PRIHVATANJA l

METODOLOGIJA DOKAZIVANJA
Naslov originala:
-.:.,ll J u1 _}Ai ..J:.! J":J..l.;.....":Ji J .)w1
Menhedut-telekki vel-istidlali bejne ehlis-sunneti vel
mubtediati

Naslov prijevoda:
Metodologija prihvatanja i dokazivanja
erijatskim tekstovima izmeu
ehlis-sunneta i novotara u vjeri

A utor:
Ahmed b. Abdur-Rahman es-Suvejjan
 Ahmed b. Abdur-Rahman es-Suvejjan

METODOLOGIJA
PRIHVATANJA l
v
DOKAZIVANJA
SERIJATSKIM TEKSTOVIMA

izmeu ehlis-sunneta i
novotara u vjeri

prvo izdanje
Teanj, 2005-1426. po H.
 Zahvala pri pada Al lahu. Gospodaru svjetova. Neka je m i r i
spas na njasnijeg Vjerovjesnika i Poslanika!

Temelj ne studije problematike i spravne metodologije.

uvjerenja. misli i islamskog prava nisu samo vid dobrovolj nog
zalaganja i l i marginal ni interes. ve su postale nunim zahtj evom
i potrebom za usmjeravanje i slamski h tokova u ispravnom
pravcu. Posebno se to odnosi na nae doba u kojem ima mnotvo
frakc ionatva i devijacija. Proiri le su se zablude i novotarski
pravci .

I slamski klub. kao islamska misionarska i nstitucija. u

okvi ru svoj i h aktivnosti zalae se za irenje i spravnog erijatskog
naunog metoda. Posebnu panj u pridaje i ntenzi vnim i opsenim
studijama u nano-istrai vaki m radovi ma i spisima vezanim za
ist i i dostatni pravac - menhed ehlis-sunnela vel-dema'ata.

Ova odl ina studija je dodatak naporima koj i ma se el i

postii kori sni rezultat i koja. u nizu knj iga .,I slam skog kl uha'".
ods l ikava pievo uee vrijedno svake pohvale.

Molimo Al laha. azze ve delle. da se nai itatel. i i

okoriste. da nagradi pisca ove knj ige i da nas sve pomogne u
hodu prema naprijed na putu kori snoga znanj a. te dobrih i
primljenih djela!

Islamski klub

s
 UVOD

Hvala Allahu! Samo Njemu zahvalj uj emo, od Njega

pomo, oprost i uputu traimo. Utj eemo se A l lahu od zla nas
samih i naih loih djela. Koga Allah uputL niko ga nee na
zabludu navesti . a koga on u zablude dovede, n i ko ga nee
uputiti. Svjedoim da nema drugog boga m i mo Al laha i da j e
Muhammed Njegov rob i poslan i k.

Od A llahovi h, azze ve delle, blagodati ovom ummetu j e i

upotpunjenost i usavren ost ove vjere. A l l ah , ' azze ve delle,
kae:

lw
:
.
'".l'-"
l
;:_,. "JI
-'
'
' ) ) '.....
.
. "
. . ' -
..:;_... ....,1
)
'
.
;...<J' . l
'- . ;... 1 i..l
.

,,Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju

prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude
vjera:' (El-Maide, 3 . )

Al lahov Poslani k , sall allah u al ejhi ve sel lem, n ij e presel i o

dok n ije prenio poslanicu, izvrio povjereno i podigao
(uspostavio) dokaz. Od njega se vj erodostoj no prenosi da j e
rekao: " Ostavljam vas n a ispravnom putu. Njegova no je kao
dan. Poslije mene sa njega nee skrenuti osim propalica. "1

Sve za ime su lj udi u potrebi od vjere, u potpunosti i bez

pomanjkanja, nalazi se u Al l ahovoj , azze ve del le, Knj izi i

1 Ahmed (4/ 1 26) ; Ibn- M ade u predgovoru ( 4 3 ) Lanac prenosilaca je

ispravan.

7
sunnetu Vjerovj esni ka. sallal lahu alej hi ve sel lem. A l lah
Uzvieni kae:
l

\J})'} _ft\ 0 G".) i;\\ y -1 ;..-;.)

l) ' * , ,l

IS;:..;:,:, .s:U) <? J5j tSG ._,.;\

" fl

"A ta e biti onog Dana kad protiv svakog naroda

dovedemo po jednog svjedoka, od njega samog, i tebe
dovedemo kao svjedoka protiv ovi h ! M i tebi ob.iavljujemo
Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu
vijest za one koji su pokorni.'" (En-Nahl. 89.)

I bn-Derir et-Taberi . rahi mehul lahu te'ala. u komentaru

ovoga ajeta kae: .. Tebi smo. M uhammede. objavil i ovaj Kur'an
kao pojanjenje za sve za ime lj udi i maj u potrebu. od spoznaje
dozvoljenog i zabranjenog, nagrade i kazne."1 U komentaru rijei
Uzvienog A l laha: <;:.

.:r
"
..,.,,
.
_j Li.
"
L. "ll Knjizi M i nismo
nita izostavili ( E I -En'am. 38. ), EI-Kurtubi kae: "Tj. u
...

Levhi-Mahfuzu ( Ploi uvanoj ). U njoj j e p otvreno ono to e

se desit i . Reeno je: To se odnosi na Kur'an. j. od pitanja vjere
nismo nita izostav i l i i na sve smo ukaz i l i u Kur'anu, i l i putem
jasnog poj anjenog argumentiranj a. i l i smo spomenu l i openito a
pojanjenje se dobiva od Poslan ika, sal lal lahu alejhi ve sellem.
i l i konsenzusom uenjaka i l i putem kijasa (analogije) koj i je
potvren tekstom Kur'ana. A l lah Uzvi eni kae:

"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve . ..

(En-Nah l , 89. ) I kae :

1 Tefs1rut-Taben (14/161)

8
 "A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima
ono to im se objavljuje, i da bi oni razmislili."' ( En-NahL 44.)
I kae:

"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam

zabrani ostavite!'" (EI-H ar. 7 . ) U ovom ajetu i u ajetu sure En
Nahl je openito spomenuto ono to nije decidno ( u Kur'anu)
naslovljeno . Al lahova obavijest je tana. On nije u Knj izi nita
izostavio a da ga n ije spomenuo i l i podrobno i l i openito. On
kae:

.. Sada sam vam vjeru vau usavrio . . : (EI-Maide, 3.)1

Usavravanj e vjere j e vel ika blagodat i jedan od

naj uzvi enij ih A l lahovih. azze ve delle. darova sljedbenicima
islama. Zato, kada su idovi rekli Sel manu ei-Farisij u, radijallahu
anhu: .. Va Vj erovjesnik. sal lal lahu aJej hi ve sel lem, vas je
pou io svemu. pa ak i kako ete obavlj ati nudu?' Odgovorio
je: .. Da. Zabranio nam je da se okreemo ka Kibl i pri l i kom
velike i l i male nude. Zabranio nam je da se istimo od vel ike
nude desnom rukom. da se istimo sa manje od tri kamena i l i da
se istimo ivotinj skom balegom i kostima:'2

Ebu-Zerr ei-Gifari . radij al lahu 'anhu. je rekao : ,.A l lahov

Poslanik. sal lal lahu alej hi ve sel lem, nas je napustio. a ni ptica
sa dva kri la nije letjela a da nismo o tome i mali znanjc."3

1 EI-Dami' 11-ahkamii-Ku r'an ( 6/420)

2 Muslim ( 1/223, br. 262 )
3 Ahmed ( 5/ 1 53, 162); lbn-Hibban ( 1 /235)

9
 Ako se ovo j asno razum ij e. dolazi se do saznanja da su
Kur'an i Sunnet dva osnovna temelj a dokazivanja u vjeri. judi
nisu u potrebi za drugim i zvorima. osim onih izvora koj i se na
nj i ma grade, kao to su konsenzus i analogij a ( idma' i k ijas ).
Zato je i mam E-afi'i, rah imehullah u te'ala, rekao: ,.Nijednom
sljedbeniku ove vjere ne doe nekakva nedaa, a da u Allahovoj
Knj izi nema argument koj i daje uputu o njoj."'

ejhul-islam I bn-Tej m ijje, Allah mu se smilovao. kae:

"Rij etko kada se ( erijatski m ) tekstovima ne obavjetava i l i
semantikim (znaenjsk i m ) dokazom teksta n e ukazuje na
propise."

Ibn-Tej m ijje. rahi mehul lahu te'ala. takoer. kae: .. Na i e

da je onaj koj i govori da je u potrebi za drugi m predajama osim
Poslanikovih. sallal lahu aljhi ve sel lem. slabog znanja i
slijeenja predaj a. Onaj ko primj eni ono s i me je dola Knj iga i
Sunnet. i ma uvid u znanje prv ih i posljednj ih generacija. Al lah.
azze ve del le. e ga svjetlom s koj i m je poslao M uhammeda.
sall allahu atejhi ve sel lem, uiniti nezavi snim od ostalog."3

I spravnost dokazivanja, uz i spravnost dokaza. ovjeka

spaava od stranputice i zastranj i vanj a. Allah U zv ieni kae:

" Da li je na ispravn ijem putu onaj koji se idui spotie

ili onaj koj i p ravim putem uspravno ide? .. (El-Mulk. 22.)
Ispravan dokaz ovjeku osvj etljava put. omoguava mu da ide
ispravnim pravcem i daj e mu utoite od zabluda i smutnj i .

1 E r- Risale ( str. 20)

2 EI-Hisbetu fil-islam ( str. 65), Ibn-Tejmijje . Ovo je vrijedna knjiga koja
pojanjava da je Poslanik, sallallahu 'alej h i ve sellem, pojasnio cijelu vjeru,
njene primarne i sekundarne propise. Naslov je Me'aridul-vu su l . Knjiga je
posebno ?;tampana; Medmu'ul-fetava ( 1 9/ 1 5 5 , 302)
3 Es-Safedijje ( 1/260)

10
 Vj erovatno je j edan od glavnih uzroka raz i l aenja te pojave
novotarija i zabl uda- kolebanje ljudi u pri hvatanj u i dokazivanju
erij atskim tekstov i ma. . . Kol i ko l i j e samo ova nesreenost
uzrokovala zastranj ivanja i nereda!?

Kol iko li j e samo zal utal ih novotara i nepravedn ih heretika

uspjelo pokvariti vjeru i uvj erenj a lj udi zbog nj ihovog neznanj a o
temelj ima dokazi vanja tzvonma prihvatanja erij atskih
tekstova ... !

Kol i ko se samo novotarija i mnogoboakih djela kod lj udi

prenosi . sa koljena na koljeno. iz generacije u generacij u. zbog
nj i hove udaljenosti od K ur'ana i S unneta kao i zvora pri hvatanja.
shvatanj a i praktici ranja vjere !

Smatram d a j e pridavanj e panj e ovoj tematici j edna od

glavnih obaveza pred koj u moraj u stati uenj ac i . obnovitelj i i
da'ije. Zato sam vidio da je potrebno da napi em saetu knj igu o
metodologij i argumetiranja u erij atskim pitanj i ma. Nazvao sam
je: "Metodologija prih vatanja i dokazivanja erijatskim
tekstovima izmedu ehlis-sunneta i novotara u vjeri". I pored
s labosti i nedostataka. molim Allaha Uzvienog da mi olaka i da
me potpomogne u ispravnom predstavljanj u ove tematike.

Knj igu sam poeo sa skraeni m uvodom pod naslovom :

.,O."'novne odlike misli i vjerskog argumentiranja izmedu

paganstva i islama".
Zatim sam j e podij e l io na nekoliko poglavlja:

Prvo: "Metod ehlis-sunneta u prihvatanju i dokazivanju

erijatskim tekstovima"

Ovo poglavlje sadri nekol iko manj i h :

11
 Respektovanje i predanost .\:erijatskim tekstovima
Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta
Ispravnost shvatanja tekslova

Drugo: "Metod 11ovotara u ophoenju .m erijatskim

tekstovima"

Ovo poglavlje sadri nekol iko manj i h :

Smjelost odhacivanja protiv(jenja potvrenim

tekstovima
Poigravanje iskrivljavanje .\:erUatskih izvora prilikom
argumentiranja
Uvoenje (hid'ati) novih temelja prihvalanja
dokazivanja .\:er?jatskim tekstovima

Molim A l laha, azze ve del le. da nas uini od onih koj i se

pridravaj u Njegove Knj ige i sunneta Njegovog Vjerovjesnika.
sal lal lahu ' alej hi ve sel lem. i da nas sauva od ejtanski h zamki.
zab luda i smutnj i .

Ahmed b. A bdur-Rahman es-Suvejja11

12
 OSNOVNE ODLIKE MISLI l VJ ERSKOG
ARGUM ENTI RANJA IZMEU PAGANSTVA l
ISLAMA

Paganska misao i argument

(i) Stav mnogoboaca prema jasnim dokazima

Pravila misli i argumentiranja u islamu

 OSNOVN E ODLIKE MISLI l VJ ERSKOG
ARGU MENTIRANJA IZMEU PAGANSTVA l
ISLAMA

Razmiljanje i razmatranje su j edna od specifinosti

ovjeka kojom ga je A llah Uzvieni odl ikovao i dao mu prednost
nad ostali m stvorenj ima. A l lah je Svoj i m robovi ma dao blagodat
razmi lj anja i promatranj a, kao to su sl uh. vid i srce. A llah
Uzvieni kae:

L-a;i) . li );.;,.) J _,.:i;J ( ; f ;jji-

.j: :ci l)
"Allah vas iz trbuha majki vaih izvodi, vi nita ne
znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.
(En-Nahl, 78.)

Svaki ovj ek ima ove specifinosti. Lj udi i h openito

koriste za razliite ivotne aktivnosti, iako se razlikuj u po opsegu
nj i hove upotrebe, loem i dobrom postupanj u, te nji hovom
koritenj u u onome to Al lah voli i i me je zadovoljan i l i u
onome to Ga rasruje. U nastavku emo dati saetu usporedbu
osnovnih odl i ka misli i argumentiranj a i zmeu paganstva i
islama.

15
 Paganska m isao i arg ument

Kada se rob okrene i pone zapadati u tamu mnogobotva,

njegova idej na i nauna mjerila postaj u nesigurna i izvitoperena.
Naj bolj i dokaz za to je postupak predislamskih paganskih Arapa
prema svoj im bogovima. Uzvieni A ll ah kae:

.. Da li je na ispravnijem putu onaj koji se idui spotie

ili onaj ko,ji pravim putem uspravno ide?" ( El-Mul k, 22.)

Tekstovi Kur'ana i Sunneta pojanj avaj u m nogobroj ne

osobenosti paganske misli i argumentiranj a, ne samo kod
predislamskih Arapa. ve kod svih slj edbenika neist ine i zabl ude.
Evo primjera:

1. Zanemarivanje ula

Al lah, 'azze ve del le, je ovj eku podario ula koja ga

pomau da promatra i razmilja, te da istinski spozna A l laha.
azze ve delle. Meutim, mnogoboci su svoja ula dokinuli i
nisu ih upotrebljaval i u zadovolj stvu A l laha Uzvienog. Al lah.
azze ve del le, kae:

17
 "l rei e: ' I>a smo sluali ili razmiljali, ne bismo meu
stanovnicima Dehennema bili ! "' (El-Mul k. l 0.) I kae :

( ) - 0)6:;; _,li) .,J1 :/.lS()-)

'i ji,r ;J. J. r )f ;:.:._; 01i ) j)
0
' .

J _,l;WI

., M i smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni

pameti imaju - a njima ne shvaa,ju, oni oi ima.iu - a njima
ne vide, oni ui imaj u - a nj ima ne uj u ; oni su kao stoka, ak
i gori -oni su zaista nemarn i.40 ( El-E'araf 179.)

2. Oslanjanje na bajke i legende

Nakon to su mngoboc i svoje razume ugas i l i i svoja ula

zanemari l i . nuno su se morali osloniti na proi rena praznovjeja
i legende. Kod nj i h se rasprostrani lo oboavanj e kamenja. kipova
i drvea. Nj i hova zab l uda i poniranje su dostigli stepen kojeg
navodi Ebu Reda' el-Ataridi. radijallahu anhu: .. Oboaval i smo
kamen. Kada bismo na li bolj i od njega. prethodni bismo baci l i a
taj uze l i . Kada ne bismo na l i kamen. sabral i bismo hrpu zemlje
pa bismo doveli ovcu i na tu hrpu nam uzli m l ij eka. a onda bismo
oko toga kruil i ( tavafi l i ) ."1

Zbog ovoga je bezumlje vladalo paganskom m ilj u.

Shvatanja su se iskrenula, a nestalo je naune tematinosti.
Legende su. u mnogim vjerovanj i ma i praktinim stavovima, bile
vladaj ue i ureivale su drutvene odnose lj ud i .

Kao rezultat toga bi lo j e :

' EI-Buhari, (8/90, br. 4376)

18
 a) Pribjegavanje vradbini (silrr) i astrologiji

Vraari i astrolozi prije. a i danas, i maj u veliku ulogu u

oblikovanj u i utj ecaj u na paganske umove. Zato A l lah Uzvieni
kae:

;J?
:(-- '. l.l.::J I .J'"'
...J'::P -
t', j <(--
J -..!"'"'
(:J J d
-
i=' L:.; 1',
\;._ LC;j1;r '.
- J J

' '

e:.:, Jc:.:, Jc" _;, ;s:w1 Jji e:.:, 81

.. '
, 1
_,:.;.;.;
" "' ; a "' ., fl

_:,

G J.-5 W! ,i;_;;.. .b-1. .

.

" l povode se za onim to su ejtani o Sulej manovoj

vladavini kazivali. A Sulej man nije bio nevjernik, - ejtani su

nevjernici uei lj ude vradbini i onome to je bilo
nadahnuto dvojici meleka, Harutu i M arutu, u Babilonu. A
njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: ' M i samo
iskuavamo, i ti ne budi nevjernik!"' ( EI-Bekare, l 02.)

b) Velianje dina i ejtana

Paganski Arapi su se boj ali dina i ej tana. Veliali su i h i

nj ima prinos ili rtve. Kada bi se neki ovj ek od Arapa naao u
dolini rekao b i : "Utjeem se gospodaru ove dol i ne od zla l uaka
iz njegovog naroda, pa bi on kod njega konai o. Zato je
Uzvieni rekao:

"l bilo je lj udi koj i su pomo od dina traili, pa su im

tako obijest poveali." ( EI-Dinn, 6.)

19
 e) Padanje pod uticaj loeg predvianja i pesimizma

Od Muavije b. ei-Hakema, radij al\ahu anhu. se prenosi da

j e rekao: ,.Rekao sam : 'Allahov Poslanie. u paganstvu smo
rad i l i neke stvari - ili smo prorocima.' Rekao je: 'Nemojte ii
prorocima. ' Rekao sam : ' Predviali smo zlo.' On ree: 'To je
neto .to neko od vas nade u svojoj dui, ali neka vas to ne
odvraa. ' Rekao sam: 'Neki ljudi od nas predskazuju.' Ree :
'Jedan od vjerovjesnika je predskazivao, pa ije predskazivanje
bude u suglasnosti sa njegovim, ispravno je predvidio. '"'

3. Zadravanje u svijetu materijalizma

Pogledi i razmilj anj a pagana i sljedbenika zablude su

ogramcen i na osjeti l ne i materijalne cmJenice. Nj i hovi
minimizi rani umovi nisu spoznali vie stvari . Uzvieni kae:

J G.. 2..li jj.;,: ./J 8 _;;...,.')J i)t.i:,

"" ' '
,

j($) W' OI k:.J 'J($ 1 ">l> )4J1 J

- -

:::_..:;j (- - ,($_j ..s:J)\j1, .Jlt. ' ;

'

J,_J 01 ....".,j i"..)

. j' J ,f j'_;.')
..r.J J
.

\oooo'
;.
... ..1 ... J ' y,
, , ' . '

"1 govore: ' N eemo ti vjerovati sve dok nam iz zemlje

ivu vodu ne izvede; ili dok ne bude imao vrt od palmi i
loze, pa da kroz njeg svukuda rijeke provede; ili dok na nas
nebo u paradima ne obori, kao to tvrdi; ili dok Allaha i

1 M uslim, (4/ 1 748, br. 5379)

Napomena: Ovo predvianje je bilo na osnovu pronicljivosti i praenja
slijeda dogaaja (el-firaseh ) . Meutim, u naem vremenu je to zabranjeno,
jer se ne moe spoznati da li je predskaza nje u saglasnosti sa njegovi m . Ovo
predskazivanje je bilo jedan od zna kova vjerovjesnitva dotinog
vjerovjesnika, 'a lejhis-selam. Kae se da je to bio Danija l, 'alejhis-selam, i l i
Idris, ' alejhis-sela m . ( na p . prev . ) ( erh u Sa hihi M u s l im (836) i Avn ui
Ma' bud, br. 3 4 1 0 )

20
meleke kao .iamce ne dovede; ili dok ne bude imao kuu od
zlata ili dok se na nebo ne uspne; a neemo vjerovati ni da si
se uspeo sve dok nam ne donese Knjigu da je itamo.' Reci:
'Hvaljen neka je Gospodar moj ! - zar ja n isam samo ovjek,
poslanik'!"' ( El-Isra'. 90-93.) Uzvieni kae:

,,1 kada ste uglas rekli: 'O M usa, mi ti neemo vjerovati

dok Allaha ne vidimo! "' (El-Bekare. 5 5 . ) Uzvieni kae:

"A kada uenici rekoe: ' O Isa, sine M erjemin, m oe li

nam Gospodar tvoj trpezu s neba spustiti?' - on ree: 'Bojte
se Allaha ako ste vjernici."' ( El-Maide, 112.)

Ovdje potvr uje da sljedbenici neist ine ne prelaze svijet

materijalnog, i povrh toga, zanemaruj u svoja ula. V idjeli smo da
oni od svoj ih potencijala upotrebljavaj u ono l i ko ko l i ko
upotrebljava malolj etno d ij ete koje j e m-:jereno samo u ono to
moe okom vidj et i i rukama dohvatiti . Ovo je okojeli
materij alizam na razini glupavosti. a iznad njega se pametni
uzdiu.

4. Odbijanje vidljivih dokaza zbog slijepog

slijeenja

Pokueno sl ijeenj e je slij eenje samo zbog prihvatanja

onoga na emu je onaj koj i se s l ijed i , bez obzi ra na i spravnost i l i
neispravnost. S l ijepo slijeenje je sl uaj svakog veli kog ovjeka
koj i i ma pristal ice. Zato. kada je K ur'an asni obj avlj en naem

21
Vjerovjesniku M uhammedu, sal lal lahu alejhi ve s l lem.
usprotivi l i su mu se rijeima:

"l jo kau: 'Trebalo je da ovaj Kur'an bude objavljen

kakvom uglednom ovjeku iz jednog od ova dva grada!'"
( Ez-Zuhruf. 31.)

Njihovi velikani su i h sprijeili da vjeruju u Vjerovjesnika,

sal lallahu 'alejhi ve sel lem. Uslovi l i su mu da otjera siromahe i
slabane kako bi vel i ki zadobili mo i vlast. Zato Uzvieni kae:

!J u:, ;_p..:, J )J :, J ;J,; J.)

;:;.: Jli-:, ;.Ji) LJ;- j :;J:, \ \
Lb)
"Budi vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole
uj utro i naveer u elj i da naklonost Njegovu zaslue, i ne
skidaj oiju svojih s njih iz elje za sjajem u ivotu na ovom
svijetu, i ne sluaj onoga ije smo srce nehaj nim prema Nama
ostavili, koj i strast svoju slijedi i iji su postupci daleko od
razboritosti. (El-Keht: 28.)

Kur'an ukazuje na tri vrste pokuenog slijeenja:

a) Velianje pokornosti oeva i djedova

M urici su odbij al i poziv Vjerovjesni ka, sal lallahu alejhi

ve sel lem. slijeenjem svojih oeva i udaljavanjem od istine .

-j /l; )0\ -ft \Jj) d -ft 13"0 lJ) lf) \)J

"' . " . "

22
( ,0 \Sk-'J !i? J J;) J.< Li.l L. 2..llLS-:,
j /=Z _fo !)

"Neki e rei: Oni ak govore: 'Mi smo zatekli pretke

nae kako ispovijedaj u vjeru i pratei ih u stopu mi smo na
pravom putu.' l eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad
nismo poslanika poslali, a da oni koji su raskonim ivotom
ivjeli nisu govorili: ' Zatekli smo pretke nae kako
ispovijedaj u vjeru i mi ih slijedimo u stopu."' ( Ez-Zuhurf,
22-23.) U zvieni kae:

)4i tS- ):,t ,0 t L. e s.;) j) L. ,;J, ;.iJ :,

_,4!:,0
"A kada im se rekne: 'Slijedite Allahovu Objav u ! ' - on i
odgovaraju: 'Neemo, slijedit emo o n o na emu s m o zatekli
pretke svoje.' - Zar i onda kada im preci nisu n ita shvaali i
kada n isu na pravom putu bili?!" ( El-Bekare, 1 70. )

b) Slijeenje uenjaka i pobonjaka

U zvieni kae:

"Oni, pored Allaha, bogovima smatraj u sveenike svoje

i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina.40 (Et-Tevbe, 3 1 .)

Nj i hovo uzimanje za bogove pored A l laha, 'azze ve del le.

ogleda se u pokornosti nj ima u zabrani dozvoljenog i dozvo l i
zabranjenog.

23
 e) Slijeenje poglavara, kraljeva i velikana

Uzvieni kae :

\)). ;.) Gi.i:, 4ill ej,() }.Ji -1 ;..)j; tY.

lf
GJ lj ?. T _,L, LJI;-) 8G ej,(

-
"Na Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala,
govorit e: ' Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da
smo Poslanika sluali!' l govorit e: 'Gospodaru na, mi smo
prvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni s pravog
puta odveli; Gospodaru na, podaj im dvostruku patnju
prokuni ih prokletstvom veliki m ! "' ( E l-Ahzab. 66-68.)

Rezultati s l ijeenja su: Oslanjanje pagana na obiaje i

drutvenu tradicij u koj u lj udi prenose iz generacije u generacij u.
To vod i u s lijepo s lij eenje i ustezanj e razuma od i straivanja i
razmatranja. Zato. kada je Vjerovjesnik, sallal lahu 'alejh i ve
sel lem, doao sa tevhidom. lj udima je to bi lo udno. pa su,
negiraj u i, rek l i :

"Zar o n d a bogove svede n a Boga jednog? T o je, zaista,

neto veoma ud n o ! " ( Sad, 5.)

5. Slijeenje strasti

Pohota ima veliku ulogu u p aganskoj misl i . Ona se uzima

za boga i oboava mimo A llaha Uzvienog. kao to On. 'azze ve
del le, kae :

24
 ,.Reci ti Meni ko e uputiti onoga koj i je strast svoju za
boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znaj ui ga, u zabludi
ostavio . ( El-Dasije. 23.)
..

Slijeenje strasti je sprije ilo murike da se odazovu ist i n i .

Uzvieni kae:

lS :u ;;,.,_;dl;.-:-(:" J;.;; LJ(\ j

lk! r .".; u J! JJ, :.
.. "

"Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni pO\ode

jedino za strastima svojim. A zar je i ko gore zalutao od
onoga koji slijed i strast svoju, a ne Allahovu uputu? A llah,
doista, nee ukazati na pravi put narodu koji sam sebi
nepravdu ini.'' ( El-Kasas. 50. )

Kada strast vlada. razum se zaahur i , prolazi za

razmiljanje su zakreni. a j asni dokazi guhe svoj u vrijednost. j er
strast sve odbacuje i udaljava se. ovjek postaje njenim
zarobljeni kom. Pred nj i m se m ijeaj u putevi i pravci. a putevi
istine i upute ostj u zamraeni za nj ega. Istinu je rekao Ahmed
evki :

Kada vidi.\: da strast vlada ujednom narodu

Znaj da je tamo razuma nestalo

6. Slijeenje neutemeljenih miljenja

Kada kod pagana nestane mjerila naune misl i . onda ponu

ponirati i vezati se. za neutemeljena m iljenja i nagaanja koj a
nisu utemeljena na pravi l ima niti s u donesena na osnovu

25
argumenata, ve su to samo primjeri mate fikcija. Uzvieni
kae :

"Ako bi se ti pokoravao veini onih koji ive na Zemlji,

om bi te od Allahova puta odvratili oni se samo za
pretpostavkama povode i oni samo neistinu govore:
( EI-En'am, 116.) i kae:

"Veina njih sli.iedi samo pretpostavke; ali

pretpostavke nisu n imalo od koristi Istini Allah, uistinu,
dobro zna ono to oni rade: (J unus. 36.)

Kada se milj enj e zasnuje na nagaanj i ma i fikcijama

neosporan rezultat je zabluda i zastranj ivanje. Neka nas Al lah
toga sauva!

26
Stav m nogoboaca prema jasnim dokazim a

Kada su mjeri la razmiljanja argumentiranja

mnogoboaca i sljedben i ka neistine poremeena. poinj u sc
strovalj ivati u ponorc neznanj a. a nj ihov stav prema jasnim
dokazima se ogleda u otvorenom odbacivanj u i nijekanj u . Onaj
ko je nemoan diskutovati i raspravljati iznosei dokaze i
argumente. zastranj uj e od c i lja i pribjegava tvrdoglavosti i
estokim svaama u parnienj u. Uzvieni kae :

"0 N uh u", - rekoe oni - "ti si elio da s nama

raspravlja i dugo si raspravljao. Daj neka se ostvari ono to
nam prijeti, ako istinu govori!" ( H ud, 32.)

Stav mnogoboaca i sljedbeni ka zabl ude prema dokazima

se ogleda u nekoliko injenica:

1. Raspravljanje neistinom

Uzvieni kae:

i;. :;;J,"- :y J1W )G:.:, ;)LJ;. d j5-- :.::...:..;.,:,

" . " . . .. .. "

27
 "Svaki narod nasto, j ao je da se domogne svoga
poslan ika i trudio sc da neistinom ugui istinu, pa sam ga Ja
kanj avao, - a kakva je bila kazna Moj a !''(Gafir, 5. )

2. Tvrdoglavost i oholost

Uzvieni kae:

e /) j.j ;.;l e L e 8t;u j lS- l lli-

. . . .

.J! Jw e ;C.1j ;)t e ;...;, e j.; e :U _p e

;:JI J)J U) ih J) /;: ?---- U) Ih
' . . ,

"Nikako! On, doista. prkosi a.ietima naim, - a naprtit

u Ja njemu tekoe, jer je smilj ao i raunao, - i proklet bio,
kako je proraunao! i jo jednom proklet bio, kako je
proraunao! - Zatim je pogledao pa sc onda sm rknuo i
namrtio i potom se okrenuo i uzoholio, i rekao:'Ovo nije
n ita drugo do vradbina koja se nasljeu_ j e, ovo su samo
ovjekove rijei!"' (El-M udessir. 16-25 . ) Uzvieni kae :

.,To su Allahovi dokazi koje ti kao istinu navodimo. pa

u koj e e, ako ne u Allahove rijei i dokaze Njegove oni
vjerovati? Teko svakom lacu, velikom grjeniku!'' ( El
Dasij e, 6-7.) U zvieni kae:

. ?.'U))) J J) d .j .JJI .,:.;4i J J):> :.r-.JI jl

" " . ' . . "' . " .. . . " .. ..

4J

28
 "Oni koji o Allahovim znamenjima raspravlj aju, iako
im nikakav dokaz nije doao, u srcima njihovim je samo
oholost koja ih nee dovesti do cilja eljenog: ( Gafir, 56.)

3. Nijekanje isti ne nakon pojave njen i h znakova

Uzvieni kae :

"l oni ih, nepravedn i i oholi, porekoe, ali su u sebi

vjerovali da su istinita." (En-Neml. 14. ) U zvieni kae:

.iJ1 L! lhJI J ;Js:.: J) ii\ 2JJ?j ;_fl :.i

.J_,
" Mi znamo da tebe zaista alosti to to oni govore. Oni,
doista, ne okrivlj uju tebe da si ti laac, nego nevjernici poriu
Allahove rijei:' ( EI -En'am, 33.) U zvieni kae:

"Eto, to .ie bio Ad, on je dokaze Gospodara svoga

poricao i bio neposluan poslanicima svojim, i pristajao uz
svakog silnika, inadiju:' ( Hud, 59. )

29
 4. Udaljavanje od istine

Uzvieni kae:

: ts- * l- fB' L:J, LG ej

.;;..i .Y

. '

,,Njima posredovanje posredn ika nee biti od koristi. Pa

zato oni pouku izbjegavaju, kao da su d ivlj i magarci
preplaeni koji od onih koji ih progone bjee." (El-Mudessir,
48-5 1.) Uzvieni kae:

"' J,

r-. l _,l_,;:;.:, ,_,.:..,;.;. ) ';. .J))

'
" " " J

,.A oni, uvijek kada vide udo, okreu glave i govore:

' arolija neprestana!"' (EI-Kamer. 2.)

Rezultat ove etiri inj enice, ili nekih od nj ih, j e da ih A llah

kanjava okretanj em nj i hovih srca od istine to je vid
odgovaraj ue kazne. U zvieni kae:

"1 kad oni skrenue ustranu, Allah njihova srca skrenu,

a Allah nee u kazati na pravi put narodu koji je ogrezao u
grijehu.' ( Es-Saff, 5 . ).

... ll , " ., J ' , " l '

.;_u, 'J '_,i' r.; i;; y. Jl }J -o;. :.:J;' L. 'lJ ... ..

JJ
:S.

.j:,; Ji
'" .:1< " ....

"A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju:

' Da li vas ko vidi?' - i onda se udaljuju. Neka Allah srca

30
njihova bez podrke ostavi, zato to su od onih ljudi koji nee
da razumiju: (Et-Tevbe, 1 27.)

"A mi srca njihova i oi njihove okreemo, pa nee

vjerovati kao to nisu vjerovali ni prvi put i ostavljamo ih da
u zabludi svojoj lutaju smeteni. ( El -En'am, l l O.)

5. Pribjegavanje ismijavanj u i porug ivanj u

Uzvieni kae:

! ) ?ii -=> 1-Ui :, u _,.w 0 1 _,')s' ::r- !ll 1.:.)

"' ' ' g " ' ' ;P '

J ")tS- ;Jo >

,,Kada te vide nevjermca, samo ti se rugaj u : '.Je li to

onaj ko.ii vae bogove h u li?' A oni sami ne vjeruj u kada se
spomene Milostivi.'' ( E l -Enbija, 36.) Uzvieni kae:

,.A kad sazna za neke Nae ajete, on im se ruga. Takve

poniavajua patnja eka:' ( El-Dasije, 9 . ) U zvieni kae:

J tlJI lj,J( J 1 ) !\ 1;..> l! J> 2J;i :_, :l:. J

;J.f 11) )i ;jji J.l )f

"Ima onih koji dolaze da te sluaju, a im se od tebe

udalje, pitaju one kojima je dato znanje: ' ta ono on
maloprije ree?' To su oni ija je srca Allah zapeatio i koji

31
se za strastima svojim povode." ( Muhammed. 16.) Uzvieni
kae:

, i :,
j )li.:; i/;:, j ,_;i ::r- ;,;tS- ;?r ::r- 0
, J,
j _,l(al "\Jj;. j l_,lu )i bJ
" , .JJ ,. "'

1).A;1 i J \\
"

.. o ..,,
' " " ....

"Grjenici se smij u onima koj i vjeruju; kada pored njih

prolaze, jedni drugima namiguj u, a kada se porodicama
svoj im vraaju, ale zbijaj ui vraaju se; kada ih vide, onda
govore: 'Ovi su, doista, zalutali! "' ( EI - Mutaffifin, 29-32. )

6. U potreba sile u borbi protiv istine

Uzvieni kae:

t.:.) "G 1.1) 1_;1 J-.:JI "G( 1_,81 1)ti \5 :r j_;J "G,.
. . " '
t:li

"A kada im je on donio Istinu od Nas, rekli su:

'lJbijajte muku djecu onih koji vjeruju u ono to on govori,
a ostavljajte u ivotu njihovu ensku djecu! ' - Ali, lukavstva
nevjernika su uvijek uzaludna." (Gafir, 25.)

Uzvieni Al lah poj anj avaj ui djela I brahimovog, alejhis

selam. naroda. kada i m j e ponestalo dokaza. kae:

,.Pripremite za njega lomau" - povikae - " pa ga u

vatru bacite?" ( Es-Saffat, 97.) Uzvieni Al lah kae:

32
 "Ako sc ne okani, o Nuhu!'', rekoe oni, "bit e
sigurno kamenovan!" ( E-uara. 1 16.) Uzvieni A l lah kae :

"Rekoe oni: ' Ako se ne okani, o Lu te, bit e sigurno

progn an!"' (E-u'ara, 167.)

7. Pokuaj klevetanja vjerovjesnika pozivaa

u istinu

Uzvieni kae:

;., Gi;) ;i y ;G,.;.:) JI; JI";-U Ji:U J) 1)

P'
"Ova dvoj ica su arobnjaci" - rekoe jedni drugima -
'' hoe da vas vradbinama svoj im iz zemlje vae izvedu i da
unite vjeru vau prelijepu'!" (Taha. 63.) Uzvieni kae:

"1 tako je bilo, ni onima prije ovih nije doao nijedan

poslnaik, a da nisu rekli: ' arobn,jak je!', ili: ' Lud je!"'
( Ez-Zarijat, 52.)

33
 Pravila m isli i argumenti ranja u islam u

asni Kur'an nam svjedoi o paganskom nainu ophoenja

pri l ikom razmiljanja i argumentiranj a, te raspravljanja i
parnienja. Odatle j e usadio, kao zamjenu. originalna pravila
razmiljanj a i argumentiranja kako bi uputa bila na vrstom
naunom temelju. Od t ih pravila su:

1 . Respekt znanja i podizanje njegovih stepena,

te pokuenost i upozorenje na neznanje

Allah Uzvieni je naredio traenje znanj a:

"Znaj da nema boga osim Allaha!" ( Muhammed, 19.)

Prvo to je objavljeno od Kur'ana Vel ikog j e:

i r;-u d) r; ? > 0 J;. fo. r :j:

..

L. jL._jJ\
'
..
'

,, itaj u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara

ovjeka od ugruka! itaj, Plemenit je Gospodar tvoj, Koji
pouava peru, Koji ovjeka pouava onome to ne zna.44
(EI-'Aiek 1 -5 . )

35
 Zato je Allah poastio uenjake i podigao ih nad ostal im
lj udima. Uzvisio je nj i hove stepene i pozicije. On kae:

"1 Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama

koj i vjeruju i koj ima je dato znanje.' ( EI - M udadele. l l . ) On
kae:

"Reci: 'Zar su isti oni koji znaj u i oni koji ne znaju'!'

( Ez-Zumer, 9.)

Oslanjanj e na znanje ponitava sva praznovjerja i legende.

Dolaskom znanja prestaje vezivanje za prevarante i neznalice.
misao postaj e i spravna. a svj etlost upute sve obasjava.
Vj erovanje, govor i djela ovjeka su na uputi i znanj u.

2. Iskrenost i neutralnost u potrazi za istinom

Iskrenost je sr i temelj koj i vodi ovj eka ka istini. Poto

zabl uda prija srce. ovj ek gubi veze sa istinom i luta u
viestruki m tm inama. ta tek onda kada zabluda vlada srcem
koje ne poznaje dobro niti negira loe, nego je samo zadojeno
strau i zabludom?

Zato je Vjerovjesnik, sal lallahu atejhi ve sellem. primao

istinu iz paganstva. ali j u j e temelj io shodno ispravnim
postavkama lienim pretvaranj a, reputacije i drugih primjesa. Od

36
njega se vjerodostojno prenosi da je rekao: "Poslan sam da
usavrim l ijepo ponaanje."1

Uestvovao je sa nji ma u zaklinj anj u "El-Fudul", a ak je i

prihvatio istinu na koj u mu je ukazao jedan idov. Prenosi Katila
bint Saj fi da je jedan idovski sveenik doao Poslaniku,
sallallahu 'alejhi ve sel lem, i rekao: "Muhammede, vi ste divan
narod osim to inite irk ! " Poslanik, sal lallahu alej hi ve sellem,
ree: ,.Subhanallah, a ta to?! " On odgovori : "Kada se zaklinjete
govorite: 'Tako mi Ka'be ! '" Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
je malo zastao, a zatim je rekao: "On je ve rekao, pa ko se bude
zaklinjao - neka se zaklinje Gospodarom Ka'be! " Sveenik ree:
"Muhammede, vi ste divni ljudi samo da A llahu ne inite
takmaca!'' Ree: "Subhanallah, a ta to? ! " On odgovori :
"Govorite: 'Ono to Allah htjedne i ti htjedne."' Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, je malo zastao, a onda rekao: "On je
ve rekao, pa ko bude od vas govorio: 'Kako Allah htjedne', neka
izmedu toga razdvoj i sa: 'A zatim ti htjedne'."2

N eutralnost je stoga put ka istini. Njome ovjek hodi

putevima upute. Uzvieni kae:

"0 vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam

sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti."
(El-EnfaL 29.)

1 Ahmed, (2/3 1 8 ) ; EI-Hakim, ( 2/6 1 3 ) I bn Abdui-Berr ga je ovjerodostojio u

Et-Temhidu (24/333)
2 Ahmed, ( 1/37 1 -3 7 2 ) ; EI- Hakim, (4/297) Ez-Zehebi ga je ovjerodostojio i
sloio se sa EI-Hakimom. I bn-Hader u biografiji Katile, radijallahu 'anha, u
El-lsabi, kae da je vjerodostoja n ( 4/378)

37
 3. Zabrana govora na Allaha bez znanja

Uzvieni Allah je zabranio Svojim robovima da o Njemu

govore bez znanja, jer e to nuno odvesti u novotarije i
izmij eniti injenice. navesti na stranputice i devijacije. Uzvieni
kae:

JI) j;JI ?-: :, yi:, :, R I)AJI ;; r? w Ji

t
,
.. . ...

0 # l )_;; Ji) LrthG J?. ij?J

..,Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat i javni i
potajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu
smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije,
i da o Allahu govorite ono to ne znate."' ( El-E'araf, 32. ) i
kae:

"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum,

za sve to e se, zaista, odgovarati." (El-Isra', 36. )

Ovo iziskuje da se ovjek suzdri, d a ne iznosi uvjerenje ili

da govori neto, sve dok mu ne potvrdi ispravnim znanjem.

4. Osla njanje na dokaze

Jedno od najveih pravila islama je oslanjanje na dokaze i

odvraanj e od nagaanja i neutemeljenih miljenja. Ovo
zahtijeva da se sva pitanj a, vel ika i mala, vagaju na tasovima
pravednosti koj i se u principu temelje na dokazima i potvrdama.
Ono na to dokaz ukae to je i istina, a sve ostalo je neistina.
Time padaj u sve zablude i misaona zastranj ivanja koja nemaj u
udjela u predanj ima i izuavanj ima. Razumi i znanje s u sauvani

38
od zastranjivanja i nestajanja. Na ovom vrstom temelj u su
sazdani pozivi svih vjerovjesnika, alej himus-selam. Uzvieni
kae:

"Ti reci: ' Dokaze svoje dajte ako je istina to to

govorite!"' (El-Bekare, 1 1 1 . )

Uzvieni Allah j e Svome Poslaniku, sallallahu 'alej hi ve

sellem. naredio da kae:

"Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo

kakav ostatak znanja, ako istinu govorite." (El-Ahkaf, 4 . )

Stanovnici peine s u rekli :

"Narod ovaj na j e mimo Njega druge bogove prihvatio,

zato jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima
klanjati?" (El-Kehf. 1 5 . ) Uzvieni kae:

"Mi smo izaslanike nae s jasnim dokazima slali i po

njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno
postupali." (El-Hadid, 2 5 . )

39
 5. Naredba razmatranja i razmiljanja o
Allahovim, 'azze ve delle, dokazima

Mnotvo je erijatskih tekstova koj i nareuj u lj udima da

razmatraj u i razmiljaju o Allahovim, 'azze ve delle. dokazima i
koj i potiu ljudski um na nunost promatranja i shvatanja
Allahovog carstva. Uzvieni kae:

"U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su,

zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojei i
sjedei i leei Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje
razmiljaju. 'Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio;
hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri!14' (Ali 'Imran,
1 90- 1 9 1 . ) Ajeti im nareuj u promatranje vidlj ivih dokaza koj i se
nalaze pred nj ima. A llah, azze ve delle, kae:

"Pa zato oni ne pogledaju kamile - kako su stvorene, i

nebo - kako je uzdignuto, i planine - kako su postavljene, i
Zemlj u - kako je prostrta?!" (El-Gaije, 1 7-20 . ) i kae:

"A i u vama samima - zar ne vidite?" (Ez-Zarijat, 2 1 . )

I spravno razmiljanje e nedvoj beno ovjeka povesti

istinskom vjerovanju u Allaha Uzvienog i Njegovu Jednou.

40
Zato je Allah Uzvieni u Svojoj K nji zi asnoj naveo j asne
primj ere kako bi znaenj a pribliio naim umovima, pa kae:

"Mi u ovom Kur'anu navodimo lj udima svakojake

primjere da bi pouku primili.' (Ez-Zumer, 27.)

Isto tako Uzvieni A llah spomi nje prie o nestalim

narodima kako bi uzel i pouku. Lj udima je naredio da o nj ima
razmiljaj u, pa kae:

-,>' :, }A; tj , :,u J:

.S

0 ;; rJii i:;.. :, !.S) ::_;;, JS- J-_":7:, J; ::;.

" U kazivanj u o njima je pouka za one koji su razumom
obdareni. Kur'an nije izmiljena besjeda, on priznaje da su
istinite knjige prije njega objavljene, i objanjava sve, i
putokaz je i milost naroda koji vjeruje." (Jusuf, 1 1 1 . )

41
METOD EHLIS-S U N N ETA U PRI HVATANJU l
DOKAZIVANJ U ERIJA TS KIM
TEKSTOVIMA

l.t Respektovanje i predanost erijatskim

tekstovima

0 Pravac ispravnih prethodnika u

respektovanju erijatskih tekstova

l.t Oslanjanje na ispravne predaje iz

Sun neta

0 Argumentovanje slabim hadisima

l.t Ispravnost shvatanja erijatskih tekstova

0 Nauni temelji za shvatanje i

izuavanje erijatskih tekstova
METOD EHLIS-S U N N ETA U PRI HVATANJ U l
DOKAZIVANJU ERIJATS KIM
TEKSTOVIMA

erij atski metod argumentiranj a kod ehlis-sunneta vel

dema'ta se zasniva na A l lahovoj Knj izi, sunnetu Njegovog
Poslanika, sallallahu ' al ej h i ve sellem, i konsenzusu I spravn i h
prethodnika, radijallahu ' anhum. Uenj aci s e razilaze u p itanj u
utemlj enosti kijasalanalogije. Veina m u j e dala prednost
smatrajui ga j ednim od izvora argumetiranj a pod uslovom da se
ispune ispravni nauni zahtjevi. Uzvieni kae:

<.?- J )8 J ;' J)f) J;.) ;i) jj, ;r i_; J-li' eJ 4 i

, . , . ,,
, , ,. " ,. .,. ". "

:- o .. . .. ' " "

"jy_?\:j ..:r->-' J r->- ) !'' (Ji) Jr:Y J .r-'Ji) \ Jl O))_!
' , ." , , . ", .... .. ... .. ... .. , J ,

,,O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se

Poslaniku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne
slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha
i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe." ( En
Nisa', 59.) Uzvieni Allah kae:

.,Ma u emu se razilazili, treba da presudu da Allah."

(E-ura, 10. ) Uzvieni kae:

45
 "Ono to vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono
to vam zabrani ostavite!'" ( El-Har, 7 . ) Uzvieni kae:

"Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je

pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustit
emo da ini ta hoe, i bacit emo ga u Dehennem, - a
uasno je on boravite!" ( En-Nisa', 1 1 5.)

Oslanjanje na tri ista erijatska izvora, tj , Kur'an, S unnet i

idma' (konsenzus), osnova je vjere islama koj i se zasniva na
sljedei m temelj ima:

Prvi: Respektovanje i predanost erijatskim tekstovima.

Drugi: Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta i
Trei: Ispravno.\;! shvara11ja tekstova.

U ovom poglavlj u emo, s Allahovom pomoi, neto

saetije govoriti o ova tri temelja uz poj anjenje pravca ehlis
sunneta u prihvatanj u i argumentiranj u erij atskim tekstovima.

46
 1- Respektova nje i predanost erijatskim
tekstovima

Osnova vjere islama, kojom je Uzvieni Allah zadovoljan

Svojim robovima, je pokoravanje, poniznost i predanost.
Uzvieni kae:

.,1 povratite se Gospodaru svome i pokorite m u se." (Ez

Zumer, 54.)

Sutina pokornosti je velianje i podreenost Allahovoj ,

Te'ala, naredbi i zabrani , pridravanje Njegovih granica. kako j e
objavljeno Njegovom vjerovjesniku M u hammedu, sallal lahu
'alej hi ve sellem. Uzvieni kae:

"Eto toliko! A ko potuje Allahove svetinje, uivat e

milost Gospodara svoga." (El-Hadd, 30.) I kae:

"Eto toliko! Pa ko potiva Allahove propise - znak je

estita srca." (El-Hadd, 3 2 . )

47
 S ve to Zakonodavac nareuj e i l i zabranj uje zasluuje da se
veli a, cij eni i slij ed i . To j e put spasa. Uzv i eni kae:

(j,f:, ,) 0t r.:; A :, J ; JJi 0LS' LJ!_

(J. :,t :, JJ, J j:, JJ, :;:, J \ (J. :,f:,
. - .,__ . .

J/JW'
" Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da
im on presudi, samo reknu: 'Sluamo i pokoravamo se!' -
Oni '' !:e uspjeti. Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu
budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega
budu strahovali - oni e postii ono to budu eljeli."
( En-Nur, 5 1 -52.)

Allah, 'azze ve delle, je zabrani o i stupanj e pred Allaha i

Njegovog Poslanika, sallal lahu 'alej h i ve sellem, pa kae:

"0 vjernici, ne odluujte se n i za to dok za to ne

upitate Allaha i Poslanika Njegova, i bojte se Allaha! Allah,
zaista, sve uje i sve zna. ii (El-Hudurat, 1 .)

Kada doe Allahova naredba, nema prostora za izbor i l i

dvoumljenje, nego je potrebno pokoriti s e i podrediti. Uzvieni
Allah kae:

" Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni

vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe." (El-Ahzab, 36.)

48
 Allah. azze ve delle, je u potpunosti nijekao vjerovanje
onoga koj i se udalj i od presude Vjerovj esnika, sallallahu 'alej hi
ve sellem, njome nij e zadovoljan ili u svoj oj dui zbog nje nalazi
tegobu. Uzvieni kae:

o -
L..J.:...; , , . - e
. ) .

"1 tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok

za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da
onda zbog presude tvoje u d uama svojim n imalo tegobe ne
osjete i dok se sasvim ne pokore. ( En-Nisa', 6 5 . )

Allah, ' azze ve delle, je spomenuo da j e uzrok udaljavanja

od pokornosti Njegovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi ve sellem,
strast i zabluda , pa kae:

?: l ;-: ._P.i :;J ,i J (Ji \j \ J

.. .

..
" "' . ...
" .. , " . "

U:J, r' 0 JJ, 0 ;

"Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni povode

jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od
onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu'? Allah,
doista, nee ukazati na pravi put narodu koji sam sebi
nepravdu ini.'" (El-Kasas, 50.)

Uzvieni j e strogo zaprij etio onima koj i se suprotstavljaju

Njegovim naredbama:

"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno

nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih
patnja bolna ne snae.'' (En-Nur, 63 . ) Uzvieni Allah jo kae:

49
 "Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je
pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustit
emo da ini ta hoe, i bacit emo ga u Dehennem, - a
uasno je on boravite!" ( En-Nisa', 1 1 5 . )

Uzvieni Allah j e prekorio one koj i Ga ne veliaju, a niti

izvravaju Njegove naredbe i ne uvaj u se Njegovih zabrana, pa
kae:

" ta vam je, zato se Allahove sile ne bojite? .. (N uh,

13 . )

so
 Pravac ispravnih prethod n i ka u
respektovanj u erijatskih tekstova

I spravni prethodnici. neka je Allah nj ima zadovoljan,

ostavili su najdirlj ivije primjere i naj iskrenij e odlike u
pridravanju i respektovanj u naredbe Vjerovj esnika, sallallahu
'alejhi ve sellem. uvanj u granica erijata, bez dodavanja ili
oduzimanja. Dokazi za to se manifestiraj u kroz nekol iko
injenica:

1. Respektovanje Vjerovjesnikovog, sallallah u

'alej h i ve sellem, govora

Od Ebu-Katade se prenosi da je rekao: "Bili smo u skupini

kod lmrana b. Husajna. Meu nama je bio i Buej r b. Ka'b. Tada
nam je Imran govorio: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: ,,Stid je cjelokupno dobro." i l i "U stidu je
svako dobro. " Buejr ree: "U nekim knjigama ili mudrostima
nalazimo da je stid, spokoj i potivanje Allaha, a i da j e slabost! "
Imran se rasrdi tako d a m u se oi zacrvenie, pa ree: "Ja ti
prenosim od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. a
ti se suprotstavlja? !" Imran je ponovio hadis, pa je Buejr
ponovio svoj govor. lmran se rasrdi . O njemu smo govori li: " On
je na, Ebu-Nudejde! Nema smetnj e za njega!"1 Tj . nije
osumnjien za dvolinjatvo.

1 Muslim u Imanu { 1/64, br. 3 7 )

51
 Od Abdullaha b. Omera. radijal lahu anhu, se prenosi da je
rekao: " uo sam Allahovog Poslanika, sal lal lahu alejhi ve
sellem, kako govori : 'Nemojte sprjeavati vae ene da idu u
damije kada od vas zatrae odobrenje.' Bilal b. Abdullah ree:
'Tako mi Allaha, sprj eavat emo ih!' Prenosilac hadisa kae:
'Abdullah mu se priblii i dobro ga izgrdi. N isam uo da je ikada
tako nekoga izgrdio.' Ree mu: 'Donosim ti vij est od Allahovog
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, a ti kae: Tako mi
Allaha, sprj eavat emo ih! ?'" '

Od Abdullaha b. Mugaffela, radijal lahu 'anhu, prenosi se

da je vidio jednog od svoj i h drugova kako baca kamenie. Ree
mu: "Nemoj bacati kamenie, j er je Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem. to prezirao .. :', i l i je rekao: "Zabranio je bacanje
kamenia.", jer se nj ima nee uhvatiti ulov niti raniti neprijatelj ,
nego e se prebiti zub i l i izbiti oko." Poslij e ga je opet vidio kako
baca kamenie. Rekao mu je: ,, Obavj etavam te od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da j e prezirao ili
zabranjivao bacanje kamenia, a opet te vidim da to radi! Neu
vie s tobom priati ! " 2

Od Kubej se e- amija se prenosi da j e Ubade b. es-Samit.

radijallahu 'anhu, krenuo sa nekim ovej kom na bizantij sku
teritoriju. V idio je lj ude kako kupuj u i prodaju lomljeno zlato za
( zlatne) dinare, te lomljeno srebro za ( srebrene) dirheme. Rekao
im je: .. O lj udi, vi jedete kamatu ! uo sam Allahovog Poslanika.
sallall ahu 'alejhi ve sellem, kako govori : 'Nemojte prodavati i
kupovati zlato osim u obostrano istoj koliini, bez poveavanja
ili odgode roka.' Neki ovjek ree : ,.Ne mislim da u ovome ima
kamate osim ako je na odgoeni rok ! '' Ubade ree : "Prenosim ti
hadis od Allahovog Poslanika. sal lal lahu 'alej hi ve sel lem. a ti mi
govori svoje milj enje! Kada me A llah odavde izvede, neu
stanovati s tobom na teritorij i nad kojom ti ima vlast !'' Vratio se
i nastanio u Medini. Omer mu ree. ., ta te dovede, Ehu-

1 Muslim u poglavlju o namazu ( 1/327, br. 442)

2 M uslim ( 3/547, br. 1 954)

52
Velide?" lspriao mu j e dogaaj , pa mu je Omer rekao: "Vrati se
na svoju zemlj u i u svoj u pokraj inu, a on nad tobom nee imati
vlasti. Neka Allah uini runom zemlj u na kojoj ti i oni poput
tebe ne ive.'' 1

Od Abdull aha b. Abbasa, radijallahu anhuma. se prenosi

da je rekao: "Poslanik, sa/la/lahu 'a/ejhi ve se/lem, je obavio
hadd temettu '." U rve b. ez-Zujer j e rekao: ,.Ebu-Bekr i Omer
su zabrani l i mut'ah2!'" Ibn-Abbas , radijal lahu anhu. ree: .,ta to
govori Urvica ! ? Ree: .,Ebu-Bekr i Omer su zabrani l i mut'ah ! "
I bn-Abbas. radij al lahu anhuma, ree: "Vidim d a e propasti!
Kaem da je Vjerojesnik. sallallahu alj hi ve sel lem. rekao, a
govori : 'Rek l i su Ebu-Bekr i Omer! '"3

Ebu-Muavija ed-Darir je priao kod Haruna er-Reida

hadis od Ebu-Hurejre " .. Adem je nadvladao u raspravi
Musaa . . " Jedan od prisutnih ree: "Kako to, a izmeu Adema i
.

Musa ima toliko vremenske razlike! ?'' Harun je skoio i rekao:

"On ti prenosi hadis od Poslanika, sallallahu alej h i ve sellem, i ti
mu se protivi sa 'kako'! ? N eprestano je ponavlj ao sve dok n ij e
uutio:

Neki ovjek je rekao Ez-Zuhrij u : .,Ebu-Bekre. hadis

Allahovog Poslanika, sal lal lahu " alej hi v e sel lem: 'Nije od nas ko
se udara po licu . . . ', 'Nije od nas ko ne potuje starijeg . . ' i sl ini
.

hadisi ! "' Ez-Zuhri malo obori glavu, pa je podie i ree: .. Od

Allaha. azze ve delle, j e znanje. na Poslaniku, sallallahu " alejhi
ve sel lem. je dostava. a na nama je da se predamo ! "5

1 Ibn Bettah u E I - Iba n i { 1/ 2 5 7 ) Slino se prenosi i od Ebud-Derdaa,

radijallahu ' a n h u , od Ebu Se'ida ei-H udrij a . Valor i zator kae da su lanc1
prenosilaca ovih predaja dobri .
2 U ovom sluaju el-mut'ah ima isto znaenje kao temett u ' . (nap. prev . )
3 Ahmed (5/48) ejh Ahmed akir u valorizaciji M usneda kae d a je
vjerodostojan.
Akidetus-selef ( 46)
5 Es-Sunnetu lii-Hallal ( 3/579) Ez-Zuhrijev govor bez pitanja je u Sah i h u i

Buharij i . Knj1ga tevhida ( pog l . 46)

53
 Ebus-Sai b kae: "Bil i smo kod Veki'a b. ei-Derraha. pa
jedan ovjek, koj i je bio naklonjen racionalizmu, ree; 'Allahov
Poslanik, sal/allahu 'alejhi ve se/lem, je svoj hedj oznaio . '. a . .

Ebu-Hanife kae da je to masakriranje. ovjek ree: 'Prenosi se

od I brahima en-Nehaija da je rekao da je oznaavanj e hedja
masakriranje.' Ebus-Sai b kae: ' Vidio sam Veki'a kako se
estoko rasrdi, pa kaza: Kaem ti da Al lahov Poslanik, sallallahu
aJejhi ve sellem, to kae. a ti govori. Rekao je Ibrahim!
Zasluuje da bude pritvoren i da ne i zae dok se ne odrekne
tog govora!'"'

2. Utvrivanje ispravnosti praktikovanja

Sun neta

Zbog prethodno reenog, I spravni prethodnici. neka je

Al lah nj ima zadovolj an, su naj rigoroznije provjeraval i. ispitivali i
uvali se novotarija pri primjeni Sunneta. N i ta nisu inili osim
sa znanjem. Svoja miljenja nisu daval i kao presude, niti su
svoj im umovima uvod i l i ibadete koj i nisu bili od upute
Vjerovjesnika. sallal lahu aJej hi ve sel lem . Evo primjera ovjeka
koj i j e k ihnuo u prisustvu Abdullaha b. Omera i rekao "Hvala
Al lahu i neka je salam na Njegovog Poslanika!" Abdullah b.
Omer mu ree: "1 ja kaem: Hvala Al lahu i neka je selam na
Allahovog Poslanika! Meutim. Allahov Poslanik, sallallahu
alej h i ve sel lem. nas n ij e tako poduio. nego nas je uio da
kaemo .Hvala A llah u u svakoj situaciji.''<
. .

1 EI-Fekihu vel-mutefekkih ( 1 7 1 49 ) ; Lisanui-Arabi ( 7/ 1 3 5 ) Oznaavanje hedja

podrazumijeva da se rasijee i l i probode koa na grbama (deva) iljkom 1 sl .

Neki su rekli da je to probadanje desnog dijela devine g rbe sve dok se ne
pojavi krv i ne bude znalo da je ta ivotinja hedj . Ovo je Ebu-Hanife smatrao
pokuenim i tvrd io da je masakriranje. Meutim, Sun net Alla hovog Poslanika,
sallallahu 'alejh i ve sellem, je pree slijediti '"
2 Et-Tirmtzi {5/8 1 , br. 2738); EI-Hakim ( 4/265, 266) Lanac prenosilaca ove
predaje Je dobar.

54
 Od lbn-Durejda se prenosi da ga je Tavus obavij estio da
je upitao Abdul laha b. Abbasa o dva rek'ata namaza poslij e
ikindije-namaza. pa mu ih je zabranio. Tavus kae: ,,Rekoh mu:
'Neu ih ostaviti ! '" I bn-Abbas ree:

;.t ;,J1 ;.+i jj;_ .:>i 1'_;.( ;j.;_ J b! Gj.: u:, J" J\" J
.. , , - .. f ,

J\L. J... :ili j;.:, . ;.:,

"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni
. vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe. A ko Allaha i Njegova Posalnika ne poslua, taj je
sigurno skrenu s pravog puta." ( El-Ahzab, 36.)'

Slino ovome. Se'id b. ei-M usejj ib je vidio ovj eka koj i je

esto poslije nastupanja zore dva rek'ata i na nj ima vie puta se
pregibao i inio seddu. Rekao je: ,.Ebu-M uhammede, zar e me
Allah kazniti to mu se klanjam?" Se'id mu odgovori: "Nee, ali
e te kazniti to klanj a suprotno sunnetu."2

N eki ovjek je rekao i mamu Maliku b. Enesu: ,.Ehu

Abdul lahu. odakle u obui i hrame?''
Malik ree: "Od Zul-Hulej fe odakle je i Poslanik, sal lal lahu
' alejhi ve sel lem, ihramio !''
Ree: "elim i hramiti od mesdida ( Poslanikovog,
sallallahu alejhi ve sel lem) i to od kabura!''
Ree: ,.Ne initi to, boj i m se da e zapasti u smutnj u ! "
Ree: ,.Kakva j e t o smutnja? T o je samo nekoliko m i lja
prije!"
Malik ree: "Ima l i vee smutnje nego da smatra da si
druge pretekao u vrijednosti koju je Al lahov Poslanik, sallal lahu

1 E- a fi ' i u Er-Risali ( str. 442 ) ; EI- Hatib ei-Bagdadi u E I - Fekihu vel

metefekkih u ( 1 / 146)
2 Abdur- Rezak u Namazu (3/52, br. 475 5 ) ; EI- Bej heki u Es-Sunenul-kubra
( 2/466) Lanac prenosilaca je ispravan .

55
 alcj h i ve sel lem. zanemario?' uo sam kako Al lah. azze ve
Jel le. kae:

.,Neka se pripaze oni koj i postupaj u suprotno

nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih
patnja bolna ne snae."' ( En-N ur, 63 . ) l

V idimo iz primjera ovi h ljudi koj i se suprotstavljaj u

sunnetu d a im je glavna nakana b i l a opreznost i l i poveanje
ibadeta. I pored toga, i mami su potvrd i l i respektovanje tekstova
i l i zadravanje u okviru nj i hovih granica. Pritom su se
pridravali veli kog prav i la stri ktnog slijeenja. Ovo pravilo je
spomenuo Se'id h. Dzubej r govorei : "Lijepo je postupio onaj
koj i se pokori onome to je uo."'2

S ufjan es-Sevri je rekao: "Ako moe da se ne poee po

glavi, osim u skladu sa predaj om, to i uini."3

Zato Je tmam EI-Buhari rekao: "Imami poslije

Vjerovjesnika, sallal lahu alej hi ve sellem, su trai li savjeta od
povj erlj i vih uenjaka u pitanj ima dozvoljenih stvari kako bi uzeli
one olakavaj ue. Kada bi se razjasnio stav Kur'ana i Sunneta, ne
bi prelazi l i na neto drugo, slijedei Vjerovjesnika, sallallahu
"alejhi ve sellem:'

O i mamu Ahmedu b. Hanbelu postoj i lijepa anegdota

vezana za ovu temu koj u prenosi ej hul-islam l bn-Tej mijje u
kojoj kae: "Ahmed b. Hanbel je smatrao pohvalnim mut'ah (tj .

1 E I - Feki hu vel - metefekklh u ( 1/ 1 48 ) ; Ebu-Ne'im u E I - H i l 'ji (6/326 ) ; EI-I'atisam

( 1/ 1 32 )
2 Muslim ( 1/ 1 99) Tj . onaj koji s e preda onome to je d o njega vjerodostojno

preneseno (nap. p rev. )

3 E I - Dami' li-ahlakir-ravi { 1 /142 ) ; Zemmul-kelami ve e h l i h i ( 1/ 1 8 1 )
Sa h i h u E I - Buhari ( 1 3/339)

56
had temettu') i nareivao ga. ak su neki drugi imami, kao
imam i u hadisu, smatral i pohvalnim da onaj koj i zapone had
i frad i l i kiran preobrati ga u umru i pone sa temettu'om, jer za to
postoj i predaja u vjerodostoj nim hadisima. Seleme b. ebib
i mamu Ahmedu je rekao: "Ehu-Abdullahu, ojaao si srca rafidija
(iija) kada si izdao fetvu stanovnicima Horosana da obavljaj u
temettu' ! " O n ree: ,.Seleme, govori l i s u mi o tebi d a s i ahmak, a
ja sam te branio! Sada m i se potvrdilo da si ahmak ! I mam
jedanaest vjerodostojnih hadisa od Vjerovjesn i ka, sal lal lahu
'alej hi ve sel lem, pa hou li i h ostaviti radi tvog m iljenj a? ! "'

Zato je I bnul-Kajj i m rekao: "Prethodnici ma je teko padalo

da se miljenj ima lj udi suprotstavlja tekstovi ma. To nisu
potvrival i . '"2

Od primjera koj e bi bilo l ij epo navesti o ovoj temi J e i

primjer imama Abdul laha b. ez-Zubej ra. El-Humj d i je rekao:
"E-afi'i je jednog dana prenosio hadis. ' Rekoh - 'Prihvata l i
ga?' Odgovori : 'Vidio bih se d a izlazim i z crkve i l i da na sebi
nosim monaki poj as kada bih uo od A l l ahovog Poslanika.
sallall ahu ' alej h i ve scllem. hadis, a da po njemu ne govorim ! '"

Slino se prenosi da je M uhammed b. lshak b. Huzej me

rekao: " Rekao sam Ahmedu b. Nasru koj i je prenosio hadis od
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sel lem: Da l i ga prihvata?''
Ibn-Huzej me ree: ,,V idi l i na meni monaki pqjas? Ne govori
za vijesti od Vjerovjesnika, sallallahu alej h i ve sel lem :
'Prihvata l i?', nego reci : 'Da li je ispravan?' Kada je hadis od
Vjerovjesnika, sal lallahu " alej h i ve sellem. ispravan, ja po njemu
govorim, htio i l i ne!"

1 M inhadus-sunneh ( 4/ 1 5 1 - 1 5 2 )
2 Muhtesaru Es-Savaikul-mursele (str. 1 39 )
3 Hul-jetul-evlija (9/ 1 06 ) ; Menakibu- afi ' i o d E I - Bej hekija ( 1/474)
Zemmul-kelemi ve e h l i h i ( 2/ 1 78 )

57
 Primj eri o ovoj tematici su mnogobrojni. Ovo to je
spomenuto, dovoljno je za pojanjenje eljenog. ako A llah. azze
ve delle. htjedne.

Ovim se oituje da su Kur'an i Sunnet temelji

argumentiranja. Oni s u parametar koji m s e procjenj uj u miljenja
i intuicij e (idti had). Iman ovjeka nee biti ispravan sve dok ih
ne bude respektovao i ne bude primjenj i vao ono na ta ukazuj u
od govora, djela i uvjerenja. Et-Tahavi saeto iznosi pravac ehlis
sunneta: ,.Islam nee biti potvren osim pokoravanjem i
predajom. Ko bude nastojao raditi ono to mu njegovo znanje
zabranjuje i njegovo shvatanje ne bude uvjereno u pokornost,
njegovo nastojanje e ga sprijeiti da postigne isti tevhid, isto
znanje i ispravan i man:''

El-Berbehari kae: " Kada uje ovjeka kako opovrgava.

odbacuje i l i ne slijedi predaje, osumnj ii ga za ispravnost
njegova islama i nemoj sumnj ati da je on sljedbenik strasti i
novotar!''2

Ibn-Tej m ijje kae: "Naj vee ime je All ah, 'azze ve delle,
obdario slj edbenike Sunneta je pridravanje Kur'ana i Sunneta.
Od temeljnih postavki, o koj ima postoj i konsenzus izmeu
ashaba i nj i hovih slj edbeni ka po dobru, je i : "Ni od jednog se ne
prima oponiranje Kur'anu v lastitim mi ljenj em, ukusom.
shvatanjem. analogijom i zanosom . Potvreno je neoborivim
dokazima i jasni m ajetima da je Poslanik, sal lal lahu alejhi ve
sel lem, doao sa uputom i i stinitom vjerom, te da j edino Kur'an
vodi ispravnom putu."3

On, takoer, kae : "Onj ko sazda govor, primarna i

sekundama pitanja vjere, na K ur'anu. Sunnetu i predajama od
prethodnika, pogodio je vjerovjesniki put. Isto tako. ko sazda

1 erh u l -akidetit-Ta havijje (str. 2 1 9 . 2 2 1 )

7. erhus-sunneti lii- Berbehari (str. S l )
3 Med m u ' u l-fetava ( 1 3/28)

58
svoje htijenje. i badet, djela i nauavanje. vezano za primarne i
sekundarne propise u srcima i dje lima t ijela. na imanu, Sunnetu i
uputi, na kojoj je hio M uhammed. sal lallahu alej h i ve sellem, i
njegovi ashabi. pogodio j e put vjerovjesnitva. Ovo je put i mama
upute .. :

1 IBID ( 10/363)

59
 ll- Osla njanje na ispravne predaje iz
Sun neta

A llah. subhanehu ve Te'ala, je naredio pokoravanje Svome

vjerovjesniku M uhammedu, sal lallahu alej hi ve sellem. u
mnogim ajetima. U zvieni A l l ah kae :

"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam

zabrani ostavite!'' (El-Har, 7.) I kae:

,,Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu!'"

( En-Nisa', 80. )

Potvreno je da je Allahov Poslanik, sal lall ahu aJejhi ve

sellem. rekao: ,,Dat mi je Kur 'an i jo poput njega:'1 Sve to je
vjerodostoj no potvreno od Allahovog Poslanika. sal lal lahu
alejhi ve sellem, istina je u koj u nema sumnje. Uzvieni kae:

"On ne govori po hiru svome -to je samo Objava koja

mu se obznanjuje. ( En-Nedm, 3-4.)

1 Ahmed (6/8 ) ; Ebu- Davud (4604 ) ; Et-Tirm1zi (2660)

61
 S unnet Vjerovjesnika, sallallahu 'alej hi ve sel lem. je
pojanjen i obznanj en u Allahovoj Knj izi, kao to Uzvieni kae:

"...jasne dokaze i knjige. A tebi objavljujemo Kur'an

da bi objasnio lj udima ono to im se objavljuje, i da bi oni
razmislili. ( En-NahL 44. ) Uzvieni kae:

j; U;. l) \ ;jj, J) 1_;T J-1 QU1 J) JJ1 1)

)}Jt ) ._:.,!'.(L, ::_,.. ...:.> W Jt :, 1 ;.1 j.JI c_;j ._:., Jl, .:;.. L;'i
, .. ,. " .. ' .. " .. " # ..

"Zato se bojte Allaha, o vi koji ste razumom obdareni,

vi koji vjerujete! Allah vam je ve poslao slavu. Poslanika,
koji vam Allahove ajete jasne kazuje, da bi iz tmina na
svjetlo izveo one koji vjeruju i dobra djela ine." ( Et-Talak.
l O- I l . )

A l l ah Uzvieni je izlio Svoj u b lagodat nad vjermc1ma

slanjem Njegova vjerovjesnika M uhammeda, sallal lahu 'alejhi ve
sel lem, pa kae :

-;:, 0 j; r :; ;. ;"U 1 y
JJG. .Ji p J ;tS- J)j :, t.:SJ: :i:;:,
.. .. . ..

,,Allah je vjernike milou Svojom obasuo kad im je

jednog izmeu njih kao poslanika poslao, da im rijei
Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui,
jer su prije bili u oitoj zabludi." ( A l i Imran, 1 64.) Uzvieni
kae:

62
 "On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih,
da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i
mudrosti . naui, jer su prije bili u oitoj zabludi.
(El-Dumu'a. 2.)

Allahov Poslanik, sallallahu ' alej hi ve sel lem, j e pokudio

lj ude koj i su ostavljali Sunnet, pa kae: ,,Do ovjeka e doi
hadis od mene, a on, oslonjen na svojoj sjedaljci, e rei:
'Izmeu vas i nas je A llahova Knjiga, pa to u njoj naemo od
dozvoljenog, smatrat emo ga dozvoljenim, a to naemo u njoj
od zabranjenog, zabranit emo ga! ' Ono to Allahov Poslanik,
sal/allahu 'a/ejhi ve se/lem, zabrani kao da je Allah, 'azze ve
delle, zabranio."1

Od izvrsnih stavova ashaba. radijal lahu anhum, je primj er

'lmrana b. H usaj na, radij al lahu 'anhu, koj i je sjedio a sa nj im su
bil i i njegovi drugovi. Neki ovj ek od nj ih ree: "Ne govori nam
nita osim Kur'ana!" Pa m u j e rekao : "Pribl ii se'. pa se
pribliio. Rekao je: " ta misli da se ti i tvoj i prijatelj i samo
oslonite na K ur'an, da li bi naao u njemu da je podne-namaz
etiri rek'ata, ikindija etiri , akam tri i ta ui na prva dva? ta
misli da se ti i tvoj i drugovi oslonite samo na K ur'an, da li bi
naao da je kruenje (tavat) oko Bejtull aha sedam krugova i da
uope postoj i kruenj e od Saffe do Merve?" Zatim je rekao:
"Lj udi uzmite od nas, jer. tako m i Allaha, ako to ne budete inili,
sigurno ete zalutati ."2

Abdul lah b. Mes'ud je rekao: "Allah Uzvieni je prokleo

one koje tetoviraj u i koje trae tetoviranje. koj e se uljepavaj u
razmicanjem zuba i one koje m ijenj aj u A l lahovo stvaranje.'' To

1 Ebu- Davud ( 3605); Et-Tirmizi ( 2663 ) ; Ibn- Made ( 1 2 )

2 Prenosi E I - H atib ei- Bagdadi u EI- Kifaji (str. 1 5 )

63
je dolo de neke ene iz Benu Eseda zvana U mmu J a'kub. Dola
mu je i rekla: ,.Kakav je to hadis koj i mi je doao od tebe u
kojem proklinje to i to?" Abdullah ree: ,.J a samo proklinjem
onim ime je Allahov Poslani k. sal lallahu alejhi ve sel lem,
prokl i njao i prema onome to nalazi u Allahovoj . ' azze ve delle.
K nj izi? Ona ree : ,.Prouila sam Kur'an od korice do korice i
nisam to nala!" Abdullah , radijallahu anhu. odgovori : .. Da si
ga proui la, nala b i ! " Zatim je prouio:

"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam

zabrani ostavite." (El-Har, 7 . ) Rekla j e : "Svakako!'' Ree : .,On
j e to zabranio:' U mmu-Ja'kub ree: ,Ja mislim da to tvoja
supruga radi .'' Ree: "Idi i vidi ! " Otila j e i vidjela. pa nije nala
to je trai la. Rekao joj je: .. Da je tako kako kae, sa njom ne
bih i mao intimne veze.''1

Zato je I bn-Tej mije rekao: ,.Potpuno pojanjenje je ono

koj e j e Poslanik. sall al l ahu alejhi ve sellem. obznanio. On je
njznanije stvorenje o istini, nj bolj i savjetodavac lj udi ma i
najrj eitij i u pojanjenj u istine. Ono to je pojasnio u pogledu
Al lahovih i mena, svoj stava. uzvienosti i vienja. vrhunac je u
ovoj tematici ."2

Takoer je rekao: "Nagrada je u onome s ime je doao

Al lahov Poslanik, sallallahu ' alejhi ve sel lem, a i pobjeda pripada
onome ko ga podri, srea onome ko ga slijedi, a i blagoslov
Al laha i meleka na one koj i vjeruju u njega i koj i lj ude
poduavaj u njegovoj vjeri. Izvor i stine j e uvijek kod njega, gdje
god ona b ila. N aj znanij i lj udi o istini su oni koj i ga naj bolje
slijede. a naj bolj i poznavaoci njegovog sunneta su oni koj i ga

1 EI-Buhari ( 8/630, br. 4886) ; Muslim ( 3/ 1 687, br. 2 1 25 )

2 Minhadus-Sunne ( 3/352)

64
takoer slijede. Svako miljenje suprotno njegovom je
derogirana ili izmijenjena vjera koja nikada nije bila propisana.''1

Zbog ove vel ike pozicije sunneta Vjerovjesnika. sallallahu

'alejhi ve sellem. sljedbenici sunneta su mu, nastojei ga sauvati
i prenijeti znanjem i djelom, posvetili veliku panju. Obavi li su
valorizacij u i prei avanje, razvrstati istiniti od neistinitog, a
posebno poslije pojave smutnj i i proirenja novotara i lai . Zato
je Abdullah b. Abbas. radijal lahu 'anhuma, rekao: "Kada bismo
uli nekog ovjeka kako govori : 'Rekao je Allahov Poslanik.
sallallahu alejhi ve sellem'. uperi li bismo oi i naulili ui .
Meutim, kada su se lj udi opteretili onim to ne mogu podnijeti,
uzimali smo samo od onih koje poznajemo.''2

Cijenjeni .tabiin Abdullah b. Siri n, rahimehullah, kae:

,.Nisu pitali za lanac prenosilaca, a kada je nastupila smutnja
govorili bi: 'Naslovite nam svoje ljude ! ' Gledalo bi se na
sljedbenike Sunneta, pa bi se uzimali njihovi hadisi, a gledalo bi
se i na novotare ij i su se hadisi odbacivali.''3

Imam Malik b. Enes, rahimehullah. kae: "Ovo znanje je

tvoje meso i krv . O njemu e biti pitan na Sudnjem danu, pa
pogledaj od koga ga uzima ! "

Ibn-Tejmijje. poziva na razvrstavanje poslanikog

sunneta, komentarie: ,,Izmeu nas i Poslanika. sallallahu 'alejhi
ve sellem, su stotine godina. M i nuno znamo da u onome to
lj udi od njega. a i od drugih. prenose ima istine i lai . Prenosi se
da je rekao: 'Lagat e se na mene ! ' Ako je ovaj hadis istinit. onda
e se sigurno na njega lagati. a ako je laan onda je o njemu
iznesena la. Nikome nije dozvoljeno da hadisom dokazuje u

1 I BID ( 5/233)
2 Muslim u uvodu Sahiha ( 1/ 1 2- 1 3 )
3 IBID ( 1/ 1 5)
E I - Muhaddisul-fasil ( str. 4 1 6 ) ; EI- Kifaje (str. 2 1 )

65
sporednim pitanj ima VJere sve dok ne poJ asm ime to
potvruje. "1

Uenjaci i voe u hadiskoj nauci su zacrtali poseban nauni

pravac u ocjeni temelja predaje i postavki pravila. uvali su ih
od poigravanja i falsifikacije, a to je blagodat Uzvienog Allaha.
Oni su izvor na koj i se vraamo da bi spoznali ispravnu od
neispravne predaje. Ibn-Tej mijje kae: "U predajama ima dosta
istine i lai. Izvor na koji se vraamo da bi raspoznal i jednu
predaj u od druge su uenjaci u hadiskj znanosti. Isto tako.
obraamo se gramatiarima da bi raspoznali arapsku od
nearapske gramatike. Obraamo se lingvistiarima da bi znali ta
ulazi a ta ne ulazi u pravila knjievnog jezika. I sto se odnosi na
uenj ake u poezij i. medicini i sl. Svaka nauka ima ljude koji je
poznaj u. Uenj aci u hadisu su najcjenjeniji, naj iskrenij i, najveeg
stepena i vjere. Oni su naj iskrenij i, naj povjerlj iviji, najueniji i
imaju najvie iskustva u onome to spominju o ocjeni prenosilaca
hadisa. To su lj udi poput Mali ka, u'be, Sufjana i drugih . "2 .

Zbog svega reenog oituje se: Ispravno nauno

argumentiranje zasniva se na vjerodostojnim i dobrim predajama
( sahi h i hasen). Apokrifnim i slabim hadisima nije dozvoljeno
dokazivati i potrebno ih se uvati. Zato je Abdullah b. el
M ubarek rekao: " Ispravan hadis zaokuplja od neispravnog."3

Jahja b Se'id el-Kattan kae: "Ne gledajte u hadis. nego

gledaj te u lanac prenosilaca ako je ispravan. A ko nije ispravan,
nemoj te biti obmanjeni ( takvim) hadisom ! ""'

lbn-Kudame kae: "Apokrifne hadise, koje su heretici

ubacili kako bi zbunili sljedbenike islama. ili slabe hadise. zbog
slabosti prenosilaca, skrivenosti nj ihovog identiteta ili zbog

1 Minhadus-sunneti-nebevijjeti (7 /6 1 )
2 IBID ( 7 /34-35)
3 EI-Dami' l i-ahlakir-ravi (2/1 59)
Sijeru e'alamin-nubela ( 9/ 1 88 )

66
mahane u nj i ma, nije dozvolj no iznositi kao dokaze i biti uvj eren
u nj ih. Nj ihovo postojanje je kao i nepostojanje."1

I bn-Tej mijje kae: "Dunost je razvrstati ispravne od l anih

hadisa. jer je Sunnet i stina, a nije neistina. Sadran je u
ispravnim. a ne u apokrifnim hadisi ma. Ovo je generalno pravilo
sljedbenika islama, a posebno onih koj i se pozivaj u na Sunnet."1

On, takoer, kae: ,.Argumentiranje onim ija se ispravnost

ne zna, nije dozvoljeno prema saglasnosti svih uenjaka. To j e
govor bez znanja koj i je zabranjen K ur'anom, Sunnetom i
konsenzusom uenjaka. ''3

I kae: "U erijatu n ije dozvoljeno oslanjanje na slabe

hadise koj i nisu ispravni ( sahih) i l i dobri (hasen)."

E- evkani kae: " erijatska pravi la su j ednaka. Izmeu

nji h nema razlike. N ije dozvoljeno neto obznaniti osim ako
postoj i argument. U protivnom ko na Allaha, 'azze ve del le.
iznese neto to On nije rekao. zasluuje kaznu koj a je ve
poznata.'' s

1 Zemmut-te'vil ( str. 4 7 )
2 Medmu'ul-fetava ( 3/380)
3 M inhadus-sunnetin -nebevijjeti ( 7/ 167- 1 68 )
Medmu'ul-fetava ( 1/250)
s EI-Fevaidul-medmu'a ( str 1 00 )

67
 Arg umenti ranje slabim hadisima

Neke naznalice tvrde da apsolutno nije dozvoljeno

argumentirati slabim hadisima. Dokaz im je miljenje nekih
uenjaka o ovoj tematici . Nema sumnje da je to greka. i to sa
dva aspekta:

Prvi: Ovo nije generalno kod velikih uenjaka. nego je

ogranieno samo na pohvalna i dobrovoljna djela.

Drugi: Imami koji su dozvolili postupanje po slabim

hadisima postavi li su precizne uslove. a oni su:

l . Da slabost hadisa ne bude velika tako da prenosioci

budu laci. optueni za la, podmetanje ili
kardinalne pogreke.

2. Da hadis potpada pod generalne temelje, tako da ne

postoj i zapreka za njegovo iznoenje u hadisu koj i
je specifinij i u odnosu n a generalno znaenje. Tada
izmi ljeni hadis prestaje vaiti, jer uope nema
utemeljenosti.

3. Da slabi hadis ne doivi toliku reputacij u kako lj udi

bi po njemu radili i kako bi se u vjeru unijelo ono
to nije propisano. Moda ga neznalice vide pa
pomisle da je ispravan Sunnet.

68
 4. Da onj koj i postupa po slabom hadisu bude
uvjeren da je had is slab. 1

1 Ove uslove spominje Hafiz Ibn-Hader u Tebjinul-adebi bima verede fi

fadli redeb (str 6 - 7 ) . Od njega prenos1 Es-Sehavi u Feth u i - M ugisu ( 1/268);
EI-I'at1sam ( 1/287 -299)

69
 1 1 1 - Ispravnost shvatanja erijatskih

tekstova

I spravnost shvatanja erijatskih tekstova je glavna osnovica

za ispravnost argumentiranja. ovj ek ne moe znati ta Allah
eli, ili ta eli Njegov Poslanik, sallallahu "alej hi ve sellem,
osim sa ispravnim shvatanjem dokaza Knj ige i Sunneta. Mnoge
novotarije i zablude su nastale zbog pogrenog shvatanja.

Omer b.Hattab u svom pismu Ehu-Musau el-E'arij u,

radijal lahu 'anhu, kae: "Zatim, nastoj shvatiti ono to ti je
izneseno a za to nema potvrdu u Kur'anu i sunnetu. Onda
analogno gledaj na te injenice, spoznaj sline primjere, a na
kraju se odlui na ono to vidi da je naj drae Allahu i najslinije
istini." 1

Ibnul-Kajjim kae: " Ispravnost shvatanja i l ijepa nakana su

najvee Allahove blagodati koje daje Svome robu. Robu nij e
poslije islama dat bolj i ni asnij i poklon o d ispravnog shvatanja i
lijepe nakane. To su dva stuba islama na koj ima on opstoj i .
Putem nj ih ovjek biva siguran o d puta onih na koje se Al lah.
"azze ve delle, rasrdio, zato to su nj ihove nakane bile
neispravne, te puta zalutalih ija su shvatanja bila neispravna. On
postaje od onih koj ima je data blagodat i ija su shvatanja i
nakane ispravne. To su sljedbenici Pravog puta. Nareeno nam je
da na svakom namazu molimo A llaha da nas uputi na nj ihov put.

1 I'alamui - M uvekki'in ( l/ 1 30 ) Predaja se nalazi u Sun nenu Ed- Darekutnl

(4/206-207 ) ; Sunen u i - Bejhekii- K u bra ( 10/ 1 1 5 )

71
Ispravnost shvatanja je svjetlo koje Allah ubacuje u srce roba,
koj im razl ikuje ispravno od neispravnog, istinu od neistine.
uputu od zablude i stranputicu od upute. U tome ga pomae
ispravno shvatanje. traenje istine i bogoboj aznost u javnosti i
taj nosti . Time prekida povode slijeenja strasti. davanje
prednosti dunj aluku. traenj e pohvale od lj udi i ostavljanje
bogobojaznosti ." 1

lbnul-Kajj im na drugom mjestu kae: "Shvatanje (i

uzimanje) od Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je naslov iskrenosti i poslanica vjerovjesnikog
nasljedstva. U tom shvatanj u se razlikuj u stepeni uenjaka tako
da ak jedan moe vrijediti kao hiljadu drugih. Pogledaj
shvatanje Ibn-Abbasa, radijallahu 'anhuma. kada su ga Omer i
oni koj i su bili od prisutnih sa Bedra upitali o suri : JJ1 l!
' .

::, ,,
'-
... Kada doe Allahova pomo i pobjeda. ( En-Nasr, l . )
Ibn-Abbas je bio odlikovan shvatanjem ove sure. a ona je znaila
Allahovu obavijest Vjerovjesniku, sallallahu 'alej hi ve sellem, o
dolasku njegovog smrtnog asa. Omer se sa tim sloio, a ostalim
ashabima je to bilo skriveno. Ibn-Abbas je tada bio najmlai. a
gdje j e naao obavijest u suri o dolasku njegovog smrtnog asa?
To je bilo posebno istanano shvatanje koje je dolo do stepena
do koj eg veina ljudi nije mogla doi . Pored (erijatskog) teksta
mora biti pojanjenje, jer su o tome ovisni. to se tie onoga koj i
I spravno shvata, uz tekstove mu msu potrebna druga
tumaenja. "2

1 IBID ( 1/ 87)
2 Et-Tefsirui- Kajjim (str. 4 1 )

72
 Nauni temelj i za shvatanje i izuavanje
erijatski h tekstova

Od naunih temelja na koje se potrebno oslonuti za

shvatanje i studiranje erijatskih tekstova su:

1 . Oslanjanje na metod ashaba, neka je Allah

njima zadovoljan

Ashabi, radijallahu "anhum. imaj u visoku poziCIJU.

Uzvieni Allah i h je posebno poastio i podigao nj ihove stepene i
potivanje, te uzvisio njihovu pozicij u. Naglasio je nj ihovu
pravednost iznad sedam nebesa. Uzvieni kae:

;1), J L,.;. _;;, ::r-.J,:, )ea.;') ::r-r-l?i' ::.". 0 ))' 0 ;,u,:,

.. tl ,; "' .. .. .. .". "
.
l j.;:. )

"Allah je zadovoljan prvim m uslimanima,

m uhadirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede
dobra djela inei, a i oni su zadovoljn i Njime.44 ( Et-Tevbe.
1 00.) U zvieni kae:
J
\ ;J-1) ;::; " /' .ft .,1 \ ;,;.:. J.:il') \ J;.
" ..
, .. ,

.. .l ..,

J. \ !' ; ;,.) J. r.A \51/J \ ; J

J,,; tl .. ..

..;;. (.)? -\:,;;; . jti c;. r i J rr:::, jj,

"
y
'l- , , , ' .

73
 ,.M uhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici
su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi
ih kako se klanjaju i licem na tle padaj u elei Allahovu
nagradu i zadovoljstvo, - na licima su im znaci, tragovi od
padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u l ndilu:
oni s u kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i
on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje
sijaa, - da bi On s vjernicima najedio nevjern ike. A onima
koji vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i
nagradu veliku." ( El-Feth, 29. )

Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, kae: . .Ko od vas

hoe da slijedi, neka sl ijedi ashabe Muhammeda. sallallahu
alej hi ve sellem. Oni su bili najdobrostivij i od ovog ummeta
svojim srcima, najdubljeg znanj a, naj manje su se optereivali,
naj bolje su bili upueni i imali su naj ljepa stanja. To je narod
koga j e Uzvieni Al lah odabrao da se drue sa Vjerovjesnikom,
sal lallahu 'alej hi ve sellem. Zato spoznaj te nj ihovu vrijednost,
slijedite ih u predajama, jer su bili na ispravnom putu! " 1

Ebu-Muhammed b. Hazm kae: "Nije dozvoljeno biti

neopredijeljen prema naredbama i l i ikako sumnjati u one o
koj ima nas je Al lah, 'azze ve delle, obavijestio da zna ta je u
nj ihovim srcima, da je nj ima zadovoljan i da je spustio spokoj na
nj ih."l

Zbog ovoga, shvatanj e dokaza Knj ige i Sunneta se samo

uzima od ashaba, radijallahu anhum. Nj ima je Poslanik,
sal lal lahu 'alejhi ve sellem, govorio, nj ima je objavljena Knj iga i
oni naj bolje poznaj u ono to eli Uzvieni Al lah i to eli Njegov

1 Da m i ' u bejanil- ilmi ve fadlih ( 2/947, br. 1 8 1 0 )

EI-Faslu fil- mileli ven- niheli (4/ 148)

74
Poslanik. sallallahu 'alej hi ve sellem. Posebno se to odnosi na
doba kada su se proiri le novotarije, znanje umanj ilo, shvatanj a
postala neispravna i Sunnet odbaen. Vjerodostojno se prenosi
od Allahovog Poslanika, sallallahu ' alej hi ve sellem, da je rekao:
.,Onaj koj i od vas bude ivio vidjet e mnoga razilaenja.
Pridravajte se moga sunneta i sunneta pravednih i upuenih
halifa (nasljednika) poslije mene. vrsto se svojim onjacima
uhvatite za te sunnete. uvajte se uvedenih stvari, jer svaka
uvedena stvar je novotarija." 1

Ibn-Tejmijje kae: "Muslimani u svom vjerovanj u su u

potrebi za dvjema stvarima: Prva je spoznaja onoga to eli Allah
i to eli Njegov Poslanik, sallallahu alej hi ve sel lem, terminima
Knj ige i Sunneta. Trebaj u poznavati jezik Kur'ana na kojem je
objavljen, ta kau ashabi i nj ihovi sljedbenici po dobru, te ostali
uenj aci muslimana o znaenj ima tih termina. Kada im se
Poslanik. sallal lahu 'alej hi ve sel lem, obraao Knj igom i
Sunnetom upoznao ih je sa onim to misli pod tim terminima.
Spoznaja znaenja Kur'ana kod ashaba je bila potpunija od
nj ihovog pamenj a njegovih harfova. Ta znaenja su prenijeli
tabiinima vie nego to su prenosili njegove harfove." 2

Ibn-Tejmijje. takoer, kae: "Ko bude tumaio Kur'an i

hadis bez komentara koj i je poznat od ashaba i tabi ina, iznosi
potvoru na Allaha, azze ve delle, ne vjeruje u Allahove ajete i
premjeta rijei sa nj i hovih mjesta. Ovime se otvaraj u vrata
hereticima i ateistima. Ovo je u vjeri islamu nuno poznato kao
neosnovano." 3

lbn-Tej mijje. takoer, kae: ,,Ko se suprotstavi nj ihovom

mi ljenj u i tumai Kur'an suprotno njihovom tumaenj u.
pogrijeio je ujedno u dokazu i u onome to dokazuje.''

1 Ahmed (4/ 1 26 - 1 2 7 ) ; Ebu-Davud (460 7 ) ; Et-Tirmlzl ( 2676)

2 Medmu'ul-fetava ( 17 /35 1 )
3 Medmu'atur-resalll el-min berljje ( 1/236-237)
Et-Tefsirul-keblru l l Ibn l-Tejmljje ( 2/229)

75
 I bn-Redeb el-Hanbeli kae: "Korisno znanje iz ovih svih
nauka je ocjena tekstova Knj ige i S unneta, shvatanje nj ihovih
znaenja, te pridravanje predaja od ashaba i tabiina i onih koj i
ih, u pogledu znaenja Kur'ana i hadisa, slijede u svemu to se od
nj ih navodi od pitanja dozvoljenog i zabranjenog, pobonosti i
supti lnosti, znanosti i sl. Naj prije dolazi ulaganje truda za
razlikovanje ispravnog od neispravnog, a zatim ulaganje truda za
pridravanje njegovih znaeja i shvatanja. To je dostatno za
onoga koj i ima pameti i to je dovoljna zaokupiranost korisnim
znanjem onome ko se za njega interesuje." '

E- atibi kae: "Zato su ispravni prethodnici od ashaba.

tabiina i onih koj i i h slijede bili naj bolj i poznavaoci Kur'ana.
njegovih nauka i sadraja." 2

I bn Abdil-Hadi kae: "Nije dozvoljeno donositi nova

tumaenja ajeta ili sunneta koja nisu bila u doba prethodnika i
koja nisu predstavili i poj asnili Ummetu. Ovakvi postupci
podrazumijevaj u da oni nisu znali istinu i da su zalutali, a da su
na istinu upueni ovi koj i se suprostavljaj u i koj i su kasnije
doli." 3

I bn Ebil-'lzz el-Hanefi kae: "Kako moe govont1

temelj ima vjere onaj ko ih ne preuzima iz Kur'ana i Sunneta ve
iz miljenja drugih osoba? Takav tvrdi da ih uzima iz Allahove
Knj ige a da ne crpi komentar iz hadisa Poslanika, sallallahu
'alej hi ve sellem. niti ga razmatra, niti obraa panj u na ono to
su rekli ashabi i oni koj i ih slijede po dobru. To je do nas
preneseno od povjerljivih osoba koje su kritiari odobrili. Oni
nisu prenijeli samo tekst Kur'ana, nego su prenijeli i tekst i
znaenje. Nisu se poduavali Kur'anu kao to se djeca
poduavaju nego su se ui li i tim znaenj ima. Ko ne slijedi
nj ihov put i govori po svom miljenju i po onome to smatra da

1 Fadlul-ilmi selefi alel-halefi (str. 1 50 )

2 E I - M u vafekat ( 2/79)
3 Es-Sari m u l - menkijj ( str. 427)

76
je Allahova vjera, ne preuzimaj ui to tz Kur'ana sunneta,
grjenik je pa makar i u pravu bio ! '' 1

2. Poznavanje a rapskog jezika

Da bi na ispravan nain shvatili ono na to upuuj u Kur'an i

Sunnet, neophodno je poznavati jezik Arapa na kome je asni
Kur'an objavljen i na kome se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem. obraao svojim ashabima. Zato je panja uenjaka i
imama Ummeta prema arapskom jeziku bila velika kako bi se
obraanje Zakonodavca stavi lo na pozicij u koja mu i zakonski
odgovara. Imam E- afi'i kae: " . . . poeo sam s opisom da j e
Kur'an objavljen jezikom Arapa. a n e drugih. Pojanjenje
reenica Kur'ana ne poznaje onaj koj i opirno ne poznaje jezik
Arapa. njegove sinonime, zajednika i razliita znaenja. Ko ga
bude poznavao, bit e lien sumnji koje su se pojavile kod onih
koj i ne poznaj u jezik Arapa." 2

Ibn Abdil-Berr el-Kurtubi kae: "Ono u emu se trai

ispomo za shvatanje hadisa je isto kao to smo spomenuli
ispomo za shvatanje Allahove. 'azze ve delle, Knj ige. Prije
svega to se odnosi na znanje arapskog jezika, oblike govora,
opseg, poeziju, preneseno znaenje, openito i specifino
obraanje, te ostale jezike pravce ko je to u mogunosti . Bez
ovoga se ne moe. Omer b. el-Hattab, radij allahu ' anhu, bi pisao :
"Neka se poue Sunnetu, nasljedstvu i gramatici kao to se
poduava Kur'anu." 3

Ibn-Tej mijje kae: ,,Neophodno je pri likom komentara

Kur'ana i hadisa znati dokaze za ono to Allah i Njegov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sel lem, ele iz termina, tj . kako se shvata
Njegov govor. Shvatanje arapskog jezika koj im nam se obraa

1 erhul-akidetit-Tahavijje (str. 2 1 2)
2 Er-Risale (str. SO)
3 Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih ( 2/ 1 1 32 )

77
pomae da shvatimo ono to ele Allah i Njegov Poslanik.
sallallahu alejhi ve sel lem. od govora. I sto se odnosi na spoznaju
na to semantiki dokazi termina ukazuj u od znaenja. Veina
zabluda sljedbenika novotarija je nastala iz ovog razloga. Oni su
govor Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.
navodili na znaenja na koja tvrde da ukazuju. Ali, nije bilo
tako !" 1

E- atibi kae: "Ovdje se misli da je Kur'an objavljen

jezikom Arapa openito, pa traenje njegovog shvatanja biva
isk lj uivo ovim putem, jer Uzvieni Allah kae:

" ... kao Kur'an na jasnom arapskom jeziku da biste

razumjeli." (Jusuf, 2 . ).

" ... na jasnom arapskom jeziku:' ( E- u'ara, 1 95 . ),

"Jezik onoga zbog koga oni krivo govore je jezik tuina,

a ovaj Kur'an je na jasnom arapskom jeziku." (En-Nahl,
1 03 . )

Postoje i drugi ajeti koj i ukazuju da je Kur'an na arapskom i

na jeziku Arapa, a ne da je na nearapskom ili na jeziku drugih
naroda. Ko eli da ga shvati, on se shvata putem jezika Arapa.
Drugi putevi traenja ovog shvatanja ne postoje." 2

1 Medmu'u l-fetava ( 7/ 1 1 6 ) Pogledaj ( 7/ 1 1 8, 1 19, 1 69, 286)

2 EI-Muvafekat (2/64)

78
 Ovdje dolazimo do pitanja na koje posebno treba pripaziti :
Dokazi erijata poblie odreuj u, ograniavaj u i pojanjavaju
jezik. Ibn-Tejmijje kae: "Kada Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, pojasni znaenje imenice nije uslovljeno da j u je
prenio iz jezika ili da je donio neto vie, nego se eli rei da je
spoznao eljeni cilj pojanjavaj ui ga bez obzira na okolnosti.
Ovo je ustvari to eljeno znaenje." 1

Zato se Zakonodavevom pojanjenj u termina i izraza daje

prednost nad svim pojanjenj ima. Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, je pojasnio znaenje ovih izraza bez potrebe za
argumentiranjem putem izvedenica, sinonima koj i se
upotrebljavaju kod Arapa i sl. Zato se, pri pojanjenju ovih
imenica, potrebno vratiti na poj anjenje Allaha i Njegovog
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. To je sasvim dovolj no." 2

Kada su neki novotari zaboravi l i na ovu injenicu. poeli su

tumaiti erijatske izraze vezane za temelje vjere oslanjaj ui se
iskljuivo na openita znaenja jezika i bez osvrta na e ljeni cilj
Zakonodavca. Tako su murdije izraz i man uinili samo
potvrdom ( ili priznanjem) bez uzimanja u obzir onoga to
Zakonodavac .eli tom rijeju." 3

3. Sabiranje tekstova u jedno poglavlje

erijatski tekstovi predstavljaj u jednu cjelinu koja se

meusobno upotpunj uje. Jedno pitanje nije jasno sve dok se ne
uzmu u obzir svi tekstovi koj i se o tome navode. Potvreni
tekstovi se meusobno spajaj u, a ne razdvajaju. Svi su proizali
iz jedne svjetiljke, pa je, stoga, nemogue da doe do
kontradiktornosti ili razilaenja izmeu njih. Uzvieni Allah
Svoju asnu Knj igu opisuje rije ima:

1 Medmu'ul- fetava ( 1 9/236)

2 IBID ( 7/277)
3 IBI D ( 7/289-298)

79
J) ;, J, t u )! ;.;) b. J j:U ' J J.' j
; ; y
,. ; - , .. ,.. .. ..

"Oni koji ne vjeruju u Kur'an, poto im je objavljen ...

A on je, zaista, knjiga zatiena, la joj je strana, bilo s koje
strane, ona je Objava od M udroga i hvale dostojnoga."
( Fussilet, 4 1 -42.)

Ako je ovo jasno, onda nije dozvoljeno uzeti jedan tekst a

ostaviti drugi u dotinom erijatskom pitanj u. Na taj nain se od
tekstova prave i sjeci. U zvieni Allah kae:

" Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi

odbacujete?!" (El-Bekare, 8 5 . )

O ovoj tematici imam Ahmed b. Hanbel kae: ,.Ako se ne

sakupe razliite predaje jednog hadisa (tj . po lancima
prenosilaca), nee ga ni shvatiti. Hadis je tuma drugom
hadisu."'

Ibn-Tejmijje kae: "Kada uenjak razlikuje ono to je rekao

Al lahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sel lem, od onoga to nije
rekao, treba shvatiti i dokuiti ono to on eli rei. Sastavit e
hadise i sve slinosti povezati . Sabrat e ono to je Allah, ' azze
ve delle, spoj io a i Njegov Poslanik. Rastavit e ono to je
Allah, ' azze ve delle, rastavio a i Njegov Poslanik. Ovo je
znanje koj im se muslimani okoritavaj u i kojeg je obavezno
prihvatiti. Njime su imami muslimana postali vodei poput
etverice imama. neka je Allah s nj ima svima zadovoljan."2

' E I - Dami' li ahla kir-ravi (2/2 1 2 )

2 Medmu'ul-fetava ( 27/3 1 6- 3 1 7 )

80
 E-atibi kae: ,.Greka u ovoj tematici krui oko j edne
injenice, a to je neznanje o c i ljevima erijata, te neuvezivanje
njegovih kraj eva. Izvor dokaza kod velikih uenj aka se ogleda u
uzimanj u erijata kao j edne cjeline s obzirom na potvrene
openite i pojedinane posljedine injenice, generalne kao
posljedice speci finih, apsolutne koje se stavljaju nad ograniene
i nepoj anjene koj e se komantariu pojanjenim. te ostale
injen ice iz ovih domena. Kada onaj koj i razmatra iz cjelokupne
ovakve slike donese odreeno pravi lo, onda ima poredak u
deduciranju (izvlaenj u ) pravila iz erij atski h tekstova . . .
"

Zatim spominje sveobuhvatno pravi lo, pa kae: .,Oni dobro

upueni u znanje gledaj u na erijat u jednoj cjelini ij i dijelovi,
poput ovjekovi h organa. j edni drugima slue ako se
predstavljaj u u produktivnoj formi."1

E-atibi, takoer. kae : ,, esto moe vidjeti neznalice

kako za sebe argumentiraj u neipravni m i l i i spravnim dokazima
zadravaj ui se i sklj uivo na odreenom argumentu i odbacuj ui
druge primarne i sekundarne dokaze koj i pomau ili oponiraj u
nj ihovom miljenj u."'2

Posl ije ovog vrstog naunog izlaganj a imam E-atibija

oituj e se sljedee: N eophodno je sakupiti sve tekstove koj i se
navode o jednoj temi i staviti svaki tekst na njegovo mjesto.
Meutim, nekada se onome ko prouava ove tekstove naizgled
pojavi oprenost. Zato su uenj aci postavili nauna pravila
koj ima se odstranjuje oprenost ( kontradiktornost ) izmeu
tekstova, a ona su:

Sakupiti sve vjerodostoj ne tekstove putem nai na

sakupljanja kojeg su predstavli uenjaci u metodologij i
islamskog prava ( usulu-fikh), npr. :

1 EI-M uvafekat ( 1/245-246)

2 EI-I'tisam ( 1/222)

81
 a) Generalno pravilo vratiti na speci fino:
b) Apsolutno pravilo vratiti na ogranieno;
e) Nepoj anjeno pravilo vratiti na sasvi m pojanjeno:
d) Manje j asno vrati t i na sasvim j asno:
e) Poznavanje derogi ranih i derogiraj uih predaja i drugi
slini putevi . . .

Davati prednost ( terdih) odreenim tekstovi ma prema

mjerilima davanj a prednosti koj a spommJ u uenjaci
metodologije i sl amskog prava. Ovome se pribjegava u
nemogunosti sastavljanj a tekstova.

Ako uenj ak ne moe sastaviti i l i dati prednost neki m od

tekstova. ostat e neopredjeljen sve dok se dotino pitaje
pravovremeno ne razJ asni.

4. Poznavanje ciljeva islamskog zakonodavstva

Od Allahove m ilosti i blagodati prema ovome ummetu je

da su svi propisi i slama postavljeni sa c i ljevima i vel ikim
nakanama. Sazdani su na opi m koristima robova na dunjal uku i
ahiretu. Uzvieni Allah kae:

"0 ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara vaeg i

lijek za vaa srca i uputstvo i milost vjernicima.'' (Junus, 5 7 . )

Ibn-Tejmijje kae: "erij at j e sazdan n a pridobijanj u i

upotpunjavanju koristi, a otkl anjanj u i umanj i vanj u teta. prema
mogunostima, te spoznaj i boljeg od dva dobra i l i zlobnijeg od

82
dva zla, sve dok se pri uporeivanj u ne da prednost boljem od
dva dobra i dok se ne odstrani zlobnije od dva zla."1

lbnui-Kajj im kae: ,,erijat se gradi i temelj i na

mudrostima i koristima lj udi na ovome i buduem svijetu. itav
erijat je pravedan, sami losan, koristan i m udar. Svako pitanje
koje s pravednosti skrene na nepravednost, s milosti u nemilost s
koristi na tetu. s mudrosti na poigravanje, ustvari, nije erijat,
pa makar u njega bi lo svrstano i zvjesnim tumaenjem. erijat
predstavlja A llahovu pravednost meu Njegovim robovima,
mi lost meu Njegovim stvorenj i ma, Njegovu hladovinu na
Zemlj i i Njegovu mudrost koja naj savrenij e i naj i stinitije
ukazuje na Njega i na i skrenost Njegovog Poslanika. sal lal lahu
alej hi ve sel lem."2

Spoznaj a cilj eva zakonodavstva i idej ne sutine propisa

pomae mudtehidu3 da u potpunosti sebi predoi sliku o tim
pravil ima, to ga uva od zapadanj a u zarobljen itvo sitniavosti
i nepotpunih tekstova. S te pozicije moe procijeniti i
ujednaavati koristi. dati prednost onome emu je treba dati,
ulagati trud za donoenje propisa o novonastalim dogaaj i ma, te
postaviti stvari na ona mjesta koja im zakonom i razumom
odgovaraj u. Zato su uenj aci podrobno iznosil i pojanjenja
pril i kom studija o nunostima, potrebama i uljepavaj uim
stvarima. Radi spoznaje ci ljeva erijata postavi l i su pravna
pravila crpljena iz eri ij atskih argumenata. Od nj ih su pravila za
otklanjanje smetnj i i tete, pravila preventive, pravila poj anjenja
opih koristi i sl., to su svjeti lj ke koje mudtehidu pomau da
tekstove stavi na nj i hova mjesta i da ih upotrebljava shodno

1 Minhadus-sunnetin -nebevijjeti (6/ 1 1 8 )

2 l'alamul-mvekkin (3/ 1 4 )
3 Mudtehid putem intuicije i osobnog zalaganja dolazi do erijatskih propisa
za one dogaaje za koje nema decidnog pojanjenja u Kur'anu i Sunnetu, a l i
sve to na temeljima i principima postavki ( utemeljnih Kur'a nom i Sunnetom)
koje su islamski uenjaci ve davno zacrta l i . (nap. prev . )
4 Ed-da rurat, el-hadijjat i et-tahsinijjat. (nap. p rev . )

83
nj i hovi m ciljevima, bez osvrta na vrijeme i stanja kako bi
i dtihad' bio sauvan od zastranjivanja i devijacij a."2

Nemar prema ovoj vel ikoj tematici je neke savremene

polupravnike odveo prema j ednoj pretjeranoj pojavi koja
tekstove erijata ogoljava od njenih c i ljeva i mudrosti. Tako s.u
tekstovi kod nj ih ostali pri k l ij eteni, nji hovo meusobno
upotpunjavanje i povezanost su poniteni , a duboka znaenja
smisao su zaboravljeni. Pojavila se zabuna i dekadencija. ! . .

Smatram da je studij a ci lj eva islamskog zakonodavstava

jedan od vanih prioriteta kojem uenj aci i studenti trebaju
pridati panju. Isto tako, nj ima moraj u pridati panj u da'ije i
obnovitelj i vjere u odgoj nom djelovanju. Ovo poglavlje je jedan
od vani h parametara koj i pomae vertikalno irenje, dubinu
pogleda i studiranj e tekstova dogaaj a na potpun
sveobuhvatan nain.

1 ldtihad je viestrane i svojsko zalaganje mudtehida da doe do

erijatskog p ropisa na osnovu ve prije spomenutih postavki.
2 Imam E- S atibi, Allah mu se smilovao, je uloio pohvalan trud za izlaganje

ove teme i pojanjenJe njenih pitanja 1 pojedinosti, i to u knjizi E I - M uvafekat.

Takoer, E I - 'Izz b. Abdus-Selam, Allah mu se smilovao, iznosi veoma
graciozan govor u svojoj knjizi ( Kavaidul-ahkami fi mesa l i h i l - ibad i ) . Ove dvije
knjige bi daije i studenti trebali proitati i dobro izuit i .

84
 M ETOD NOVOTARA U OPHOENJU SA
ERIJATSKI M TEKSTOVI MA

t1 Odbacivanje pouzdanih tekstova koji se

su protstavljaju njihovim zabludama i smjelost u
oponiranju tekstovima

i' Poigravanje i iskrivljavanje erijatskih izvora

prilikom argumetiranja

i' I zumljivanje novih postavki i dokazivanja i

prihvata nja
 METOD NOVOTARA U OPHOENJU SA
ERIJATS KIM TEKSTOVI MA

Novotari se. uz razl iite grupacije, odlikuj u po istupanj u

pred A llahom i Njegovim Poslanikom. sallal lahu alejhi ve
sel lem, te nerespektu prema onome to je dolo u Kur'anu i
Sunnetu. Spomenut u u ovom poglavlju openite postavke
novotarskog pravca u argumentiranj u pojanjavaj ui nj i hove
zabl ude i devijacij e, a to su :

/. Odbacivanje pouzdanih tekstova koji se suprotstav(jaju

njihovim zabludama. Smjelost i odvanost u oponiranju
tekstovima.
2. Poigravanje i iskriv(javanje erijatskih postavki prilikom
argumentiranja.
3. Izumljivanje novih postavki dokazivanja i prihvaranja.

N ije nuno da pri poj anj avanj u ovih temelja posebno

obraujemo svaku od novotarskih skupina. Oni se vie-manje
razlikuju u novotarijama. Ovdj e j e potrebno potvrditi da ne
govori m o historij i koja je bila i zavrila se. nego govorim o
savremeni m frakcijama i novotarskim metodama koje su veoma
proirene u naem savremenom dobu. Devijacije i zablude su se
poveavale sa poveanjem nemara. irenjem neznanja i
pomanj kanjem uenjaka. Jo davno je M udahid rekao: "Poinj u
kao m urdije, zati m kaderije, a onda postanu medusije
( vatropoklonici). "1

1 erhu usuli i'tikadl ehlis-sunneti vel -dema'ati (3/645 )

87
 lbn-Tejmijje kae: "Novotarije na poetku budu jedan
pedalj , a zatim se meu pristalicama namnoe pa postanu
podlaktice, milje i parasange ( ferseh)."1

1 Medmu ' u l-fetava (8/4 2 5 )

88
 1- Od bacivanje pouzdan i h tekstova koj i se
suprotstavljaj u nj ihovim zabludama i
smjelost u oponiranj u tekstovima

Novotari i maj u m nogobroj ne osobine koj i ma se razlikuj u

od pravih sljedbenika Sunneta. Moda j e o d najoitij ih osobina
udaljavanje od erij atskih tekstova i odbacivanje nj ihove
naosporne argumentacije. To se sasvim j asno manifestuje kroz
dvije osobine.

1. Smjelost i odvanost u odbacivanju tekstova

Moda je najjasnij i primj er za ovu osobinu predaja

Ubejdul laha b. M u'aza od svog oca da je uo Amra b. U bejda
(voa mu'tezila) kako, spomi nj ui hadis Poslan ika, sallallahu
'alejhi ve sel lem: '' Stvaranje svakog od vas u utrobi njegove
majke se sastavlja etrdeset dana kao ugruak, zatim biva
embrij ", govori : ''Da sam uo E l-E'amea kako ovo govori, ja
...

bih ga laovom smatrao; da sam uo od Zejda b. Vehba. ne bih

mu povjerovao; da sam uo od l bn-Mes'uda, ne bih prim io; da
sam uo Allahovog Poslanika, sal lal l ahu aJejhi ve sel lem, kako
ovo govori, ja bih ga odbacio, a da sam uo Allaha. azze ve
delle, kako ovo govori. rekao bih: .,Nisi za ovo od nas uzeo
obeanje." ! ! ! ? 1

1 M iza n u i - I 'atidal ( 3/278); Sijeru e'alamin-nubela' ( 6/ 1 04)

89
 Amr b. Ubejd j e. takoer, rekao : "Da su rijei : .r.l l :.::4i
J " Neka su proklete Ebu-Lehebove ruke i neka je proklet
on sam."' ( El-Mesed, 1 .) bile u Levhi-Mahfuzu, Al lah protiv
robova ne bi i mao dokaza." 1

Ova dva pri mj era jasno oituj u smjelost novotara u

odbacivanj u i protivljenj u potvrenim i jasnim tekstovima. Ovo
su znakovi heretizma i grjenitva koj i se poveavaju sa
poveanjem nereda i zablude. Ibn-Tej m ijje, govorei o sufijama
kj i zagovaraju jedinstvo s Bogom ( vahdetul-vudud.
pantei zam ), kae : "Jedan povjerlj ivi ovjek. koj i je napustio
nj ihov pravac nakon to su mu se nj i hove taj ne otkri le. priao je
da mu je Et-Ti lmisani proitao Fususul-Hikem od Ibn Arebija.
ovjek mu je rekao: 'Ovaj govor se suprotstavlja Kur'anu.' On
mu odgovori : ' itav Kur'an je mnogobotvo. a tevhid je sadran
u naem govoru ! ' ovjek mu ree: 'Ako j e sve jedinstveno zato
mi je onda zabranjena moja ki . a moj a ena dozvoljena?' On
odgovori : 'Kod nas nema razl ike izmeu ene i keri . Sve su
dozvoljene. Ali. zaslijepljeni kau: Zabranjeno je. pa i m mi
kaemo: Vama j e zabranj eno."'! ! ! ?

Kada mu je proitao Mevakifun-Nifferi rekao je: "Poeo

sam razmiljati o svim stavovima sve dok se nije oitovao eljeni
cilj koj i se nije mogao sakriti. a on je zagovaranje vahdetul
vududa." ovjek mu j e rekao: "Ovo se suprotstavlja Kur'anu.
Sunnetu i idma'u!'' On odgovori : "Ako el i da ovo ostvari
ostavi Knj igu, Sunnet i i dma' !" Na kraj u sam rekao : .,Ovom
ovjeku vie ne idem !" 2

Zato I bn-Tej m ijje opisuje ekstremne sutije sljedeim

rije ima: ,,Zato se meu ovima i nj i hovim sljedbenicima nalaze
oni koj i odvode od Kur'ana i erijata kao to preplaeni magarci
bjee od lovaca i l avova. I z tog razloga, kako se prenosi, kada im

1I BI D ( 3/276, 6/104)
2Es-Sa fed ije ( 1/244-245) Pogledaj EI- Devabus-sahih l i men beddele dinel
mesih ( 4/500- 50 1 )

90
se kae: 'Rekao je Poslanik, sal lal lahu aJejhi ve sellem.'- oni se
razbjee.'' 1

"Sljedbenicima novotarskih i badeta ej tan uljepava ta

obredoslovlja i omrazuje im erij atske puteve. ak im omrazuj e
znanje. Kur'an i hadis. O n i n e vole sluati Kur'an, hadis i l i ak ne
vole s luati nj i hov spomen. ak im omrazuje i knj ige i one koj i
imaj u knj ige, pa makar ta knj i ga bila M ushaf i l i hadisko djelo.
Tako En-Nasrbazi pria da su govoril i : ,,Oni ostavljaj u znanje
nadnaravnosti i uzimaj u znanj e sa papira." Rekao je: .,Svoje
knj ige sam od nj i h krio. Pa kada sam odrstao, bili su u potrebi za
mojim znanjem.'' 2

Takoer kae: " Mnogi koj i se smatraj u pripadnicima

islama su skrenuli i poel i bacati K ur'an za svoj a lea i slij editi
ono to im ej tani diktiraj u. Ne respektuj u naredbu i zabranu
Kur'ana, ne izraavaj u prijatelj stvo prema onome za koje nam
Kur'an nareuj e da sa nj i ma prijatelj ujemo, a nisu neprij atelj i
prema onome za koga K ur'an nareuj e da budemo neprijatelj i .'' 3

Primjer ovih su heretici savremenog doba iz reda ljeviara.

sekularista i sl . Oni se usuuj u odbaci vati i protiviti se
tekstovima do kraj nj i h granica. a Al lahu se od toga utjeemo !
Dananj i primjer takvih je primjer onih koj i tvrde da je vjera
sveta tradicij a. ali da n ije ispravna za ovo vrijeme. Zato su
zahtij evali da se ona odvoj i od svi h pitanja ivota: socijalnih,
politikih, ekonomskih. medij skih i sl.

1 Medmu'ul-fetava ( 1 3/224)
2 Medmu ' u l-fetava ( 10/4 1 1 )
3 Medmu'ul -fetava ( 1 5/227) Pogledaj ( 1 4/59-630)

91
 2. Sumnjienje za la i proglaavanje
vjerovjesnika , 'alej h imus-salatu ves-selam,
neznalicama

Devijacij e poj edinih ekstremnih i otpadnikih novotara su

dostigle stepen tako da nisu zastajali na granicama tekstova, nego
su i m se protivi l i . ak su optuil i Vjerovjesnika, sallallahu
' alejhi ve sel lem, da lae i da je neznalica. a A llahu Uzvienom
se od toga utj eemo ! Primjer za to su tvrdnje ekstremnih
dehm ija i fi lozofa. I bn-Tej m ijje o nj ima kae: "Oni su prema
govoru vjerovj esnika zbunjeni i neodluni. Nji h je svjetlost
vjerovj'e snitva obasjala. ali nije osvijetlila nj ihove neispravne
postavke. Tako su oti li na nekoliko stranputica: neki od nj ih ne
vjeruj u ono to govore vjerovj esnici i poslanici, ve se
udaljavaj u, sumnjaj u i l i to opovrgavaj u . Neki govore: dozvoljeno
je lagati zbog opravdane koristi, a i vjerovjesnici su to radili.
Neki kau: dozvoljeno je to za korist obinih lj udi. ali ne i za
uenj ake. Naj bolj i od nj i h kau: Sve j e ovo matanje i navoenje
primj era za pribliavanje inj enica srcima obin i h lj udi. Ovo je
put El-Farabija i l bn-Si naa. I bn-Sina je s nekih aspekata bio
naj bl ii i manu, i ako u sutini nije bio vjernik.

Ovakvi do koj i h doe poslanica M uhammeda, sal lallahu

alej h i ve sellem, i do koj ih dou dokazi i svj etlost, i u nj i ma vide
razliite korisne nauke i dobra djela . . . neizostavno e tumaiti
tekstove Kur'ana i Sunneta prema obiaj u svoj e brae koja
iskriv ljavaj u i premjetaj u rij ei sa nj ihovih mjesta. Oni
izmjenj uj u ono od Al lahova govora o emu su obavijestili
vjerovj esmc1 postaj ui tako nevjernicima zbog pojedinih
tumaenj a i opisa Njegove Obj ave . . . "

U opisu nj i hovog metoda kae: "Ovi su Kur'an raskomadali

i naveli mu primjere, kao to su to prije nj ih radi l i mnogoboci .
I sto su radili s a Vjerovj esnikom, sallal l ahu ' alej h i v e sellem. Od
nj ih ima onih koj i smatraj u vrjednij i m svog savrenog evl ij u i
fi lozofa od Vjerovjesnika, sal lal lahu aJ ej hi ve sel lem. Neki od

92
nj i h smatraju vjednij im svoje linosti. pojedine fi lozofe, ej hove
i sljedbenike od Vjerovjesnika, sallallahu aJej hi ve sel lem.
Moda kau da su oni bolj i u jednom aspektu. a da j e Poslanik,
sal lallahu alej hi ve sel l em, bolj i u drugom. Primjeri nj ihovog
nevjerstva i lai Ra Allahove poslanike su jednaki nj ihovom
nevjerstvu i lai na Allahove poslanice. Govor koj i su dostavi l i
poslanici o d Allaha mjere sa svoj im govorom, a A l lahove
poslanike mjere sa samim sobom."1

I bn-Tej m ijje je na d rugim mjestima podijelio

novotare na sljedee skupine:

S(iedhenici . fikcija i ma.vte

Oni smatraj u da su se vjerovjesnici navodno obraali

ljudi ma po svojoj mati i fikcijama. To je potreba masa i ako su
lagali. lagali su za korist masa.

Sljedbenici ideje o proglaavanju vjerovjesnika

neznalicama

Oni smatraju da su vjerovj esnici i nj i hovi sljedbenici

zalutale neznal ice. N e znaj u ta A ll ah el i V lastitim opisom u
ajetima i i zrekama vjerovj esnika.

S/jedhenici iskriv/jerya i neutemeljnog tumaerya

Smatraj u da su vjerovj esnici svoj im izrekama i sk lj uivo

imali namjeru izrei i stinu. ali j e i stina u onome to su oni
shvatil i svoj im umovima. Zatim ulau trud u tumaenju tekstova
onako kako odgovara nj i hovim miljenj ima."2

1 Medmu'ul-fetava ( 1 2/22-24)
2 Der'u te'arud il-'akli ven-nakli ( 1/8- 1 2 ) ; Medmu ' u l-fetava ( 5/588-589;
1 2/236 -239; 4/66)

93
 ll- Poigravanje i iskrivljavanje erijatskih
izvora prilikom argumenti ranja

Poigravanje i i skrivljavanje erijatskih izvora pri likom

argumentiranja je veoma uolj iva osobina novotara. To su j edna
od vrata za borbu protiv vjere pomutnjom njenih i zvora i
iskrivljavanjem njenih postavki. Ovo poigravanj e ima
mnogobroj ne oblike i forme koj i se razlikuj u shodno
razliitosti ma novotara i nj ihovih pravaca. Od naj i sticaj n ij ih
znakova ovog poigravanj a je:

1 . Priznavanje Kur'ana bez Sunneta

U prvom poglavlj u je poj anjena pozicija vjerovj esnikog

sunneta. te Vjerovj esnikovo, sallallahu 'alej hi ve sellem,
upozorenje na one ljude koj i se i sklj u ivo pridravaj u onoga to
je objavljeno u K ur'ani - Kerimu. Oni odbacuj u ono to je dolo u
Sunnetu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Haridije i nj i ma
slini su zapali u ovu zabl udu na koju j e Poslan i k. sal lallahu
'alej h i ve sel lem, upozorio. U zi mali su samo Kur'an, a to je bio
jedan od povoda nj i hove zablude i zastranj ivanja.

Ibn-Tej m ijje kae: "Autori djela su spomi njali da haridije

smatraj u mogui m da vjerovj esni c i poine vel ike grijehe. Zato se
ne osvru na sunnet koj i se, po nj ihovom miljenju, suprotstavlja
vanjtini Kur'ana, pa makar te predaj e bile neosporne u pogledu
broja nj ihovih prenosilaca (mutavatir). Oni ne kamenuj u

95
bludnika i ne odsijecaj u aku kradljivcu, ukrao malo ili mnogo,
tvrdei da je Kur'an jedini argument i da sunnet, koj i je
proistekao od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije
argument zasnivaj ui ovo miljenje na neispravnoj postavci."'

On, takoer, kae: "Haridije smatraju da Poslanik,

sallallahu 'alej hi ve sellem, moe initi nepravdu i da moe
zalutati u pogledu sunneta. Zato ne zagovaraj u da je obavezno
pokoravati mu se i l i ga slijediti. Oni su samo potvrdili ono to je
on, sallallahu 'alej hi ve sellem, prenio od Kur'ana bez osvrta na
propise iz Sunneta koj i se. prema nj ihovom miljenju,
suprotstavljaju vanj tini Kur'ana. "2

Ovaj pravac zastupaj u ekstremne mu'tezile. Prenosi Abdul

Kahir el-Bagdadi od nizamija (sekta): "Mogue je da se Ummet
sjedini na greci. Neosporne predaje nisu argument, jer je
mogue da su nastale kao lane."3

Poetkom prolog stoljea na indijskom potkontinentu se

pojavila zalutala skupina koj a je zastupala ovo miljenje. Sebe su
nazivali "Sljedbenicima Kur'ana", a ustvari sutina njihovog
pravca je bila odbij anje Kur'ana i Sunneta:'

U Egiptu sada postoj i grupacija koja se naziva

"Kur'anovci". U medij ima su poznati kao "El-Fermavijje", a ova
rije potjee od imena zalutalog sufij skog ejha El-Fermavija. On
je odbacio itav Sunnet osim s ime se, kako tvrdi, sloi njegovo
srce. Kae: "Prialo mi je moje srce od moga Gospodara da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao to i to . . ! !"
.

1 Es-Sarimul-meslul (str. 1 84 )
2 Medmu'ul -fetava ( 1 9/ 7 3 )
3 Usuluddin (str. l l )
Pogledaj podrobnu studiju koji je pripremio Hadim Bah pod naslovom :
.,Sljedbenici Kur'ana i njihove sumnje oko Sunneta ."

96
 I ma l i ljepeg govora od govora Ejj uba es- S ihtijanij a:
"Kada ovjeku pria o S unnetu, a on kae: 'Dovolj an nam je
Kur'an ! ', znaj da je zalutao !"1

Zato je stav Ispravnih prethodnika bio veoma rigorozan pri

sueljavanj u sa ovim zalutali m lj udima. Imam Abdul lah b. ez
Zubej r el-Humejdi je rekao: "Tako mi Al laha, da se borim protiv
ovih lj udi koj i odbacuj u hadis A l l ahovog Poslanika, sal lal lahu
'alejhi ve sel lem, drae mi je nego da se borim protiv i stog broja
Turaka."2

M uhammed b. Abdul lah el-Hafiz kae: " uo sam Ahmeda

b. Ishaka, islamskog pravnika, kako se raspravlja sa nekim
ovjekom. pa j e rekao: 'Priao nam je taj i taj ... ' ovjek mu ree :
'Potedi nas toga: Priao nam j e ! ' . . . 'do kada e biti to: Priao
nam j e ! ' ejh mu ree: 'Ustani, nevjernie ! N ije ti dozvoljeno da
ikada vie ue u moj u kuu ! ' Zatim se okrenuo nama i rekao:
'Nikada nikom nisam rekao da ne ulazi u moj u kuu osim ovome
ovjeku.'"3

Neki ovjek je upitao A lijja b. ' I sama: "Neki ovjek

govori : U hadisima A l l ahovog Poslanika, sallall ah u 'alejhi ve
sel lem, nema fikha!" Alijj ree: "To je grjenik, a ima li tikha i
ima l i dobra osim u hadisima A l lahovog Poslanika, sallallahu
al ej hi ve sell em ?"

El-Berbehari kae: " Kada uje ovj eka da odbija predaj u

koj u m u donese, a el i K ur'an, nemoj sumnjati d a je o n ovjek
koji i ma u sebi otpadnitva. Ustani od njega i ostavi ga!"5

E- atibi kae: "Ograniavanje na Knj igu je m iljenje ljudi

koj i nemaj u dobra. Oni se bune protiv Sunneta. Oslanjaj u se,

1 Zemmul-kelami ve ehlihi ( 2/7 1 ) Slino prenosi Ebu-Kilabe.

2 I BI D (2/7 1 ) Ovdje se spominju Turci kada su jo bili u nevjerstvu .
3 I BID (2/7 1 )
4 IBID (2/7 1 )
5 erhus-sunneh (str.54 )

97
kako sam pojasnio, na to da j e u Knj izi poj anjenje za svaku
stvar. Odbac i l i su prav i la iz S unneta, pa ih je to odvelo da izau
iz zaj ednice i da tumae Kur'an prema onome to A llah, 'azze ve
delle, nije objavio."1

2. Vjerovanje u jedan d io i nevjerovanje u

d rugi d io Knjige

Prethodno j e reeno da je metod ehli s-sunneta spajanje svih

tekstova koj i se navode o j ednoj temat ici, te stavljanje svakog
teksta na mjesto koj e mu erijatski i pril ii. N ij e dozvoljeno
uzimati j edan tekst i odbaci vati drugi koj i se navodi o istoj
tematici. Mnoge novotarije i zablude u prijanj em i sadanjem
dobu su se pojavile zbog zanemarivanja ovog velikog pravila.
Neki novotari, polupravnici i slijepi sljedbenici uzimaj u tekst a
ostavljaj u druge tekstove koj i mogu nositi specifinije znaenje,
ogranienj e, pojanjenje i l i derogacij u dotinog teksta. Oni
gledaj u na tekst s jednog aspekta a ostavlj aj u druge aspekte, to
vodi u viestruko mijeanje i poremeaj . Evo ti dva primjera:

Prvi primjer: Metod haridija

H aridije su uzele tekstove o prij etnj ama i ostavile tekstove

o obeanj i ma. Shvatil i su ih u nepoelj nom smislu. Poel i su bez
validnog argumenta mus l imane proglaavati nevj ernicima
dozvoljavaj ui nj ihove ivote i i metke. Uze l i su govor Uzvienog
Allaha:

::,.,1 ;jJ 1:U ILf ;l,:. ) J ;j;.:, 4iJ I .:/)

- . -

"A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova

dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio - On e u
vatru baciti, u kojoj e vjeno ostati; njega eka sramna

1 EI-M uvafekat (3/ 1 1 )

98
patnja." ( En-Nisa', 1 4. ) sline ajete, a ostavili su govor
Uzvienog:

.s;' .il4 !l;.;.: .;.) _;J ; J J A)

, ; ; .;

... ..
!J).; 0f A
,
JJ, !
..

"Allah nee oprostiti da M u se neko drugi smatra

ravnim, a oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe. A
onaj ko drugog smatra Allahu ravnim ini, izmiljajui la,
grijeh veliki." ( En-Ni sa', 48.) i nj ima sline tekstove.

Drugi prifr!jer: Mewd murdija

M urdije su uzele tekstove obeanja, a ostav ile tekstove o

prijetnjama. Shvat i l i su ih u nepoeljnom smislu. Rekli su: Sa
imanom grijeh ne teti, kao to sa nevj erstvom pokornost ne
koristi . Uzeli su rijei Poslanika, sallallahu ' al ej h i ve sel lem: " Ko
umre i bude spoznao da nema drugog boga osim Allaha, ui e
u Dennet. "', te druge hadise u tom znaenj u. Ostav ili su rijei
Poslanika, sall al l ahu ' alej h i ve sel lem: " U Dennet nee ui onaj
ko prekida rodbinske veze."2 i nji ma sline tekstove.

Nasuprot ovim kraj nostima je srednj i put koj i su uze l i

sljedbenici Sunneta. Sakup i l i su sve postojee tekstove i
usaglas i l i ih ispravnim naunim metodama koj e otklanjaju svaku
nedoumicu, m ijeanj e i poremeaj .

Od l ijepih primjera rasprave ehlis-sunneta u ovom

poglavlju je i predaja Kurej a b. Enesa koj i kae: " uo sam
Amra b. Ubejda kako govori : 'Doveden u biti na Sudnjem danu
i stavljen pred Al laha. Rei e m i : Zato si rekao da je ubica u
vatri? Ja u odgovoriti : Ti si rekao . . .' a zatim je prouio jet:

1 Muslim ( 1/ 5 5 , br. 26)

2 EI-Buhari ( 1 0/4 1 5 , br. 5984)

99
 "Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti -
dehennem, u kome e vjeno ostati . " Kurej kae: "Rekao sam
mu, a od mene u kui nije bio niko mlai, sljedee: 'A ta ako ti
( A l l ah ) kae: Rekao sam:

e;;.; _;..l
,
2.1! 0 J) Pi) !J 'A d Pi
.. .. .. ,
jj, 01
..

"Allah nee oprostiti da M u se neko drugi smatra

ravnim, a oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe."
( En-Ni sa', 48.) i odakle ti zna da Ja neu oprostiti?' 'Nije mi
i mao niim uzvratiti ! '-kae Kurej ."1

Ibn-Tej m ijje pojanjavaj u i razlog pojave novotarija kae:

"Odavde se razjanj avaj u novotarske zabl ude u ovom ummetu,
jer su one vjerovanje u dio onoga s ime je doao Poslanik,
sallall ahu 'alej hi ve sel lem, a nevjerovanje u drugi dio. I l i su vid
vjerovanja u neke osobenosti govora, poslanice i vjerovjesnitva
bez vjerovanja u preostale. Oba sluaj a se odnose i l i na objavu i l i
n a tumaenje. "2

On, takoer, kae: " Ali , i spravna valorizacija je sadrana u

spaj anju tekstova o prijetnj i i obeanj ima, te nj i hovdm tumaenju
jednih drugima bez i kakve i zmjene, kao to se skupljaj u tekstovi
o dozvoli i zabrani bez ikakve izmjene. "3

E-atibi kae: " esto e vidjeti neznal ic kako za sebe

argumentiraj u neispravnim i i spravnim dokazima, ograniavaj ui
se samo na razmatranje odreenog dokaza i odbacuj ui

1 Te'vilu muhtelefi l -hadis (str. 57)

2 Medmu'ul-fetava ( 1 2/ 1 5 )
3 Et-tefsirul - kebir l i- Ibni-Tejmijje (4/249}

100
razmatranje drugih primamih i sekundarn ih dokaza koj i pomau
i li oponiraj u njegovom miljenj u."'

Od zauuj uih postupaka pristrasnih slijepih sljedbenika

je da oni nekada iz jednog hadisa uzimaj u neke semantike
dokaze, jer se poklapaj u sa milj enjem nj i hovog predvodnika, a
odbacuj u preostale semantike dokaze ( iz istog hadisa), jer se ne
poklapaj u sa miljenjem nji hovog predvodnika . . "2 .

3. La na Allahovog Poslanika , sallallahu 'alejhi

ve sellem, i nepanja prema revizij i Sun neta

Novotari se u pogledu predaja S unneta dijele u dvije

skupine:

Prva: Oni koj i namj erno lau falsificiraj u hadise

Vjerovjesnika, sallal lahu ' al ejhi ve sellem

Oni su openito otpadnici i ezoteriari ( bati n ijje ),

sljedbenici strasti , poput rafidija ( i ij a) i dehmija. Zato, Imam
E- afi'i je rekao: "Nisam od slj edbenika zabluda i strasti vidio
vee falsifikatore od rafidij a."3

Jedan rafidij ski ej h, koj i se pokaj ao, je rekao : "Kada

bismo se iskupil i i neto l ij epim smatral i, uin i l i bismo ga
hadisom."

Ibn-Tej mijje kae: "Uenj aci su se saglas i l i da su ratidije u

pitanj u prenoenja predaj a i lanaca prenosilaca sekta naj sklonija

1 EI-I'atisam ( 1/222)
2 I'alamul-muvekki'in (2/ 1 96-208) I bnui- Kajji m spominje mnogobrojne
primjere o ovoj tematici .
3 EI- Kifaje (str, 1 6 7 )
EI-Dami'u li a hlaki ravi (str, 1 / 1 38 )

101
lai . La j e kod nj i h odve stara. Zato su imami i slama znali da
se oni odlikuj u po mnotvu lai." 1

I bn-Tej m ijje je rafidije opisao kao: "Naj vea sekta po lai

na A ll aha, Njegovog Poslanika, ashabe i Ehlul-bejt. Takoer.
oni najvie od svih sekti natjeruj u istinu na la i opovrgavaju
potvrenu istinu i z i spravnih predaj a i j asno razumlj ivih
injenica." 2

Druga: Oni ne lau, ali prenose la znaj ui da je la i l i iz

neznanja

Prenose slabe hadise i ne pridaj u paznJ u izuavanju

predaj a i razvrstavanju ispravnih od neispravnih.

N a ovome su vei na novotara, pa ak i neke neznalice od

ehlis-sunneta i sl ijepi sljedbenici. Ovakav nesmotren odnos i
nemar j e Ummetu donio mnoga iskuenj a i zlo.3 Ibn-Tejmijje
kae: "Poznato je da je veina onih koj i respektuj u i koj i su
uvjereni u filozofij u i apologetiku daleko od spoznaje i slijeenja
hadisa. Ovo j e opiplj iva inj enica. Kada se otkriju nj ihova stanja
nalaze se kao lj udi koj i naj manje poznaj u izreke Poslanika,
sallal l ahu ' alej h i ve sellem, njegova stanja, manje poznate
injenice i vanj tinu. ak e esto nai da obini lj udi vie od
nj i h poznaj u. V idjet e da ne raz l ikuj u ono to je rekao Poslanik,

1 M i n h adus-sunnetin-nebevijeti (str, 1/59)

2 M i nhadus-sunnetin-nebevijeti (7 /39 1 )
3 Ibn-Tejmijje j e kritikovao neke ljude koji se pripisuju ehlis-sunnetu zato to
prenose neke tekstove koji nisu potvreni, a onda na njima grade svoja
uvjerenj a . Rekao je: ,.Potrebno je znati erijatske dokaze za lanac prenosilaca
i sadraj predaje. Kur'an je poznat i potvrenih termina, pa je potrebno znati
oblike i naine dokazivanja . Potrebno je od Sunneta znati ono to je
potvreno, a i ono to je la. Grupa koja se pripisuje Sunnetu, te respektuje
Sunnet i erijat, misli da su se u ovoj tematici prihvatili Knjige i Sunneta .
Sabra l i su hadise koj i govore o sifatima (Alla hovim svojstvima ) . Neki od njih
su poznati po lai, a neki su blii lai . Neki su nadomak ispravnosti, a neki su
nedefin isa n i . Sve te hadise su uinili uvjerenjima i na tom temelju napisali
knjige. Neki od njih ak izvode iz vjere one koji se suprotstavljaju znaenjima
ovog hadisa ." ( Medmu'ul-fetava, 72/6 1 3 )

102
sallallahu 'alejhi ve sellem, i ono to nije rekao. ak ne razlikuju
neosporan (mutevatir) hadis od hadisa koj i je laan ili apokrifan.
Oni prilikom slaganja sa hadisom ele da se slau sa nj ihovim
miljenjem, svejedno bilo to vezano za temu ili ne. Onda prelaze
na hadise za koje se posebno i nuno zna da su la na Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sel lem, a izbjegavaju hadise za koje se nuno
zna da su njegove izreke. Oni ne znaj u ta on eli rei time. ak
ih veina ne zna znaenja Kur'ana, a kamoli hadisa. Mnogi od
nj ih apsolutno ne pamte nita od Kur'ana. Ko ne pamti Kur'an, ne
zna njegova znaenja, ne poznaje hadis i njegova znaenja,
odakle e onda znati za injenice koje se preuzimaj u od
Poslanika, sal lallahu 'alej hi ve sellem?"1

On, takoer, kae: "S ljedbenici strastt t nj ima slini

namjerno prenose predaj e za koje se ne zna ko ih je u osnovi
rekao i u koje nema povjereja niti oslonca. Nj ima je naj lake
izmisl iti la, a najznaniji od nj ih je onaj koj i ono to prenosi ne
dokazuje izvorom, ve se poziva na predaje od neznalica i
laova, te prie sljedbenika otvorene potvore."2

E- atibi, pri poj anjenj u uporita sljedbenika novotarija u

argumeniranju, kae: "Oni se oslanjaju na slabe hadise koj i su la
na Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i koje
uenj aci hadisa ne primaj u; poput hadisa o stavljanju surme na
Dan aure, poasti prema bijelom pijetlu, jedenj u patlidana sa
nijjetom. da je Vjerovjesnik, sallallahu ' alejhi ve sellem.
prisustvovao i ljuljao se pril ikom ( sufij skih) pjesama sve dok
ogrta nije spao s njegovih ramena i sl.''

U hadisima sa slabim lancem prenosi laca ne preovladava

miljenje da ih je Vjerovjesnik, sallallahu ' alejhi ve sellem,
izrekao. Zato se iz nj ih ne moe izvui erijatsko pravilo. ta tek
misli o hadisima koj i su poznata la? Da, onaj ko ih namjerno

1 Medmu ' u l-fetava (4/95-96)

2 IBID ( 2 7/479)

103
uzima ulazi u onu skupinu koja je prije spomenuta, j . koj a slijedi
zabludu!"1

4. Utajivanje tekstova

Uzvieni Al lah spominje da su sljedbenici Knjige skrivali

istinu, a na vidjelo su iznosili samo ono to je odgovaralo
nj i hovim strasti ma. Uzvieni kae:

"0 sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom

zamraujete i svjesno istinu krijete?" ( Al i l mran, 7 1 .) i kae:

0 J, J;J1 i:, JbW J;J1 i;.J; :,

,. " , ,

"I istinu sa neistinom ne mijeajte i istinu svjesno ne

taj ite!" ( El-Bekare, 42.)

Novotari su se poveli za sljedbenicima Knjige. Uzeli su

veliki udio u tom pokuenom opisu. Zato je Veki' b. Derrah
rekao: "Uenjaci piu za sebe i proti v sebe, a sljedbenici zablude
piu samo za sebe.''2

Ibn-Hazm kae: "Ima l i providnije vjere od vjere onoga

koj i potvruj e predaju koja odgovara njegovoj strasti , a
zapostavlja j e kada je suprotna njegovoj strasti. Onaj koj i to ini,
njegovo pridravanje vjere je samo poigravanje."3

I bn-Tej m ijje kae: .,Nee nikada naii na novotara. a da ne

voli skrivanje tekstova koj i mu se suprotstavljaj u i da ih ne

1 EI-I 'tisam ( 1/224-225)

2 Ed-Darekutni ( 1/26)
3 El-Mu halla ( 4/ 1 80 )

104
prezire. On ih mrzi izn ij eti, prenositi i priati o nj i ma. On prezire
one koj i to ine. Neki prethodnici kau: 'Niko nije unio
novotarij u a da slast imana iz njegovog srca nije i upana."''

Takoer kae: "Poznato je da nee nikoga, od onih koj i

odbacuju tekstove Kur'ana i Sunneta svoj i m miljenjem, nai a
da ne mrzi ono to se suprotstavlja njegovom miljenju. On voli
da dotini ajet nije ni obj avljen i da dotini hadis nije naveden.
Kada bi ih mogao pobrisati iz M ushafa. uinio bi. Neki
prethodnici su rek l i : 'Nee niko unij eti novotariju a da iz
njegovog srca nee izai slast hadisa.' O voi dehmija B iru el
Merisij u i drugima je reeno da su govori l i : 'Nita naa miljenj a
n e opovrgava vie o d Kur'ana. Zato g a potvrdite u vanj tini, a
onda ga izmij enite tumaenj em ! ' Kae se da je on rekao: 'Kada
proti v vas i znesu dokaz iz hadisa, zbunite ih lai, a kada i znesu
dokaz iz ajeta, zbunite ih tumaenj em !" Zato nee nai nijednog
od nj i h da vol i prenoenj e poslanikih tekstova. ak poseu za
skrivanjem i zabranom nj i hovog irenj a i dostavlj anja, to je u
suprotnosti Allahovoj naredbi Njegovom Posl aniku, sal lal lah u
"alejhi ve sellem, da dostavlja od Njega.''2

lbn-Tej m ijje, takoer, kae: "Nj i h dvoje su uporedni . Ako

pomijea istinu sa neistinom i uini je nerazumlji vom, istina e
biti skrivena shodno veliini neistine koj a se pojavi la, pa e biti
pomijeani. Ko skrije istinu u potrebi j e da na njeno mjesto stavi
neistinu i da pomijea istinu sa neistinom. Zato su svi oni od
sljedbenika Knj ige, koj i su kri l i ono to je Allah, " azze ve delle,
objavio, nesumnj ivo morali i zn ij eti neistinu. Isto se odnosi i na
sljedbenike novotarija. Nee nai nijednog od nj i h da je ostavio
dio sunneta, koj i je obavezno potvrditi i po njemu postupati, a da
nije zapao u novotariju. Nee nai nijednog novotara a da nije
neto ostavio od Sunneta."3

1 Medmu'ul -fetava ( 30/ 1 6 1 )

2 Der'u te'arudil-akli ven -nakli ( 5/ 1 72 - 1 73 )
3 Medmu ' u l -fetava ( 7/ 1 72- 1 73 )

105
 5. Iskrivljavanje tekstova

I skri v lj avanje tekstova je veoma opasna pojava u koju su

zapali mnogi novotari, ali u razliitom obimu. idovi su nj ihovi
prethodnici u tome. Uzvieni Allah ih opisuj e Svoj i m rijeima:

.:.r: ;.;.,;-;.: r J ;:.:.; J IS" ) ;; JI J i

J J "' , , , " , , " J "' o t " "<l

0 ;.J:; ) fo L.
"Zar se vi nadate da e vam se Jevreji odazvati i vama
za lju bav vjernici postati, a neki meu njima su Allahove
rijei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, svjesno izvrnuli."
( El-Bekare. 75 . ) I kae:

"A teko onima koji svojim rukama piu Knjigu, a

zatim govore: ' Evo, ovo je od Allaha' - da bi za to korist
neznatnu izvukli. I teko njima zbog onoga to ruke njihove
piu i teko njima to na taj nain zarauju!" (El-Bekare, 79. )

Poslj edica i skriv ljavanja j este deformacija tekstova i

pomuivanj e izvora, kako b i novotarima bilo omogueno da se
poigravaj u sa Allahovom vjerom.

I skrivlj avanj e tekstova je troj ako, a svaka od ovih vrsta je

skrivenija od druge:
a) I skrivlj avanj e termina,
b) I skri v lj avanje znaenj a uz ostavlj anje termina i
e) I skrivlj avanje dokaza, tj . pomj eranje sa nji hovih
mjesta.

O ove tri vrste u govoriti veoma saeto.

106
 a) Iskrivljavanje ( izmjena) termina

idovi su uzeli veliki udio u ovoj osobini. Uzvieni Allah

kae:

1 _,1SJ :;JI o.U l l lili .))) J

, l .. o ! , .. ll } ... '

l}}) \ l lj .
ll .. ... o g

... .

.. , .. .. ,
,.,. , " .. J ..

-.s ;.&- 'i'; ,_;.u;, :r- J 'i.F) t;\1_;:. ..: .""

} ..
, - " - ..

J' : i)t$-- L... "OI ; _;,.! i;ik J-1 _ft Gjli r-f.l
"I kada smo rekli: ' U ite u ovaj grad i jedite to god .
hoete i koliko god hoete, a na kapij u pognutih glava uite, i
recite: 'Oprosti' - oprostit emo vam grij ehe vae, a onima
koji ine dobra djela dat emo i vie! Onda su oni koji su bili
nepravedni zamijenili drugom rije koja im j e bila reena i
Mi smo na one koji su bili nepravedni s neba kaznu spustili,
zato to nisu posluali." (El-Bekare, 5 8-59. )

Prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejre da je Allahov Poslanik,

sallallahu ' alejhi ve sellem, rekao: "Sinovima Israilovim je
o o J
1_,b:.1) 'A na kapij.u pognutih glava
o J J ' ...:

reeno: l_,lj)
uite, i recite: 'Oprosti", pa su uli natrake svoj i m zadnj i cama
i promijenili (iskri v i l i ) rije 'Oprosti' u rije 'zrno j ema."'1

I skrivlj avanje term i na vei nom vodi u iskrivlj avanj e

znaenja. Zato s u s e voe novotara okitil i ovim osobinama.
Jedan od primjera prenosi Asim el-Ahvel koj i kae: ,,V idio sam
Amra b. Ubejda kako brie ajet iz M ushafa. Rekoh mu:

1 EI-Buhari, Kitabut-tefsir ( 8/ 1 64, b r . 4479) I m a m I b n u i - Kajjlm j e sastavio

iskrivljavanje idova l dehmija u sljedeim stihovima ( 2/62) uz komentar
Ahmeda b . Isa a :
idovima je n a reeno d a kau " Oprosti" ( h itta) Odbili su i
rekli "jeam" ( h inta h )
Dehmiji je reeno " Uzvisio se" ( isteva) Odbio je i rekao
dodavi harf (istev!a )
idovski " n un" i deh mijski " l a m" dodatak Objavi
Gospodara Ara

107
'Subhanallah ! ' Ree: 'Vratit u ga.' Rekoh: 'Vrati ga! ' Odgovori :
'Ne mogu! "'1

Mu'tezile su iskrivljavale mnoge tekstove. Od nj ih su

rijei Uzvienog:

;... ; j}\ J ;,,.a'a; J Ji :li J

" ... i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i

poslanicima o kojima ti nismo kazivali, - a Allah je sigurno s
M usaom razgovarao'", preinaili u: "Musa je sigurno
razgovarao sa Allahom", kako bi se podudaralo sa njihovim
iskrivljenim pravcem koj i zagovara negacij u Allahova, ' azze ve
delle, govora.

Od l ijepih naunih nepobitnih odgovora njima je i sljedea

anegdota: Jedan mu'tezila je rekao Ebu Amru b. Alaau, jednom
od sedam prenosilaca kiraeta: "elim da ui: 'Musa je sigurno
razgovarao sa Allahom .' Kako bi M usa bio govornik a ne Allah!"
Ebu Amr mu ree: "Pretpostavi da uim ovaj ajet tako, ali ta e
onda sa rijeima Uzvienog:

' l kad Nam M usa doe u odreeno vrijeme, i kada mu

Gospodar njegov progovori.' (El-E'araf, 1 43 . ) Mut'ezi la tada
zanijemi i osta bez rijei ! "2

1 M izanul-i'tidal ( 3/372)
2 erh u l -a kidetit-Tahavijje (str. 182)

108
 b) Iskrivljavanje znaenja uz ostavljanje term ina

Pod ovim se m i s l i na i zvoenje termi na iz njegove

vanjt ine prema onome znaenj u koje shvata svak i Arap. To neki
savremenici nazivaj u tumaenjem. Ovaj ohl i k iskri vljavanja je
daleko skrivenij i od prvog. Nei spravno i nelogiko tumacenje su
iroka vrata na koja su uli heretic i radi ruenja islama. Oni su
iskriv i l i tekstove i odveli i h sa nj i hovog suti nskog znaenja.
Dal i su im znaenja po svoj im prohtjevima. Prethodno je
spomenut govor Hira ei-Mcrisija: .. N i ta naa miljenja ne
opovrgava vie od Kur'ana. Zato ga potvrdite u vanjtini. a onda
izm ijenite tumaenj e ! "

I bn Ebi l-'lzz ei-Hanefi kae : .. Ovako su o n i koj i

iskrivljavaj u ovladali tekstovima. Rekl i su: ' M i tumai mi o ono
to sc suprotstavlja naim m i ljenj i ma. I skrivljavanje su nazval i
tumaenjem ( te'v il ) kako bi ga uljepali i ukras i l i i kako bi na
kraj u bilo primljeno. Allah. ' azze ve del le. je pok udio one koj i
ukraavaj u neistinu. pa kae:

:_;, ';:. j ) ;. J...)1 :, ._r,';l Q :;. jS:J JS,

.
"
J
) "

" '
"'
" "

.J J ').A;. L.) ) .u ; _,L.; L. & , G ; :, /)- J

' ll

'Tako smo svakom vjerov,jesniku neprijatelj e

odreivali, ejtane u vidu lj udi i dina koj i su jedni drugima
kiene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar
tvoj htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi n.i ih, i ono to
izmiljaj u . ' (El-En'am. 1 12 . ) Pouka se uzima i z znaeenja, a ne i z
termina. Kol i ko je samo neistina zasnovano n a ukraenom
argumentu kojem se suprotstavlja i st inski argument'?'''

Od pri mjera iskrivljavanja je i novotarsko tumaenje ajeta o

Al lahovi m osobinama, tumaenja efa'ata, sirat-uprije, m i zan-

1 erh u l -akidetit-Tahavijjeti (str. 232)

109
terezij e. patnje u kaburu i sl. Dio karamitija i batinija
(ezoteriara ) su pretjeral i kada su Kur'anu dali njegovu vanjtinu
i nutrinu (zahir i batin). Vanj tina je hi la Kur'an obinih lj udi. a
nutrina Kur'an posebnih lj udi ( vjerske e lite ).

I bn-Tej m ijje kae: .,Pokueno i neispravno tumaenje je

tumaenje sljedbenika i skrivljavanja i novotarija koj i ga ne
tumae u skladu sa pravim tumaenjem. Oni tvrde da se termin
moe odvratiti od onoga na to ukazuje ( semantiki dokaz) ka
drugom znaenju bez argumenta koj i to iziskuje.'''

Takoer kae: ,.Ovo tumaenje na mnogim mjestima ulazi

u iskrivljavanje i pomjeranje rijei sa nj i hovih mjesta. To su
kategorije tumaenja karamitija i batinija. Ovo je to tumaenje
oko kojeg su se prethodnici i voe Ummeta saglasili u
pokuenosti. Protiv sljedbenika ovakvog tumaenj a su digli svoj
glas i z razl iitih pokraj i na, a nj i hove izreke i miljenja su estoko
opovrgli ." z

I mam l hnui- Kajj im iznosi veoma j ak govor o opasnosti

tc'vi la ( erijatom ne eljenog tumaej a). Na poetku kae:
,.Te'vil je temelj propasti vjere i dunjaluka. To je tumaenje
kojeg Al lah i Njegov Poslanik. sal lal lahu 'alejhi ve sel lem. nisu
htjeli svoj im govorom niti ima dokaza da su na to misl i l i pod
nj im. Nisu l i se narodi razili sa svoj i h vjerovjesnika osim zbog
tumaenja? Zar u narodu nisu nastale vel i ke i l i male smutje
osim zbog tumaenja? Zar smutnje meu narod nisu na ova vrata
ule? Zar krv muslimana u smutnj i nije prosuta osim zbog
tumaenja? Ovo se ne odnosi samo na vjeru islam. nego i na
ostale vjere poslanika koje su bile ispravne sve dok nije uao
te'v i l . a sa nj im je uao i nered koj eg poznaje samo Gospodar
robova.']

1 Med m u ' u l-fetava ( 3/67)

z Medmu'ul-fetava ( 4/69)
3 I'alamul-muvekki ' i n ( 4/250 )

1 10
 e) Iskrivljavanje dokaza, tj. pomjeranje rijei sa
njihovih mjesta

Ova vrsta iskri vljavanja je veoma skrivena. U nj u zapadaj u

mnogi koj i ele dobro. ali i maj u malo znanja i shvatanja. Ovo
i skrivlj avanj e je iroki ulaz za nastanak mnogih novotarija.
Molimo Al laha za spas !

I mam E-atibi u komentaru ove vrste i skrivlj avanj a kae :

.. Dokaz se navodi za jedan domen. pa se usmjerava od tog
domena ka drugom. mislei da su oba domena istoznana. To je
jedna vrsta skrivenog pomjeranja rijei sa nj i hovih mjesta. a
Al lahu se utjeemo od toga!"

Zatim kae: ,.Poj anjenje: Kada erijatski dokaz openito

iziskuje naredbu. npr. vezano za ibadete. pa obavezni k
erijatskim tekstovima to openi to i i n i ( spominjanje Allaha.
dova, dobrovolj na djela i sl.. za to kod Zakonodavca postoj i
irina), takav dokaz podupire njegovo znanje s dvije strane : sa
strane znaenja i sa strane postupanja ispravni h prethodni ka po
njemu. Ako obaveznik u primjeni naredbe ( neutemeljno ) uradi
djelo na spec i fi an na in, i l i u speci finom vremenu. i l i na
speci finom mjestu. i l i ih ujedno radi sa speci finim ibadetom i
toga se pridrava zamiljaj ui da su odreena forma. vrijeme i l i
mjesto erijatski c i ljani. bez donoenja odreenog argumenta za
to. argument tada nije u sk ladu sa znaenjem za koj e se
argumentira.

Zatim spominje drugi pri mjer. pa kae: ,.Kada erijat npr.

podstie na spomen ( zi kr) Al laha. pa se lj ud i sastanu
izgovarajui ga zajedno i u jedan glas. i l i u odreeno speci fino
vrijeme. u odnosu na ostala vremena. u podsticaj u erijata ne
postoj i argument za ovu prihvaenu speci finost. Naprot iv.
postoj i suprotan argument ! Ovo pridravanje hespotrehnih stvari
u erijatu bl ie pojanjava ( na neutemeljen nain )
zakonodavstvo. a posebno se odnosi na one lj ude za koj i ma se

111
drugi povode na javnim mj estima kao to su npr. damije. Kada
se ovo javno promovira i u damijama javno ustanovi, zajedno sa
ostal i m obredima koje je u damijama ustanovio Allahov
Poslanik, sal lal lahu aJejhi ve sellem. poput ezana. baj ram
namaza, kinog namaza, namaza za pomraenje Sunca i Mjeseca.
iz toga e se bez sumnje shvatiti da su ( ove novotarije) u
najmanj u ruku. ako ne budu shvaene kao farzovi (stroge
obaveze ), sunnet. Dostoj nije je da i h dokaz pri argumentiranju ne
obuhvata, jer e iz tog aspekta postati uvedene novotarije. " l

6. Nj ihovo arg umentiranje tekstovima je radi

podrke svoj i h miljenja a ne radi traenja
erijatskog u porita

M nogi novotari ne respektuj u erijatske tekstove, ne nastoje

ih pratiti. te na nj ima graditi svoja uvjerenj a i idtihad. Nj ima ne
argumentiraj u. osim ako uvide da odgovaraju nj ihovim
prohtj evima. Tekstovi su kod nj i h popratni dio prohtjeva.
I bn-Tej mijje u svom govoru na to ukazuje, pa kae: ,.Veina
sljedbenika novotarija smatraj u kada bi Poslanik. sal lal lahu
alej h i ve sel lem, rekao suprotno nj i hovom miljenj u ne bi ga ni
slijedi l i . Tako se prenosi za Amra b. Ubej da u pogledu hadisa
Poslanika. sallallahu alejhi ve sellem. Oni odbijaju dokaze
odbijanjem predaja i l i nj ihovim tumaenjem. Ponekad
opovrgavaj u lanac prenosilaca. a ponekad tekst predaje. Oni ne
slij ede sutinu Sunneta s koj i m je doao Poslanik. sal lallahu
alejhi ve sellem. kao to ne slijede ni sutinu Kur'ana."2

Takoer kae: " Prethodnici su se pridraval i Kur'ana i

imana . Kada se meu U mmetom desi lo L:j epkanje i razilaenje.
sljedbenici cjepkanja i razi laenja su postali sekte. Nj iho\'
oslonac u nutri ni nije bio u Kur'anu i Sunnetu. nego na

1 E l - l 'atisam ( 1/249 )
Med m u ' ul-fetava ( 1 9/73)

112
postavkama koje su izmisli l i nj i hovi sej hovi . Na nj i h su se
oslanjali u pogledu tcvhida. si fata. kadera. vjerovanja u
Poslanika, sallal lahu alej h i vc sel lem. i s l . Zati m su m i sl i l i da
ono to je u suglasj u od tih postavki sa Kur'anom da nj i me mogu
i dokazivati , a to mu je suprotno da mogu tumaiti. Zato e
vidjeti da kada dokazuj u Kur'anom i hadi som da ne posveuju
panj u prema pisanju dokaza ( nauno utemeljenje) niti iz
Kur'ana crpe ta znaenj a, jer se u isto vrijeme oslanjaju na neto
drugo. One ajete koj i im se suprotstavljaj u poi nj u tumaiti kao
da ih u principu ele u svakom sl uaj u odbaci ti . N ije im c i lj
shvatiti ta Poslanik, sal lallahu ' alej h i ve sel lem, el i rei . nego
je c i lj svog protivnika odvratiti od dokazivanja dotinim
tekstom.'J

Na drugom mjestu kae : " S ljedbenic i novotarija su krenuli

drugi m putem kojeg su izmisl i l i i uze l i ga kao oslonac. Oni u
svoj i m postavkama ne spomi nj u had is. pa ak n i Kur'an, osim
radi podrke svom m iljenj u. a ne radi uzimanj a erijatskog
oslonca.'

"Fi lozofi i apologetiari, koj i raspravljaj u nejasnoama

Kur'ana, iako u sutini nemaj u nita sa Allahovi m ajetima, nj i ma
argumentiraj u kako bi odbi l i protivni ka, a ne radi traenja upute i
oslonca. Zato je rekao: 'Sunnet i idma' odbacuj u sumnj u
munafika kada s e raspravlja Kur'anom. "'2

I bnul- Kajj i m spominje da su pristrasni pogledal i u Sunnet.

pa ono to je odgovaralo nj i hovim m iljenj ima su i prihvat i l i . a
to je bilo suprotno nalazi l i su stranputice za odbacivanje hadisa
i l i odbacivanje njegovog znaenja. Kada doe sl i na i l i slabija
predaja po lancu prenosilaca i l i znaenj u, a bude odgovarala
nj i hovom miljenj u, onda je prime i nikako ne dozvoljavaju
njeno odbaci vanje. Ovime se suprotstavljj u svoj i m prot ivnicima
dozvoljavajui argumentiranje tim lancem prenosilaca

1 IBID ( 1 3/58-59)
2 Medmu ' u l-fetava ( 1 0/355)

1 13
nj egovim znaenjem. Kada doe isti i l i ja i lanac prenosi laca od
nj i hovog, koj i i ma i sto i l i jae znaenje i koj i je suprotan
nj i hovom miljenj u, onda ga kategoriki odbijaju i ne
prihvataj u:'1

E- atibi kae : ,.Sljedbenici novotarija su nazvam

sljedbenicima strasti zato to slijede svoje strasti i ne uzimaju
erijatske dokaze o koj i ma trebj u biti ovisni i na nj ih se oslanjati
kako bi iz nj ih izvod i l i propise. Oni su dal i prednost svoj im
strastima i oslonuli se na svoja miljenja a onda erijatske dokaze
stav i l i pod nj i hovu lupu. Ve i na ovih u ljepavj u i l i proglaavj u
dokaze runim. U nj ih ulaze fi lozofi i drugi . U nj ih ulaze i oni
koj i se plae vlasti da ih se ne dokopa i l i trae pozicij u u vlasti.
Neosporno e takvi krenuti za strastima lj udi i davati tumaenja
koj a i m odgovaraju. "2

I bn Ebil-'Izz kae: ,.Svaka stranka sa voama novotarija

izlae tekstove pred svoje novotarije i ono to smatra shvatlj ivim
i to im odgovara kau: 'Ovo je sigurno j asno.' To prihvate i
nj ime dokazuju. A ono to im je suprotno, kau: 'Ovo je manje
jasno ! '. i onda ga odbace. Svoje odbacivanje nazivaju
preputanjem tumaenj a ( tefvid) ili ga izmijene i svoje
iskrivlj avanje nazovu tumaenjem ( te'v i l ) . Zato su i h sljedbenici
Sunneta estoko kritikoval i. "3

7. Odbacivanje had isa koj i potjeu od jed nog

primarnog prenosioca (ahad)

Vjerovatno su haridije openito prve odbac i le hadise sa

jedn im prenosiocem u pitanj u vjerovanja i propisa. Zatim su ih
slijedile mu'tezi le s dokazom da su to predaje ija je potvrdenost
nesigurna i da se ne mogu koristiti kao pouzdano znanje.

1 I ' a l a m ul-muvekki'in ( 1/76)

2 EI-I'atisam (2/1 76)
3 erh u l -a kidet-Tahavijje ( str. 399)

1 14
 Ovj pravac je kasnije pri hvatio dobar dio apologetiara
( ilmul-kelam ) koj i su uzimal i ahad-hadise u propisima a
odbacivali ih u vjerovanj u. Ovaj pravac se uveliko proirio kod
posljednj i h generacija, tako da su savremenici, koj i nisu vini
valorizacij i tekstova, pomisl i l i da je to pravac etverice imama i
veine uenjaka. ' Iz ovog razloga su mnoga vjerovanja
odbaena, a ustvari su potvrena od Vjerovjesnika. sallal lahu
alejhi ve sel lem, u vj erodostoj nim hadisima. Ovaj pravac je
iskoristio neznal ice. slj edbenike strasti i heretike da odbace
mnoge semantike dokaze jasnih erijatskih tekstova. Argument
im je bio da ove predaje nisu navedene bez sumnje. tj . nj i hova
potvrenost je sporna. ak su neki od nj ih odbac i l i mutevatir
hadise (ija je potvrenost vel ikim brojem predaja neosporna) s
dokazom da nj ihova neospornost n ije kod nj ih potvrena. To su
bile lj estve uspi nj anja za hereti ke i one koj i se poigravaju sa
erijatom, te svojevrstan izlaz za odbacivanje svakog hadisa koj i
se suprotstavlja nj i hovi m postavkama i ambicij ama.

Ovu potvoru su veoma rano opovrgli mnogi uenj aci t

imami Sunneta. Pojasn i l i su njeno suprotstavljanje erij atskim i
razumskim dokazi ma. te konsenzusu Ummcta. Jedan od
prvijenaca. koj i je podrobno napisao odgovor novotarima o ovoj
temi bio je imam E-aii'i u dvije veoma vrijedne knj ige
,.Er-Risaleh" i "EI-Umm"2 U tome ga je slijedilo dosta imama, a
na proelju je bio imam El-Buhari. On je izdvoj io zasebnu knj igu
u svom Sahihu koju je nazvao " Hadisi koji pojdu od jednog
primarnog pre nosiocu " . Zatim je spomenuo neko liko had i sa koj i
ukazuj u na obaveznost postupanja po ahad-hadisima u
vjerovanj u i propisima. Ovu knj igu je stavio ispred knj ige
.. Pridravanje Kur'ana i Sunneta". Zatim su uenjaci podrobno
pojasnili ovo pitanje. Ibn 1\bdul-Bcrr ei-Kurtubi je saeo pravac
imama uenjaka u islamskom pravu i predajama u nekoliko

' Pogledaj E l - Islamu akideh ve ?;eri'ah od ejha eltuta ( str. 74- 7 5 ) ; Usulul
fikh od Bedrana Ebui-Ajne)na ( str. 87)
2 Pogledaj ,. Er-Risaleh" ( str. 1 54 i 963) i ., E I - U mm" ( 7/262 i 452)

115
sljedeih rije i : "Svi priznaj u predaj u koj a potjee od jednog
primamog prenosioca u uvj erenj i ma. Zbog nj i h se bore i
prijatelj uju. Oni su i h uze l i kao zakon i vjeru u SVOJim
uvjerenj i ma. Na tome je skupina sljedbenika Sunneta:

En-Nevevi kae : ,.Kaderije i ratidije, te neki od slj edbenika

vanj skog znaenja (zahirijj e ) zastupaj u miljenje da nije potrebno
raditi po predj i koja potjee od jednog prenosioca. Neki od nj i h
kau: 'Postupanje p o nj i ma je spnJeceno razumskim
argumentom, a neki kau erijatski m argumentom .''
Zatim kae : "Vel i ka veina mus l imana iz reda ashaba i
tabiina i onih poslije - uen ika hadi sa, fikha i usula. kau da je
predaj a koj a potj ee od jednog povjerlj i vog prenosioca erijatski
argument i po njoj je obavezno postupati. ''2

Ibn Ebii-'Izz ei-Haneti kae: "Kada predaj u. koja potjee

od j ednog prenosioca, Ummet prihvati, radei po njoj i
potvruj ui je, ona donosi povjerlj i vo znanje kod ogromnog
broja pripadnika Ummeta. Ova vrsta predaja je jedna od dvije
vrste predaja o koj i ma nema dvoj be, a medu prethodnicima
U mmeta u tom pogledu nema razi laenj a:'3

8. Kritikovanje ashaba, rad ijalla h u 'an hum, i

naputanje metoda Ispravnih prethodnika

U prvom poglavlj u je predstavljeno graciozno pojanjenje

stepena ashaba, radijallahu anhum, tj . da se shvatanj e onoga na
to Knj iga i Sunnet ukazuju upravo od nj i h uzima. Oni najbolje
poznj u ono to Al lah el i i to el i Njegov Poslanik, sal lallahu
alejhi ve sel lem. Svaka vrsta erijatskog znanja, koje se uzima
sa drugih puteva pored nj i hovih i l i je u suprotnosti sa nj i hovim
metodom, predstavlja zabludu i zastranj i vanje. I stinu je rekao

1 Et-temhid lima fil - M uvettai mmel-me'an1 vel-esa n id ( 1/8)

2 erh u Sahihi Muslim ( 1/ 1 3 1 )
3 erhu l- akidetit-Tahavijje ( 399-400)

116
lmran b. H usajn. radijallahu anhu. kada kae : .. 0 lj udi. uzm ite
od nas ! Tako mi Allaha. ako to ne budete ui n i l i . sigurno t:te
zal utati ! .. ,

Ve ina novotara su j asno i otvoreno zastran i l i po pitanj u

ashaba. N isu prihvat i l i nj i hov pravac i kren ul i n j i hovim putem.
Neki su ih kritikoval i . optui val i za la i izmiljali na nj ih. a neki
su i h ak proglas ili nevjernicima i optui l i za dvol injatvo. a
Allah u se od toga utj eemo !
Prvi koj i su zapali u ovu stranputicu su haridije i ratidije.
zatim su ih slij ed i le mu'tezile i dehm ije. te preostal i novotari .
Zato Ebu ! lati m er- Razi kae : .. S lj edbenic i novotarija se poznj u
po osudi sljedbenika predaj a:;

EI- Evza'i kae: .. N ee ovjek uvesti novotarij u a da u

svoj im prsima nee osjeati tj eskobu prema musl i manima."'

Neki primjeri smjelosti novotara i kritikovanja ashaba :

Amr b. 'U bejd kae: ,.Kada bi kod mene posvj edo i l i A l ijj .
Talha. Ez-Zubej r i Usman za kai na sandalama. ne bi h dozvo lio
nj ihovo svjedoenj e ! "

Kada mu je Jahja rekao : ,.Kako glas i hadi s El-Hasena od

Semure vezano za dvije stanke?" On odgovori : .. ta ini sa
Semurom? Neka Allah pokudi Sem uru ! ' 5

Takoer je rekao: . . I bn Omer je bio bukvalac :' 6

1 EI-Kifajetu fi ' i l m l r-rivaje ( str. 1 5 )

2 erh u u s u l i i 'atikadi ehlis-sunneti vel-dema'ati ( 1 / 1 79 )
3 Tari h u l - islami ( 14 1 - 1 6 0 )
EI-' Iatlsam ( 1 / 1 1 9 )
5 I B I D . E-Satibi ]e poslije ovoga dod a o : .. Neka A l l a h pokudi Amra b . Ubejda l "
6 Der' u te'arudil-akli ven-nakli ( 7 / 3 5 1 J

117
 S ramote novotara u ovom pitanju se smjenj uju jedna za
drugom i trebalo bi dugo da i h sve spomenemo. Njekstremnije
su rafidije ( i ije). I bn-Tej m ijj e kae: "Ratidij e. i l i bar veina nj ih,
zbog ogromnog neznanja i zablude govore da su Ebu Bekr. Omer
i oni koj i ih slijede nevjernici i otpadnici, te da su idovi i krani
bolj i od nj ih, jer je origi nalni nevjernik bolj i od otpadnika. Ovo
sam v idio u vie nj i hovih knj iga. Ovo je j edan od najvei h izraza
potvore na Allahove bogoboj azne evlije. Allahovu spaenu
stranku i Al lahovu pobjedniku voj sku." 1

Ispravni prethodnici su poj asn i l i sutinu vrijeanja ashaba.

a ona je napad na vj eru. Zato je I mam A hmed rekao: "Kada vidi
ovj eka kako nekog ashaba spom inj e po zlu, optui ga za
nepripadnost islamu:' 2

Ebu-Zur'a kae : " Kada vidi ovjeka kako omalovaava

nekoga od ashaba Allahovog Poslani ka. sal lallahu 'alej hi ve
sel lem, znaj da je heretik, jer su Kur'an i Poslanik. sal lal lahu
aiej h i ve sel lem, kod nas istina! Ashabi Allahovog Poslanika.
sallall ahu 'alej hi ve sel lem. su nam prenijeli Kur'an i Sunnet. Oni
ele nae svj edoke vj ere potcij eniti kako bi opovrgli Kur'an i
Sunnet, a pree j e nj i h potcijeniti jer su otpadnici !" 3

lbn-Tej m ijje kae: "Oni su prvi koj i su stali uz ovu vjeru

potvruj u i je, nauavaj ui, postupj ui i dalje je prenosei.
Vrijeanje nj i h j e vrijeanje vjere. j e r iziskuje udaljavanje od
onoga s ime je Al lah poslao vjerovjesnike. Ovo je bio cilj prvih
lj udi koj i su iznijeli na vidjelo novotarij u iizma. C i lj im je bio
odvraanje sa Allahovog puta i opovrgavanje onoga sa ime su
od A l l aha doli poslanici."

1 M i nhadussunnetin -nebevijjeti { 7/47 5 )

2 E l - bidajetu ven-nihajetu ( 8/ 1 39 )
1 E I - Kifajetu fl ' i l m l r-rivaje ( str 9 7 )
4 M inhadus-sunneti n-nebeveijjeti { 1/ 1 8 )

118
 Naputanj e pravca ashaba , radijal lahu anhum, i nctraenje
upute u nj i hovoj uput i odvelo je novotare u stranu dekadencij u .
to s e vie ovjek udalj i od pravca ashaba znanj em i djelom.
povea se njegovo zastranj i vanje i neznanje, umno:l.i se zabl uda i
udalj i od vjerovjesn ikog pravca! Zar n iste vidj e l i haridije kako
su zal utal i i kako sc bore protiv m us l imana? Abdul lah b. Abbas.
radijal lahu anhuma. im je otiao i sa nj ima priao, te dao rep l i ku
na nj i hove nedoumice. Ve i na i h se povratila i sauvala sm utnje.
Ko s e od njega udalj io i n ij e sl uao nj egov savjet. zal utao je i
zastranio. a Al lahu se od toga utj eemo ! ' Svako dobro se samo
nalazi u sl ij cdcnj u nj i hovih predaj a i slijeenj u nj i hovog sunneta.

Udalj avanje od pravca ashaba, radijallahu anhum. i

I spravnih prethodnika bez sumnje vodi u pomutnj u pri l i kom
shvatanja tekstova. udalj avanj u od nj i hovih c i ljeva i semantikih
dokaza. l bn-Tej m ijjc kae : ,,Murdij e su u pogledu ovog temelja
zastrani l e u pojanjenj u K ur'ana i sunneta. izrekama ashaba i
nj ihovih sljedben ika po dobru . Oslon u l i su sc na svoja mi ljenj a i
na onu to su tuma i l i svoj i m shvatanj em jezi ka. Ovo je pravac
sljedbenika novotarij a. Zato je i mam Ahmed govorio: " Lj udi
najvie grijee u pogledu tumaenj a i analogije."

Zato e vidjeti da m u'tezile, rafidij e i drugi sljedbenici

novotarija tumae Kur'an svoj i m m iljenjem, shvatanjem i
jezikim tumaenj i ma. Zato e nai da se ne oslanjaj u na hadise
Vjerovjesnika. sal lal lahu aJej h i ve sel lem, ashaba, tabi'ina i
imama m uslimana. Ne oslanjaj u se na Sunnet. na konsenzus
prethodni ka i nj ihove predaje. Oslonac uzimaj u u razumu i
jezi ku. N ai e da se ne oslanjaj u na knj ige komentara Kur'ana
sa predaj ama. hadisima i i zrekama prethodni ka. Oslanj aj u se na
knjige iz knj i evnosti i apologetike koj e su ustanovi le nj i hove
glaveine. Ovo je. takoer. put ateista. Uz imaj u ono to se nalazi

' Anegdotu prenose Abdur- Rezzak ( 1 0/ 1 57 - 1 60 ) ; Ahmed ( 1/342) ; E I - Ha k t m

( 2/ 1 50- 1 52 ) Lanac prenosilaca Je tspravan kao to kae ejh u l - islam
Ibn -Tej m ijje u ,. M i n hadus-sunnetin- nebevijeti" ( 8/ 5 3 3 )

119
 u knj i gama fi lozofa, knj i evnosti i jezika. Knj igama o Kur'anu,
hadisu i predjama ne pridaj u panju .. :' '

9. Slijeenje manje jasnih ajeta

A l l ah Uzvieni je novotare opisao kao sljedbenike

stranputice. On kae:

"On je Onaj Koji ti objavljuje Knjigu u kojoj su ajeti

jasni; oni su matica Knjige; drugi su nejasni. Oni u ijim je
srcima zastrana u tenj i za smutnjom i svojim tumaenjem,
oni slijede nejasne ajete.44 ( A l i I m ran, 7 . )

Aia, radijallahu anha, prenosi d a je A l l ahov Poslanik,

sal lal l ahu aJejhi ve sel lem, prouio ovaj ajet. a zatim rekao:
" Kada vidi one koj i slijede manje j asne ajete, znj da su to oni
koje je A l l ah spomenuo. pa ih se uvaj te ! ''1

Et-Taberi kae : ,,Ovaj j et, iako je objavljen o onima koje

smo spomenul i od mnogoboaca, odnosi se na svakog novotara u
A l lahovoj vjeri kojem srce tei ka novotarij i tumaei neke
manje jasne ajete iz Kur'ana. Zatim se nj ima raspravlja sa
sljedbenicima istine odstupajui od j asni h dokaza iz jasnih ajeta.
Oni ele vjernicima. s ljedbenicima istine, napravi ti pometnju.
Trae znanje tumaenja manje jasnih jeta. od bilo koga i o bilo
kojoj vrsti novotarije se radi lo. bilo od sljedbenika kranstva.
idovstva. zoroastrizma ( vatropoklonstva ), sabejaca. haridija.
kaderij a i l i dehmij a:'3

! M edmu'ul -fetava ( 7/ 1 1 9 )
2 E I Bu hari ( 8/902, br. 7454 ) ; M u s l i m ( 4/3502, 566 2 )
3 Tefsirut-Taben ( 3/ 1 8 1 )

120
 O tefsiru manje j asnih ajeta kae: "Taj komentar (tefsir)
predstavlja manje jasne termi ne ija su znaenja podlona
razliitim tumaenj i ma kako bi. pozivaj ui se na neutemeljena
tumaenja. ostvaril i zablude i zastranj ivanje sa istinskog puta i
kako bi onima ija je spoznaja slabija napravi l i pomutnj u putem
razliitih nai na tumaenja i usmjeravanjem znaenja.''1

lbnul- Kajj im spominje: .. Oni koj i se pridravaj u manje

jasnih ajeta putem kojih odbacuj u jasne ajetc imaj u dva pravca za
odbacivanje Sunneta:

Prvi: Odbaci vanje putem manje jasnih injenica iz Kur'ana

ili Sunneta.

Drugi: Da preinae jasnu injenicu u manje jasnu kako bi

opovrgli njenu pravosnanu argumentaciju.

Pravac ashaba. tabii na i imama u hadisu poput E-afi'ijja.

Mal ika. Ebu Han i fe, E bu J usufa, El-Buharija i I shaka je suprotan
ovom pravcu. On se ogleda u tome da manje jasne inj enice
prebacuj u na jasne i da od jasnih uzimj u one koje im
pojanjavj u i komentariu manje jasne. Tako se argumentacija
manje jasnog slae sa argumentacijom jasnog, te se tekstovi jedni
s drugima usaglaavaj u. Svi su oni od A l laha, a to je od A llaha u
tome nema razilaenja i l i oprenosti. Razi laenje i oprenost je u
onome to dolazi od drugih m i mo Njega." lbnul-Kajj im spominje
osamnaest primjera novotarskog odbacivanja j asnih i s lijeenja
manje jasnih injenica. 2

Es-Sa'di kae: "Oni u ij i m je srcima bolest i zastranj ivanje

zbog loih nakana s lijede manje j asne ajete i nj ima argumentirj u
za svoje nei spravne izreke i lana miljenja traei smutnj u.
izmjenj uj ui Njegovu Knj igu i tumaei je prema svojim
izvori ma i pravcima, kako bi zalutal i i druge odvod i l i u zabludu.

1 I BI D .
2 I ' a l a m u l - muvekki ' i n ( 2/294)

121
Uenjaci koj i su dobro upueni. koj ima je znanje i uvjerenje
stiglo do srca i urodilo djelom i spoznajom, znaj u da je itav
Kur'an od Al laha i da j e u cjelosti istina sa svim j asnim i manje
j asnim ajetima. I stina nije podlona kontradiktomostima i
razilaenj ima. Zato to znaj u da j asni ajeti imaju krajnje jasna
znaenj a i pojanj enja, navode i m manje jasne koj ima se ubacuje
zabuna onima koj i i maj u malo znanja i spoznaje. Oni manje
jasne vraaju na j asne aj ete i onda postaj u svi j asni."1

Osobi ne sljed ben i ka manje jasnih ajeta

Uenj aci spommJU da s ljedbenici manje j asnih injenica

imaj u osobi ne po koj ima se odlikuju. Evo nekih:

Prva: O povrgavanje tekstova jed n i h d rugima

N ek i novotari tvrde da se erijatski tekstovi razilaze ili da

su u oprenosti . Oni o ovoj temi navode mnoge primjere, ali
povjerlj ivi uenjaci S unneta su opovrgli nj ihovu neistinu i
poj asn i l i nj i hovo neznanje i kontradi ktomosV

Kada je Al lahov Poslanik, sallallahu ' alejhi ve sel l em, vidio

lj ude kako se raspravljaj u o ajetu iz Kur'ana, rekao je: "Polahko
lj udi ! Zbog ovoga su propali narodi prije vas - zato to se nisu
slagal i sa svojim vjerovj esnicima i dio Knj ige su dovodili u
kontradiktornost sa drugim d ijelom. Kur'an nije objavljen da bi
j edan dio drugim utjerivao u la, ve da jedni dijelovi Kur'ana

1 Tefsi rus-Sa'di ( 1 / 3 5 7 )
2 Pogledaj Te'vilu muhtelefil- hadisi li Ibni-Kutejbe ( str. 4 5 )

122
druge potvruju. to iz njega saznate po tome i radite, a to ne
znate prebacite to na onoga ko zna ! "'

Druga osobina: Ostavljanje jas n i h tekstova i

slijeenje nejasnih

Novotari su zauzel i pravac ostavljanja jasnih tekstova i

slijeenja nejasnih. Zato je E-atibi poj asnio opis argumenta na
koj i se moe osloniti pril i kom dokazivanja, pa kae: ,,Uenj aci
znaj u da svaki dokaz u kojem ima nejasnoe i problematinosti
ustvari nije dokaz, sve dok se ne pojasni njegovo znaenje i ne
pokae eljeni c i lj iz njega. Uslov za to je da mu ne oponira
neosporna postavka (el-asi mn. el-usui ). Ako se ne pojavi
njegovo znaenje zbog nej asnoe i l i recipronosti (sa drugim
dokazima), i l i mu bude oponirao drugi neosporni dokaz, kao to
je poj ava istovjetnog dokaza, onda to n ije dokaz. Sutina dokaza
je da bude sam po sebi oit i da ukazuj e na neto drugo (neko
pravilo). U protivnom je ( i sti navodni dokaz ) u potrebi za
dokazom. Ako sam dokaz bude ukazivao na neispravnost, onda
je pri mjernije da ne bude dokaz. N emogue je da sekundarne
pojedinosti budu u suprotnosti sa cjelokupnim postavkama, j er
ako sekundarne pojedinosti ne iziskuj u djelovanje onda se na
nj ima zast<\ie. A ako izi skuj u djelovanje, povratak na cjelokupne
postavke je ispravan put. Tada se obrauj u poj edinosti sve do
cjelokupnih postavki . Ko ovo izokrene, pokuat e sastaviti
raspareno i potpast e pod propi s pokuenosti, jer sljedbenik
nejasnoa zasl uuj e kri ti ku. Pa kako se onda manje j asne
injenice mogu smatrati dokazom i l i na nj ima graditi neko
pravilo (koje je u suprotnosti sa glavn im postavkama)'? Ako nisu
ujedno dokaz u istome ( i u pojedinanim injenicama i u
cjelokupnim postavkama), onda j e konstatacija da je to uvedena
novotarija suta istina"'

1 Ahmed i d rugi sa razliitim term i n ima ( 2/ 1 8 1 ) Ovaj had is je vjerodostojan .

2 E l -I'at1sam ( 1/239-240)

123
Trea osobina: Slijeenje strasti

Novatorstvo i sl ijeenje strasti su dvije uporedne injenice

koje se vei nom ne mogu razdvoj it i . Zato su novotari nazvani
sljedbenicima strasti . E-atibi u komentaru ajeta koj i je
prethodno spomenut, kae: "Takoer se spomm.Je o
sljedbenicima stranputica da slijede manje j asne aj ete i injenice
elei smutnju. Oni putem nj i h tee za svoj i m strasti ma kako bi
dolo do smutnje. Stoga , nj ihov pogled na dokaz nije s ciljem
traenja istine, da bi svoje elje podredi l i propisima, ve .ic to
pogled onih koj ima je strast ovladala. Donose dokaz kako bi on
posvj edoio ( nj ihovim ambicijama). Ovo se ne spom inje za one
koj i su upueni u znanje. Oni i m stoje nasuprot ovoga, jer su se
suzdral i od manje jasni h ajeta o koj ima nisu daval i sud i na
nj ima je bilo samo da se predaju. Ovo znaenje j e speci fino za
onoga koj i traga za i st inom i dokazima, a u njega ne ulazi onaj
koj i iz dokaza trai da prepravi svoj u prethodnu strast.'''

etvrta osobina: Slijeenje udnih i zbunjujuih

stvari

Iz hadisa M uavije, radij al lahu anhu, prenosi se da je

Poslanik, sallal lahu ' alej hi ve sel lem: "Zabranio zbunjujua
pitanj a:''2

Neki novotari su krenu l i pravcem slijeenja udni h stvari i

okupirali su se zbunj j uim injenicama kako bi putem nj ih
napravi l i nered meu uenj acima U mmeta. Vidi ih kako
potpalj uju sumnj iavosti i skepticizam u sasvi m j asnim stvarima.
Zato je EI-Hasen el-Basri rekao: ,,Naj gora A l lahova stvorenja

1 I B I D { 1/22 1 )
2 Ahmed ( 5/435 ) , Ebu Davud (4/65 ) Lanac prenosilaca je slab.

124
izdvajj u iznimna pitanj a onda i h j avno propagiraj u meu
A l lahovim robovima.'''

I mam EI-Hattabi o znaenj u prethodno spomenutog hadisa

kae : .. Znaenje je: Zabranio je da se uenjacima kontrira tekim
pitanj ima u koj ima su pogreke veoma este kako bi podskliznuli
i kako bi nj ihova miljenja bila opovrgnuta. U njemu (ovom
had isu ) je i pokudenost zadublj i vanja i optere ivanja onim za
ime ovjek nije u potrebi od pitanja. te obavcznost suzdranosti
od onoga o emu upitani nema znanj a:<

Nered sc poveava i zlo je vee kada se zbunj uj ua pitanja

postavljaju o velikim problemima u domenu tematike uvjerenja
i l i djelovanja.

Peta osobina: Raspravljanje neistinom

Uzvieni A llah je slj edbenike zabl ude opisao u Svojim

rijeima:

" .. .i trudio se da neistinom ugui istinu.'" (Gafir. 5 . ) l

kae :

"One ko.ii o Allahovim znamenjima raspravljaju, iako

im nikakav dokaz n i.ie doao ( Gafir. 3 5 . )
...

1 EI -Bej heki u uvodu Es-Sunen u i - Kubra ( str. 2 30 ) ; E I - Hatib e i - Bagdadi u

EI-Feki h u vel-mutefekkihu ( 1 / 1 1 )
2 Me'a l i mus-sunen (4/ 1 8 6 )

125
 Zaokupiranje raspravom i rekla-kazala su iroka vrata
zastranj ivanj a i zablude. El-Hatib d-Bagdadi spominj e da je to
pokuena rasprava i to s dva aspekta:

Prvi: Raspravljanje bez dokaza;

Drugi: Raspravljanje radi podizanja prepirke i

obmanj ivanj a radi potpore neistine poslij e pojave i pojanjenja
istine. 1

Vjerodostoj no se od Allahuvog Poslanika. sal lallahu 'alejhi

ve sel lem, prenosi da je rekao: "Lj udi nisu zalutali poslije upute
koja j e dola. a da nisu preputeni raspravi . "2

Zato se u vel i kom broj u predaj a prenosi upozorenje

I spravnih prethodnika na pokuenu raspravu i ulazak u
problematina pitanja bez znanj a. Od nj i h su:

Omer b. Abdul-Aziz kae: "Ko svoj u vjeru uini metom za

razmi rice, mnogo e sumnjati.", i l i j e rekao: "M nogo e prelaziti
iz pravca u pravac."3

Mal ik b. Enes kae: "Raspravljanje o vjeri raa razmirice i

odnosi svjetlost znanja i ini srce osornim. te raa zlobu:'

1 O. Nepoznavanje arapskog jezika

U prvom poglavlj u je pojanjena 'vanost poznavanja

arapskog jezika. Arapski j ezik j e jedno od vanih pomagala
koj i m se shvataju dokazi Kur'ana i Sunneta. Novotari su u tom

1 E I - Fe k i h u vel- mutefekkihu ( 1/233)

2 Ahmed ( 5/252-256); Et-Tirmizi ( 5/378 ) ; lbn- Made ( 1/19) Lanac
prenosilaca je isprava n .
3 er h u u s u l u i'atikadi e h l 1 s-sunneh ( 1 / 1 2 7 )
Tertibul- medarik ( 1/ 1 70 )

1 26
pogledu bi l i nemarni i zapostavi l i su jezik Kur'ana. N advlada l i s u
i h strani jezici. pa su Kur'an nepri mj ereno tumai l i . E-atibi u
pojanjenj u upori ta novotara pri argumentiranj u kae: "Od toga
je da i znose neistine pri l i kom govora o Kur'anu i S unnetu koj i su
na arapskom jeziku, uz izbj egavanje znanja o arapskom jeziku
koj i m se shvaa ono to el i rei Allah i Njegov Poslanik.
sal l al l ahu alejhi ve sellem. Tako u erijat donose propise prema
svoj i m shvatanj i ma i ispovijedaj u ih kao vjeru. Suprotstav lj qj u sc
onima koj i su u znanju upueni . Tome su pri l i sa aspekta l ijepog
miljenja o sebi i uvjerenja da su oni m udtehi d i . sposobni da
izvlae erijatske propise iz tekstova. Meutim. oni to nisu ! ''

Zati m je spomenuo nekol iko pri mjera koj i pokazuj u

nj ihovo ogromno nepoznavanje arapskog. pa kae: .,Kao to se
prenosi od nekoga da je upitan o govoru Uzvienog:
.
4,i "><-!. J
')- .
,....vjetar pun leda pogodi..." (sirrun) ( Al i lmran. 1 17.) pa je
odgovorio: ..To su cvrci ( sarsar). tj . noni popci." Od En
Nezzama sc prenosi da je govorio: . .Kada ovjek ostavi enu
( a H i ) ne i mavi odnosa sa njom bez spomena Al lahovog imena.
onda mu to ne vai. jer je ovaj propis ( cl - i l a ) izvedenica od
Allahovog i mena ( Al lah ) ! ?" N eki su o Al lahovim rije i ma :
....;; ri ),.Adem nije Gospodara svoga posluao i s

puta je skrenuo: (gava) ( Ta-ha. 12 1.) rek l i : "Zato to je puno

jeo od plodova drveta. Arapi govore : gavijellesilu kada
mladune deve mnogo doj i m l ijeko sve dok ne dobije stomane
tegobe:'' Meutim za ovaj sl uaj sc ne kae "gava". jer ova rije
znai skretanje sa pravog puta ( gajj ) .

1 E l - l 'atisam, ( 1 /237 ) l b n u i - E n ban kae: " Neki komentaton s u pognjeil i

govorei da nje 'gava' znai da je )eo mnogo s drveta sve dok se n i Je

prejeo, kao to se kae gavijel-fesil (tj . prejelo se mladune deve) kada se
previe najede majinog ml ijeka pa dobije stomane tegobe kOJe ga mog u
odvesti u smrt. Ovo je greka s dva aspekta : Prvo to se za prejedan)e ne
kae 'gava -jagvi' nego 'gavlje-jagva ' . Drugo to njei Uzvienog : :; \.il j c..l!
.. Kada su okusili d rvo. . . " ( E I - E'araf, 22 . ) ukaZUJU da on i n 1 s u mnogo jeli i
da se niJe eka lo s odgodom kazne dok su se naje l i . " Zadui- Mesir ( 5/242-
243 )

127
 udno je da uenjaci u jeziku iz reda novotara mijenjaj u
j ezika pravila koja su poznata meu Arapima kako hi ih
usaglasili sa svojim neispravnim pravcem.

Prvi primjer: Nijekanje vienja Uzvienog Allaha u

Dennetu

U komentaru rijei Uzvienog Allaha. azze ve del le:

:,1;1 ;J:, J.') ) j j;f J) j J ;. ' ..i :,

J.') J:,:.j :.SlS:.:. \ .F.JI J

"1 kad Nam Musa doe u odreeno vrijeme, i kada mu

Gospodar njegov progovori, on ree: ' Gospodaru moj, ukai
mi se da Te vidim ! ' - 'Nee (LEN) Me vidjeti' - ree - 'ali
pogledaj u ono brdo, pa ako ono ostane na svom mjestu,
vidjet e Me!"' ( EI-E'araf. 1 42. ) mu'tezile su tvrdile da 'len'
koristi za nijekanje budunosti . 1 To zna i : .,Nee me vidjeti na
dunjaluku, a ni na ahiretu !". to je u suprotnosti sa postavkama
jezika, jer rijeca 'len' kod Arapa ne znai negiranje zauvijek.
Dokaz za to su Allahove uzviene Rijei :

"Neu (LEN) napustiti ovu zemlju dok mi to otac mo.i

ne dozvoli . " (Jusuf: 80.), te:

"Ja sam se zavjetovala Milostivom da u utjeti, i danas

ni s kim neu ( L EN ) govoriti. " ( Merjem. 26. ) Zato je Ibn-Mal ik
u svojoj Elfijj i rekao :

1 Pogledaj E I - Keaf od Ez-Zamaherija ( 2/ 1 33 )

128
 Ko smatra da je negaciju su 'len ' zauvijek
njegovo mWjenje odhw:i a dru}{o prihvali. :

EI-Hazi n u svom wfsiru kae : .. Negatori vienja Al laha od

sljedbenika novotarija. haridija. mu'tezila i nek ih murdija.
pridraval i su se vanj skog znaenj a ovog ajeta. tj . " Nee ( L E N )
Me vidjeti". Rekl i s u d a ,,len oznaava stalnu negacij u. Oni za
to nemaj u argumenta. niti potvrde u Kur'anu i Sunnetu. Nj i ho\
govor da je ,.len" negacija zauvijek je oita greka i potvora
lingvi stiara. Oni nemaj u teksta od arapsk i h l i ngvi stiara koj i
svjedoi onome to tvrde. N iko od nj i h to n ije rekao ! O
ispravnosti ovoga svjedoe i rijei U zv i enog u opi su idova:

,. . ....;
\J.. . ( :.::....:. L..,. \j_;( ; .::..:; J.,
'.. .. ..1

" A nee ( L E N ) je nikada zaeljeti zbog onoga to ine! ..

( EI -Bckare. 95 . ) Oni e poelj eti smrt na Sudnjem danu. Na to
ukazuj u rijei Uzvienog:

"Oni e dozivati: 'O Malik! Neka Gospodar tvoj uini

da umremo! ' .. ( Ez-ZuhruC 77.) i

"Kamo sree da me je smrt dokra_jila."' ( EI - Hakka. 27.)

Ako kau: .. Len" znai potvrda negacije kao ( la) koj im se

nijee budunost. Rei emo : Ako j e ovo tumaenje i spravno.
onda se znaenj e rijei "Nee ( L E N ) Me v idjeti ... " odnosi na
ovaj svijet. tj . Nee Me vidj eti na dunj al uku, kao vid sabiranja
svi h dokaza K ur'ana i S unneta. l J vjerodostoj nom hadi su se

' erhu akidetit-Tahavijjeh (207-208)

1 29
prenosi : "Vjernici e vidjeti svoga Gospodara. azze ve del le. na
Sudnjem danu, tj . na buduem svijetu . . :

Drugi pnnyer: Tumaenje uzdizanja (istiva')

ovladavanjem (istila')

U tefsiru govora Uzvienog Al laha: .s;:.\ _;.)1 )

"M ilostivi se nad Prijestoljem uzvisio.'" (Ta-ha. 5 . ) neki
novotari tvrde da uzvisivanje u j eziku ( i sti va') znai ovladavanje
i l i upravlj anje ( i stila').2 Neosporne tekstove koj i potvruju
uzvienost Allaha, azze ve delle, nad svoj im stvorenj ima su
protumaili odbacivi saglasnost cijelog Ummeta. Mu'tezila El
Kadi Abdul-Debbar kae: .Jstiva' je ovdje u znaenj u
ovladavanja, nadmoi i savladavanja. To je poznato u jeziku.
Pjesnik kae:

Bir je ovladao frakom (isteva)

Bez sablje i prosute krvi. 3

S ljedbenici Sunneta su odbac i l i ovu la i pojasnili njenu

neispravnost oprenost postavkama erijata arapske
lingvistike.

' Tefsiru i - Hazin ( 2/ 2 3 2 )

2 B . Korkut je pogrijeio u prijevodu ovog ajeta . On g a je preveo kao :
., M i lostiv i , koji upravlja svemirom svim."
1 erh u l-usulil-hamseti ( str 226)

M uhtesarus-savaiki l - m u rseie ( str. 3 1 5-328 )

130
111- Izum lj iva nje novih postavki dokazivanja i
pri hvatanja

Nakon to su se novotari usud i l i odhaciti tekstove i nakon

to su se poigral i sa erij atski m temelj ima argumentacije.
postavi l i su nove novotarske postavke u dokazivanj u koje su h i l i
alternativa erijatski m postavkama i l i su s c sukobalj avale sa
nj i ma. Od ovih novi h postavki su:

1 . Slijepo slijeenje imama i ejhova

Velianje oeva i ej hova je stara boljka koj om su se

mnogoboci opiral i Vjerovjesn i k u. sal lal lahu 'alej hi ve sel lem.
Tvrd i l i su da su nj i hovi ejhovi i velikani prei da dobij u objavu
od Vjerovj esnika. sallallahu ' alej h i ve sellem. Uzvieni kae:

.,1 jo kau: 'Trebalo je da ovaj Kur' an bude obj avljen

kakvom uglednom ovjeku iz jednog od ova dva grada!"'
( Ez-ZuhruC 3 1 . )
Kada i m je Vjerovj esnik. sallal lahu alejhi ve sel lem.
predstavio i stinu sa neosporni m dokazima i svijet li m potvrdama
usproti v i l i su mu se svoj im oevima:

131
 "Zatekli smo pretke nae kako ispovijedaju vjeru i mi
ih slijedimo u stopu. " ( Ez-Zuhruf. 23.) Velianje nj i hovih
oeva ih j e sprijeilo da spoznj u i stinu i da je gledj u mjeri l ima
dokaza i ispravnih postavki .

Uzvieni, pojanj avj ui stanj e mnogoboaca. kae:

j)i 0 :.;.. :, e. ;.) J) ;_ul J ji e. J lj .f-i 1):,

, " .. , , . ., , " . " ". , . .
l_,lli

J )4; ) J ;:.i:.i j0 0tS-

,,A kada im se kae: ' Pristupite onome to Allah

objavljuje, i Poslaniku ! ' oni odgovaraj u : ' Dovoljno nam je
ono to smo od predaka naih zapamtili.' - Zar i ako preci
njihovi nisu nita znali i ako nisu na pravom putu bili?!''
( El-Maide. 1 04 . )

I bn-Kesir u komentaru ovog aj eta kae: .,Tj . kada budu

pozvani ka Al lahu i Njegovom zakonu. te onome to je naredio
da se izvrava i ostavi ono to je zabranio. oni kau: Dovoljni su
nam pravci na koj i ma smo zatekli nae oeve i djedove. Uzvieni
kae:

"Zar i ako preci njihovi nisu nita znali i ako nisu na

pravom putu bili?!" (El-Maide. l 04. ) l} ne shvataj u istinu. ne
poznaj u je. nisu upueni na nj u, pa kako e je slijediti u ovakvim
pri l ikama? A s l ij ede i h samo oni koj i su vee neznal ice i koj i su
vie zal utal i ."1

Novotari su se poi stovij eti li sa m uricima u ovoj osobini

velianja ej hova. Pojedini su u tom pogledu oti l i u krajnj i
ekstremizam koj i i h j e odveo sa pravoga puta. Zato l bn-Tejmijje

1 Tefsi ru i - K u r' a n i i -Azim ( 2/ 1 08- 1 09 )

132
kae: ,.Ko smatra obavezni m pokomot nekome drugom pored
Al lahovog Poslani ka. sallal lahu ' alejhi ve sellem. u svemu to
nareuje. te obavee potvrdu svega ime obavjetava. potvrd i
njegovu nepogrjei vost i l i pamti sve to nareuj e i obavjetava
od vjere. on ga je poi stovj etio sa Al lahovim Poslani kom.
sal lal lahu alej h i ve sellem. i uinio ga njegovim takmacem u
osobenostima poslanice. Svejedno da l i tj ovjek poi stovijetio s
Al lahovim Poslanikom. sal lal lahu alej hi ve sel lem. neke ashabe.
njegovu rodbin u. imame. ej hove. namjesni ke. vladare i s l . !'''

Oni koj i su najvie zal utali u ovom pitanj u

U ovom pitanj u su zal utale mnoge sekte :

a ) Rafidije (iije) imamije

Oni tvrde da su nj ihovi imami apsol utno nepogrj eivi

poput Vjerovjesnika. sal lal lahu alej h i ve sel lem. Zato se ne
oslanjaj u na Kur'an. hadis i konsenzus. osim to potjee od
nepogr:jeivog. U obzir ne uzimj u ni analogij u. makar potpuno
bila j asna i oita.2 U tome se ne osvru na argument ni na
pojanjenje. "3

b) Sofije ezoteriari ( batinije)

Oni vel iaj u svoje evlij e i velikane. Smatraj u ispravnim sve

to govore. pa ak neki od nj i h smatrj u da su evlije bolje od
poslanika. alejhimus-selam. J edan od nj ih kae:

Pozicija vjerovjesnWva u herzehu

Malo je iznad poslanika. a nUe i.\pod evlije.

1 Risaletun fittevbetl u okviru Da m i ' u r-resa i l i ( 1/273)

2 M i nhadussunnetin - nebevijjeti ( 1/69)
3 I BI D ( 6/38 1 ) ; Med m u ' u l - fetava ( 1 3/209)
Medmu' u l - fetava ( 2/2 1 9 - 2 2 2 ) ; Es-Safed ijje ( 1/250- 2 5 5 )

133
 Neki ezoteriari tvrde da su znanij i o Al lahu od Njegovih
poslani ka i da se poslanici okoritavj u od nj ihove spoznje
A l laha i to iz nj i hove svjetilj ke. Tumae Kur'an prema onome to
odgovara nj i hovoj neispravnoj nutri n i . '

e) Filozofi ezoteriari

Oni vel i j u grke fi lozofe poput Aristotela i njemu slinih.

S l ijede ih u nj i hovoj logici i oponi raj u Kur'anu i Sunnetu
nj i hovim miljenjem. udno je da obinim lj udima zabranj uj u
slijeenje Poslanika. sallal lahu ' alej hi ve sel lem, a pored toga
s l ijepo slijede svoje glaveine.

d) Neznalice, slijepi sljedbenici etverice imama

Oni vel iaj u imame koj i se slij ede. Nj i hova miljenja su

uinili mjeri lom pri hvatanja i odbacivanj a i dal i im prednost nad
Kur'anom i S unnetom. El-Kerhi kae: ,.Svaki ajet koj i je
suprotan onome na emu su nai istomiljenici. on je (pogreno)
protumaen i l i derogiran. I sto tako, svaki takav hadis je
( pogreno) protumaen i l i derogiran.''2

I spravni prethodnici i voe Sunneta su apsolutno

zabranj ival i slijepo s lijeenje. Pokud i l i su s lijepe sljedbenike koj i
odbacuj u erijatske tekstove i oponiraj u im izrekama svoj ih
imama. Zato je E-ati'i rekao: "Usagl asi l i su se da onaj kome
sunnet od Allahovog Poslanika. sal lallahu aJej hi ve sellem. bude
j asno predstavljen. nema pravo da ga ostav i zbog miljenja nekih
lj udi.''3

I bn-Tej mijje je rigorozno gledao na ovo pitanje:

"Oponiranje rijeima vjerovj esni ka miljenj i ma lj udi i davanje

' Medmu'ul-fetava ( 1 3/239 ) , E I -I'atisam ( 1/258-259)

2 Er-Risalet fi usuli hanefijje ( str. 1 69- 1 70 )
3 I'alamul-muvekki'in ( 2/20 1 )

134
prednosti tim milje11j ima je djelo onih koj i poslanike utjeruj u u
la. To je sjecite svakog nevjerstva:'!

El-' Izz b. Abdus-Selam J e iznio konstruktivan i

sveobuhvatan govor o ovoj temat1c1. On kae : ..udno je da
pravnici. koj i slijede i mame. zastaj u na slabostima i mama i ne
nalazei odbranu za tu slabost, al i ga i pored toga s lij ede.
Ostavljaj u Kur'an. S unnet i ispravnu analogij u samo radi svog
mezheba. to je vid uahurenog slij eenja imama. Moda ak
ponu iznalaziti smical i ce za odbij a11j e vanj skog znaenja
Kur'ana i Sunneta posezanjem za neutemeljenim i neshvatlj ivim
tumaenj i ma svoj ski branei vou kojeg s l ij ede.

V idjeli smo da se okupljaj u, pa kada se nekom od 1'\i ih

spomene ono to je suprotno njegovom uvjerenj u zaudi se ne
traei argument. Prepusti se s l ijepom slij eenj u i mama m islei
da se istini sadranoj u mezhebu njegovog i mama pree diviti
nego drugi m pravcima.

I straivaki rad kod ovih je nestao. a ako i postoj i vodi u

beskorisno razi lael'\ie i nesnolj ivost. N ijednog n isam vidio da
se povratio od mezheba svoga i mama kada mu se predoi istina u
drugom mezhebu. ve ostaje ustraj an u njemu iako zna da je slab
i daleko od istine.

Naj bolje je ostaviti zaj edniki nauno-istraivaki rad sa

takvima kada jedan od nj ih ne mogavi proturiti mezheb svog
imama kae : ,.Moda je moj i mam i mao dokaz kojeg ja nemam i
nisam upuen na njega!

Siromah ne zna da j e ovo dokaz protiv njega. jer time

svome protivniku daje jasan dokaz i oitu potvrdu!

1 Der'u te'arudiil-akli ven -nakli ( 5/204)

135
 Subhanallah! Kako je m nogo onih koj ima je slijeenje
zasl ijepilo vid pa ih je ponukalo da uine navedene stvari. Neka
nas Al lah uputi na s lijeenje istine. gdje god ona bila i ijim god
jezikom bila izreena!" 1

2. Otkrovenje i nadah n ue (kef i ilham)

Ekstremne sufije tvrde da imami imaj u otkrovenja znaenja

Kur'ana i Sunneta koje ne poznaj u uenjaci erijata koje nazivaj u
uenjacima bukval istima! Ovo uvj erenj e j e utemelj io Ehu-Hamid
ei-Gazal i u vie svoj i h knj i ga. Ibn-Arabi, l bnui-Farid i drugi
heretic i su u ovome uvel iko pretjeral i !

El-Gaza l i kae: "Vjerovjesnicima i evl ijama se otkrivaju

stvari . U nj i hovim prsima dolazi do emanacije svjetlosti. a ne
putem edukacije. studiranj a i pisanj a knjiga. ve putem
asketizma na ovom svijetu i izbjegavanj a ovosvjetskih povoda, te
pranjenjem srca od okupiraj uih dunjalukih injenica : Zatim . .

opisuj e put ka tome, pa kae: " Prvo dolazi prekidanj e

dunjal uki h povoda u cjelosti i pranjenje srca od nj ih . . . zatim e
se osamiti u nekom oku ograniavj ui se na farzove i redovne
sunnete. Sjedit e prazna srca i usmjerenog htijenja. Svoje misli
nee razuzdavati uenjem Kur'ana. razmiljanjem o tefsi ru,
knjigama o hadisu i sl . ! Nastoj at e da mu na um ne pada ni ta
osim Uzvienog Al laha. Neprestano e tako osamljen svoj im
jezikom izgovarati : Allah! A l lah ! . .. uz pri sustvo srca, sve dok n e
doe do stanja u kojem jezik prestaje izgovarati i uvidi kao da
rijei same dolaze na jezik i da nema izbora u pridobijanju
milosti Uzvienog Allaha. Ovim i nom biva izloen talasima
Allahove mi losti . Ne preostaje osi m da prieka da mu Al lah
otvori milost kao to ju je ovim putem otvorio vj erovjesnicima i
evl ijama . 2''. .

1 Kava' idul-ahkami fi mesa l i h i l -enami ( 2/ 1 35- 1 36)

2 l hjau ulumid-din (3/19-20)

136
 Na drugom mjestu kae: ,.Osam lj ivanje moe biti samo u
zamraenoj prostorij i . pa ako nema zamraene prostorije neka
glavu pognc prema prsima i l i se zaogrne ogrtaem. U stanj u
poput ovog zaut e pozi v Istinitog i ugledati uzvienost
vjerovjesnike prisutnosti ! " 1

Ekstrem izam pojedinih meditatora i sutija se poveao kada

su ustvrdi l i da se Al lah nj ima obraa kao to se obraao M usau
b. lmranu. alejhis-selam !

Oni sc svrstavaj u u tri kategorije:

Prva: Tvrde da imaj u obraanje vee od onoga Musaovog,

' alejhi s-selam. Tvrde da su na veoj pozicij i od vjerovjesnika!

D ruga: Tvrde da A l l ah sa nj ima razgovara poput razgovora

sa Musaom. alej hi s-selam . Oni govore da je vjerovjesnitvo
steeno.

Trea: Tvrde da med itator uje obraanje koje je uo i

Musa. alej his-selam. al i je M usau obraanje bilo posebno
namijenjeno dok ovima n ije .. : '"

I mami islama su odbac i l i ovu zabludu. pojasn i l i njenu

neispravnost i zastranjenost. ejhul-i slam I bn-Tej mijje
repl iciraj ui El-Gazalij u. koj i je tvrdio da je vaga primljenosti
slunih dokaza nj ihova saglasnost sa otkrovenjem i vienjem.
kae: ,.Ovaj govor podrazumijeva da se iz vijesti Poslanika.
sal lal lahu alejhi ve sel lem, ne moe uzeti korist u pitanj u
naunih injenica. Prema nj i ma to svaki ovj ek shvata putem
vienj a. svjetlosti i otkrovenj a. Ovo su dva temelja nevjerstva. a
svako otkrovenje koje ne proe vagu Kur'ana i S unneta ulazi u
zabludu:'3

1 IBID ( 2/66)
2 Med m u ' u l -fetava ( l/606-607 ; 1 2/399)
J Der'u te'arudil-akli ven -nakli ( 5/348)

137
 Krajnj i cilj ovih lj udi je slijeenje nagaanja i pohote dua
bez znanja, upute i jasni h dokaza. Ima l i ljepeg govora od lbn
Tejmijj i nog, koj i kae: .,Svaki onaj koj i ima nadahnue.
obraanj a i otkrovenj e nije bolj i od Omera. Mora se pridravati
njegovog ( Omerovog) puta uvanja Kur'ana i Sunneta slijedei
ono to je dolo od Poslanika. sal lal lahu aJej hi ve sellem. Ono
to j e dolo od Poslanika. . sai l allahu alejhi vc se l lem. nee
ui niti popratnim dij elom onoga to se njemu predstavlja:' 1

Tesavufsko vjerovanje je na U mmet navuklo veliki belaj .

M nogim sljedbenicima islama je izokrenulo pamet. pa s u ak
nj i hovi ekstremi sti daval i prednost druenj u sa glupacima,
l uacima i lacima. Uvjereni su da ako je ej h to gluplj i i vea
neznal ica da vie zna o Al lahu. azze ve delle. i kod nj ih
zasl uuje vei respekt:'}

Ova pojava je nastala zbog nj ihova ogromnog neznanj a i

udalj avanja sa pravog puta. Konani c i lj sljedbenika otkrovenja
je ekstaza i poremej .

I bn-Tejmijje je poj asnio da oni koj i se udaljavaju od

erij atskih dokaza imaj u dva puta: l l i put En-Nezzara. a to je put
razumskih i analogni h dokaza; i l i put sufija koj i se ogleda u
pravcu ibadetskog otkrovenja. Svako ko iskua ova dva pravca.
saznat e da oni nisu u saglasnosti sa Kur'anom i Sunnetom. U
nj ima ima toliko anarhije i kontradi ktomositi koje poznaje samo
Gospodar robova. Ako ovj ek ima imalo uma i sposobnosti
razlikovanja. uvidjet e da je kraj nje i shodite jednog od ova dva
pravca zbunjenost i skepticizam . A ako je neznalica. pribjce
besvijesti i nedai koj e mogu priznati samo njvec neznal ice od
stvorenja. Njegov konani c i lj je sumnja koja se ogleda u
nepriznavanj u istine, a konani c i lj drugih je bezumlje koje se
ogleda u priznavanj u neistinc."3

1 Med m u ' u l -fetava ( 3 1/27-47)

2 IBID ( 2/4 7 1 )
3 Der'u tearudil-akli ven-nakli ( 5/346)

138
 3. Pretjerivanje u razumu

Razum i ma posebnu pozicij u u vjeri i slamu. Uzvieni Al lah

ga je uinio sredstvom shvatanj a i domenom obavezivanj a
erijatskim propisima. Naredi o j e d a s e uva i pazi. a zabranio je
sve to ga upropatava ili na njega utie. Lj ude je podstakao da
razmiljaju i razmatraj u mnogobroj ne dokaze. Uzvieni A l lah je
pokudio murike koj i su ugas i l i svoj a ula i pameti. pa kae:

"Gluhi, nijemi i slijepi, - oni nita ne shvaa_j u.

( El-Bekare. 171.) Uzvieni kae:

; :, 4: j):; ; )j 'j') \ :; \ \)) )

) j r ,f j;..::_.; ; j,, :, 4: j )
. . .

j _,.l.jWI

"Mi smo za Dehennem mnoge dine i lj ude stvorili;

oni pameti imaju - a nj ima ne shvaaju, oni oi ima.i u - a
njima ne vide, oni ui imaju - a nj ima ne uj u ; oni su kao
stoka, ak i gori - oni su zaista nemarni. ( E l-E'arat: 179 . )

.Zbog ovoga Kur'an ukazuje. poj anjava i skree panj u na

razumske dokaze. Kur'ansko obraanje je obraanj e sa
argumentima i pojanjenje koj e ukazuje na i stinitost Poslani ka.
sallal lahu alej h i ve sellem. u svemu to govori . kako hi istina
izala na vidjelo sa svi m slunim i razumsk im dokazi ma.
Poslanik. sal lal lahu alej h i ve sel lem. obavjetava i stinom i
iznosi argumentovane razumskc dokaze koj i vode ka Njegovoj
spoznaj i." '

1 Der' u tearudil akli ven-nakli ( l/ 1 99 i 3/305 ) ; Medmu ' u l-fetava ( 2/46-47 ;

1 6/469 ) .

139
 Razum ne poima osim ono to j e opiplj ivo i vidlj ivo. Put
spasa od bolne kazne isk lj uivo biva putem predaje i prenoenja.
jer za to nije dovolj an samo razum. Kao to se svjetlost ne vidi
osim kada se poj avi ispred oij u. tako svj etlost razuma nee biti
na pravom putu osim kada pred njega izae svjetlost poslanice. ''1

Opstanak Allahove vjere na Zem lj i biva posredstvom

poslanika. salavatul lahi ve selamuhu 'alejhim edme'in: ,.Nemoj
misliti da ako se razumi prepuste naukama od koj i h se korist
uzima. da bi sam im razmatranjem uvj ereno spoznal i Al laha i
pojedinosti o Njegovim svoj stvima i i menima.''2

,.Da nije poslanice. razum ne bi bio upuen na pojedinosti

korisnog i tetnog na ovom i buduem svijetu. Jedna od najveih
Al lahovih blagodati Al lahovi m robovima jeste da im je poslao
Svoje poslanike, obj avio Svoje K nj ige i pojasnio im pravi put.
Da nije toga. bili bi na stepenu ivotinja, a ak i goreg stanja! Ko
prihvati Al lahovu poslanicu i bude se nj e pridravao. on je
naj bolje stvorenje. Ko je odbije i udalj i se od nje, on je najgore
stvorenje. Gori je i od psa. i od svinje, i sve stoke. J

Neki koj i nemaj u naune valorizacije su pogreno pomislili

da su sljedbenici Sunneta slj edbenici predaje koj i su napusti l i
razum i umanj i l i njegovu pozic iju. Ovo j e nesumnj ivo neznanje o
metodu ehlis-sunneta. Razum kod ehl i s-sunneta ima veoma
asnu poziciju. pa. stoga, oni potvruj u razumsko uljepavanje i
omrazivanje. Takoer. oni mnoge A l lahove osohine potvruju
razumom. a isto se odnosi i na neke nevidlj ive injenice poput:
proivlj enja. nagrade. kazne. vjerovjesnitva . . .

S a ovog srednjeg puta s u skrenule dvije skupine lj ud i :

1 Med m u ' u l -fetava ( 1/6)

2 Es-Sa n m u l - meslu l (str. 249)
3 Medmu ' u l -fetava ( 1 9/ 1 00)

140
Prva skupina: Oni koji pretjerano ignoriu razum

To su sufij ske neznal ice koje su ugasile svoJe umove

svetim poel i smatrati gl upake, manij ake.

,. to je ej h gluplj i i neznanij i , vie poznaje Allaha i kod

nj ih je respektovanij i ."1 Govoril i su : "Ko eli da ostvari cilj , neka
ostavi razum i erijat ! . "2

Druga skupina: Oni koji razum smatraju svetim

U ovu grupu ulaze apologetiari (ehlul-kelam) i dehmije,

te oni koj i slijede nj ihove pravce. Oni razum smatraju svetim i
ine ga takmacem erijatu, pa ak i sudijom erijatu kojem se
daje prednost: "Oni razum (ratio) smatraj u temeljem svoga
znanja. ine ga j edinstvenim, a iman i Kur'an su njegovi
pratioci . "3

Ova skupina, koja smatra razum svetim, se dijeli na dva

ogranka:

Prvi: Oni koj i se suprotstavlj j u vjerovjesnikim

tekstovima

Oni govore: "Vjerovj esnici nisu znali istinu koj u mt

znamo !'' I l i kau : "Oni su je znali , ali je nisu poj asnil i
stvorenjima kao to smo je mi poj asnili, nego s u bez poj anjenja
suprotno govoril i i stini ! ''

Druf?i: Oni koj i se pozivj u na Sunnet i erijat

1 Medmu'ul-fetava ( 2/ 1 74 )
2 IBID ( 1 1/243)
3 IBID ( 3/338-339)

141
 Govore: ,,Vjerovjesnici i prethodnici, koj i su slijedili
vjerovjesnike, nisu znali znaenja ovih tekstova koje su govorili i
koje su prenijeli od vjerovjesnika" I l i : "Vjerovjesnici su znali
nj ihova znaenja, ali eljeni cilj ljudima nisu pojasni l i ! " Nekada
govore: "Mi smo spoznali istinu naim umovima, a onda smo
uloili trud da govor vjerovjesnika navedemo na ono to je u
saglasnosti sa injenicama na koje ukazuje razum "1 ...

Zato su ovi ljudi ustvrdili da je razum u oprenosti sa

predaj ama. Zato su se poput neprijatelja okomili na tekstove j
odbacili hadise koj i nisu u skladu sa nj ihovim ambicijama i
pravci ma (mezhebima) tvrdei da su ti hadisi u suprotnosti sa
razumskim injenicama. Tako negiraj u patnj u u kaburu, Sirat
uprij u, M izani-terezij u, vienje Allaha na ahiretu, hadis o
muici j njenom ubijanju, da je na jednom krilu muice l ijek a na
drugom bolest . . . i druge sline vjerodostoj ne hadise koj i se
prenose povjerlj ivim putevima.2

Za nj ima su se poveli savremeni nasljednici koji sebe

nazivaj u racionalistima. Nadmaili su ih u izmjeni, oponiranju i
odbacivanj u tekstova. Kao to su prethodnici zasl ijepljeni
grkom milju, koj u su poeli slijediti, tako su ovi danas
zaslijepljeni zapadnom ideologijom pred kojom snudeno
dahu! P

Saetak uvjerenja ehlis-sunneta u ovom pitanj u je: "Nastala

stanja bez upotrebe razuma su manjakava. Izreke oprene
razumu su neispravne. Poslanici su doli sa injenicama koje
nadmauj u razum, ali nisu doli s onim to je po razumu
nemogue. "

1 Deru te'arud il-akli ven-nakli ( 1/ 1 9 )

2 E l - l 'tisam ( 1/23 1 -2 3 2 )
3 Pogledaj knjige : Menhedul- medresti l -aklijjeti l - had isetu fit-tefsir o d dr.
Fehda er-Rumija; Gazvun m i ned -dahili od prof. Demala Sulta n a ; EI
Asra nijjune bej ne meza'imit-tedd idi ve mejadin it-tagribi od M u hammeda
Hamida en-Nasira .
4 Medm u ' u l-fetava ( 3/338-339)

142
 ,,Jasni razumski dokazi su u saglasnosti sa c1me su doli
poslanic i. Jasna razumska i njenica n ije u suprotnosti sa ispravno
prenesenom predajom. Kontradiktornost se javlja u onome to se
slua a nije od znaenj sk i h dokaza, te onome to se razumije a
nije ustvari od razuma. " 1

' Der'u tearudil-akli ven-nakli ( 1/231 -232)

143
 NA KRAJ U

Allahova Knj iga je put upute i spasa. Ko se bude nje

pridravao i iao njenim pravcem, Allah e mu ukazati na pravi
put i sauvati ga od stranputice i zablude. Ko se udalj i od
Kur'ana i odbaci njegove naredbe i zabrane, te pred njega istupi,
Allah e ga skrenuti sa pravog puta i odvesti u zabludu. Propisat
e mu nesreu i bijedu na dunjaluku i ahiretu. Al lah Uzvieni
kae:
..
i r-;. ) . . -: !J 0 y. ;_,.";i :; )
"" ... o - - "' "" o ...
J t; -

r:;il iS-:, If:_ e10 f iS- J :.:..5 ) f

.. .. . ..
;;r/(;. f -u ) l! ;; rJ) ;J :; iS- )
" " "'

"A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim

ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti.
'Gospodaru moj,' - rei e - 'zato si me slijepa oivio kada
sam vid imao?' 'Evo zato' - rei e On: ' Dokazi Nai su ti
dolazili, ali si ih zaboravljao, pa e danas ti isto tako biti
zaboravljen.' l tako emo Mi kazniti sve one koj i se
pohotama previe odaju i u dokaze Gospodara svoga ne
vjeruju. A patnja na onom svijetu bit e, uistinu, bolnija i
vjena." (Ta-Ha, 1 24- 1 27 . )

Najvei prioritet uenj aka, da'ija, obnovitelja i onih koj i

trae znanje je oivljavanje rada po Allahovoj Knj izi i sunnetu
Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, te traenje upute u

145
uputi Ispravnih prethodnika koji su respektovali ova dva izvora,
drali se nj ihovih granica i postupali po nj ihovim tekstovima.

Za sinove islamskog buenja nema izlaza iz ove smutnje i

poremeaj a, koj i prekrivaj u neke redove i odgojne institucije,
osim sa j asnim i asnim povratkom na iste i originalne izvore
koje tue strasti i ambicije nisu pomutile. Sa nj ima se nedoumice
nisu poigrale, kao to ih nisu m novotarske filozofsko
apologetske primjese obmariule.

Naj vea Allahova, ' azze ve delle, blagodat prema robu

musl imanu je da ga uputi na zanimanje Njegovom asnom
Knj igom, uenjem, razmiljanjem, sticanjem znanja i radom po
njoj . Allahov Poslanik, sallallahu ' alej hi ve sellem, je rekao:
" Ovaj Kur 'an predstavlja ue iji je jedan kraj u A llahovoj.
Ruci, a drugi u vaim rukama. Zato ga se drite, i neete
zalutati i propasti poslije njega nikada (tj. nakon njegova
pridravanja). "1

Molim Uzvienog Allaha, ' azze ve delle, da nas uini od

sljedbenika i elite Kur'ana koj i dozvoljavaj u ono to je On
dozvolio, a zabranjuju ono to je On zabranio, koj i postupaju po
jasnim ajetima i vjeruju u manje jasne.
Neka je slavat i selam na Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve
sellem, njegovu porodicu i ashabe !

1 Ibn Ebi-ejbe ( 1 2/ 1 6 5 ) ; Abd b. H umejd u E I - M untehabu 8 1/432 ) El-Aiba n i

kae da j e vjerodosttojan u Es-silsiletus-sahiha ( br. 7 1 3 )

146
SADRAJ :

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

OSNOVNE O D L I K E M I S L I l VJERSKOG A RG U M E NT I RA NJA

IZM EU PAGA NSTVA l I S L A M A .......................................................... 1 3

OSNO V N E O D L I K E M IS L I l VJ E RSKOG A RG U M E N T I RANJA

I ZM EU PAG A N STVA l I S L A M A .......................................................... 1 5

Paganska m isao i argument . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... . . . . . . 1 7

l. Zanemarivanje ula . . . ... . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . 1 7
. . ..

2. Oslanjanje n a bajke i legende .......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . 1 8

. . . .

a) Pribjegavanje vradbini (sihr) i astrologij i . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 9

b) Velianje dina i ejtana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 9 .

e) Padanje pod uticaj loeg predvianja i pesimizma .... . . . . . . . . . . . . . 20

3. Zadravanje u svijetu materijal izma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 . . . .

4. Odbij anje vidlj i vih dokaza zbog s l ijepog

slijeenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .... . . . 2 1
a) Velianje pokornosti oeva i djedova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 .

b) S l ijeenje uenjaka i pobonjaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . 23 . .

e) Slijeenje poglavara, kraljeva i veli kana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

5. S l ijeenje strasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...... . . ... . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
6. S l ijeenje neutemeljeni h m i ljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 5 . . . .

Stav mnogoboaca prema jasn i m dokazima . . . . . . ...... . . . . .. . .. . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 . . .

l. Raspravljanje neistinom . . . . . . . . . . . .'. . . . . . . ........................... . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2. Tvrdoglavost i oholost . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. .. . . . . ... . 28 . .

3. N ijekanje istine nakon pojave njenih znakova . . . . . . . . . . . .... . . . . . ........ 29

4. Udaljavanje o d istine . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
. .. . . . .

5. Pribjegavanje ism ij avanju i porugivanju . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . ... . . . . ... . . 3 1 .

6. U potreba sile u borbi protiv istine .. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 . .

7. Pokuaj klevetanja vjerovjesnika i pozivaa u istinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Pravila misli i argumentiranja u islamu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . 35

l. Respekt znanja i podizanje njegovih stepena, te pokuenost i
upozorenje na neznanje . . . . ... . . . ..... . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .......
. . 35
2. Iskrenost i neutralnost u potrazi za istinom . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
3. Zabrana govora n a A l laha bez znanja . . . . . . . . . . . . ..... . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . 38
4. Oslanjanje na dokaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
. . . 38

147
 5 . Naredba razmatranja i razmiljanja o Al lahovim. 'azze ve delle,
dokazima ........................... ........................................... ......................... 40

M ETOD E H LIS-S U N N ET A U PRI H V AT A N J U l DO KAZ I V A NJU

E R I J ATSK I M T E KSTOV I M A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

M ETOD E H LIS-S U N N ETA U PRI H VATA NJU l DO KAZIVANJU

E R I J ATSK I M T E KSTOV I M A ................................................................ 45

1- Respektovanje i predanost erijatskim tekstovima ................................. 47

Pravac ispravnih prethodnika u respektovanj u erijatskih tekstova . . . . . . . . . . . 5 1
1. Respektovanje Vjerovjesnikovog , sallallahu 'alejhi ve
sellem, govora . 5l
.................................................................. .............

2. Utvrivanje ispravnosti praktikovanja Sun neta 54 ................

l l- Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta .................................. . .

.. .... . 61
.

Argumentiranje slabim hadi sima ....... . .......................................... ............. 68

I l l- I spravnost shvatanja erijatskih . .. .............................................. .......... 71

tekstova ...................................................................... . ............................... 71

Nauni temelji za shvatanje i izuavanje erijatskih tekstova .................... 73

1 . Oslanjanje na metod ashaba, neka je Allah njima
zadovoljan ....................................... . ................ . ............ . ...... . ..... . 73
....

2. Poznavanje arapskog jezika ....................... . .......... . ............ . . 77

.. .

3. Sabiranje tekstova u jedno poglavlje ..... . . ......................... . 79

....

4. Poznavanje ciljeva islamskog zakonodavstva ....... . ............. 82

M ETOD NOVOT A R A U OPHOENJU SA E R IJATS K I M

TE KSTOV I M A ................................ ..................................... SS

M ETOD NOVOTARA U OPHOENJ U SA E RIJATS K I M

T E KSTOV I M A ............................................................................................. 87

1- Odbacivanje pouzdanih tekstova koj i se suprotstav ljaj u nj ihovim

zabludama i smjelost u oponiranju tekstovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . 8 9
1 . Smjelost i odvanost u odbacivanju tekstova . . . ......... ........ . 89
.

2 . Sumnjienje za la i proglaavanje vjerovjesnika ,

'alejhimus-salatu ves-selam, neznalicama ................................ 92

l l- Poigravanje i iskrivljavanje erijatskih izvora pri l i kom argumentiranja

............................... .................. ................................................ ..... ............. 95
1 . Priznavanje Kur'ana bez Sun neta ......................................... 95

148
 2. Vjerovanje u jedan dio i nevjerovanje u drugi dio Knjige 98 ...

3. La na Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem , i

nepanja prema reviziji Sunneta . . .
.................. . . :. . . . . . . . l O l
...............

4. Utaj ivanje tekstova . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 04

5. I skrivljavanje tekstova .. . . . . . l 06
................ . ......................... ... .. ... ..

6. Njihovo argumentiranje tekstovima je radi podrke svojih

miljenja a ne radi traenja erijatskog u porita 1 12 .....................

7. Odbacivanje hadisa koji poljeu od jednog primarnog

prenosioca (ahad) . , ............................................. 1 1 4
............ ............

8. Kritikovanje ashaba, radijallahu 'anhum, i naputanje

metoda Ispravnih prethodnika . . . . ........ 1 16
. ......... ........... ..................

9. Slijeenje manje jasnih ajeta . . . . . 1 20

........ ... . . .......................... ...

1 O. Nepoznavanje arapskog jezika . 1 26 .............. ..........................

I l l- Izumlj ivanje novih postavki dokazivanja i prihvatanja . . .. . 131

................

1 . Slijepo slijeenje imama i ejhova . . ............ ... ...................... 13I

2. Otkrovenje i nadahnue (kef i ilham) ........... .... . 1 36
................

3. Pretjerivanja u razumu . ......... ................... . ....... : .................... 1 39

NA KRAJU .......................... : .................................................................. 1 45

SADRAJ ....................................................................................... :....... 1 47

149