ČOVJEK U KUR’ANU

Reci: "Ja sam čovjek

kao i vi, meni se
objavljuje da je vaš
Bog - jedan Bog. Ko
žudi da od
Gospodara svoga
bude lijepo primljen,
neka čini dobra djela
i neka, klanjajući se
Gospodaru svome,
Njemu nikoga ne
pridružuje!"
(El Kehf -110)
• Šta je objava – definicija vahja?
• Koje je najpribližnije značenje termina „Vahj“ u
bosanskom jeziku?
• Kome pored ljudi Allah šalje objavu?  
• Navedi 5 načina prenošenja objave ljudima?
• Kakva je univerzalna poruka Kur'ana?
• Prouči prve objavljene ajete!
• Navedi razliku u razumijevanju termina
„Mushaf“ i „Kur'an“!
• Navedi oblike podjele kur'anskog teksta!
• Šta znače termini: Tefsir, Hafiz i Mudžiza?
• Objasni tevkifi metod zapisivanja Kur'ana!
• Kako je došlo do organiziranja sadržaja Kur'ana
u formu knjige – Mushaf?
• Na koji način je Kur'an uputa
• Kakav je odnos vjernika prema Kur'anu?
DZ

• Sura El-‘Asr
• BISMILLAHI-R-RAHMANI-R-RAHIM - U
IME ALLAHA, MILOSTIVOG,
SAMILOSNOG!
 
• VE-L-‘ASR -TAKO MI VREMENA
• INNE-L-INSANE LE-FI HUSR- ČOVJEK,
DOISTA, GUBI,
ILLE-L-LEZINE AMENU- SAMO NE ONI
KOJI VJERUJU
• VE ‘AMILU-S-SALIHATI - I DOBRA DJELA
ČINE,
VE TEVASAV BI-L-HAKKI- I KOJI JEDNI
DRUGIMA ISTINU PREPORUČUJU
• VE TEVASAV BI-S-SABR - I KOJI JEDNI
DRUGIMA PREPORUČUJU STRPLJENJE.
 Definiranje pojmova
ČOVJEK U KUR’ANU
• „Kur'an“ i „Čovjek“

• „Antropologija“

• Riječ antropologija dolazi

od grčke riječi "antropos"
što u prijevodu znači čovjek
ili onaj koji gleda prema
gore.
 ČOVJEK KAO BOŽIJE STVORENJE
• “Mi smo STVORILI Adema/insana od ilovače, od blata ustajalog, a još prije smo
stvorili džine od vatre užarene.” (El-Hidžr, 26-27)
• “On STVARA čovjeka od kapi sjemena, a on odjednom - otvoreni protivnik!” (En-
Nehl, 4)
• „O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka STVARA, a od njega je
i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se
bojte - s imenom čijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah,
zaista, stalno nad vama bdi.” (En-Nisa, 1)
•  „Mi čovjeka od biti zemlje STVARAMO, zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto
stavljamo, pa onda kap sjemena ugruškom učinimo, zatim od ugruška grudu mesa
stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a onda kosti mesom zaodjenemo, i
poslije ga, kao drugo stvorenje, oživimo - pa neka je uzvišen Allah, najljepši
Stvoritelj!” (El-Mu’minun, 12-14)

• Video o stvaranju čovjeka!

 • „Šta to znači biti čovjek”?

• Antropologija -sve oblasti ljudske spoznaje jer svako znanje o

sebi i okolnom svijetu može uticati na sopstveno ponašanje
prema prirodi i društvu.
• Kao aktivni stvaralac sredstava za život, čovjek prilagođava i
mijenja svoju sredinu, unoseći u nju antropogene promjene.
• Zato čovjekov položaj u prirodi, pored čisto bioloških, ima i
posebne – društvene i kulturne odrednice.
• Na toj osnovi antropologija se dijeli na biološku i društvenu,
tj. kulturološku

• Antropologija se kreće po tri osi

• Kultura je temeljni pojam antropologije, čini skup

ponašanja koja ljudi uče i zajednički dijele u Čovjek - između

određenom razdoblju i prirodnom i prirode i
 kulture
društvenom okolišu. Antropologija tvrdi kako se

ljudska kultura treba uzeti kao biološka činjenica jer

moždane radnje prevodi u društvene.

• Čovjek – Božiji namjesnik na zemlji

• Kur’anski primjer Zulkarnejna koji gradi pregradu za

Jedžudža i Medžudža i Hidra koji ošteti brod, izgradi zid

da zaštiti imovinu siročadi

• Primjer dvojice vlasnika bašči- Božije blagodati i praksa

priznavanja Božije moći nad antropogenim faktorima

• Kur’anski primjeri koji predstavljaju naučne dokaze

• Prenošenje znanja iz Čovjek između
generacije u prošlosti i sadašnjosti
generaciju ubrzalo je
kulturnu evoluciju
koja je postala brža
od biološke, tako da
se kulturno toliko
razlikuju da se više
gotovo i ne vidi
duboko jedinstvo
ljudskog roda. 
•  Zaostali narod vs.
Judžudža i Medžudža
•  Ljudi razlikuju zbog različitog
biološkog i društvenog razvitka.
• Biološki - zbog prilagodbe različitih Čovjek kao simbol
skupina različitom okolišu, (boju kože, jedinstva ljudskog roda
visinu, boju i oblik kose).
• Društveno - jer su uspostavili vrlo
velik broj različitih društvenih sistema.
• Razlike u načinu života ne postoje
samo u različitim vremenima i
prostorima, nego i unutar istog
društva.
• Antropologija bilježi sve te razlike,
istovremeno tražeći dokaze i o
temeljnom jedinstvu svih ljudi.
•  Primjer momaka iz pećine
 Čovjek/ljudsko biće u Ku'anu
• graditelj, •
• abd – rob, • adem, čoban,
• siroče,
• insan, • Jusuf, • menadžer,
• redžul, • ratnik,
• Ibrahim,
• imru, • trgovac, • faraon,
•
• Merjem,
nefs (duša),
• otac,
• dio porodice • kipar,
• mu'min,
(Ali Imran),
• mušrik, • majka, • slijepac,
• • dio naroda
munafik, • trudnica, • evlija,
• kafir, (Bizantijci),
• ugrušak,
• poslanik, • mladić, • učenik itd.
• • sin,
vjerovjesnik, • djevojka,
• bešer, • kćer,
 Kur’an se obraća čovjeku:
• ”Ja ejju hen-nebijju” – ”O Allahov Poslaniče!”, a to su: El-
Ahzab, Et-Talak i Et-Tahrim.
• ”Ja ejjuhellezine amenu” – ”O vjernici!”, a to su: El-Ma'ida,
El-Hudžurat, El-Mumtahina.
• ”Ja ejjuhen-nasu!” – ”O ljudi!”, a to su: En-Nisa’ i El-Hadždž.
• Muškarac • Adem, a.s., - 25 puta. • Šuajb, a.s., - 11 puta.
• Nuh, a.s., - 43 puta. •
(redžul)/žena Ejub, a.s., - 4 puta.
• Hud, a.s., - 4 puta.
(imra’ah) – po 24 • Junus, a.s., - 4 puta.
• Salih, a.s., - 9 puta.
puta, • Isa, a.s., - 25 puta.
• Ibrahim, a.s., - 69 puta.
• Riječ ”en-nas” – • Lut, a.s., - 27 puta. • Merjem, a.s., - 34
ljudi, - 241 puta. • Ismail, a.s., - 12 puta. puta.
• Riječ ”en-nisa” – • Ishak, a.s., - 17 puta. • Zekerijja, a.s., - 7
• Riječ ”Israil” - 43 puta. puta.
žene, - 38 puta.
• Jakub, a.s., - 16 puta. • Jahja, a.s., - 5 puta.
• Riječ ”nebijj” – • Jusuf, a.s., - 27 puta.  • El-Jese'a, a.s- 2 puta.
poslanik, - 43 puta. • Davud, a.s., - 16 puta. • Ilijas, a.s., - 2 puta.
• Muhammeda, • Sulejman, a.s., - 17
• Zul-Kifl, a.s., 2 puta. 
puta.
s.a.v.s.,  spomenut
• Musa, a.s., - 136 puta.
je u Kur'anu 4 puta •
Harun, a.s., - 20 puta
 INSAN u KUR’ANU – 65 puta
• U kur’anskom štivu susrećemo brojna lica insana:

• lica radosna,
• lica od straha ukočena,
• lica uznemirena,
• lica tužna,
• ljude prostrana srca,
• ljude kamena srca,
• ljude uzavrela srca,
• ljude nalik šupljim balvanima...
 Druželjubiv ali
zaboravan - INSAN
• Insan je stvoren kao društveno biće
koje jedino može opstati u
međusobnom druženju sa drugim
insanima. ( “El-insanu medenijjun bittabi” : “El-
insanu medenijjun bittabi” – “čovjek – “čovjek je
po prirodi stvari sklon kulturi - civiliziran”)
• Nazvan je insanom jer se on druži sa svim onim
za čim osjeća ljubav – emocionalno biće.
• Insan je nazvan tako zbog toga što mu je Allah
dž.š. dao polog pa je on zaboravio (fenesije).
Tri antropološke sintagme insana u islamskoj
literaturi
• El- insan el -Mutlak (Transcedentni čovjek),
• El-insan el- Kamil (Imanentni čovjek),
• El-insan-El-Ewel (Primordijalni čovjek).
 Insan - kroz Kur’an
• 1. Insan je slabašno biće: “A čovjek je stvoren slabim A čovjek je stvoren slabim” (En-Nisa, 28)
• ...
• 3. Insan je očajan i nezahvalan u kušnji: “Ako čovjeku damo da milost Našu iskusi i zatim je od njega oduzmemo Mi, on
očajan je i nezahvalan.” (Hud, 9) (Hud, 9)
• ...
• 11. Insan je pravi nezahvalnik: “Čovjek je, doista, nezahvalnik pravi.” (El-Isra, 67)
• ...
• 13. Insan je tvrdica: “Čovjek je doista tvrdica.” (El-Isra, 100) (El-Isra, 100)
• 14. Insan voli puno raspravljati: “... a čovjek raspravlja ponajviše.” (El-Kehf, 54)
• ...
• 17. Insan je stvoren od žurbe: “Čovjek je stvoren od žurbe.” (El- -Enbija, 37
• ...
• 34. Insanu pripada samo ono za šta se sam potrudi: “I da čovjeku pripada samo ono za šta se sam potrudi.” (En-Nedžm,
39)
• 35. Insan bi da dobije sve šta poželi: “I zar da čovjek sve što poželi dobije?!” (En-Nedžm, 24)
• ...
• 56. Insan je stvoren da se trudi: “Mi smo čovjeka zbilja stvorili da se trudi.” (El-Beled, 4) (El-Beled, 4)
• 57. Insan je stvoren u najljepšem skladu: “Mi čovjeka stvaramo u najljepšem skladu.” (Et-Tin, 4)
• ...
• 59. Insana Allah dž.š. poučava ono što insan nezna: “Koji čovjeka podučava onome što ne zna.” (El-’Alek, 5)
• 60. Insan se uzobijesti: “Zbilja čovjek se uzobijesti.” (El-’Alek, 6)
• ...
• 63. Insan je na gubitku: “Čovjek je na gubitku, doista.” (El ‘Asr)
 GRUPNI RAD

• Čovjek u kur’anskim surama sa posebnim

osvrtom na suru KEHF

• ZAŠTO BAŠ OVA SURA?

•  „Ko petkom prouči suru El-kehf osvijetliće mu

svjetlo ono što je između dva petka.“  (Hadis)
 • ZADATAK: • ZADATAK: • ZADATAK:
• ZADATAK: • 4. grupa
• 2. grupa • 3. grupa
• 1. grupa • Analizirati ajete iz
• Analizirati listu • Analizirati ajete iz sure Kehf o
sa imenima sure Kehf o dva zaostalom narodu
• Analizirati sura!
vlasnika bašči ili kojeg Zulkarnejn
Musaa i Hidra u spašava od Jedžudža
ajete u kojima • Imena sura i Medžudža u
kontekstu
se spominje uvrstiti u tabelu kontekstu
razumijevanja razumijevanja
insan! prema čovjekovog čovjekovog odnosa
• Opise insana u antropološkoj odnosa prema prema prošlosti i
formi pridjeva klasifikaciji prirodi i kulturi sadašnjosti
ispisati na
panou
• ZADATAK:
• 5. grupa
• Analizirati ajete iz sure Kehf o mladićima iz
pećine u kontekstu razumijevanja čovjeka kao
simbola jedinstva ljudskog roda
 Izlaganje 1. grupa
• NEGATIVNI PRIDJEVI

• PERSPEKTIVA!
• BISMILLAHI-R-RAHMANI-R-RAHIM - U IME ALLAHA, MILOSTIVOG, SAMILOSNOG!
•  
• VE-L-‘ASR -TAKO MI VREMENA

• INNE-L-INSANE LE-FI HUSR- ČOVJEK, DOISTA, GUBI,

•
ILLE-L-LEZINE AMENU- SAMO NE ONI KOJI VJERUJU
• VE ‘AMILU-S-SALIHATI - I DOBRA DJELA ČINE,
VE TEVASAV BI-L-HAKKI- I KOJI JEDNI DRUGIMA ISTINU PREPORUČUJU
• VE TEVASAV BI-S-SABR - I KOJI JEDNI DRUGIMA PREPORUČUJU STRPLJENJE.
Izlaganje 2. grupa
 Izlaganje 3. grupa
KUR’ANSKI ČOVJEK U ODNOSU PREMA PRIRODI I DRUŠTVU

• Kultura je temeljni pojam antropologije, čini skup

ponašanja koja ljudi uče i zajednički dijele u određenom
razdoblju i prirodnom i društvenom okolišu.
• Antropologija tvrdi kako se ljudska kultura treba uzeti kao
biološka činjenica jer moždane radnje prevodi u
društvene.

• “Bogatiji sam od tebe i boljeg sam roda”

MAŠAALLAH – MOĆ ALLAHOVA

 Izlaganje 4. grupa
KUR’ANSKI ČOVJEK U ODNOSU NA PROŠLOST I SADAŠNJOST

• Prenošenje znanja iz generacije u generaciju

ubrzalo je kulturnu evoluciju koja je postala
brža od biološke, tako da se kulturno toliko
razlikuju da se više gotovo i ne vidi duboko
jedinstvo ljudskog roda. 

• ALLAHOVA BLAGODAT
 Izlaganje 5. grupa
KUR’ANSKI ČOVJEK U ODNOSU NA JEDINSTVO LJUDSKOG RODA

• Ljudi razlikuju zbog različitog biološkog i društvenog razvitka.

• Biološki - zbog prilagodbe različitih skupina različitom okolišu, (boju kože, visinu, boju i oblik
kose).
• Društveno - jer su uspostavili vrlo velik broj različitih društvenih sistema.
• Razlike u načinu života ne postoje samo u različitim vremenima i prostorima, nego i unutar istog
društva.
• Antropologija bilježi sve te razlike, istovremeno tražeći dokaze i o temeljnom jedinstvu svih
ljudi.

• ALLAH ZNA JEDINSTVO LJUDSKOG PORIJEKLA BEZ OBZIRA NA RAZLIČITA RAZUMIJEVANJA I DAJE
BUDUĆNOST

• 23. “I nikako za bilo šta ne reci: "Uradiću to sigurno sutra!” - ne dodavši:

• 24. “Ako Bog da!” A kada zaboraviš, sjeti se Gospodara svoga i reci: “Gospodar moj će me uputiti
na ono što je bolje i korisnije od ovoga.”