

~rl!
O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka

Buhari, Sahih: Edeb/57, 7/88 i Muslim, Sahih: El-Birr/9, h. 28,

4/1985.

Moral muslimana
sumnjienja

su, zaista, grijeh" (El-Hudurat, 12).

Naslovnim hadisom se eli ukazati na zabranu negativnih sumnji. Hattabi kae: Ovdje se misli na uzimanje sumnje za istinu i vjerovanje u nju. A to se tie
podozrivosti u dui, to se ne moe savladati." Hattabi
eli da kae da je zabranjeno sumnjienje ono na kome
ovjek ustraje i koje se ustali u njegovom srcu, a ne
ono koje je prolazno. On za to nije odgovoran. Prenosi se da je Sufjan rekao: "Grjeno sumnjienje je ono o
kome se razmilja i javno govori. Ako se o njemu govori, onda nema grijeha." 1
"A razlog zbog kojeg je sumnjienje okarakterisano
kao najlaniji govor je to to se zabranjeno sumnjie
nje ne oslanja ni na ta konkretno, a sa druge strane
uzima se zdravo za gotovo i za sutu istinu. Zato je
onaj to se dri te pretpostavke laac i vie od laca.
Jer, la je sama po sebi omraena i njena tetnost se ne
mora posebno objanjavati, za razliku od sumnjienja.
Onaj ko glasine uzima za utemeljenu istinu karakterie se kao najvei laac kako bi se ukazalo na opasnost
od toga. Ljudi se time varaju vie nego istom laju
zato to je u veini sluajeva skriveno, a ista la je
vidljiva i jasna." 2

V.: Muslimov Sahih s Nevevijevim komentarom, 16/119.

Fethul-bari, 10/482.

228

Pokajanje - ~~' ~~
-::1-

fo'

rJ-4 e._) l'-:-'~ 0;->- o~~~\.;,..} ..L.Z\ JW 4

-i

~3 ~ ,~ ~l~L; ,()')\..Q.l\ ~)~ ~~) ..::_.jl5 r-5...~..:>-i

4lt <J ~L; o~ J~'~ ~t; ~~~3 <\.4~

,o~ Wt.; \.r. ~ ;l..:ll.l5 ~ \2 ,~\J r:y ~i~ 3
'-?~ ~~ ~~ :c__;JI o..L.Z r:y Jt.; ~ ,~~ .1>-U
c_;JI o..L.Z r:r 'lb;.\ ,~lu 0i3
40- Allah se vie obraduje pokajanju Svoga roba koji
se pokaje nego ovjek koji putuje pustinjom na devi, a na njoj mu sva hrana i voda, pa mu je ta deva
pobjegla. Vratio se na mjesto gdje je bio i zaspao, ne
nadajui se da e nai svoju devu. Kada se probudio, vidio je pored sebe devu. Zatim je od silne radosti rekao: "Gospodaru moj, Ti si moj rob, a ja
T voj gospodar!" -pogrijeio je od silne radosti!
Muttefekun 'alejhi. 1

Uzvieni je rekao:

Buhari, Sahih: Dove/4, 7/146 i Muslim, Sahih: Pokajanje/l, h.

7, 4/2104.

Moral muslimana
A-:

_!_t~~~-: ~ ~i 1'"~1r: >.

"\0~ ~-~ I.J~..r 't:

~--

41 J";llY.YJ'T
!--~
j.

I svi se Allahu pokajte, o, vjernici, da,biste postigli

ono to elite" (En-Nur);

At,;_ j.~ t-o::

'

41 J" ll

~ .,JJ "

j.

!l

~--T-: JJI t--~ IS~

; Y.Y _rA 0:.-

't:

~7

O, vi koji vjerujete, uinite pokajanje Allahu iskreno" (Et- T ahrim, 8).

Arapski izraz za pokajanje" (teoba - '-!_,Ji) znai
povratak; povratak od grijeha. 1
Tcoba se definie kao nestanak iznutrice zbog napornog hodanja. Ovo se deava zbog samog bola. A
ka_e ~e da je to plamtea vata u srcu i nezacjeljiva rana
Ll jCtrL

Tcoba je i zamjena loih postupaka sa dobrim. 2

Raniji uenjaci su razliito definisali iskreno pokajanje, ali je jedno u svemu tome zajedniko: Omer b.
Hattab i Ubejj b. Ka'b, neka je Allah njima zadovoljan, su rekli: "Iskreno pokajanje je da se ovjek pokaje
za grijehe i vie im se ne vrati kao to se mlijeko ne
moe vratiti u vime."
Hasan el-Basri je kazao: "Teoba je da se ovjek pokaje zbog prolosti siguran da se nee vratiti takvim
postupcima."

Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 17/59.

Pokajanje Allahu, str. 22.

230

Ahmed Muaz Hakki

Kelbi je rekao: "To je traenje oprosta jezikom, pokajanje srcem i ustezanje tijelom." 1
Traenje oprosta" (istigfar) se nekada spominje odvojeno, a nekada uz pokajanje" (teobu). Kada se spominje samo, onda podrazumijeva i pokajanje, a kada se
pokajanje samo spomene obuhvata i traenje oprosta.
Teoba podrazumijeva istigfar i obratno. Uzvieni je
rekao:
. . .:

-;;;,......

"".-

';/

y.

o.....-

~L;.:JI ~1 ~i~ 1~w ~LS L; l~) 1"~-~ 1

"

2-W'
y. oj.,.,.

~1~1)~~

"

I govorio sam vam. 'Traite od Gospodara svoga

oprost jer On, doista, mnogo prata; On e vam kiu obilnu slati" (Nuh, 10, 11).
Istigfar koji je spomenut u ovom ajetu obuhvata teobu i traenje oprosta od Allaha, a znai: brisanje grijeha, uklanjanje njegovih tragova i zatitu od njegova
zla. To e biti zatita od kazne, kao to je reeno u ajetu:

r
o

~" o~-- i-:~

tt:

y.
41 .J-: 8' L;;--J r~~: ~i--J tt:
o~--w 41 -: 8' L;;--~
~-.J
yy

J.

.d(_/

jl. o........ o ......

"'((JJ~

Allah ih nije kaznio, jer si ti meu njima bio; i Allah ih nee kazniti sve dok neki od njih mole da im
1

Medaridu-s-salikin, 1/309.

231

Moral muslimana

se oprosti" (El-Enfal, 33).

Allah nee kazniti onoga ko trai oprost. A traenje
oprosta uz ustrajnost u grijeenju nije istigfar. Znai,
kada se ova dva izraza odvoje, onda se odnose na oba
smisla- traenje oprosta i pokajanje.
A kada se spomenu zajedno, onda je istigfar- traenje zatite od tete koja je prola, a teoba- vraanje
i traenje zatite od kazne koja moe uslijediti u budunosti zbog runih djela. U zvi eni Allah kae, citirajui rijei Huda ~1:

Molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte

Mu se, a On e vam slati kiu obilnu i dat e vam
jo veu snagu, uz onu koju imate, i ne odlazite kao
mnogoboci!" (Hud, 52).
Uenjaci kau da je pokajanje obavezno kod svakog
grijeh. Kada se poinjeni grijeh tie ovjeka i U zvienog Allaha i nije uinjena teta drugim ljudima, onda
teoba ima tri uvjeta:
Prvi: prestanak s grijeenjem;
Drugi: kajanje zbog grijeenja;
Trei: vrsta odluka da se nikada vie ne vrati tome
grijehu.
Ukoliko izostane jedan od ovih uvjeta, teoba nije
ts pravna.

232

Ahmed Muaz Hakki

Kada je grijeh vezan za pravo nekog ovjeka, teoba

ima jo jedan uvjet, a to je izravnanje rauna sa otee
nim. Ako se radi o novcu i slinom, vratit e mu ga, a
ako se radi o potvori i slinom, snosit e posljedice ili
e traiti oprost od njega. Ako se radi o ogovaranju,
trait e halala od toga ovjeka ... Pokajanje se mora
initi kod svih grijeha. Ukoliko ovjek, ipak, zatrai
oprost samo od nekih grijeha, teoba je ispravna to se
tie toga grijeha, a na njemu je odgovornost za ostale. 1
Dokazi iz Kur'ana, sunneta i konsenzusa U mm eta
ukazuju na to da je teoba stroga dunost. Ona spada u
najvanije elemente islama. To je prva etapa onih koji
putuju ahiretskim putem. Teoba se ne smije odgaati,
jer i to odgaanja predstavlja grijeh. Uzvieni je rekao:

tA

~-: _!_,~~ ~-:

: ~~~
~ 41 J--~~
j. >J..
"'\u..r-:;:;. Y.Y.J'Y
1 --- u~.r 't: *". ___
I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli
ono to elite" (En-Nur, 31);
.

l.

Y.

o,.....

.r--

~ l"" ..r
. . .:

r6---

.;

J...- o

,. . .

..;

oj.

;i t...s-l ~ l . - - i - : ...u l / ~ ~ \,; l; J.,

_JJ r 0:/ 1..5..- ..- ~ r...rr

J",...".,-

L.":~~ ~ ;

j.

t'l~

.J

i,ll

",. .

e;

"..,_

~~~j.-~.:.ll""~l~u ...UIJ./41141~~
,.....>
.J.r-""' ~ ~ "/. y
~
u~
. - _;
j.

---

---

Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prata i On je milostiv"" (Ez-Zumer, 53).
1

Rijadu-s-salihin, 24, 25.

233

Moral muslimana

Naslovni hadis takoer podstie na teobu i govori

koliko se Allah raduje i koliko je zadovoljan ovjeka
vim pokajanjem. Zato i Poslanik preporuuje teobu:

.o.J"" ~L,\ _JI J~ yl ~~.JJI Jl lyy ~ll\ lr:l ~

"0, ljudi! Kajte se Allahu! Ja se svakoga dana kajem po stotinu puta. "1
Neke od posljedica teobe:
l. Allah se raduje pokajanju Svoga roba, kao to se
vidi iz naslovnog hadisa;
2. Teoba brie grijehe tako da pokajnjk/ biya kao
Oll)lj ky ~1ije ni grijeio. Uzvieni kae: ~ ~ lJ~; Jl
~ ~ C: - ako se okane, bit e im oproteno ono to je
prije bilo" (El-Enfal, 38). U hadisu se.kae: ~jJI 0"" ulJI
.J ~.) 'J ~- onaj ko se pokaje od grijeha, kao da nije ni
7
grz;cszo.3. Pokajanje je uzrok uspjeha. Uzvieni je rekao: I
svi sc Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to
elite" (En-Nur, 31).
4. Ono je, takoder, povod da Allah uvea beriete
neba i Zemlje, imetka i poroda. Uzvieni kae:
. .

Muslim, Sahih: Zikr/12, h. 42, 4/2075-2076.

Ibn Mada, Sunen: Zuhd/30, h. 4304, 2/438.

234

Ahmed Muaz Hakki

/

,_-;;;;

~l~yi~~j
.. . i govorio: 'Traite od Gospodara svoga oprost jer
On, doista, mnogo prata; On e vam kiu obilnu
slati i pomoi e vas imanjima i sinovima, i dat e
vam bae, i rijeke e vam dati" (Nuh, 10-12).
5. Pokajanje spreava kaznu. Uzvieni kae:
d /

~J

!!!41 -: tS ~ / . . ~i/ . , __ hl
41 -: tS ~ / :&,

!!!j.
, __ i:~

r-r:

,.....

r ~~;

r-r:

j.

~--

JT

~~J;;-:I
Allah ih nije kaznio, jer si ti meu njima bio; i Allah ih nee kazniti sve dok neki od njih mole da im
se oprosti" (El-Enfal, 33).
"Katade
je govorio: 'Kur'an vas upuuje na vau
bolest i lijek. Bolest su grijesi a lijek je traenje oprosta.'
Alija
je govorio: 'udan li je onaj ko propada a
nosi rije spasa'. 'Koja je to rije?'- upitae ga. 'Istigfar'
- o d govon. Al..
1p ~-k>. "1
Prvi ko se pokajao od ljudi je Adem ~1, nakon to
je pojeo plod zabranjenog drveta. Allah mu je prihvatio pokajanje:
"'
"'
"'
01
~ ~~~ ~ U1 ~~G~~-- 1< t...~ . ':;T ;1-:~~
.~~~
;;--~
.
"'~-- ..J~i ~T

Mustatref, 2/244, 245.

235

Moral muslimana

~~)1
I Adem primi neke rijei od Gospodara svoga, pa
mu On oprosti; On, doista prima pokajanje, On je
milostiv" (El-Bekara, 37).
Allahu, otkloni tminu naih grijeha svjetlom Tvoje
spoznaje i upute. Uini nas od onih kojima si se okrenuo i koji su sve drugo ostavili.
"Gospodaru, podari nam istou spoznaje. Uini
na odnos prema Tebi istim, sunnetu sukladnim.
Opskrbi nas iskrenou oslanjanja na Tebe i lijepog
miljenja o Tebi. Podari nam sve ono to nas zbliava
Tebi, uz sigurnost na oba svijeta. Ti si Najmilostiviji
milosnik." 1

Ova dova je posljednje to je moj otac, Allah mu se smilovao,

nap1sao.
1

236

Literatura
__", \ ~. \ (U rJI J~ :u )fi

Ji jJI ...L....s!- J

...L....s!- / J..:JI

l_#

,:.ly-)

.o_)~~

J>- J~

.__3_)..11 ~:...\.J,\- (,f~l

lev.~\)~

y,l )~\

. 1 \'\v~ (--">\\'\~ (~rJI

j~;, ~J '-:-'1_?)11 ~J ~l l;, J Jl,)l ~J JLJJI .M'-J W~l ....,.,,;,\

).) :\.k.;b- '-"...,\.>- pt:" 4....,\~~) ~ ().l ~J~ ._j Jr-11 11 ..u J. ~Ji.
i\ '\A'\ l-"'\~.'\ (ol_rlJ ~~
- ..1 J)\.; }JI

J.) \.i]\ _w;.

~ (~-ul (,f J _,JI ._j_;:.- J

,.)L';, J )ii) o_y.:JI)

(~l

Jb :u)ft.-

~l

~ /)5"'::,~\

~b )il) L,J_,Ji o _,.,...JI ulJ.)) 4.....\J J :~4)1

J>-

J.~\ J .M'-\ /0~1 0r,J~\

.1\ '\AA l-">\~ A

J. ~)i ..u j~\~ 11 a....r-J ~)ll u~l ~~J. 0r,J~\ ...

).) :~.) - ;.~ oxf (.b \J-l ~ -~ :~ ( _?~ J ~~ J -~
. 1 \ '\A"\ l-">\ ~ "\ ( r<..J1

~ :~- jW.I

...L....s!-

~ l(,fJ_,JI ._j_;:.- J '-"J.c. /~}~\ 0~

l\'\ A. --"'\l'\. (o y--Lll

oJ .rP ( _?~ JL ._3 JrJI ~ J

()-ul ~ :oJpl ~..Ul -

J>- /

_?~ J\ t'-J\j :~.) t'};

L>.~J ~...u 4,>.f'>Lk.JI ~~ ~ ,y

--"' \ ~ . v
~~J~ (~.:JI y,l J~ J
.1L.a::>=-:JI ).)

...L....s!-

:o I" \.ill- c..J>.b:..

-w:. ~J 4.....\J,) (JijJI

-

...L....s!-

J11

..u

/J,.J. \) c""l_,:ll

~)i ..u~ ._31_;:.-~ (~~ ...L....s!-

/'-:-'_,;jJI ul~) 11 J) 4.;_,:ll

.0T~1 ~ :of'>l.ill- JY\.;:. ~~

...L....s!-

J ~)l ~ ~~ c-l_r-:- .y ~..G- ~ e_;:. J. ~~) 1_,w1 e-b

ul).)l 4.....\J J :~4)1 - (,f,)\~1 p.1 ~J J .M'-1 J -:~-.:JI '-:-'~

_".)L';, J )il) o_y.:JIJ ,.b )il) L,J_,Ji

_,.,...JI

Moral muslimana
~ :o_r"LA.ll- ~ jill <,?)...,a}}\_\..?-\ J

...Lo..>! /JTjill

~~~ C"\J.:-1
.~_rll~l).:>

~ :>.r"WI- r-1.;.) ~~<?-~.s; ~J~ ,t";_ul Y-1 .:;.~ ;~1

.JT jill
-

..b - J~~\

11 -~ J

..
ul>- y.kll ).:> :o-l= -

'-"'+ )1
.

Ji)~

,\/..b

-l..>-

_\..?-\ f~LjL.p~\ e;Li.J:, J ~u. J~l :;J..,.~\i .. , 0 _;JI '"'-k~..ll ).:>:eo Jfi
~ Jly J ""'-"~ l ~L::J\ il.. )ll Jly...:>
i\ "'AA,___::",\ i '1 ,oj..b '~.-1.)...1

j -'-'"-U j..a.ill J -L..>. J ~~ /4J..J..rJI i J~ Jl 4J..J.J~ul

,~\jji).:>:;;)~\- ~~l ...~.J.)I y.f :L...,\J.:>J ~ '-)~~\

i\ '1 AY

'~

\ t A

_:_r!.-UI ~ ..L..>.~ '0--....-JI JL- J. ..L..>. ~~~\ ;v, j J ~J\.A..,JI 4....0 )J

~~ )!.:> :eo )fi

~~ ...LoL- ..L..>.

,; /..,._ Jij)l

j J!. ..L.-...( '[\;J

-~ ..L..>.

, ..~1

-~

. \0..Vo ,~\IO..o ,~1

1

..

.r..r.JI -~ ~ ''-?J _,JI

j_;:, J

i\ '1 A '1 '~ \ i '1 ,~1

'-"'-.f. / c..r)...Ldi c..f'~J

t\>. ).:>

:c..f'~)\- JL; ..UI

~~~ ~ ..L..>. lli...- 'C:,~J;JI ..u..r. J ...Lo..>! /.;;.,.L. JI .:.i-"

.
i\ O.. A l '~\t: l ,~.:>~l ~_;JI ~LkJI a.5' _;:, :c..f'~)i
..y. eo?~ 'y~~ ~~~J. L!~ .:>JI.:> y.I/;,JI.:> 0 1 .:.r--i\ '11 '1 ,~\l AA '~.-1.)...1 ).:> :~- ~l J;,\>. 'U'I>. ..ul
..L..>. ..L.?-

,~,nA

J ~ J ...Lo..>! 1<.?j_. _r11 .:.r--',?-)J-l '-,-'Ul ~ ~ :_,..,a--- _?L:,

e_;:, ) ~ ,<.? ~\." .r1 1 , r

,\j..b

,o;,'))()

i\ "'VA

~u, 11 ~ ~~ ~ 'LS" )..Ul ~)l ~

.

J 11 -~ /LS" ) ..lli .:.i-"

i\ "ill ,~\fAl 'y...J.I ylc..

~~~ /~J..;.....Ji 1L..)I1 ~b- J J:>~~ J. ..u1 J)l_;". ..6ll-1 A JWI .:.r--eo~>-y.kll ~ :J- -o ..\S- JJ C\..::..i.JI -~ ~)~~J wJ) 4.:
i\ "'AA,~\ t '1 ,r/..b ,~')L,)il

238

Ahmed Muaz Hakki

--"'\t
...L....s!-

J.\ /4.J.J.f'l1 b.~\>- J::'u.}JI e_;;,

.r ,..LyJ\ c0.)

,.1 J)l.i}Ji ~~,e,?~~ ~l .;JI.)~ J.~~ /ul e_;;,

\\"'A. ,__",\t '(."5"'")L.,'.ji ~~:o Jft.- ifv.JL:JI p j

::. Y'-"' J. ...L....s!- rL. '.JI ~~.".

:u" t") -

r.}-1

rl.;

J.

t w,

l~~

\\ "'AV ,:L,.o")L.,'.jl

:J~i.;w,\- ~\ (,fo")~\ ~l;.) J. ~lc-") J. ~~ /c,?).>...J\ ~

\\ W"' '(."5"'")L.,'.jl ~~
...y:- :.lj ...L....s!- ~ '(,fo"JyL,:JI 0.~1 c_b..:LI J. ~ /~ ~
()\_;,J'.JIJ oy~UIJ ~b'.JIJ ~l o~l oi):.) 4....-LJJ :u"l.i.)l- JL,ll

\\"'A '--"'\t

~b'.JIJ ~~o y-.JI oi):.)

4....-LJJ

:u"\,:)1 /0.JJ!1 eA~~

. :.b J '.JI J ;; y~UIJ

..vl-

...L....s!-

,;; ~\.AJI -

~J~~ ~J,~ YI J. ...L....s!- /41\.J.-1 o\.ii.J:,

.;;.".~1 u l ~ :o ~\..O.JI- Jii]l
~l ~ul-

...L....s!-

.
.v-1

/c,?};;.JI

~~l

~ ,~ J. ~\ ~~ J. ~\......._( /4J.::. J~\

.--"'\rw ,4.J.~I u1 ~

J. ...L....s!- 11

~c.s. yi 1L.'.JI L-"~ e~

(,fo")L,JI

c0

J>-

~ ~) (j~ J. &1 ~ J. .J...rll ~Ls- ~ 'J.")~\ J>.'-- J.

J.
~~ o~~ oi):.) 4....-LJJ :u-"~.)1- dUI -Ls- :.ly -~ <CJ.:.l-IJ "-'YfJ
.::.bJ'.JIJ oy~UIJ ~b'.JIJ

..

,;;JL..)I ~y :oJft.- 0.::.~\ jJ_r..A.ll <...:-'~J.~~ /~1 0 _,..LO.JI

. 1 \ "'A V ,__", \ t V '\/.b
Jl_rll

J.'-

~\)...\ _;.~ ,~\ ~ yi J.

/~Vl~\&" J ~Vij )i~
\\"'A\'--"'\ t \ ,r/.1 'y_rll -..,.;L:S::.ll )::. :o)ft.- .f""'>' J.\)

:o Jft. -

u~':Ji ~1)1 /~WJIJ ~\~\

o\J)\5- J

..
, yWI.}-1 e,? /'Ul

~~:.';JI olp0\5.oL::ll
..

J. ~ J. ...L....s!-

./

~)

1::.

/4-o yi.. J

J ")l,:. ';JI ts J L..

.~Ul ~ :u"\,:) ~I.J.l -l,-JI e,?~~ :i..... lJ:. J ~

j...-

239

Moral muslimana
- ,_"._",~LlJ

l~
- ~ 1--11

...L~"u
L....:J1
- .J ,.,..
'i'JY.
..
r. \\.;li

l~
- - -li

Ir. .:.l J ~wl

.~')\_.,'ji olY _r.kll? :~

..

)~ :o ) f i - ~\ll ~~_.,......;J.

...L....s!

10 ~.} y

~ __j ~l

. 1 \'\'\1 ,_",\i\1 ,ol)..l?

}.:l :o J..r.c? J ~Le-f rL.. 'il~

);)L.o

'y~'.ll .._,.....i:-1)~ __j JP\

...L....s! J
,Jj

~~ l0i}JI "-;---!.}- ~ ob).li

}.:l :o ) f i - y'J..$ ~~L..>-~

_".11

c_;;~I..G.JI ~}JI 0w.;....., J ~ J. ...L....s! J. 11 ...wo. l<.)":)..;.:.. ',11 \J\.(_.

,r:L';, ~~}.:l :-J.:lW- ~) 'j:0" ~ ,w~ul y,l J.~ 0J_r11
.1 1 '\vi,__",\ n i
:(_.,\.,JI

4....-U)i :c.fL.)i- o.:ll.."-- J_.uij ~ 'J.Iphll IJ;t....:.\11 \)\.(_.

i\'\ A ,__", \ i ,.:lL:, J ':ji) oy--U lJ ~l

o .r-JIJ

~b~

~-..,. J. _L.,>. 14-AJI_)b .:l~) 4JL....) .j "j;;.. ',ii \J\.(_. y\S J' p l
~ ~L..>- ~ 'Y~',ii JUI -l..>- J. ...L.?-l ~li;;\ ,~1}-1 ~ J.
'--

\\'\A"',~\

i "\

-- Ju Y' /' ~~) _~_.,...... ; .:ll-~l ,~1

,~1

....."...f.. J

:~.:l- ~.l.:

).:l

....."...f.. ~.~))

\\'\Ai,__",\ i i
J.l: 0 J_rll 'lfJ_}.-1 ...L....s! J. .:.l)Lll

l )'.JI)

oJ}- ,b\J.-1

l ..!JJ L..

,yiJ:,

<..':...!.-\)...\

1L..':jl tk .Y'
,~LQJI ).:l :o)fi

"-;---!.}- ~ ~4-JI

y-')\_.,':jl ~1- ~l,h.ll ...L....s! .:l~ 'lfJI)i .M...._l ..r"'Lb ~ ,_;Y\JI

240

Sadraj
PREDGOVOR ........................................................................................ 7
POGLA VLJE O LIJEPOM PONAANJU ~~l r)..S.A YI.:........... 11
ISHODITE AHLAKA ~~l _J~ YI.:.......................................... 19
UKRAAVANJE KUR'ANSKIM MORALOM ~~Jj:;,~~~ YI.:

wiJil1 ........................................................................................................ 23
IHLAS I PRISUSTVO NAMJERE Wl
~
_.)~~.J (."...'Q~':ll
, y w
........... 27
TRl SU VRSTE DJELA: .......................................................................... 29
STEPENI NIJETA: ................................................................................ 30

LJUBA V PREMA ALLAHU ~l ~YI.: ............................................ 33

"LjUBAV PREMA ALLAH U SE DIJELI NA OBAVEZNU I
PREPORUENO .................................................................................. 36

LJUBAV PREMA POSLANIK U J; JJ-'-")1 ~YI.: .......................... 39

LJUBA V RADI ALLAHA All'l

~~l

yw
......................................... 45

POSLUNOST RODITELJIMA W:!..l.llj-11 ~ YI.: ................................ 53

ODRZA VANJE RODBINSKIH VEZA
v

'.ll~
~__;-

yw
..................... 61

PRA VO KOMIJE I SAVJETI O NJEMU~ ~J-!IJ ) ..~JI

J.:lo. y467

ELI SVOME BRATU ONO TO ELI SEBI 4..p.~ ~

wi i) YI.:

~ ~

L. ............................................................................................ 73

VRIJEDNOST ZUHDA NA OVOM SVIJETU ~..l.ll

i) -lklj.ll YI.:. 77

STRPLJIVOST ~l YI.:...................................................................... 85
STID I NJEGOV A VRIJEDNOST ~J

F- w..ll
~

yw
......................... 95

Moral muslimana
cl! y u....................................... 99
CAST I DAREZLJIVOST s:- ~\ J f'J-'
v

BLAGOST~)\ Y4 ........................................................................... 109

ST ALOENOST ~\
OPRATANJE _,w1

Y4 ................................................................. 113

Y4 ..................................................................... 117

SKROMNOST ~\_ji.J\

Y4 ................................................................ 121

UTNJA I UVANJE JEZIKA wl...J.ll ~J~\

r-sJl Y4 ......... 125

OBAVEZA IZVRAVANJA EMANETA J...it.i~l s:-\.l~ Y''lfl

Y4 .... 131

ZADOVOLJSTVO I SKROMAN IVOT uw.!IJ ~Liill yl;! ...... 139

lZVRA VANJA UGOVORA I ODRA VANJE OBEANJA yl;!
.IC~\ j4J)J ~4 s:-~_,l\ ................................................. 145

SAVJETOVANJE~\.) Y4...................................................... 149

NAREIVANJE DOBRA I ODVRAANJE OD ZLA Y''lfl yl;!
_}U.JI UC ~lJ UJ~4 .................................................................... 155
O MILOSTI~)\.)

Y4 ................................................................. 161

(~!NJENJE I VRIJEDNOST ZIKRA ~J fill\~~ Y4 ......... 165

PRAVEDNOST J~\ f'Jjl ~ yl;! ..................................................... 173
ISKRENOST J.l...a.ll

Y4 ..................................................................... 179

ZABRANA LAGANJA- yls.ll f':!~

'
ZABRANA
OGOVARANJA- ~\
..

Y4 ........................................ 183
f':!~- y u............................... 187

ZABRANA PRENOENJA TUIH RIJEI-~\ f':!~

OPASNOST SRDBE-~\ 0-" _>~\
.11:.1\
ZABRANA NEPRAVDE- r
-

242

f':!~-

Y4.191

Y4 ................................... 195

y u....................................... 201

Ahmed Muaz Hakki

ZABRANA OHOLOSTI-~~ (":!~

Yl:....................................... 209

STROGA ZABRANA POTVORE -.JJJll ~Jlf.J. (":!~ .l:l.l 04: Yl:217

... - ~~~ .

. ~~~ Y u.............................. 219

ZABRANA ZA VISTI ~~ {P ~\

Yl: ........................................ 223

ZABRANA

UHOENJA~ (.P~

ZABRANA SUMNJIENJA~~ 9-._,.... {P~\ Yt-: ..................... 227

POKAJANJE-~~~

Yl: .................................................................... 229

LITERATURA .................................................................................... 23 7
SADRAJ ............................................................................................ 241

243

Ahmed Muaz Hakki

Moral muslimana
Izdava:

Bookline d.o.o.
El-Kelimeh
Za izdavaa:

Edin Beirovi
Malik Nurovi
Redaktura i recenzija:

Prof. dr. efik Kurdi

Lektura:

Ismail

Pali

DTP:

El-Kclimeh
tampa:

Bemust, Sarajevo
Za tampariju:

Mustafa

Beirovi

Tira:

1.000