RIJE PREVODIOCA

Sve hvale i zahvale pripadaju Uzvienom Allahu, Gospodaru svih svjetova, Jednom, Jedinom, kome ravna nema! Neka je salavat i selam na poslanika Muhammeda, njegovu asnu porodicu, njegove ashabe i sve one koji slijede njegov put do Sudnjega dana. Tevhid, kelime i ehadet, din i iman su samo neki nazivi, jedino priznate vjere kod Uzvienog Allaha, islama. Uzvieni Allah je rekao:

Jedino ispravna vjera kod Allaha je islam!1 Bez ispravnog vjerovanja, bez istog tevhida, bez iskrenog kelime i ehadeta i bez jakog imana ovjek nee imati uspjeha ni na dunjaluku ni na ahiretu. Ali kako da ovjek zna da li je njegovo vjerovanje ispravno i da li je njegov kelime i ehadet iskren i da li je njegov iman jak? Instrument pomou kojeg moemo izmjeriti jainu ispravnosti naeg vjerovanja kao i iskrenost kelime i ehadeta jednog muslimana zove se lijepo ponaanje, ahlak, shodno rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Najsavrenijeg imana su vjernici najljepeg ahlaka! U drugoj predaji stoji: Najbolji ljudi su oni koji su najboljeg ahlaka! U treoj predaji stoji: Najboljeg su islama oni koji su najboljeg ahlaka! U etvrtoj predaji stoji: Najdrai ljudi Allahu su oni koji su najljepeg ahlaka!2
Alu Imran, 19. Ebu Davud, Sunen, hadis br. 4682; Abdullah ibn Ahmed, EsSunne, hadis br. 747; Tirmizi, Sunen, hadis br. 1162; Ahmed, Musned,
2 1

S obzirom da je ahlak i lijepo ponaanje glavno mjerilo iskrenosti i ispravnosti neije vjere, ono e se prevashodno ogledati u ovjekovom odnosu prema njegovom Stvoritelju, Uzvienom Allahu, onda u njegovom odnosu prema stvorenjima oko sebe, kao i u njegovom odnosu prema samome sebi. Dostojanstvo i ljudskost su odlike jednog muslimana u odnosu prema njegovom Stvoritelju Uzvienom Allahu, gdje nee robovati niti oboavati nikog pored Njega, niti e mu initi bilo kakvu vrstu irka i idolopoklonstva. Uzvieni Allah, je taj koga muslimansko vjerniko srce najvie voli, i za kim neprestano izgara! Dostojanstvo i ljudskost su odlike jednog muslimana i u odnosu sa stvorenjima oko sebe bilo da su u pitanju meleki, dini, ljudi ili ivotinje. Svakome od njih treba dati njegovo pravo; od meleka se treba stidjeti, u dinski svijet se ne smije zadirati i mijeati, ljude, u osnovi, potovati i cijeniti, a prema ivotinjama se ljudski ponaati! Dostojanstvo i ljudskost su odlike jednog muslimana i u njegovom odnosu prema samome sebi, gdje on, prije svega, treba paziti na linu higijenu ali prevashodno higijenu srca - vjerovanja i ubjeenja - otklanjajui od sebe neugodan miris bilo kakvog pogrenog vjerovanja, a zatim dolazi na red i tijelo, koje se takoer mora uvati i istiti kako spolja tako i iznutra, pa kao to ne dozvoljavamo da se na naem tijelu nae prljavtina, isto tako ne smijemo dozvoliti da prljavtina poput droge, alkohola, duhana, svinjskog mesa ulazi u nae tijelo.
hadis br. 7396, 10110, 10829, 18479, 20863, 20980, 24250, 24721; Darimi, Sunen, hadis br. 2792; Ibn Hibban, Sahih, hadis br. 479, 486; Hakim, Mustedrek, hadis br. 1, 2, 173. Albani za ovu predaju kae da je vjerodostojna. Pogledaj: Es-Silsile es-sahiha, hadis br. 284.

Ahlak je i drugi pojam za ihsan - savrenstvo u vjerovanju, kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio rijeima: Ihsan je da oboava Allaha, kao da Ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi On tebe vidi!3 Enes, radijallahu anhu, je rekao: Allahov Poslanik, je bio ovjek najljepeg ponaanja!4 Aia, radijallahu anha, je rekla: ula sam od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sljedee: Vjernik e svojim lijepim ponaanjem ahlakom, dostii stepen ovjeka koji nou klanja, a danju posti!5 Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio upitan o djelu koje e najvie ljude uvoditi u Dennet, pa je rekao: Bogobojaznost i lijepo ponaanje. Bio je upitan i o tome zbog ega e ljudi biti najvie bacani u Dehennem, pa je rekao: Jezik i spolni organ.6 Usame ibn erik, radijallahu anhu, je rekao da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan: ta je najbolje to moe biti dato ovjeku? Rekao je: Lijepo ponaanje!7 Ebu Ed-Derda, radijallahu anhu, kae da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nema nita teeg na vagi vjernika, na Sudnjem danu, od lijepog ponaanja!8
Buhari, hadis br. 50; Muslim, hadis br. 8. Muslim, hadis br. 2310. 5 Ebu Davud. Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim u djelu Mikatu-l-mesabih, hadis br. 5082. 6 Tirmizi, hadis br. 2004; Ibn Hibban, Sahih, hadis br. 476. Albani je hadis ocijenio dobrim u djelu Es-Silsile es-sahiha, hadis br. 977. 7 Hakim, Mustedrek, hadis br. 8206. Hadis je vjerodostojan. 8 Tirmizi, hadis br. 2002; Ahmed, Musned, hadis br. 27557. Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim.
4 3

Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, je rekao: Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, nije bio poroan niti pokvaren, i esto je znao rei: Najbolji od vas su oni koji su najljepeg ponaanja!9 Dabir, radijallahu anhu, kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Od vas e mi, na sudnjemu danu, biti najdrai i najblii mjestom oni koji su bili najljepeg ahlaka, dok e mi najomraeniji i najudaljeniji mjestom biti oni koji su mnogo priali i galamili, koji se nisu u govoru uvali i pazili tueg prava, i koji su se oholo obraali drugim ljudima!10 Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dvije osobine se ne mogu nai kod pravog vjernika: sebinost i loe ponaanje!11 Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Lijepo ponaanje topi grijehe kao to sunce topi led! Ibn Abdu-l-Aziz dodaje: Loe ponaanje kvari dobra djela isto kao to sire kvari med!12 Ibnu Sirin je rekao: Lijepo ponaanje potpomae ouvanju vjere!13
9

Buhari, hadis br. 3366. Tirmizi, hadis br. 2018; Ahmed, Musned, hadis br. 6735. Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim. 11 Tirmizi. Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim u djelu Sahihu-t-Tergib ve-t-terhib, hadis br. 2608. 12 El-Mudem el-kebir, hadis br. 10777; El-Mudemu-l-evsat, hadis br. 850; uabu-l-Iman, hadis br. 8036; Hiljetu-l-evlija, 6/348. Albani predaju smatra dobrom u djelu El-Dami-s-sagir ve zijadetuhu, hadis br. 176. 13 Hiljetu-l-evlija, 2/274.
10

Molim Uzvienog Allaha, da ovo skromno djelo uini velikim i tekim na tasu dobrih djela na Sudnjemu danu kako meni i piscu tako i naim roditeljima i profesorima i ejhovima i izdavau i svima onima koji su pomogli da se ovi divni biseri mudrosti, iz sehare naih dobrih prethodnika, nau u rukama vjernika i vjernica! Sead ef. Jasavi Plav, 19.08.07.

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU NA ARAPSKOM JEZIKU

Sva hvala pripada Uzvienom Allahu. Od Njega pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo od zla naeg, i runih djela naih. Koga On na pravi put uputi - niko ga u zabludu ne moe odvesti; koga On u zabludi ostavi - niko ga na pravi put ne moe izvesti. Svjedoim da nema istinskog boga, osim Allaha, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i poslanik.

O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati i umirite samo kao muslimani!14

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas stvara od jednog ovjeka, a od njega je i drgu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdije.15
14 15

Alu Imran, 102 En-Nisa, 1

11

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! On e vas onda za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono to bude elio.16 Najistinitiji govor je Allahov govor. Najbolja uputa je Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, uputa. Najgore su izmiljotine! Svaka izmiljotina je novotarija, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru! Najpree je provesti ivotni vijek u saznavanju o ivotu prve generacije muslimana, neka je Allah zadovoljan s njima! Imam Malik je rekao: Zadnje generacije ovog ummeta nee uspjeti, osim na nain kako su to uradile prve generacije ummeta! Selejska dawa tei izgradnji generacije po uzoru na prvu generaciju ovog ummeta koja je uila od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojoj je Allah odredio sve najljepe, i dao im u obavezu rije bogobojaznosti. Nije cilj samo vjerovati kako je prva generacija vjerovala, iako je vjerovanje osnov svih osnova, cilj je da Kuran i Sunnet razumijevamo onako kako ih je prva generacija razumjela, da radimo u skladu s Kuranom i Sunnetom, da se povedemo za njima u lijepom ponaanju i moralu, da se ugledamo na njih u dihadu i strpljivosti, u obavljanju nonog namaza i dobrovoljnog posta, u portvovanosti na Allahovom putu. To je potpuno znaenje sunneta.
16

El-Ahzab, 70 i 71

12

Uenici u davna vremena su od svojih ejhova i uitelja, uzimali lijepo ponaanje, uputu i izgled uenih uporedo s uenjem hadisa i drugih islamskih znanosti. Imali su pred sobom ive primjere lijepog ponaanja i izgleda, tako da im nije trebalo puno predavanja i dersova. Nakon to se prestalo s primanjem predaja direktno od prenosilaca, i nakon to su odavno prekinuta sijela diktiranja, nosioci lijepa ahlaka postali su rijetkost. Uenici su poeli znanje uzimati iz knjiga, pa je nestalo mnogo lijepih i plemenitih osobina, koje su krasile prvu generaciju. Ovom knjigom htjeli smo podsjetiti sebe i druge ljude od znanja na moral i karakter prve generacije, a time pokuati nadomjestiti nedostatak u islamskoj literaturi. Uenik ne moe nai ove teme, osim u sujskim knjigama gdje je izmijeana sa raznoraznim hiajama, priama, laima ili izmiljotinama, koju ne preporuujemo za itanje i poduku onima koji nisu u stanju razluiti izmeu sunneta i novotarije, upute i zablude. Pred tobom se nalazi knjiga kao procijeeni med, skoro da nema slabih hadisa u njoj. Svaka pametna osoba e se kutnjacima svojim latiti za ona svojstva i osobine koje budemo u ovoj knjizi nizali. itaocu e biti omogueno uporeivati sebe sa datim svojstvima, to e mu ujedno i pomoi da sebe to bre izvede na trasu prve generacije ovoga ummeta! Knjiga je tampana prvi put prije est godina ili oko est godina. Braa su prihvatila knjigu, itali je i poduavali iz nje. Prije tri godine ili malo manje tampana je za besplatnu podjelu raskono ukoriena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. tampali su je na osnovu prve tampe. 13

Sada je tampam ponovo preraenu, varoliziranu i s dodacima u vrijeme kada se uju pozivi da se omladina koja eli ii stazama mora odgajati na principima prve generacije. Molim Uzvienog Allaha da primi od mene ovo djelo, da bude iskreno, samo u Njegovo ime, te da nagradi svakim dobrom onoga koji se misli ovom knjigom okoristiti, ili njenom piscu iskrenu kritiku uputiti. Molim Ga da nas uputi njegovom pravom putu, da nam grijehe oprosti, On nam je dovoljan, a divan li je on Zatitnik!

14

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA ARAPSKOM JEZIKU

Sva hvala pripada Uzvienom Allahu. Od Njega pomo i oprost molimo. Njemu se utjeemo od zla naeg, i runih djela naih. Koga On na pravi put uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga u zabludi ostavi, niko ga na pravi put ne moe izvesti. Svjedoim da nema istinskog boga, osim Allaha, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i poslanik. Najvanije to razuman ovjek od rane mladosti treba uriti da postigne jeste lijep moral iju vrijednost potvruju i razum i vjera. Svi ljudi su jedinstveni u pohvali lijepa ponaanja. Najprei da postignu ovu osobinu i da se okite ovom odlikom su oni koji ue islamske nauke. Ibn Sirin je rekao: Uili su kako se ponaati kao to su uili znanje. Habib ibn ehid bi esto znao savjetovati svog sina sljedeim rijeima: Sinko, drui se sa uenjacima i pozivateljima u vjeri, i uzmi od njih lijepo ponaanje. Znaj da mi je drae to, nego da naui, ne znam koliko, hadisa napamet! Neki ovjek je rekao sinu: Sinko, da savlada jedno poglavlje ahlaka, drae mi je negoli da savlada sedamdeset poglavlja neke druge nauke! Rekao je Uzvieni Allah hvalei Svog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

15


Ti, Muhammede, si, zaista najljepeg morala!17 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Poslat sam kako bih usavrio plemenite udi i osobine kod ljudi!18 Uzvieni Allah nas poziva da se povedemo za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je:

U Allahovom Poslaniku imate divan uzor i primjer, i to za onoga koji se Allahovoj milosti nada, i nagradi na onome svijetu, i za onoga koji esto Allaha spominje!19 Prva generacija ovog ummeta se povodila za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, uzimali su ponaanje od njega, radei ono to bi im naredio, a klonei se onoga to bi im zabranio, postavi onakvim kakvim ih je sm Uzvieni Allah opisao rijeima:
17 18

El-Kalem: 4. Buhari, El-Edebu-l-mufred, 1/271; Hakim, 2/613. Rekao je Hakim: Hadis odgovara uslovima Muslima. Zehebi se sloio s njim. Rekao je Albani u djelu Es-Sahiha, hadis br. 45: Lanac prenosilaca ovog hadisa je dobar. Imam Muslim - Ibn Adlana - uvijek spominje sa nekom drugom osobom. Navedeni hadis podrava predaja od Ibn Vehba, koja se biljei u djelu El-Dami, na osnovu ega je vjerodostojan. Rekao je Fadlullah el-Dejlani: U svakoj ranijoj vjeri postoji lijepo ponaanje. Meutim, ni u jednoj ranijoj vjeri nije skupljeno lijepo ponaanje u cjelosti, osim u islamu, u njemu je sadrano sve lijepo ponaanje. To znae Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Poslan sam da upotpunim plemenite udi... To jest dovedem ih do savrenstva. Preuzeto skraeno iz djela Fadlullahi-s-Samed erhu-l-Edebi-lmufred, 1/271. 19 El-Ahzab: 21.

16

Vi ste najbolja generacija koja se ikada pojavila: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete, a, kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, to bi bilo bolje za njih; meu njima ima vjernika, ali, su veinom nevjernici.20 Imam Malik je rekao: uo sam da su krani ama govorili za ashabe Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onda kada su osvajali am: Tako nam Allaha, ovi su ljudi bolji od Isaovih drugova po onome to znamo do njima. to se vie udaljavamo od vremena poslanstva, sve vie slabe zrake eriata, i to se svijet vie odaje dunjaluku i njegovim slastima, sve se vie gube te ne, lijepe i tanane, moralne karakteristike i osobine, prvih generacija ovog asnog ummeta. Zbog toga sam uzeo saetak onoga to je napisao jedan savremenik o ahlaku prve generacije, dodao sam ajete i prigodne hadise, izbacio sam slabe hadise i izmiljene prie. Sve u nadi da bude knjiga korisna muslimanima zbog sadranog dobra i da ih sauvam od zla. Allaha Uzvienog molim da uini da se ovom knjigom okoristi svako onaj do koga ona dopre, da je uini dokazom njemu, a ne protiv njega, i da uini da se od nje prevashodno okoriste pisac, izdava i italac, a Allah vrlo dobro poznaje namjere Svojih robova. On je na zatitnik, a divan je on Pomaga!
20

Alu Imran: 110.

17

Iskrenost u znanju i djelima, i veliki strah od pretvaranja u djelima.

Rekao je Uzvieni Allah:

Iskreno ispovijedanje vjere dug je prema Allahu!21 Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Allah nee primiti djelo, osim ako je iskreno i uinjeno radi Allahovog lica.22 Rekao je Ibrahim el-Tejmi: Iskrena je ona osoba koja svoja dobra djela krije kao to krije i svoja loa djela! abi je govorio: Od prakse uleme je da postupaju po onome to naue, a kada rade nemaju vremena za ljude, kada su zauzeti ljudima nedostaju, kada im nedostaju potrae ih, kada ih potrae oni pobjegnu, bojei se iskuenja po svoju vjeru!
El-Zumer, 3 Nesai, 6/25. Rekao je haz hadisa Iraki u djelu Tehrid elIhja: Lanac ove predaje je dobar. Rekao je imam Munziri u djelu Et-Tergibu vet-terhib, 1/24: Lanac ove predaje je dobar. Rekao je Albani u djelu Es-Sahiha, br.52: Lanac ove predaje je dobar. Rekao je u djelu Sahihu Nesai, hadis br. 2943: Hadis je dobar vjerodostojan. I u komentaru ovog hadisa, Es-Sahiha, 1/72, je rekao: Ovaj hadis, kao i njemu slini, nam ukazuje na to da se vjerniku nee primiti djelo koje ne bude u ime Allaha uraeno, a povodom ovoga Allah kae: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatrajui Mu ravnim nikoga! El-Kehf, 110. Zbog ovog momenta dobra djela nevjernika im nee biti od pomoi. Allah kae: I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su inili, i u prah i pepeo ih pretvoriti! El-Furkan, 23.
22 21

19

Fudajl ibn Ijad je govorio: Ako primijetite da je nekom uenjaku ili pobonjaku drago da kod vladara ili dunjaluara, bude spominjan po dobru, znajte da ta osoba radi djela zbog ljudi! Sve navedeno je zbog toga to iskrenost predstavlja elju ovjeka da, svojim znanjem i djelom, stekne ono to je kod Allaha, tako da, u sluaju da bude zateknut na takvom djelu, pa mu bude drago to je vien da tako neto ini, pri sebi ve ima skrivenog licemjerja, a licemjerstvo je, u oima selefa, bio jedan od najveih grijeha, zbog toga to je licemjerje mali irk, a svaki irk je vei grijeh od velikih grijeha! Stoga, moj brate, dobro ispitaj svoje znanje i djelo, i slobodno zaplai ako u njima nae licemjerja i nifaka, jer, znaj, da, ko se pretvara, Allah e ga razotkriti, a ko bude elio da se uje za njega Allah e ga osramotiti. Traimo od Allaha spasa na dunjaluku i ahiretu!

20

Nita nisu govorili ni radili dok ne provjere osnovanost u Kuranu i Sunnetu zbog mogunosti da dotini govor ili postupak bude novotarija neutemeljena u Kuranu i Sunnetu.
Uzvieni Allah kae:

Ono to vam Poslanik da - to uzmite, a ono to vam On zabrani toga se proite!23

Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae.24 Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Strogo se uvajte izmiljenih stvari u vjeri, jer je svaka novotarija zabluda!25 Takoer je rekao: Ko uradi djelo koje nije vjerom propisano, nee mu biti primljeno!26
23 24

El-Har: 7. En-Nur: 63. 25 Ahmed, 4/126, 127; Ebu Davud, 12/359, 360; Tirmizi, 10/144. Tirmizi je rekao: Hadis je dobar vjerodostojan. Ibn Madde, hadis br. 43; Darimi, 1/44, 45; Begavi, erhu-s-sunne, 1/205, i kae: Hadis je dobar. Rekao je Albani u djelu Ez-Zilal: Hadis vjerodostojan. 26 Buhari, 5/301; Muslim, 12/16..

21

Prva generacija ummeta je marljivo radila na polju navikavanja ljudi na slijeenje Kurana i Sunneta, te na polju navikavanja istih na klonjenje od svih tipova novotarija, esto su bili otri. Poznati su sluajevi odustajanja, od odluka ili radnji, Omera ibn el-Hattaba, radijallahu anhu, onda kada bi bio opomenut time da to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije radio ili naredio! Neko je rekao: Njihova staza je bila izbruena Kuranom i Sunnetom, poput zlata i dragulja. Uz svaki svoj smiraj i pokret imali su lijepu i dobru namjeru u skladu sa erijatom. To znaju samo oni koji su se udubili u islamske nauke.

22

Predanost Uzvienom Allahu u vezi sa sobom, djecom i prijateljima.

U vezi sa uputom oslanjali su se na Allaha. Nikada nisu traili neto sami, a da se nisu oslonili na Uzvienog Allaha. Rekao je Uzvieni Allah govorei o vjerniku iz faraonove blizine:

A ja Allahu preputam svoj sluaj; Allah, uistinu, robove Svoje vidi. I Allah ga je sauvao nevolje koju su mu snovali, a faraonove ljude zla kob zadesi.27 Na drugom mjestu, u povodu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, drugova Uzvieni Allah kae:

Kada su im ljudi rekli: Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se priuvate! to uvrstilo vjerovanje, pa su rekli: Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar!28 Ajet pojanjava rezultat preputanja svog sluaja Uzvienom Allahu. Neki su rekli: Nema nita vrednije za djecu uenjaka i dobrih ljudi od tajne dove njihovih roditelja za njih, preputajui ih Allahu na emanet!
27 28

Gar, 44 i 45 Alu Imran, 172 i 173

23

Predaja koja nam najbolje ukazuje na vrijednost predavanja i oslanjanja na Allaha jeste predaja Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojoj stoji da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neki ovjek iz Benu Israila potrai na zajam od drugog hiljadu zlatnika. Zajmodavac ree: Dovedi mi svjedoke koji e prisustvovati ugovoru! Potraitelj odgovori: Dovoljan nam je Allah kao svjedok! Zajmodavac ree: Nai mi iranta! Potraitelj ree: Allah je dovoljan kao garant! Zajmodavac ree: Istinu si rekao. Dao mu je traenu svotu novca do odreenog roka. Potraitelj preuze novac, i zaputi se preko mora zavravajui svoje poslove. Kada se pribliio naznaeni dan povrata novca, dunik htjede vratiti se zajmodavcu kako bi mu vratio dug, ali ne nae broda, ni prijevoza! Ne znade ta da radi! Najednom, uze drvo, izdubi ga, zavue u njega hiljadu zlatnika i pismo, dobro ga zaepi, doe do mora, i ree: Gospodaru moj, Ti dobro zna da sam ja pozajmio od tog i tog ovjeka hiljadu zlatnika, pa mi je traio garanta, pa sam je Tebe za garanta uzeo, to je on prihvatio! Traio je od mene svjedoke, a ja sam Tebe za svjedoka uzeo, to je on prihvatio! Traio sam prijevoz kako bih otiao do njega da mu vratim novac, ali ga nisam naao. Stoga ovaj dug preputam i ostavljam Tebi, da ga Ti vrati! pa baci drvo sa novcem u more i ode. Zajmodavac je tih dana iekivao brod sa kojim bi trebao naii njegov dunik, pa ode do luke ne bi li ga sreo. Najednom primijeti drvo kako pluta morem, pa ga uze sebi za ogrijev!? Kad ga je iscijepao, primijeti da je u njemu pismo s novcem!? Ubrzo nakon toga dunik mu doe, nosei sa sobom hiljadu zlatnika. 24

Rekao je: Tako mi Allaha, trudio sam se nai prijevoz, ali nisam uspio doi ranije. Zajmodavac mu ree: Jesi li mi slao ta od novaca? Dunik e opet: Nisam mogao nai prijevoza sve do sada! Zajmodavac ree: Allah mi je dostavio ono to si mi poslao drvetom. Idi sa svojom hiljadom zlatnika u dobru!29

29

Buhari, 3/362; Ahmed, 2/348.

25

Trudili su se da budu isti od licemjerstva nastojei izjednaiti unutranjost i spoljanjost.

Nisu imali djela kojeg bi se stidjeli na Ahiretu. Neko uputi savjet Omeru ibn Abdu-l-Azizu pa mu ree: Omere, nemoj da ti se desi da bude Allahov dobar rob javno, a neprijatelj tajno! Ko nije isti i tajno i javno je licemjer, a licemjeri e biti na dnu Vatre! Neko je rekao: uvaj se licemjerne skruenosti! Upitae: ta je to licemjerna skruenost? Ree: Licemjerna skruenost je da ti tijelo bude skrueno, a srce nije! Preispitaj se i provjeri, da li tvoja nutrina odgovara tvojoj vanjtini! Moli za oprost, i dobro znaj da je osoba, koja ljudima iskazuje vie od onoga to mu na srcu lei, licemjer! Neke osobine licemjera: Lijeno obavljaju namaz i malo Allaha spominju. Rekao je Uzvieni Allah:

Licemjeri misle da e Allaha prevariti!? On e ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se diu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu; Neodluni su kome e se privoljeti, da li ovima ili onima. Onoga koga Allah u 27

zabludi ostavi ti nee nai naina da ga na pravi put uputi.30 Navraaju na zlo, a odvraaju od dobra. Rekao je Uzvieni Allah:

Licemjeri i licemjerke slini su jedni drugima: trae da se ine nevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici. Licemjerima i licemjerkama, i nevjernicima, Allah prijeti dehennemskom !vatrom, vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti Allah ih je prokleo, i njih eka patnja neprekidna.31 Prijateljevanje s nevjernicima. Rekao je Uzvieni Allah:

30 31

En-Nisa: 142 i 143. Et-Tevba: 67 i 68.

28

Bolnu patnju navijesti licemjerima koji nevjernike za prijatelje uzimaju, a ne vjernike. Zar kod njih da trae snagu, a sva snaga pripada samo Allahu?32 Nezadovoljstvo Allahovom presudom. Rekao je Uzvieni Allah:

Kada im se kae: Prihvatite ono to Allah objavljuje i Poslanika! vidi licemjere kako se od tebe sasvim okreu.33 La, prevara, izdaja i pretjerivanje u svai. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Kod koga se nae etvero, ta osoba je licemjer, a kod koga se nae jedno, ima pri sebi osobinu licemjerstva, sve dok je ne ostavi: kada govori lae, kada neto obea to ne ispuni, potpisani ugovor kri, a kada se svaa svaku granicu u zlu prelazi!34

32 33 34

En-Nisa: 138 i 139. En-Nisa: 61. Buhari, 1/81; Muslim, 2/46; Nesai, 8/116.

29

Strpljivo podnoenje nepravde vladara, smatrali su da je ta nepravda manja od kazne koju su zasluili grijesima.
Uzvieni Allah kae:

Tako, Mi preputamo vlast jednim silnicima nad drugim zbog onoga to su zasluili.35

Kada hoemo jedan grad da unitimo, onima koji su u njemu na rasko navikli prepustimo da se razvratu odaju, i da tako zaslue kaznu, pa ga onda do temelja razruimo!36 Omer ibn Abdu-l-Aziz je rekao: Haddad es-Seka je bio samo kazna ljudima zbog poinjenih grijeha! Neki ovjek se alio Muhammed ibn Jusufu na nasilje koje trpe od vladara i vlasti u njegovom mjestu, na to dobi sljedei odgovor: Stiglo nam je vae pismo, a dobro ti je poznato da svaki grijeh i loe djelo iziskuje i kaznu, i da mora biti sankcionirano. ini mi se da je stanje, u kojem ste trenutno, samo plod vaih grijeha. Selam!
35 36

El-Enam: 129. El-Isra: 16.

31

Uzvieni Allah nasilnike kanjava nasilnicima, da bi ih, kasnije, kaznio dehennemom. Zabranio je pomaganje i sklonost nasilnicima. Rekao je:

Nemojte biti na strani onih koji nepravedno postupaju, pa da vas vatra pri!37 Ata ibn Ebu Rebah je upitan o osobi koja se bavi pisarstvom pri vlastima, hranei se zaradom od toga i ne uzimajui vie od toga. Rekao je: Miljenja sam da mora ostaviti taj posao! Zar nije uo za rijei Musaa, alejhi selam:

O Gospodaru moj, ree, zato to si mi blagodati ukazao vie nikada zloincima neu biti od pomoi!38 Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, je rekao: Ko pomogne nasilniku, ili mu prui dokaz kojim uzurpira pravo muslimana, zasluio je Allahovu srdbu!

37 38

Hud: 113. El-Kasas: 17.

32

Ljubomora kada se preu Allahove granice, pomagali su erijat.

Nisu radili nita i ne bi se druili ni s kim dok ne bi saznali da li je Allah zadovoljan s tim. Nikoga nisu voljeli, niti mrzili, zbog dunjaluka! Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Kod koga se nau sljedee tri osobine osjetit e slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svega ostalog, da ovjeka, samo u ime Allaha, voli, i da mrzi povratak u nevjerstvo isto kao to mrzi da bude baen u vatru!39 Takoer je rekao: Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u ime Allaha, davao u ime Allaha, i sprjeavao u ime Allaha upotpunio je svoj iman!40 Neki su rekli: Druenje s dobrim ljudima budi u srcu osjeaj dobrote! Ahmed ibn Harb je rekao: Druenje s dobrima i gledanje u njihove postupke je najvrednije po srca ljudi, dok je, druenje s loim osobama i gledanje u njihove postupke, najubitanije po srca ljudi!
39 40

Buhari, 1/60; Tirmizi, 10/91. Ebu Davud, hadis br. 4656; Rekao je Munziri: U lancu prenosilaca ovog hadisa nalazi se El-Kasim ibn Abdu-r-Rahman, mnogi su ga kritikovali kao prenosioca. Meutim, pojaava ga hadis koji je prenio Muaz ibn Enes el-Duheni, a zabiljeio ga imam Ahmed, 3/440. Tirmizi, 9/323. Rekao je Tirmizi: Hadis je dobar. Begavi, erhu-s-sunne, 13/54. Valorizator je rekao: Lanac prenosilaca je jak.

33

Ne bi se veselili, niti bi se smijali, kada bi se u dunjalukim uivanjima nali odjea, jahalice, ene, poloaji... bojei se da im ne umanji nagradu na Ahiretu.
Omer ibn el-Hattab je rekao: Da se ne plaim po svoja dobra djela, pridruio bih vam se u uivanjima ovoga svijeta, ali, stalno su mi na umu rijei Uzvienog Allaha koji kae:

Vi ste u ivotu na Zemlji sve svoje naslade iskoristili, i u njima uivali.41 Vjernici se, od nevjernika, razlikuju po tome to su stalno pripravni i spremni za budui svijet, i za sve ono to ih eka tamo, stoga, dobro se preispitaj i provjeri da li si spreman za stajanje pred Uzvienim Allahom i za polaganje rauna pred Njime! Trai oprosta od svoga Gospodara, i neprestano ini istigfar! Neko iz prvih generacija bi znao rei: Ako moe uspjeti u tome da te niko ne sustigne na putu ka Uzvienom Allahu onda to i uini! Drugi je rekao: Ako primijeti da se neko hoe utrkivati s tobom po pitanju dunjaluka, ti se utrkuj s njime po pitanju vjere! Neki opisae Hasana el-Basriju rijeima: Kada bi iao k nama - kao da se vraao s ukopa svog najboljeg
41

El-Ahkaf: 20

35

prijatelja; kada bi iao od nas - kao da mu je nad glavom vatra ognjena bila; kada bi sjedio - bio je poput zatvorenika koji eka smrtnu kaznu; kada bi osvanuo - kao da se s Ahireta vratio, a kada bi omrknuo - kao da su ga sve bolesti ovog svijeta pogodile! Hasan el-Basri je rekao: uli smo za osobu koja se zavjetovala Uzvienom Allahu na to da se nee nasmijati sve dok ne sazna koju od dvije kue je stekao: Dennet ili Dehennem! Umro je na svom zavjetu, ne prekrivi ga, tako da, sve do njegove smrti, nije primijeen nasmijanim!

36

eljeli su smrt kada je postojala opasnost od padanja u grijeh, a to su prepoznavali po predznacima koji predstoje grijesima.
Osnova je da vjernik ne prieljkuje smrt, osim ako se plai po svoju vjeru, jer, svaki momenat vjernikog ivota na zemlji je suti hajr i dobro. Neko iz prvih generacija je rekao: Svaki dan kojeg vjernik provede na zemlji je u njegovu korist. Od Ebu Hurejrea se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neka niko od vas ne prieljkuje smrt, jer, ako je ovjek dobar, imae prilike da ini jo dobrih djela, a ako je lo - imae vremena da se pokaje!42 Od Ebu Hurejrea se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Neka niko od vas ne prieljkuje sebi smrt, i neka niko ne moli za nju prije njena vakta. Osoba kada umre nema vie vremena za rad dobrih djela, a vjerniku, ivot nee uveati nita drugo mimo dobra!43 Ako se tnet i iskuenja nagomilaju, pa se vjernik uplai po svoj iman i vjeru, dozvoljeno mu je doviti i moliti Uzvienog Allaha za ubrzanu smrt, kako se to u hadisu biljei:
42 43

Buhari, 10/127; Nesai, 4/3. Muslim, 17/8. Biljee Buhari i Muslim od Enesa da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nemojte prieljkivati smrt zbog nevolje koja vas je zadesila, a ko ba mora neka kae: Allahu moj, poivi me dok je ivot dobar za mene, a usmrti me kad smrt bude bolja za mene!

37

A ako svijet bude stavljao na iskuenje, usmrti me prije nego li podlegnem iskuenju!44 Uenjak Muniruddin ed-Dimeki je rekao: Navedeni hadis spada u vieznane izreke Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ko malo bolje o njima razmisli naii e na veliko dobro! Navedene rijei nas upuuju na savrenost vjere i imana ovjeka koji na navedeni nain bude dovu Uzvienom Allahu, upuivao, jer takav vie voli da njegova dua izae iz tijela, i da je kao rtvu priloi Uzvienom Allahu, ne bi li se spasio iskuenja koje bi mu moda kasnije prouzrokovalo vjeitu patnju u Dehennemu! Da nije istinski vjernik ne bi pretpostavio smrt svome ivotu! Takva osoba je vjernik u Allaha i Sudnji Dan, u Dennet i Dehennem. Navedena osoba je dosegla takav stepen vjere i strahopotovanja da joj je smrt bila milija od ivota puna iskuenja, pogotovo onda kada je talas iskuenja nezaustavljiv, i kada se pred njime ne moe vrsto stati! Ako primijeti da navedeno iskuenje hara ljudima, pri sebi primjeujui slabost i nemo da se takvom naletu tne i iskuenja odupre, nemajui nikakve koristi od hvatanja u kotac s njime, uviajui izlijevanje Allahove srdbe i ljutnje nad svijetom die svoje ruke i moli Allaha, Monog, da ga nesree i iskuenja potedi, davajui prednost Ahiretu nad dunjalukom.45
44

Ahmed, 5/243, Tirmizi, 12/115. Rekao je Tirmizi: Hadis je dobar vjerodostojan. Pitao sam Muhammeda ibn Ismaila (Buhari) o njemu i rekao je da je hadis vjerodostojan. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. 45 Preuzeto u kraoj verziji iz djela Ihtijarul-evla erhi hadisi Ihtisamil-meleil-eala od Ibnu Redeba el-Hanbelija. str. 30; Ahkamu temenni-l-mevti, Muhammed ibn Abdul-Wehhab.

38

Biljei se da je Ebu Hurejre rekao: Doi e vrijeme, kada e uenim osobama smrt biti draa od utoga zlata, tako da e ovjek doi na mezar svoga prijatelja, i rei: Kad bi Bog dao, da sam na tvom mjestu! Abdullah ibn Mesud je rekao: Lijepi dio dunjalukog ivota je proao, ostao je runi dio dunjaluka! Danas je smrt vrijedan poklon svakom vjerniku!

39

40

Strah od Uzvienog Allaha na poetku i kraju ivota! Na poetku ivota strah i bojazan od grijeha i kazne, a na kraju ivota strahopotovanje i bojazan od loeg svretka!
Uzvieni Allah kae:

Za onoga, koji se, stajanja pred Gospodarom svojim, bude bojao, bit e dva perivoja spremna!46

Bojte se Mene, ako ste vjernici!47 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ko se boji porani, a ko porani stii e svome cilju! Allahova roba je skupa, Allahova roba je Dennet!48 Ebu Turab el-Nahebi je rekao: Ako neki ovjek donese odluku da nee grijeiti, pomo od Allaha e mu sa svake strane dolaziti. Tri su znaka crnila srca: nemanje straha od grijeha, neosjeanje slasti od ibadeta i pokornosti, niti osjeanja bilo kakva traga od vaza! Hasan el-Basri je rekao:
46 47

Er-Rahman: 46 Alu Imran: 175 48 Tirmizi, 10/227. Rekao je Tirmizi: Hadis je dobar. Hakim, 4/308. Hakim je rekao: Lanac prenosilaca je vjerodostojan. Buhari i Muslim nisu ga zabiljeili. S njegovom ocjenom se sloio Zehebi i Albani.

41

Neobavljanje nonog namaza i nepoenje danju je znak toga da je dotina osoba utonula u grijeh! Neko od prvih generacija je rekao: Kada od ibadeta i pokornosti ne bi imalo drugih koristi do samo: svjetlost i nur na licu, i ljubav u srcu, i snaga u udovima, i sigurnost po ivot, i prihvatanje svjedoenja ljudi - bilo bi dovoljno da se proemo injenja grijeha, i kada od grijeenja i nepokornosti ne bi imalo drugih teta do samo: crnilo na licu, i tama na srcu, i proklinjanje pri samom spomenu imena grjenika, i neprihvatanje njegova svjedoenja na sudu, i strah po svoj ivot, bilo bi dovoljno da se proemo injenja grijeha! Allah kako pokornom tako i nepokornom robu, daje znake i obiljeja jo na ovome svijetu, kako bi se veselio prvi, te kako bi se raalostio drugi! Uzvieni Allah kae:

Onima koji govore: Gospodar na je Allah, pa onda istraju na tome, dolaze meleki, koji im govore: Ne bojte se, i ne alostite se!49 Neko iz prvih generacija je rekao: Meleki se ovako obraaju osobama iji je strah od Uzvienog Allaha velik, kao i tuga i alost zbog poinjenih grijeha! Ko se Uzvienog Allaha ne bude bojao, i ne bude tugovao zbog hajra koje ga je prolo, meleki mu se nee obraati na spomenuti nain!
49

Fussilet: 30.

42

Osjeaj odgovornosti i straha od Allahove kazne zbog eventualnog nanoenja nepravde prema Njegovim stvorenjima, pa makar i obina igla bila u pitanju.
Smatrali su da su im dobra djela isuvie mala i nedovoljna kako bi njima namirivali tua prava na Sudnjemu Danu, a moda e neki od mazluma biti tvrdica pa se nee zadovoljiti sve dok mu ne preuzme sva dobra djela na Sudnjemu Danu! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ako je neko prema nekome uinio nasilje, po pitanju imetka ili asti, neka se meusobno halale jo danas, prije negoli nastupi Dan kada dinari i dirhemi nee od koristi biti, ve samo dobra i loa djela!50 Od Ebu Hurejrea se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Znate li ko je bankrot? Rekoe: Bankrot je onaj koji nema para, niti kakva imetka! Ree: Bankrot mog ummeta je onaj ko doe na Sudnjem danu s namazom, postom i zekatom, ali je opsovao i uvrijedio jednog, nepravedno pojeo imetak drugog, prolio krv treeg, tako da e se svima njima dati od njegovih dobrih djela, pa ako mu ponestane dobrih djela, prije negoli se pravda zadovolji, uzet e se od njihovih loih djela i prebaciti njemu na plea nakon ega e biti baen u vatru!51 Biljei se da je Hasan el-Basrija rekao: Postoji rivajet da je sljedei ajet objavljen lino Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:
50 51

Buhari, 5/101; Tirmizi, 9/254. Muslim, 16/136; Tirmizi, 9/253 i 254.

43


Onaj ko radi zlo bit e kanjen za to, i osim Allaha, nee nai ni zatitnika ni pomagaa!52 Rekao je Ebu Bekr: Kada je bio objavljen ovaj ajet, to je bio teak teret za nas! Ako je ovo mogao izjaviti Ebu Bekr kome je dennet bio obean, pa kako li tek treba postupiti osoba kojoj dennet nije zagarantiran!!! Stoga budite oprezni, ne bi li ste se spasili patnji Sudnjega Dana!

52

En-Nisa: 123.

44

Kad god bi se razboljeli, smatrali bi da im je ta bolest presudna, i da vie nee imati prilike pokajati se za svoje grijehe.
Bojali su se otii na onaj svijet kao najvei grjenici poput roba koji pobjegne od svog gospodara, zbog grijeenja i neposlunosti prema njemu, nakon ega bi pronaen, i pred svoga vlasnika doveden! Hasan el-Basri ue kod jednog bolesnika koji bijae na samrtnoj postelji, u trenucima dok isputae svoju duu, pa ree: Ako je ovakav kraj ivota, onda ba zasluuje da mu se ne pridaje nikakva panja s njegova poetka! Kada je Utbe el-Gulam bio na samrtnoj postelji, doli su mu neki ljudi u posjet, pa ga upitae: Kako si na ta on odgovori: Napustih ovaj svijet, kijamet za mene nastupi, Sutra e denazu moju na ramenima odnijeti! Moja mi familija mezar iskopa, I uinie da ovu kuu brzo napustim! Kao da me nikada ni poznavali nisu!? Tek sutra moj dan nastupa i no! Kada je Ibrahim el-Nehai bio na samrti, zaplakao je, na to mu prisutni prigovorie, pa ree: Kako da ne plaem kada ekam izaslanika moga Gospodara; da li e me obradovati dennetom, ili raalostiti dehennemom! Dobro promisli, moj brate o sebi, i znaj da e doi i trenutak tvoje smrti, kada nee moi jednog daka udahnuti, stoga ini istigfar, i trai sebi oprosta i jutrom i veeri, a Allah je taj koji na pravi put upuuje, i koji milost Svoju ukazuje! 45

Suze, briga i razmiljanje o smrti, smrtnim mukama i svome svretku, onda kada bi vidjeli denazu i ukop neke osobe, to bi posebno razdrmalo i uznemirilo njihova srca!
Ebu Hurejre bi znao rei, kada bi vidio denazu kako se na ramenima nosi: Idi k svome Gospodaru, a i mi emo ubrzo tvojim stopama! Mekhul el-Dimeki bi, kada bi ugledao denazu, rekao: Idite, i mi idemo za vama. Pouka temeljita i kratka, al nemar preveliki! Prvi ide, a zadnji opomenu ne prihvata! El-Eame je znao rei: Prisustvovali smo denazama gdje se nije znalo kome treba izjaviti sauee, jer su svi prisutni plakali. Sabit kae: Prisustvovali smo denazama, na kojima ne bijae insana koji se nije pokrio neim, i plae - zbog toga to bi se tada sjetili svojih denaza, tako da nisu plakali nad prisutnim mejtom, ve nad samim sobom! Stvarno je za uditi se stvorenju kome je smrt - ishodite, mezar - lealjka, crv - drug, Munker i Nekir - posjeta, raka - kua crna, nutrina zemlje - boravak, Kijametski dan Dan sastanka, a Dennet ili Dehennem - krajnje ishodite ... da nimalo ne razmilja o tome, niti da se za sve spomenuto priprema! Stoga, imaj sve navedeno na umu, i uzmi pouku kao to su je uzimali i oni prije tebe, i slobodno se dadni u pla, jer su zbilja teki trenuci pred tobom. Molimo Uzvienog Allaha za potedu! 47

48

Opratanje i milosre prema svakom ko im je uinio zlo, bilo udarcem po tijelu ili uzimanjem imetka, ili diranjem u ast!
Osnov njihova postupanja su bile rijei Uzvienog Allaha:

Ali im oprosti, i ne karaj ih, Allah, uistinu, voli one koji ine dobro.53

Koji srdbu savlauju, i ljudima prataju, a Allah voli one koji dobra djela ine.54 Kitili su se ahlakom Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, jer se nikada ne bi svetio nekome zbog sebe lino, ve bi bio srdit i ljut samo onda kada bi se Allahovi propisi krili! Ko se navedenim svojstvom okitio, bie blii oprostu i milosti Onoga koji je od milostivih Najmilostiviji, kao to je to zabiljeeno u Sahihu, gdje se kae: Neki trgovac bi poznat po davanju pozajmica ljudima. Kada bi primijetio nekoga da nije u mogunosti dug vratiti, rekao bi svojoj djeci: Oprostite mu dug, ne bi li nama Allah d.. oprostio - pa mu Allah grijehe oprosti!55 Daafer b. Muhammed je rekao: Da pogrijeim u oprostu, drae mi je, negoli da pogrijeim u kanjavanju!
53 54 55

El-Maide: 13. Alu Imran: 134. Buhari, 6/494; Muslim, 10/226.

49

Katade bi upitan: Koji je ovjek najvredniji? Odgovori: Onaj koji najvie prata! Spominje se da je jednog ovjeka iz prvih generacija jako razljutio njegov sluga, zbog ega ga htjede estoko kazniti, ali sluga mu namah citira sljedei kuranski ajet:

I koji srdbu savlauju! Gazda odgovori: Savladao sam srdbu. Sluga ree:

I koji ljudima oprataju! Gazda odgovori: Oprostio sam ti! Sluga ree:

A Allah voli one koji dobra djela ine!56 Gazda odgovori: Idi, slobodan si od ropstva, u ime Allaha!

56

Alu Imran: 134.

50

Prekomjerno potivanje muslimana, ljubav prema njima i doprinos muslimanskoj zajednici je jedna od osobina prvih generacija, zbog toga to su vjerovali i smatrali da takvo ophoenje prema muslimanima spada u potivanje Allahovih svetinja.
Uzvieni Allah kae:

Pa ko potiva Allahove svetinje znak je estita srca!57 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je najbolje opisao vrijednost i cijenu muslimana na najznaajnijem skupu kojeg je zabiljeila povijest ovjeanstva Oprosnom haddu, rekao je: ivoti vai, i imeci vai, su sveti, jedni drugima, kao to je svet dan u kojem smo, mjesec u kojem smo, i mjesto u kojem smo!58 Na drugom mjestu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Svakom muslimanu je zabranjeno povrijediti: ivot, imetak i ast drugog muslimana!59 Ebu Bekr je rekao: Neka niko od vas ne podcijeni nijednog od muslimana, jer je i najmanji musliman kod Allaha velik! Abdullah ibn Abbas kae: Najbolje djelo je potivanje sagovornika, i dok je gledao u Kaabu, ree: Allah te je uinio svetom, poastio te i uinio plemenitom, ali je vjernik, na veem stepenu svetosti kod Allaha od tebe!
57 58

El-Hadd: 32. Muslim, 9/182-184; Ebu Davud, 5/375-377; Ibnu Made, 2/1025. 59 Muslim, 16/121; Tirmizi, 8/115; Ebu Davud, 4861.

51

Ikrime je rekao: Nemoj sluajno da vam se desi to da uznemiravate ulemu, jer ko uvrijedi jednog alima kao da je uznemirio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! Stoga, dobro razmisli o sebi, dragi brate, da li potuje i cijeni muslimane, a o ulemi i pobonjacima da i ne govorim, ili si jedan od onih koji muslimane potcjenjuju, u obraz i ast im diraju, postavi na taj nain jednim od velikih grjenika!

52

Prekomjerno strpljenje, kada je uznemiravanje supruga u pitanju, jer su bili ubjeeni u to da je razlog takvog ponaanja njihovih ena prema njima, samo loe ophoenje prema Uzvienom Allahu pa je neposlunost prema Uzvienom Allahu prouzrokovala i neposlunost njihovih ena prema njima!
Neki od selefa bi znali izjaviti: Kad god bih bio neposluan prema Allahu to bi se odrazilo na neposlunost moje ene, ili jahalice prema meni! Generacije selefa su imale maksimalno dobar odnos prema svojim enama, dajui im prava koja im je Allah dao, a zulum i nasilje prema njima je bilo neto nepostojee. Alija je rekao: Pet stvari ine ovjeka srenim: posluna ena, dobra djeca, pobona braa, dobre komije i opskrba u svome mjestu! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim suprugama, a ja sam bolji od svih vas prema svojim suprugama.60 Ahmed ibn Harb je rekao: Ako se est osobina nau kod ene, primakla se savrenstvu morala: pet dnevnih namaza, poslunost prema muu, udovoljavanje svome Gospodaru, uvanje jezika od ogovaranja i prenoenja tueg govora, skromnost na dunjaluku i strpljenje pri nesreama.
60

Tirmizi, 13/262. Rekao je: Hadis je dobar vjerodostojan.; Darimi, 2/159. Albani ga smatra vjerodostojnim. Es-Sahiha, br. 285.

53

Prve generacije su bile strpljive u procesu odgajanja svojih ena, radei po rijeima Uzvienog Allaha:

Nareuj obitelji svojoj da obavlja molitvu, i istraj u tome!61 I po rijeima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Bojte se Allaha kada su ene u pitanju! Uzeli ste ih uz Allahov emanet, i njihovi polni organi su vam - uz Allahovu rije - postali dozvoljeni!62

61 62

Ta-ha: 132. Muslim, 9/182-184; Ebu Davud, 5/375-377; Ibnu Made, 2/1025.

54

Odbijali su poziciju vostva, sve dok ih sam narod, uprkos njima, ne bi postavio na neku od vodeih funkcija, kada bi se ispriavali rijeima da nisu sposobni za tu funkciju, ali bi im bilo odgovarano time da su i presposobni za to!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: O, Abdurrahmane, nemoj samoinicijativno traiti upravu, jer ako je na linu inicijativu dobije bit e ti oteana, a ako je stekne na inicijativu drugih bit e ti olakana!63 Na drugom mjestu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: udite za upravom i vostvom, ali ete se zbog toga kajati na Sudnjemu Danu; divne li dojilje, a alosna li dojeneta!64 Sufjan es-Sevri je rekao: Ko bude traio vostvo prije negoli mu ono samo doe pobjei e od njega, i proi e ga veliko dobro! Od njega se biljei i sljedee: Neka niko od vas ne trai vostvo, osim nakon sedamdeset godina borbe sa samim sobom! Muslim ibn Kutejbe je rekao: Susreli smo ljude koji su na upravu gledali kao na najvee iskuenje, dok danas sreemo ljude koji tre za upravom; oni prvi bi, kada bi im kakav prijatelj dobio upravu, u obavezu, molili Allaha: Gospodaru na, uini da nas zaboravi, tako da nas ne moe poznati, a niti mi njega!

63 64

Buhari, 13/13; Muslim, 12/206. Buhari, 13/125.

55

Meusobno savjetovanje, kada se stariji nije libio primanja savjeta od mlaeg i obratno, ne obazirui se na godine, starosnu dob i slino, to je u suprotnosti s velikim brojem ljudi dananjice.
Postupali su po rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Vjera je iskren odnos! Rekoe: Prema kome, Boiji Poslanie? Ree: Prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, voama muslimana i muslimanskom puku!65 Prve generacije ovoga ummeta su primale savjet sa svake strane, a savjetodavcu bi naveliko bili zahvalni; ak bi smatrali da se osobi koja im je uputila savjet ne bi mogli nikako ni zahvaliti, pa makar im i itavog ivota sluili zbog toga to se ahiretske koristi ne mogu namiriti niim dunjalukim!
65

Muslim, 2/36; Ebu Davud, br. 4923; Nesai, 7/156. Imam Nevevi u komentaru ovoga hadisa, kae da je El-Hattabi rekao: Nasihat je sveobuhvatna rije koja obuhvata elju za svakim dobrom upuenu drugom. Hadis bi znaio to da je nasihat glavni stub i oslonac nae vjere, kao kad se kae: Hadd je Arefat, to jest, njegov stub i glavni dio. to se tie znaenja rijei nasihat, i koje su to njegove vrste, imam El-Hattabi kao i ostali uenjaci, nairoko govore o tome, to u ja, sve zajedno, ukratko, spomenuti ovdje. Nasihat Allahu znai: vjerovati u Njega, negirati to da Mu ima iko ravan, ne iskrivljavati Njegova svojstva, opisivati Ga svojstvima savrenosti, biti Mu pokoran. Nasihat Njegovoj knjizi, znai: vjerovati u to da je Kuran Allahov govor, velianje i uenje, potivanje propisa u njemu. Nasihat Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, znai vjerovati u njegovo poslanstvo, kao i u to da je istina sve ono s ime je on doao, i pomaganje. Nasihat voama muslimana, znai pomagati ih na istini, biti im pokoran, ne dizati ustanke protiv njih. Nasihat opem muslimanskom puku znai da im se ukae na njihov interes, njihovo neuznemiravanje. Saeto iz djela erhu Sahihi Muslim, 2/37-38.

57

Neki ovjek zamoli Hasana el-Basriju da mu neto ostavi u oporuku, pa Hasan ree: Potpomogni Allahovu vjeru gdje god se nae, Allah e te pomoi gdje god se nae! Jedni drugima bi slali nasihat u pismenoj verziji, pa makar ziki bili daleko jedni od drugih; osoba kojoj bi savjet bio upuen puna srca bi ga prihvatala, i zahvalila bi se na tome za razliku od nekih ljudi danas, kojeg ne moe nasihatiti, a da se ne ustremi na istraivanje tvojih mahana kako bi ti mogao uzvratiti! Tavus bi slao Mekhulu savjet potom, i to u sljedeem stilu: Selam; brate moj, dobro se pripazi toga da ne umisli sebi da si na velikom stepenu kod Allaha zbog dobrih djela koja radi, jer ko sebi takvo to umisli na ahiretu e doi praznih dlanova, bez ikakva dobra; moda e te narod uzdii, zbog tvojih dobrih djela, to te moe natjerati na to da se ponese, i pouri svoju nagradu jo na ovome svijetu! Budi navedenog svjestan, brate moj, i prvo sebi uputi nasihat i savjet, a potom svojoj brai usmeno ili pismeno, i nemoj se prgavo ponijeti prema onome ko ti savjet uputi!

58

Lijepo su se ophodili prema mlaima, a o starijima da i ne govorimo; prema daljnjima, a o blinjima da i ne govorimo; prema neznalicama, a o uenjacima da i ne govorimo.
Allah je rekao Musau, faraon je bio najgrjeniji nevjernik:

Blagim rijeima govorite!66 Sloni su na tome da e ovjeku stepen i vrijednost rasti na osnovu izgraenog morala pri sebi, a osnova visoka morala je da ovjek primjeuje i vidi kod sebe mahane, a kod drugih ljudi savrenost, za razliku od onih koji u sebi vide savrenstvo, a kod drugih mahane, to izaziva oholost da nas Allah sauva toga. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Poslan sam da bih usavrio plemenite udi.67 Alija je govorio: Najueniji je onaj ko najvie cijeni sljedbenike svjedoenja la ilahe illallah. Bekr ibn Abdullah el-Muzeni je rekao: Ako vidi starijeg od sebe, potuj ga, i reci u sebi: Pretekao me je u vjeri i dobrim djelima; a ako vidi mlaega od sebe, potuj ga, i reci u sebi: Pretekao sam te u grijesima! Ako te ljudi poaste neim znaj da je to Allahova blagodat
66 67

Ta-ha, 44. Buhari, El-Edebu-l-mufred, 1/271; Hakim, 2/613. Hakim je rekao: Hadis se slae sa uslovom imama Muslima. Zehebi se slae s njim. Albani u djelu es-Sahiha hadis je ocijenio vjerodostojnim.

59

prema tebi, i da ti to ne zasluuje, a ako se svijet nekada olahko prema tebi ponese, ti reci: Ovo je samo zbog grijeha kojeg sam poinio; a i komijina psa ako pogodi kamenom, uznemirio si ga!

60

Plaili su se toga da im Allah ne dadne lo svretak ovog ivota, zbog ega bi bili uskraeni od slasti gledanja u Njegovo lice na ahiretu, jer e biti u dehennemu, a neki bi se zbog razmiljanja o tome na trenutak izgubili!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ljudska djela se cijene i prema svrecima!68 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ovjek e raditi djela denetlija sve dok izmeu njega i denneta ne bude koliko lakat duine pa e ga pretei knjiga nakon ega e raditi djela dehenemlija nakon ega e ui u vatru!69 To je pamet uzimalo prvim muslimanima, u vezi s im majka pravovjernih Aja kae: ovjek e godinama raditi djela dennetlija, a jedan je od stanovnika vatre! Mnogo je ljudi koji se trude, a ipak, e gorjeti u dehennemskoj vatri. Mnogo je onih ija se laa pribliila kopnu spasa, kada su se htjeli iskrcati, talas ih odvoji od njega, nakon ega su se udavili! Niko nije poteen ove prijetnje. Od Enesa b. Malika se biljei da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, esto znao izgovarati: O ti koji srca okree, uvrsti srce moje na vjeri Tvojoj! Rekoh: Allahov Poslanie, povjerovali smo ti, i u ono s ime si nam doao: Da li se to plai po nas? Ree: Da! Srca su izmeu dva Allahova prsta, okree ih kako On hoe!70
68 69 70

Buhari, 11/499. Buhari, 6/303; Muslim, 16/190; Tirmizi, 8/301. Tirmizi, 8/307; Ibn Made, br. 3834; Begavi, erhu-s-Sunne,

61

Matref ibn Abdullah je znao rei: Ne udim se onome to je propao, kako je propao, ve se udim onome to se spasio, kako se spasio. Allah nije dao bolju blagodat ovjeku od toga da ga usmrti na islamu!

1/165. Vjerodostojnim su ga ocijenili imami Begavi i Albani. Biljei ga i imam Muslim od Abdullaha ibn Amra.

62

Klanjanje nonog namaza i ljeti i zimi.

Postupali su po rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Klanjajte noni namaz, jer je to praksa dobrih ljudi prije vas, pribliava vas vaem Gospodaru, brie vam grijehe, uva vas od zabranjenih djela i otklanja bolest od tijela!71 Abdullah ibn Mesud bi ustajao na noni namaz, kada bi oi ostalih ljudi pospale, i tada bi se zauo glas od njega kao da roje pele! Abdul-Aziz ibn Ebu Davud bi, kada bi mu prostrli leaj za spavanje, preao rukom preko posteljine, rekavi: Mehka li si! Al, ta e, kada je dennetska posteljina meka od tebe pa bi otiao klanjati sve dok ne bi osvanuo! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je znao klanjati nou sve dok mu se ne bi stopala popucala, potkoljenice otekle, pa mu jednom bi reeno: Zato to radi, kada zna da su ti svi prijanji, i svi budui grijesi oproteni? Odgovorio je: Zar da ne budem Allahu zahvalan rob!?72 Od Hasana el-Basrija se biljee sljedee predaje: ovjek e ispustiti iz prakse noni namaz samo zbog grijeha kojeg je poinio! Rekao je: Noni-namaz je teak onima koji su teki od grijeha! Rekao je: ovjek e se ogrijeiti prema nekom, zbog ega e biti uskraen od obavljanja nonog namaza! Rekao je: Ako nisi u stanju klanjati nou, i postiti danju, onda znaj da su te grijesi obuzeli!
71

Tirmizi, 13/64-65; Hakim, 1/308. Hadis su vjerodosotjnim ocijenili imami Hakim, Zehebi i Albani, osim djela da otklanja bolest, taj dio hadisa nije potvren. 72 Buhari, 3/14; Muslim, 17/162; Tirmizi, 2/204; Nesai, 3/219.

63

Abdullah ibn Mubarek u djelu Zuhd, prenosi predaju o eni Mesrukovoj, koja je rekla: Mesruk bi se odmorio kad bi mu noge bile pod otokom zbog dugog klanjanja namaza. Znala bih sjediti iza njega, plaui iz saaljenja i milosti prema njemu!

64

Neprestano preispitivanje sebe i svojih prsiju kako bi iz njih odstranili eventualna svojstva licemjera, a umjesto njih, posadili svojstva vjernika!
Neka od svojstava vjernika su:

Oni koji se kaju, Njemu klanjaju, Njega hvale, poste i molitvu obavljaju, trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i Allahovih propisa se pridravaju. Obraduj vjernike!73

Ono to ele vjernici e postii oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju i koji ono to ih se ne tie izbjegavaju i koji milostinju udjeljuju i koji stidna mjesta svoja uvaju osim od ena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zasluuju, a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sasvim pretjeruju i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu i
73

Et-Tevba: 112.

65

koji molitve svoje na vrijeme obavljaju oni su dostojni nasljednici koji e dennet naslijediti, oni e u njemu vjeno boraviti!74 Poslanik, sallallahau alejhi ve sellem, je rekao: Tako mi Allaha! Niko od vas nee biti pravi vjernik sve dok ne bude elio svome bratu ono to eli samome sebi!75 Takoer je rekao: Tako mi Allaha nije pravi vjernik, tako mi Allaha nije pravi vjernik, tako mi Allaha nije pravi vjernik! Upitae: Ko, Allahov Poslanie? Ree: Onaj od ijih ruku nije siguran njegov komija!76 Jahja ibn Muaz je u nekoliko svojih pisama sakupio svojstva pravih vjernika, pa kae: Vjernik je stidljiva i neprimjetna osoba, vie koristi nego to teti, istinita jezika, s malo zbora, a s puno truda i rada, i s malo greki u radu. Ne radi to ga se ne tie. Odrava rodbinske veze, potuje druge i zahvalan je. S Allahom je zadovoljan onda kada mu opskrbu stisne, blag je i pravi drug, edan i poten. Ne proklinje, ne psuje, ne mahanie, ne ogovara, ne prenosi tue rijei, ne uri, ne zavidi, ne oholi se, nije umiljen, ne hlepi za dunjalukom, nema dugu nadu, ne spava mnogo, niti je nemaran, ne pretvara se, nije licemjer, nije krtica, stalno je nasmijan i vedar. Nije prezren, ne uhodi, voli radi Allaha, i zadovoljan je radi Allaha, i srdi se radi Allaha.
74 75

El-Muminun: 1-11. Buhari, 1/56; Muslim, 2/16; Nesai; 8/115; Tirmizi, 9/319; Ibn Made, br. 66. Rekao je Ibn Hader: Hadisom se aludira na neposjedovanje savrenosti u vjeri nekog ovjeka, kao to se ponekada kae: taj i taj nije ovjek. 76 Buhari, 10/443; Muslim, 2/17. U Muslimovom predanju stoji: Nee ui u dennet osoba od ijih neugodnosti i zla nije poteen njegov komija!

66

Opskrba mu je takvaluk, a sva briga ahiret. Zikr mu je drug, miljenik Allah, a sav trud mu je radi budueg svijeta. Fudajl ibn Ijad je rekao: Vjernik sadi palme, a sve vrijeme strahuje da mu ne urode trnjem, dok licemjer sadi trnje i sve vrijeme oekuje da mu rode hurme! Dobro naui ove stvari brate moj, i preispitaj sebe prije negoli umre, i slobodno zaplai nad duom svojom ako pri njoj nae neko od svojstava licemjera. esto trai oprosta od Allaha. Sva hvala i zahvala pripadaju samo Allahu, Gospodaru svih svjetova.

67

Uvijek su davali prednost djelima ahireta, nad djelima dunjaluka!

Davali su prednost svom uobiajenom jutarnjem uenju zikra nad dunjalukim poslovima. Davali su prednost nonom namazu nad toplom posteljom. Ovako su ivjele prve generacije muslimana, pa ko osvane a sva mu briga bude dunjaluk, neka zna da je skrenuo s njihova puta! Uzvieni Allah kae:

Onome ko eli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo ono to hoemo, i kome hoemo, ali emo mu poslije dehennem pripremiti, u kome e se osramoen i odbaen pei, a, onaj ko eli onaj svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je, trud e mu hvale vrijedan biti.77 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kome ahiret bude briga, Allah e uiniti da mu srce bude bogato, uinit e ga pribranim, a dunjaluk e mu dolaziti a da ga i ne trai. A kome dunjaluk bude glavna briga, Allah e mu uiniti srce siromanim, uinit e ga rastrojenim, a od dunjaluka e imati samo ono to mu bude odreeno!78
77 78

El-Isra: 18 i 19. Tirmizi, Sunen, 9/288. Albani kae: Lanac prenosilaca je inae slab. Meutim, hadis je dobar zbog drugih predaja koje ga pojaavaju. Pogledaj: Es-Silsile es-sahiha, br. 949.

69

Malik ibn Dinar je rekao: Ko dunjaluk bude prosio sebi za ivotnu saputnicu, vjenani dar kojeg e mu traiti je njegova vjera, i nee pristati na brak s njim osim uz to. Alija je rekao: Ahiret nailazi, a dunjaluk odlazi, stoga budite sinovi ahireta, a nikako nemojte biti sinovi dunjaluka. Danas se radi bez svoenja rauna, a sutra se svodi raun, bez rada!

70

Ni na jednom sijelu nisu zaboravljali spomenuti Uzvienog Allaha i donijeti salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Uzvieni Allah kae:

Spominjanje Allaha je vee!79

Srca se, doista, kada se Allah spomene, smiruju!80 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Primjer onoga koji spominje svoga Gospodara i onoga koji to ne ini, je poput primjera ivog i mrtvog!81 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ljudi koji napuste neko sijelo, a ne budu spominjali Allaha na njemu, kao da su ustali s magaree mrcine, zbog ega e zaaliti na Sudnjemu danu!82 Hasan el-Basri kae: Allah nam je olakao rijeima:

79 80

El-Ankebut: 45. Er-Rad: 28. 81 Buhari, 11/208; Muslim, 6/68. Muslimova verzija glasi: Primjer kue u kojoj se spominje Allah i kue u kojoj se Allah ne spominje je kao primjer ivog i mrtvog! 82 Ebu Davud, br. 4834; Hakim, 1/492; Ahmed, 2/389; Ebu Nuajm, 7/207. Hakim kae: Hadis je vjerodostojan, odgovara uslovima Muslima u Sahihu. Meutim, Buhari i Muslim ne biljee u svojim zbirkama. Zehebi i Albani se slau s njim. Pogledaj: Es-Sahiha, br. 77.

71

Spominjite vi Mene, spomenut u i Ja vas!83 U ajetu nije odreeno specino mjesto spominjanja, jer da su one vezane za odreeno mjesto bila bi nam obaveza da na to mjesto idemo i da Ga tamo spominjemo, pa makar to mjesto bilo na udaljenosti od stotinu godina, kao to je sluaj sa pozivom ljudima da dou kod Kabe. Njemu pripada svaka hvala i blagodat! El-Fudajl ibn Ijad je govorio: Kada spominjete stvorenja na vaim sijelima spomenite i Allaha Uzvienog, jer je spominjanje Njega lijek za bolest spominjanja stvorenja! Ebu-l-Melih kada bi spominjao Uzvienog Allaha bio bi puno sretan i radostan, pa bi govorio: Radujem se jer tada Uzvieni Allah spominje mene. Rekao je:

Spominjite vi Mene, spomenut u i Ja vas!84 Kada bi hodio putem, pa zaboravio na Uzvienog Allaha vratio bi se nekoliko koraka unazad pa bi spominjao Uzvienog Allaha. Govorio je: Volim da sva mjesta pored kojih sam proao posvjedoe u moju korist na Sudnjemu Danu! Jahja ibn Muaz, je rekao: esto svojim srcima spominjite Uzvienog Allaha jer ona brzo zaboravljaju.

83 84

El-Bekare: 152. El-Bekare: 152.

72

Bili su mehkog srca i plakali su nad samim sobom, zbog propusta u potivanju Allahovog prava, a sve iz razloga ne bi li im se Uzvieni Allah smilovao!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Kada biste znali ono to ja znam, malo biste se smijali, a mnogo plakali. Ashabi prekrie lica i briznue u pla!85 Alija je rekao: Dobro znam drugove Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a danas ne vidim ikoga da im moe biti nalik! Kada bi osvanuli bili bi blijedi i poutjeli, u oima su izgledali kao neko kome je neko umro. No bi provodili u namazu, na nogama ili elima; kada bi osvanuli klatili bi se poput drveta na povjetarcu; oi su im uvijek bile suzne, ali danas kao da ivim meu nemarnim ljudima. Omer ibn el-Hattab je imao dvije linije na obrazima od plaa i suza. Ibn Abbas je imao zadebljanje ispod onih kapaka zbog prekomjerna plaa i suza. Kab el-Ahbar je rekao: Da mi jedna suza iz oka potee, zbog straha od Uzvienog Allaha drae mi je negoli da udijelim brdo zlata, a da mi srce i dalje bude kruto. Alija je rekao: Obiljeje dobrih ljudi je bljedilo lica, suznost oiju, suhost usana zbog neprospavanih noi, prekomjerna plaa i gladi.

85

Buhari, 11/319; Tirmizi, 9/194.

73

Smatrali su da im nema spasa na ahiretu zbog premalo ibadeta, a da ne govorimo o zapadanju u grijeh.
Govorili su da je nada da e nam Uzvieni Allah oprostiti, neto poznato. Meutim, smatrali su da e biti kanjeni i za najmanje stvari. Tako su postupali kako bi im polaganje rauna na Sudnjemu Danu bilo lahko, jer ko sebi ne svede rauna na ovome svijetu dugo e mu se svoditi na Sudnjemu Danu! Uzvieni Allah kae:

O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek pogleda ta je za sutra pripremio!86 Omer je rekao: Svodite raun sami sebi, prije nego li vam raun bude sveden. Izvagajte dobro svoja djela prije negoli vam djela budu vagana. I pripremite se za Dan velikog stajanja, toga dana ete vi biti izloeni; najmanja stvar vam nee skrivena biti! Abdu-r-Rahman ibn Hurmuz el-Eared je rekao: Dobro ispitajte svoje mahane, jer e svako od nas sutra biti proivljen sa svojom skupinom; ko se svakom grijehu odadne sa svakom skupinom e biti i proivljen!87 esto puta je znao koriti sam sebe: Glasnik e na Sudnjemu Danu zvati:
86 87

El-Har: 18. Vjerovatno je ovaj stav temeljio na Allahovim rijeima: Sakupite nevjernike i one koji su njima sliili kao i one kojima su se klanjali mimo Allaha! - Es-Saat, 22-23.

75

O grjenici takvi i takvi, ustanite! pa ustani i ti o Earedu s njima; potom e zvati: O grjenici takvi i takvi, ustanite! pa ustani i ti o Earedu s njima; potom e zvati: O grjenici takvi i takvi, ustanite! pa ustani i ti o Earedu s njima; o Earedu, ini mi se da e se u svakoj skupini grjenika nai!

76

Nepridavanje panje izgradnji kua i tome slinog, a ako bi neko od njih odluio praviti sebi kuu zadrao bi se na elementarnim i nunim stvarima bez ikakva ukraavanja i rasipanja.
Tako su postupali zbog toga to im skromnost halal imetak i kratka nada nisu omoguavali drugaije. Rekao je Enes: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je povukao crtu, i rekao: Ovo je ovjek. Pored te crte povue jo jednu crtu pa ree: Ovo je njegov smrtni as. Malo podalje povue jo jednu crtu i ree: Ovo je ovjekova nada. Rekao je: Stii e ga ono to mu je blie.88 Neki ovjek iz prve generacije muslimana proe pored jednog to je pravio lijepu kuu, pa mu ree: Zida kuu kao da e u njoj vjeno ivjeti A kad malo bolje razmisli u njoj e kratko boraviti. Hladovina stabla eraka je dovoljna onome Koga jednog dana eka odlazak! Neki pripadnici prvih generacija kudili su siromane koji prave kue. Govorili su: to potroi za gradnju te kue, nee ti moi biti da stanuje u njoj. Jedan je pokudio prijatelja jer je potroio na gradnju kue sedamsto dinara. Rekao je: Da si stanovao u najmu, bilo bi ti dovoljna desetina potroenog novca! Prve generacije ovog ummeta, nisu bile pohlepne za dunjalukom i nisu gajile nadu u dug ivot!

88

Buhari, 11/235.

77

Bezvrijednost i odbijanje dunjaluka.

Postupali su po rijeima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Dunjaluk u odnosu na ahiret je isto kao kada neko od vas zamoi prst u more i izvadi ga; nek pogleda s ime mu se vratio!?89 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada bi dunjaluk, kod Allaha vrijedio i koliko jedno krilce od muice, ne bi dozvolio nevjerniku da proguta jednog gutljaja vode s njega!90 Malik ibn Dinar je rekao: Dobro se uvajte sihirbaza koji oparava srca uenih, i odvraa ih od Allaha; taj sihr je dunjaluk! On je gori od sihra Haruta i Maruta, jer je njihov sihr razdvajao ovjeka od njegove ene, dok ovaj sihr razdvaja ovjeka od njegova Gospodara! Hasan el-Basri je rekao: Susreli smo se s ljudima koji su na dunjaluk gledali kao na povjerenu im stvar koju su morali vratiti svome vlasniku, i na koju nisu polagali nikakva prava; zbog toga su i ovaj svijet napustili lahki s malo imetka pri sebi!

89 90

Muslim, 18/93; Tirmizi, 9/199; Ibn Made, 4108. Tirmizi, 9/198; Hakim je rekao: Lanac prenosilaca je vjerodostojan. Buhari i Muslim nisu ga uvrstili u svoje zbirke. Zehebi je rekao: Meutim, Zekerijjaha su uenjaci proglasili slabim. Albani kae: Istina je da je hadis vjerodostojan jer ga pojaavaju druge predaje. Pogledaj: Es-Sahiha, br. 943.

79

Abdullah ibn Mubarek je rekao: Dunjaluk je zatvor za vjernika, a zatvorenik je u najveoj potrebi za strpljenjem i skrivanjem srdbe. Vjernik nema na dunjaluku stalnog mjesta boravka. Njegovo mjesto boravka je sutra na ahiretu!91 Neki su znali rei: Ako eli biti u Allahovoj blizini, stavi izmeu tebe i tvojih strasti pregradu od eljeza!

91

Vjerovatno ima za cilj to da vjernik ne eli dunjaluk i nikada ga nema za cilj. Shodno rijeima Uzvienog Allaha: Taj drugi svijet emo dati onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ine, a oni koji se Allaha boje eka sretan kraj. - El-Kasas, 83. Uzvieni Allah je taj koji uzdie roba Svoga na dunjaluku i na ahiretu, i on je taj koji ima pravo da uiva u svim poastima dunjaluka i ahireta!

80

Nisu pretjerivali u halalu kada ga dobiju.

Halal je rijedak u svakom vremenu u skladu s ljudima koji ga trae. Briga o zaradi halal dirhema im je bila prea od svega, zbog toga to su oni bili prava ahiretska djeca s jekinom i vrstim ubjeenjem, a ahiretska iskrena i ista djela ne mogu doi preko ruku onih koji se hrane haramom i sumnjivim imetkom. Ko se hrani haramom ini harame, a ko se hrani sumnjivim stvarima deavaju mu se sumnjiva djela. Stvar see dotle da ovjek koji se hrani haramom sve i da hoe ne moe biti pravi rob Allahov. Zbog svega navedenog, Uzvieni Allah je izjednaio poslanike i ostale vjernike kada je u pitanju jelo halal hrane. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Allah je dobar, i ne prima osim ono to je dobro. Allah je naredio vjernicima ono to je naredio i poslanicima. Rekao je:

Dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela inite!92

O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ako se samo Njemu klanjate!93

92 93

El-Muminun, 51. El-Bekara, 172.

81

Potom spomenu ovjeka koji nakon dugog putovanja, sav upav i pranjav, isprui svoje ruke prema nebesima, izgovarajui: Ja rabbi, ja rabbi a hrana mu je haram, pie mu je haram, odjea mu je haram, i uhranjen je haramom; kako da mu se na dovu odazove!?94 Hranjenje halal imetkom je najbolji pomaga u injenju dobrih djela, i ono je takoer uslov za primanje neije dove. Junus ibn Ubejd je rekao: Danas je najtee nai halal dirhem; ako bi ga nali, samo bi njime lijeili nae bolesne!

94

Muslim, 7/100; Tirmizi, 11/110.

82

Dobra djela koja su inili smatrali su malim i nitavnim, pa makar bili na ibadetu svih ljudi i dina.
Smatrali su da nijedan djeli Allahovog prava, kojeg polae kod njih, nisu ispunili niti oduili! Neki bi znali rei: Allahovo pravo, je vee od toga da ga stvorenja mogu ispuniti. Allahove blagodati su brojnije od toga da ih mogu pobrojati. Meutim, kaju se jutrom i veerom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je znao klanjati nou sve dok mu noge ne bi otekle, pa mu bi reeno: Zato to radi, kada zna da su ti svi prijanji, i svi budui grijesi, oproteni? Odgovorio bi: Zar da ne budem Allahu zahvalan rob!?95 Sabit el-Bennani je znao rei: Gospodaru moj, ako ikome dozvoli da klanja namaz u kaburu onda neka to budem ja! Uoe neki ljudi kod Dunejda pred njegovu smrt, i zatekoe ga na namazu. Bi mu reeno: Zar sada klanja namaz? Ree: Pa sada mi se zatvaraju stranice djela! Prve generacije muslimana su jedva ekale da se smrkne kako bi se osamili sa svojim Gospodarem, a nisu bili raspoloeni zbog dana kad bi nastupio zbog bojazni od ljudi da ih ne ometu od ibadeta. Dosegli su vrhunac to se ibadeta tie, toliko da ako bi se reklo nekome od njih: Sudnji dan nastupa sutra, ne bi znali koje dobro djelo da dodaju sebi!?
95

Buhari, 3/14; Muslim, 17/162; Tirmizi, 2/204; Nesai, 3/219.

83

Muhammed ibn Ebu Umejre, a bio je jedan od ashaba je rekao: Da ovjek, od trenutka kada je roen pa sve do trenutka svoje smrti, bude na seddi i pokornosti Allahu, smatrao bi da je to malo, volio bi da je bilo vie kada ugleda sve te nagrade i sevabe koji ga ekaju na ahiretu!96

96

Ahmed, Musned Ez-Zevaid, 4/185; Ibn Mubarek, Ez-Zuhd, str. 12. Albani kae: Lanac prenosilaca je dobar... Pogledaj: Es-Silsile es-sahiha, 447.

84

Bojazan od loih i kvarnih rijei ili pria, usko vezane za znanje i dobra djela, kao i onda kada je u pitanju upuivanje ummeta dobru dunjaluka i ahireta.
Nisu se voljeli isticati ni u jednom pitanju u vezi s dunjalukom, a isto tako nisu voljeli baviti se izdavanjem fetvi, jer je muftija taj koji se postavlja izmeu Allaha i Njegovih robova! Uzvieni Allah kae:

I ne govorite neistine jezicima svojim: Ovo je doputeno, a ovo je zabranjeno - da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine nee uspjeti.97 Abdu-r-Rahman ibn Ebu Lejla kae: Zatekao sam sto dvadeset ashaba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nijedan od njih se nije laao navoenja hadisa a da nije poelio da ga njegov brat zamijeni u spominjanju hadisa, niti su se laali izdavanja fetvi/ pravnih rjeenja, a da nije poelio da ga njegov brat zamijeni u izdavanju fetvi! El-Fudajl ibn Ijad je rekao: Lake mi je i drae dijeliti ljudima zlatne dinare negoli da im dijelim hadise! Ljudi zatraie od Sufjana ibn Ujejne da im sjedne predavati im hadise, to on glatko odbi i ree:
97

En-Nahl: 116.

85

Niti sam ja kvaliciran da prenosim hadise, niti ste vi kvalicirani da ih sluate! Primjer moj i va je kao u izreci: Obrukae se pa se dogovorie! Ebu Muslim el-Havelani je rekao: Svijet ivi od znanja velikog broja ljudi, dok sami oni propadoe zbog line umiljenosti i licemjernog pokazivanja sebe svijetu! Ebu Hazim je rekao: Ulema naega vremena se zadovolji priom, a zapostavie rad i djela, dok je ulema ranije samo radila, a gotovo da nikada nije priala! Potom uslijedie generacije koje radie, a i priae, a potom nastupie generacije koje samo priae a nita ne radie. Doi e vrijeme kada ulema nee nita raditi, a niti e ta priati! Abdu-r-Rahman el-Sulemi je rekao: Zatekli smo ljude koji su Kuran uili deset po deset ajeta. Ne bi prelazili na novih deset ajeta sve dok prvih deset ajeta ne bi u praksu sproveli! aabiju bi jednom reeno: Daj nam fetvu, o alime pa ree: Nemojte me nazivati alimom! Alim je osoba iji se zglobovi rastakaju zbog straha od Allaha! Sufjan es-Sevri je rekao: Koga rasplae njegovo znanje ta osoba je alim! Uzvieni Allah kae:

Oni kojima je, jo prije objavljivanja njegova, dato znanje, padaju licem na tle kad im se on ita.98

98

El-Isra: 107-109.

86

Kada bi im se ajeti Milostivog itali, oni bi licem na tle padali i plakali!99 Dobro se pogledaj moj brate, i razmisli da li si dao prava svom znanju i svojim djelima kao to su to pravo oduivali oni prije tebe ili ne eli ii njihovim stopama? Trai oprosta od Allaha jutrom i veerom!

99

Merjem: 58.

87

Raspitivali su se o stanju svojih drugova i prijatelja.

To su radili kako bi ih pomogli u hrani ili odjei ili novcu ili vraanju dugova ili podnoenju briga. Ova osobina je unikatna u naem vaktu. Ljudi se danas ponaaju suprotno navedenom svojstvu. Danas e prijatelj odgovoriti prijatelju na pitanje: Kako si rijeima: Dobro krijui u sebi muku svoju zbog toga to zna da je ono kako si poteklo iz prazna srca, i da je ono kako si postala samo jedna uobiajena rije koja ne daje ikakva ploda, to svi moemo primijetiti. Puno je ljudi koji kau svom poznaniku kako si, a i ne eka odgovora na svoje pitanje; niti pitalac eka odgovora, a niti se upitani mnogo trudi da d odgovor na postavljeno pitanje!? Neki su znali rei: Ako neko od vas nije vrsto odluio da pomogne svome bratu ili da mu podnese brige ili da mu proui dovu neka mu ne govori: Kako si?. To e se tada smatrati licemjerstvom! Pripadnici prvih generacija bi se meusobno raspitivali za stanje kako bi podsjetili nemarnog na to da treba biti zahvalan Allahu to je bio veliki hajr kako za njih tako i za njega. Ebu Bekru es-Siddiku bi reeno: Kako si osvanuo? Ree: Osvanuo sam kao ponizni rob velianstvenog Gospodara; osvanuo sam pod njegovim naredbama! Imamu aji bi reeno: Kako si osvanuo? Ree: Osvanuo sam jedui nafaku koju mi je Gospodar dao, a nisam mu zahvalan na njoj! Maliku ibn Dinaru bi reeno: Kako si osvanuo? Ree: Osvanuo sam u godinama koje kraaju, s grijesima koji se mnoe! 89

Budna pozornost i pripravnost kada je borba protivu Iblisa bila u pitanju, uz maksimalni napor i trud na otkrivanju njegovih spletki i zamki.
Uzvieni Allah kae:

ejtan je, uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristae svoje da budu stanovnici vatre!100 Ovu vrstu ahlaka su mnogi ljudi smetnuli sa uma. Isto kao to Iblis nikako nas ne smee sa uma, isto tako ne smijemo ni mi njega smetnuti sa uma! Iblis je neprestano u zasjedi, i jedva eka da ovjek uini neto s ime e zasluiti Allahovu srdbu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Iblis je postavio svoje prijestolje na moru, odakle alje svoje vojske i izvidnice. Najboljeg ina kod njega je onaj koji je najgori po ljude!101 El-Fudajl ibn Ijad je rekao: Kada Iblis iznudi od ovjeka jednu od sljedee tri stvari, kae: Od njega ne traim nita vie: samoumiljenost, da svoja djela smatra velikim i da zaboravi na svoje grijehe. Vehb ibn Munebbeh je rekao: Nemoj sluajno da vam se desi to da ste neprijatelji ejtanovi u javnosti, a da ste mu pokorni kad ste sami. Onaj ko omrkne s grijehom, njegov ejtan je te noi jako veseo.
100 101

Fatir: 6. Muslim, br. 2813; Begavi, erhu-s-sunne, 14/410.

91

Dobro se pripazi i uvaj moj brate, i nemoj da ti se desi da umisli da te je ejtan napustio zbog toga to si se ibadeta latio, ve dobro razmotri svoje stanje, i dobro se preispitaj, vidjet e da Iblis na tebi ve neto radi; trai oprosta od svoga Gospodara. Od Hasana se biljei sljedee: Kada te ejtan vidi da si ustrajan u ibadetu i pokornosti Allahu stalno e te kontrolirati i traiti, pa ako primijeti da si vrst u ibadetu pada u oaj po pitanju tebe i naputa te, a ako te primijeti da nisi vrst i ustrajan u ibadetu, poeljet e te zavesti!

92

Smatrali su da nisu odali ni dio zahvalnosti Uzvienom Allahu jer su shvatali da je svaka zahvalnost jo jedna Allahova blagodat ukazana njima. Njegove blagodati su stalne, a niko nije zahvalio dovoljno.
Bekr ibn Abdullah el-Muzeni je rekao: Niko nee izgovoriti hvala Allahu, a da nije obavezan opet se zahvaliti Allahu zbog toga! Vehb ibn Munebbih je rekao: Ako je tvoje zahvaljivanje Allahu samo jedan od Njegovih blagodati i darova prema tebi, onda prava zahvalnost zapravo i ne postoji. Zahvalnost e se ogledati u tome da prizna da je Allah blagodaran prema tebi, i da Ga sve hvale ne mogu nahvaliti! Sehl el-Tusturijj je rekao: Allahu e se zahvaliti tako to nee grijeiti prema Njemu sluei se Njegovim blagodatima prema tebi, jer su i tvoji udovi Njegove blagodati prema tebi, tako da se ne smije sluiti njima u nepokornosti i grijehu prema Njemu! Mudahid i Mekhul su komentirali Allahove rijei:

Zatim ete toga dana za sladak ivot biti pitani sigurno!102 rijeima: U pitanju je hladno pie koje ste pili, hladovina kua u kojima ste boravili, sitost vaega stomaka, sklad i ljepota vaeg stvaranja i uitak sna kojeg ste imali!
102

Et-Tekasur: 8.

93

Kada bi pored Sufjana es-Sevrija proao policajac pao bi Allahu na seddu i rekao: Hvala Allahu to me nije uinio ni policajcem ni poreznikom! Potom bi se obratio uenicima: Pored vas prolaze ljudi u iskuenju koji e biti zbog toga od Allaha nagraeni, a vi traite da vas Allah sauva tog iskuenja. Meutim, prolaze pored vas ovi nasilnici iskuani grijehom, a vi ne molite Allaha da vas sauva. Hasan el-Basri je komentirao rijei Uzvienog Allaha:

ovjek je, zaista, prema Gospodaru svome nezahvalan!103 rijeima: Nesree i zlo pamti, a blagodati i dobro zaboravlja! Avn ibn Abdullah je tumaio Allahove rijei:

Oni priznaju da je u pitanju blagodat od Allaha, pa je poslije poriu!104 sljedeim rijeima: Ljudi vide da su blagodati od Allaha, ali ih pripisuju Njegovim stvorenjima, zaboravljajui na Allaha i govorei: Da ne bi tog i tog ne bi nam stiglo to i to!?

103 104

El-Adijat: 6. En--Nahl: 83.

94

Budnost i pozornost kada je u pitanju bio bogobojaznost, nikada za sebe nisu tvrdili da su bogobojazni.
Uzvieni Allah kae:

Ne hvaliite bezgrjenou svojom, On dobro zna onoga koji se grijeha kloni.105 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Bogobojaznost je ovdje. Pokazao je rukom na prsa!106 Omer ibn Abdu-l-Aziz je rekao: Niko nee dosegnuti stepen bogobojaznosti sve dok ne odstrani od sebe rijei ili djela zbog kojih bi se sramio na dunjaluku ili ahiretu. Neki ovjek zapita Omera ibn Abdu-l-Aziza: Kada e ovjek biti na vrhuncu bogobojaznosti? Odgovori: Kada sve ono to mu je u prsima stavi na jedan pladanj, pa s time ode u ariju i proeta me svijet, ne zastidjevi se ni od ega to je na tom pladnju! Omer ibn Abdu-l-Aziz je esto znao rei: Znak bogobojazne osobe, je taj da se ustee od govora kao to se hadija ustee od grijeha za vrijeme izvrenja obreda hadda. Bogobojazna osoba mora poznavati propise, jer ako nije uena i ne poznaje propise ispast e iz bogobojaznosti odakle se i ne nada! Ebu ed-Derda je rekao: Da se ovjek boji Allaha po pitanju jedne prake, to je vrhunac bogobojaznosti!
105 106

En-Nedm: 32. Muslim, 16/120, 121; Tirmizi, 8/115; Ahmed, 2/277.

95

Ebu Hurejre je bio upitan o bogobojaznosti, pa je rekao: To je trnovit put; onaj ko hodi njime bit e u potrebi za velikim strpljenjem! Sufjan es-Sevri je rekao: Susreli smo se s ljudima koji su voljeli da im neko kae: Boj se Allaha!, a danas ljudima nije drago. Neki ovjek ree El-Fudajlu ibn Ijadu: Koje mjesto bi mi preporuio da u njemu ivim? Ree: Nema krvne veze izmeu tebe i nekog mjesta! Najbolje mjesto za ivljenje je ono koje te najvie vodi bogobojaznosti. Provjeri sebe, brate moj, i to da li se boji Allaha kao to su Ga se bojali oni, ili si daleko od njih? Trai oprosta od Allaha i neka Mu je jedino hvala, Gospodaru svih svjetova.

96

Pokrivanje mahana muslimana, i strog samoobraun u ostavljanju zabranjenog.

Nije im bilo drago da se iija mahana uje. Sebe su kontrolirali u prii, postupcima, hrani i piu. Svoje tijelo su uvali od zapadanja u ono to je Allah zabranio, a pogotovo jezik, stomak, svoj polni organ i oko! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: uvaj se harama bit e najbogobojazniji; budi zadovoljan s onim to ti je Allah dao bit e najbogatiji. ini dobroinstvo prema svome komiji bit e vjernik. eli ljudima ono to eli samome sebi bit e musliman. Nemoj se mnogo smijati, jer prekomjerni smijeh umrtvljava srce!107 Junus ibn Ubejd je rekao: Sutina bogobojaznosti lei u poteenosti od sumnjivih stvari, i svoenju rauna sebi sa svakim uinjenim korakom. Onaj ko nije takav, nije bogobojazan! Neki su znali rei: Nemoj se libiti bogobojaznosti u sitnicama, jer je takvo postupanje samo jedna merdevina koja nas vodi libljenju od bogobojaznosti u krupnim stvarima. Ed-Dahhak je rekao: Susreli smo se sa ljudima koji su studirali bogobojaznost, pa su ak i putovali radi toga po tri i vie mjeseca. Danas susreemo ljude koji ne tragaju za bogobojaznou, niti rade po njoj ako budu opomenuti na nju!?

107 Tirmizi, 9/183; Ahmed, 2/310; Ibn Made, br. 4217. Albani ovu predaju ocjenjuje kao dobru.

97

Prijanje generacije muslimana, ako bi nekome od njih negdje ispao dinar iz depa, povratio bi se za njega da ga potrai, ali, kada bi ga naao ne bi ga uzeo jer se bojao da taj dinar nije tui dinar, a da je njegov dinar ve neko uzeo!?

98

Ljupkost, smirenost, i potovanje sa vrlo malo prie zbog toga to su bili istog uma, ali i sa mnogo iskustva kada su ljudi njihova vakta bili u pitanju.
Alija je rekao: ovjek raste do dvadeset i druge godine, a razum mu sazrijeva do dvadeset i osme godine. Sve nakon toga je iskustvo. Katade je rekao: Tri su vrste ljudi: ovjek, pola ovjeka i neovjek. ovjek je ona osoba koja ima razum i miljenje od koristi. Pola ovjeka je onaj koji se konsultuje s pametnim ljudima i radi onako kao mu oni kau, dok je neovjek onaj koji niti ima razuma, niti ima zdrava miljenja, niti se konsultuje i sa kim. Sufjan ibn Ujejne je rekao: ivotinja je u potrebi za povikom, ena je u potrebi za muem, dok je ovjek u potrebi za konsultacijom s uenim ljudima. Vehb ibn Munebbih je rekao: Ko govori da je pametan, a nije mu sva briga ahiret, ta osoba je laov! Dobro upamti sve ovo brate moj, i slijedi stope prvih generacija odmorit e se. Hvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova!

99

Puno su utjeli, a govorili su mudro, kako bi olakali uenicima.

Neki su znali rei: Mudrost se raa i proizlazi iz pokajanja zbog grijeha, pripreme za smrt, praznoe stomaka i druenjem s pobonim ljudima na dunjaluku. Govorili su: Strogo se dri mudrosti, jer je mudrost ta koja siromane ljude ini kraljevima! Imam aja je rekao: Najmanjeg rahatluka na ovome svijetu imaju zavidni ljudi. Ebu Muavija el-Esved je rekao: Ko od Allaha trai veliko dobro, nemoj da spava ni nou ni danju! Takoer je rekao: Ko bude traio dobro u prokletniku, neka se ljuti samo na sebe kada ga ponizi. Imam aja kae: Ko ti prenosi tue rijei prenosit e i tvoje rijei drugima; ko nosi tebi nosit e i od tebe! Ko govori lijepo o tebi onda kada mu potrebama udovolji, govorit e runo o tebi onda kada ga naljuti. Ebu Umame kae: Od koga nisi vidio dobra za ivota, ne plai za njim kada umre. Abdullah ibn Mesud kae: Poniznost uzdie, oholost poniava. Ko trai vlast, ona bjei od njega, a ko bjei od nje, ona ide za njim. El-Fudajl ibn Ijad kae: Ko mnogo kori, malo drugova ima. Jahja ibn Muaz kae: Ko je blag bit e prvi meu drugovima svojim, a ko je ljutit utopio se u more propasti.

101

Zapamti sve ovo brate moj, i dobro oisti nutrinu svoju od ljubavi prema dunjaluku i njegovim ehevatima. esto spominji svoga Gospodara, jer kada oisti nutrinu svoju Allah e dati da iz tebe provre mudrost, pa moe postati i mudracem svoga vakta!

102

Mnogo posta, a malo prie, to je osobenost uenjaka-radnika.

Muhammed el-Rahibi je rekao: Ko u svoj stomak unese viak hrane, preko jezika e mu izlaziti viak prie. Ibrahim el-Nehai je rekao: Ko malo bolje promisli primijetit e da su najcjenjenije i najpotovanije osobe jednog sijela one koje najvie ute; utnja je ukras za uenog, a pokriva za neukog! Maaruf el-Kerhi je rekao: Bespotreban govor znak je gubljenja Allahove podrke. Ebu Bekr es-Siddik je nekoliko godina drao kameni u ustima. Radio je to da se navikne na malo govora. Kameni bi vadio samo zbog jela ili namaza, a sve to je inio iz straha i bojazni da se ne bi upustio u priu o onome to ga se ne tie. Kada mu je dola smrt, uhvatio se za jezik i rekao: Ovo e me odvesti u propast. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Od ljepote islama nekog ovjeka je da se proe onoga to ga se ne tie.108 ukaj ibn Mati el-Asbehi je rekao: Ko mnogo govori, mnogo i grijei.

108 Ibn Made, br. 3976; Tirmizi, 9/196. Albani ga ocjenjuje kao vjerodostojan.

103

Nisu dozvoljavali ogovaranje ljudi u njihovom prisustvu, kako njihova sijela ne bi postajala sijelima grijeha.
Moda nee morati davati nijedno svoje dobro djelo zbog ogovaranja na Sudnjem danu. Neki od njih su radili zasebna dobra djela kako bi imali ta dati, onima kojima su u hakk uli po pitanju imetka ili asti, na Sudnjemu danu. Uzvieni Allah kae:

I nemojte ogovarati jedni druge; zar je nekome od vas drago da jede meso svoga umrlog brata, a to vam je mrsko!109 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Znate li to je gibet? Rekoe: Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju! Ree: Da spominje svoga brata po onome to mu nije drago! Bi reeno: Allahov Poslanie, a ako pri mom bratu bude ono o emu govorim? Ree: Ako ima pri njemu ono o emu govori onda si ga ogibetio, a ako pri njemu ne bude imalo ono o emu govori onda si ga potvorio.110 Sufjan es-Sevri je rekao: Svoga brata spominji u odsustvu samo onako kako voli da i on tebe spominje u odsustvu.
El-Hudurat: 12. Ebu Davud, br. 4853; Tirmizi, 8/120. Slian hadis biljei i imam Muslim, 16/142, kao i imam Darimi 2/299.
110 109

105

Malik ibn Dinar kae: Dosta je nekome grijeha to to nije dobar ovjek, a kamoli kada se na sijelima i posjedcima upusti u gibet i ogovaranje dobrih ljudi. Muhammed ibn Sirin je rekao: Od zabranjenog govora koji spada u gibet su i rijei pojedinaca: Ta i ta osoba je uenija od te i te osobe, zbog toga to te rijei nisu drage osobi koja je manje uenija, a znamo da je denicija gibeta sljedea: Da neko spominje svoga brata po onome to njemu nije drago! Uvijek imaj na umu ove stvari, brate moj, i provjeri jesi li spaen od zapadanja u ovo blato kako bi se mogao na tome Allahu zahvaliti, ili si ve upao u njega pa da oprosta sebi od Allaha potrai!

106

Nisu imali vesvese i ejtanska doaptavanja, prilikom uzimanju abdesta ili prilikom obavljanju namaza, a niti pri ostalim ibadetima.
Bili su na vrhuncu bogobojaznosti, ali i pored toga ejtanskoj vesvesi nije bilo mjesta u njihovim duama. Vesvesa je od ejtana, i plod je tame neijeg srca. Srce je tamno zbog tmine loih djela, dok je razlog tame loih djela jelo haram imetka i imanje sumnji i raznih vrsta ubuhata u sebi. Ko se postara da se hrani halal imetkom ejtan nikako nije u mogunosti takvoj osobi prii. Pojedinci se hrane imetkom zulumara i reketaa, i nadaju se prisutnosti Allahovoj i skruenosti u svojim ibadetima ali svega toga nema! Primijetit e da neko od njih nailazi na potekoe i zamor, a neki malo i poskoe u vazduh, prilikom donoenja nijjeta za namaz, pa e uti rijei: Allahu ek-ekek ber-ber-ber... za ta je velik broj uenjaka rekao da takve rijei ine namaz nitavnim, i da to nije propisani zikr! Ako nekome od njih kae uzmi abdest onako kako ga je uzimao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, moda nee pristati na to, i smatrat e neispravnim takvo postupanje!? Molimo Allaha da nas sauva ovakve otvorene zablude i potvore. U pitanju su samo ejtanske vesvese, dok je islam ist od svega toga, a takoer i iman! Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!

107

uvali su povjerene im tajne i ne bi prenosili drugima ono to bi eventualno uli u vezi s njima.
Govorili su: Srca slobodnih ljudi su mezarja tajni. Nemimet je prenoenje tuih rijei radi nastajanja fesada i zla nebitno da li ima tetu od toga onaj kome se prenose te rijei ili onaj od koga se prenose rijei ili moda pak trea strana! Neki smatraju da je nemimet otkrivanje onoga to je nekom mrsko da se otkrije. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Nee ui u dennet osoba koja se bavi prenoenjem tuih rijei.111 Reeno je da ajet:

I ena njegova koja spletkari.112 znai da se bavila nemimetom i prenoenjem tuih rijei. Jahja ibn Ebu Kesir je rekao: Osoba koja se bavi nemimetom je gora od osobe koja se bavi sihrom, mada to ljudi ne osjeaju. Osoba koja prenosi tue rijei, u jednom trenutku napravi ono to sihirbaz nije u stanju uiniti za mjesec dana. Nemimet prouzrokuje prolijevanje krvi, unitavanje imetka, nastanak velikih tni i smutnji, ljude izgoni iz njihovih zemalja itd.
111 Buhari, 10/472; Muslim; 2/113; Tirmizi, 8/182; Ebu Davud, 13/219. 112 El-Mesed: 4.

109

Halid ibn Safvan je rekao: Neka vam je omraen nemmam pa makar i istinu zborio! Nemimet je prenoenje, a prihvatanje nemimeta je dozvola, tako da je prihvatanje nemimeta gore od njega! Dobro upamti ovo, brate moj, i uvaj se strogo od odavanja tajni svoje brae ili pak prenoenja njihova govora. Hvala pripada samo Allahu, Gospodaru svih svjetova.

110

Bavili su se svojim mahanama a nikako tuim; tue mahane su pokuavali maksimalno skrivati.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Hoete li da vas obavijestim o najgorim ljudima meu vama? Ree: Oni koji hode s nemimetom, koji razdvajaju prijatelje i koji potene ljude u muku zamotavaju.113 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko skrije mahanu brata muslimana, Allah e skriti njegove mahane na dunjaluku i ahiretu.114 Neki su znali rei: Neki dobro znaju svoje mahane ali i pored njih vole sebe, dok svoga brata muslimana prezire samo zbog sumnji koje prema njemu ima; pa gdje li je razum ljudima!? Biljei se da je Isa Merjemin sin, alejhi selam, rekao: Nemojte gledati u grijehe ljudi kao da ste vi Gospodari. Gledajte u vae mahane zato to ste vi robovi. Ljudi se dijele na dvije skupine: na iskuane i poteene. Smilujte se onima koji su na kunju stavljeni, a Allahu zahvaljujte na zdravlju i potedi. Voa vjernika, Omer ibn el-Hattab, je rekao: Neka se Allah smiluje onome ko meni pokloni moje mahane! aabi je rekao: Ko bude istraivao mahane svojim prijateljima, ostat e bez prijatelja.

Ahmed, 4/227, 6/459; Bejheki, uabu-l-iman. Rekao je Hejsemi: U lancu prenosilaca nalazi se ehr ibn Haveb, mnogi su rekli da je pouzdan, a ostali prenosioci su, prema jednom lancu prenosilaca, zastupljeni u Sahihu. - Medmea-z-zevaid, 8/93. 114 Muslim, 17/21; Ebu Davud, 13/229.

113

111

uvaj svoj jezik, brate moj, jer ko zadire u nutrine ljudi ljudi e prodrijeti u njegovu nutrinu. Nikad ne zaboravi sebe onda kada vidi neki grijeh ili mahanu kod svoga brata muslimana. Obaveza ti je da se tada podsjeti na svoje grijehe i mahane, zato to je zemlja od koje smo stvoreni jedna. Sve to je mogao uiniti on moe uiniti i ti.

112

Blagodarnost, dareljivost, dijeljenje imetka i pomaganje brae bilo da su na putu ili kod kue, ime se dolazi do potpomaganja u vjeri koji je jedan od traenih i eljenih ciljeva.
Abdullah ibn Omer bi uslovio onoga koji eli s njime poi negdje na put time da je Abdullah taj koji e snositi trokove puta. Abdullah ibn Mesud je bio upitan: Ko je pametan ovjek? Rekao je: Onaj koji svoj imetak dri tamo gdje ga ne mogu pojesti crvi, a niti ga mogu pronai lopovi, na nebu. Abdullah ibn Daafer je bio pozvan na jedno svadbeno veselje, ali nije mogao prisustvovati iz opravdanih razloga. Gazdi svadbenog veselja je poslao pet stotina dinara, i izvinuo mu se zamolivi ga da mu halali zbog toga to nije mogao doi! Sad ibn Ubade je govorio: Allahu moj, daruj mi imetak da ga dijelim, jer ima djela koja se ne mogu raditi bez imetka. Rekao je u stihovima: Ponekad eli uraditi djela. Ali ne mogu jer nemam imetka. Ne mogu dozvoliti da budem krt. A imetka nemam da uradim to elim. Naui se ovome brate moj, i strogo se uvaj toga da ispoljava svojom vanjtinom dobro, a da kontrira ahlaku onih koji su bili poznati po blagodarnosti, dareljivosti, dijeljenju imetka i pomaganju. Dijelili su silni imetak, a sebe nisu smatrali boljim od ostalih. 113

Znali bi da svoje odijelo podijele na dvoje kako bi svome bratu dali jednu polovinu. Kada bi im doao ovjek da im neto potrai, rekli bi: Merhaba i neka je dobrodoao onaj koji e da nam dabe ponese opskrbu na ahiret, i koji e da nam olaka u onome to nas odbija i zauzima od ibadeta i robovanja naem Gospodaru Uzvienom. Kada bi njihovom bratu umro sluga odmah bi mu poslali drugog umjesto njega, to bi on puna srca i utke primio, ali i pored toga ne bi smatrali sebe boljim od ostalih. Kada bi uli da neki njihov brat ima dugova vratili bi mu sve dugove a da se ne konsultiraju sa njime u vezi s tim, a kada bi dunik uo za to utnjom bi sve popratio, kao da ga je on sam vratio, jer je znao da su to uradili drage due.

114

Voljeli su da naprave prigodno iznenaenje svojoj brai, i voljeli su da se s njima sretnu radosna lica, i da jedni drugima sreu i veselje unesu u srce.
Muslimanska braa su im bila prea od samih sebe. Nisu se zadravali samo na tome da oni to i zasluuju, ve bi govorili: Ako na brat nije u stanju uiniti dobro djelo, mi smo onda u stanju to uiniti! Muhammed ibn el-Hanijje je rekao: Osoba koja radi dobra djela ne posre, ali i ako posrne, ne polomi se. El-Fudajl ibn Ijad je rekao: Ne smatram zajam dobrim djelom, zbog toga to se zajam vraa onome ko ga je dao. Dobro djelo je halaliti ljudima ono to trae od tebe na dunjaluku i ahiretu. Neki bi znali rei: Nestalo je dobrih djela, a ostala je samo trgovina; ovjek svome bratu daje neto samo zbog toga da on njemu kasnije d to isto!? Abdullah ibn Abbas kae: Dobro djelo nee biti potpuno ako se ne ispune sljedei uslovi: da bude brzo uinjeno, da bude sitno u oima onoga koji ga je uinio i da bude skriveno od ljudi! Daafer ibn Muhammed je rekao: Lo li je brat onaj iji novanik, u njegovoj odsutnosti, ne smije otvoriti njegov brat i da uzme onoliko koliko mu je potrebno bez njegova izuna. Neki ne bi postupali tako ne zbog toga to su smatrali svoga brata cicijom i sebinjakom, ve to su znali da sami oni ne bi mogli takvo to podnijeti!

115

Ibrahim ibn Edhem je rekao: Susreli smo se sa ljudima koji su smatrali da njihov brat polae ista prava na njihovu imovinu koliko i oni, izuzev onda ako su bili u veoj potrebi za tim imetkom od njega. Neki ovjek ree Evs ibn Haridi: Doao sam ti zbog jedne sitne stvari. Evs ree: Onda za tu sitnu stvar idi i trai sitnog ovjeka. Dobro upamti ove stvari brate moj, i dobro preispitaj sebe, da li hodi stopama plemenitih selefa u onome to ita i uje ili njihov put ne slijedi! Nemoj da ti se desi da umisli da si jedan od dobrih, a nisi jedan od njih!!!

116

Doekivanje gosta uz lini hizmet i sluenje izuzev u eriatski opravdanim situacijama, gdje i nakon toga ne bi smatrali da su se prema gostu oduili onako kako je trebalo hranom i hizmetom, zbog toga to je sami gost imao toliko povjerenja i lijepog miljenja prema njima da je odluio da odsjedne kod njih.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka dobro poasti svoga gosta!115 Ebu urejh kae: Oima svojim sam gledao, i uima svojim sam sluao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka poasti svoga gosta daizom! Rekoe: ta je to daiza? Ree: Dan i no, a goenje traje tri dana. Sve preko toga je sadaka.116 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Goenje traje tri dana, dok je daiza gosta dan i no. Sve to se utroi na gosta preko toga je sadaka, a gostu nije dozvoljeno da preko toga ostaje kako ne bi u grijeh poveo domaina. Rekoe: Allahov Poslanie, kako e ga u grijeh odvesti?

115 Buhari, 10/532; Muslim, 2/18; Ebu Davud, br. 5132;Ibn Made, br. 3971. 116 Buhari, 10/531; Muslim, 12/31; Ebu Davud, br. 3730; Tirmizi, 8/145; Malik, 2/929.

117

Ree: Gost e ostati kod njega, a gazda nee biti u stanju tj. nee imati s ime da ga hrani.117 Enes ibn Malik je rekao: Zekat na kuu je da se u njoj napravi musarska soba.

Muslim, 12/31. Rekao je Nevevi: Ulema kae da hadis znai da gosta treba posebno poastiti i prema njemu blagodaran biti prvi dan i no. Drugi i trei dan treba iznijeti ta ima, to uobiajeno jede njegova porodica. Poslije tri dana ugoavanje je dobro djelo, sadaka, koju moe uraditi a i ne mora.

117

118

Ne bi se odazivali na poziv onima ija je hrana steena haram imetkom, ili ako su na izvjesno slavlje pozvani samo bogatai bez siromaha ili ako na izvjesnom slavlju ima grijeha. Nisu bili pohlepni za tuim haram imetkom.
Ebu Mesud el-Bedri se nije odazivao na veselje izuzev ako je znao da na njemu nee biti onoga to je Allah zabranio. Ebu Ejjub el-Ensari kada bi bio pozvan na svadbeno veselje, pa u kui vidi zavjese na zidovima, napustio bi to slavlje, rekavi: Kue ne zastiru tako osim carevi i silnici, a kod takvih mi ne jedemo hranu. Neki su govorili: Nestao je sunnet svadbenog veselja: ranije bi se napunile posude hranom i s njima bi se dolo u damiju pa bi jeo ko bi bio prisutan, bogat i siromaan, ugledni i manje ugledni... A ako bi domain svadbe pozvao samo bogatae na veeru ne bi mu se ljudi odazvali, i rekli bi: To je najgora hrana.

119

Sve to bi prelazilo njihove potrebe su dijelili kao sadaku, bilo nou ili danju, bilo tajno ili javno.
Ako ne bi nali kod sebe hrane ili novca za dijeljenje onda bi dijelili sadaku na taj nain to bi ostali svijet potedili svoga zla, i podnosili su uvrede ljudi. Uzvieni Allah kae:

Oni koji udjeljuju imetke svoje i nou i danju, i tajno i javno, dobit e nagradu od Gospodara svoga; i niega se oni nee bojati i ni za im oni nee tugovati.118

Neete zasluiti nagradu sve dok ne budete udijelili dio od onoga to vam je najdrae.119 Abdu-l-Aziz ibn Umejr je rekao: Namaz te vodi do pola puta, a post te vodi do vrata Vladara. Sadaka je ta koja te uvodi kod Njega. Na drugom mjestu se biljei da je rekao: Imetak nam je dat radi njegova dijeljenja. Pored dijeljenja imetka imali su jo jednu osobinu a ona je vedrina i osmijeh u lice osobe kojoj daju imetak uz lijepo miljenje prema njemu tj. da nije traio pomo osim zbog toga to mu je stvarno trebala.
118 119

El-Bekare: 274. Alu Imran: 92.

121

Sufjan es-Sevri bi se pravo obradovao kada bi vidio prosjaka na svojim vratima, pa bi rekao: Dobrodolicu iskazujem onome koji je doao da me od grijeha opere. El-Fudajl ibn Ijad je rekao: Divni li su ljudi prosjaci; dabe nam nose ahiretsku opskrbu sve do vage, pred Allahom.

122

Za prijatelje su uzimali samo one ija su prava maksimalno ispotovali i oduili, jer osoba ije pravo nisi ispotovao i oduio praznog je srca spram tebe.
Ali ibn Ebu Talib je rekao: Dobro uvajte prijatelje, jer su vam oni sprema i zalog dunjaluka i ahireta! Zar niste uli dehennemlije kako govore:

Pa nemamo ni zagovornika ni prisna prijatelja!120 Imam aja kae: Da na dunjaluku nema razgovora s prijateljima, i nonog namaza u praskozorju, ne bih elio boraviti na njemu. Neki su znali rei: Pametna osoba se nee druiti s trojicom ljudi: sa ludom, sa laovom i sa pokvarenjakom. to se tie ahmaka to je zbog toga to ti on nee ukazati na hajr, niti e od tebe odagnati kakvo zlo; njegova utnja je bolja od njegova govora, a udaljenost od njega je bolja od njegove blizine. to se tie laova, ivot s njime je nesnosan, tvoje rijei prenosi drugome i izmeu tebe i ostala svijeta sije neprijateljstvo i mrnju, a to se pokvarenjaka tie lijepim e ti predstavljati njegove postupke, a nee te nikako pomoi u pitanjima tvoga dina. Dobro upamti sve ovo, brate moj, i preispitaj se i pogledaj da li si ispotovao prava tvoje brae, i da li si bio ovjek prema njima. Da li si se s njima druio zbog Allaha ili zbog poriva tvoje due?
120

E-uara, 100-102.

123

Sve to ovjek radi, a ne radi u ime Allaha bit e propast za ovjeka kako na dunjaluku tako i na ahiretu. Trai od svoje due da ispotuje hakkove tvoje brae, a da ne potrauje tvoj hakk i tvoje pravo od njih, bilo vanjsko ili nutarnje, i da im takvo to oprata.

124

Maksimalno su nastojali izbjegavati svau i neprijateljevanje s ljudima, uz neprestano ugaanje im kada je dunjaluk bio u pitanju, ne uzvraajui na njihove postupke zlom. Ljudi bi se loe ophodili s njima, ali oni nisu na zlo odgovarali zlom.
Preneseno je da je Davud, alejhi selam, rekao svome sinu: Siniu moj, nemoj misliti da je jedan neprijatelj malo, i nemoj misliti da je hiljadu prijatelja mnogo. Imam aja je spjevao sljedee stihove: Hiljadu prijatelja nije mnogo Ali je jedan neprijatelj mnogo! Biljei se da je Ejjub, alejhi selam, bio upitan: ta ti je bilo najgore za vrijeme iskuenja? Ree: Radovanje dumana. Pjesnik je to pretoio u stihove: Sve na dunjaluku varljivo je. radosti na njemu nisu trajne. zato zluradi neka se pripreme dunjaluki problemi dolaze u krugu. Muhammed ibn Mukatil, je rekao: uvaj se zla onoga prema kome ini dobroinstvo, i opravdavaj svoga brata isto onako kako opravdava sebe, a potom ree: Sebe opravdava kada zgrijei A ostale ljude ne opravdava. U tuem oku vidi trn A u svom oku ne vidi stablo. 125

Maksimalno su izbjegavali grjenike.

Uzvieni Allah nam navodi rijei Ibrahima, alejhi selam, koji kae:

I napustit u vas i sve one kojima se mimo Allaha klanjate i klanjat u se Gospodaru svome; nadam se da neu biti nesretan u klanjanju Gospodaru mome. I poto napusti njih i one kojima su se, mimo Allaha klanjali, Mi mu Ishaka i Jakuba darovasmo, i obojicu vjerovjesnicima uinismo.121 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Doi e vrijeme kada e najvredniji imetak jednog muslimana biti ovce koje e uvati na proplancima brda i izvora, bjeei sa svojom vjerom od iskuenja i smutnji.122 Hasan ibn Salih je rekao: Susreli smo se s ljudima koji su se voljeli s nekima samo sa daljine, ne elei da se s njima sretnu. Rebia ibn Hajsem je rekao: Niko se ne smije osamiti radi ibadeta osim nakon dobrog studiranja i uenja vjere, jer je imam Malik rekao: Podui se prvo vjeri, a potom se osami. Sufjan es-Sevri je rekao: Ovo je vrijeme utnje i sjedenja u kui i zadovoljstva s onim to se ima sve dok ti ne stigne smrt.
121 122

Merjem: 48 i 49. Buhari, 11/331.

127

Na drugom mjestu kae: Susreli smo se s ljudima koji su bili poput lijekova kojima se narod lijei, dok su ljudi danas poput bolesti za koju nema lijeka. Reeno je odavno: Izbjegavanje mijeanja s ljudima je prava ljudska osobina. Zapamti ove stvari, brate moj, i mijeaj se s ljudima onda kada su pokorni Allahu; nemoj uestvovati s njima u grijehu i luksuziranju. Neka je hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!

128

to bi se vie pribliavali Allahu dobrim djelima, bili bi jo vie ponizniji.

Znak ispravne bliskosti s Allahom je taj da to vie Allah uzdigne Svoga roba, on bude sve vie ponizniji. Uzvieni Allah kae:

Taj drugi svijet dat emo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ine, a oni koji se Allaha boje eka sretan kraj.123 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: U dennet nee ui onaj ko u svome srcu bude imao i koliko trunku oholosti.124 Ebu Muslim el-Havelani je rekao: Oholi se samo prezrena osoba, i uzdie se samo niska osoba; neistini je pristrasna samo osoba loeg porijekla! Ebu Hurejre je bio namjesnik Medine za vrijeme halife Mervana, i tada je znao pjeke nositi naruje drva na glavi s pijace, kada je rekao: Napravite mjesta da proe namjesnik! Ebu Ejjub el-Sihtijani je rekao: Uena osoba treba da nosi prainu na svojoj glavi iz poniznosti prema Allahu! Hasan el-Basri je rekao u komentaru ajeta:
El-Kasas: 83. Muslim 2/89; Ebu Davud, br. 4073; Tirmizi, 8/164. Nastavak hadisa glasi: Neki ovjek ree: ta ako neko voli istu odjeu i lijepu obuu. Rekao je: Allah je lijep i voli ljepotu. Oholost je odbijanje Istine i poniavanje ljudi.
124 123

129

Oni koji po Zemlji mirno hodaju.125 To su pravi vjernici. Tako mi Allaha, njihove ui i oi i tijelo su u potpunoj poniznosti prema Allahu d.., tako da bi neznalica, pomislio da su bolesni, ali oni nisu bili bolesni. To su bili ljudi zdravih srca, samo su to srca koja je obuzeo strah to nije bio sluaj s drugima. Od dunjaluka ih je odvratilo samo poznavanje ahireta. Govore: Neka je hvala Allahu d.., koji od nas otkloni tugu! Njihova tuga nije obina tuga u koju zapadaju ljudi! Nisu smatrali velikim ono s ime su potraivali dennet (tj. dobra djela). Strah od vatre im je punio oi suzama. Ko sebi ne nazdravi glavu dua e mu se na dunjaluku raspasti! Ko ne vidi drugog niimeta Allahovog pored hrane i pia slabog je znanja, a i bliske kazne! Enes ibn Malik je rekao: Vidio sam izmeu Omerovih pleki etiri zakrpe na koulji!

125

El-Furkan: 63.

130

Ne bi nipodatavali nijedno dobrovoljno djelo koje nam eriat preporuuje da ga inimo.

Prve generacije muslimana nisu smatrale da imaju pri sebi nala i dobrovoljnih djela, zbog toga to nale imaju samo oni koji su upotpunili farzove (nisu sebe smatrali jednim od takvih!). Uzvieni Allah kae:

I probdij dio noi u molitvi, to je samo tvoja nala!126 To jest, zbog savrenosti tvojih farzova, noni namaz je nala za tebe! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Nemoj nijedno dobro djelo potcjenjivati, pa makar i da sretne svoga brata vedra i nasmijana lica.127 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Lijepa rije je sadaka.128 Hasan el-Basri je uvjek nastojao raditi dobra djela, govorei: Ljudi poput nas nemaju nala! Nale imaju oni koji su upotpunili farzove. Selman el-Farisi je rekao: Primjer ovjeka koji insistira na nalama, a ne upotpunjava farzove je poput trgovca kome je propala glavnica imetka, a eka zaradu!?
El-Isra, 79. Muslim, 17/177. Imam Nevevi kae: Ovaj hadis nam poblie ukazuje na to koliko je vrijedno initi dobra djela koja su lagana i prosta pa makar bila i mala kao to je vedrina lica prilikom susreta s nekim. 128 Ahmed; 2/316; Buhari, 6/85; Muslim, 7/95.
127 126

131

Junus ibn Ubejd je rekao: Ko potcjenjuje nale, potcjenjuje i farzove. Dobro upamti ove rijei brate moj, i poveaj svoje nale i fadilete, i nemoj da su ti dosadne, ali i pored toga nemoj misliti da si se istinski zahvalio Allahu d.., i na jednom niimetu kojeg ti je dao! Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!

132

esto su se kajali i za oprost molili, danju i nou.

Znali su da nisu bili isti od grijeenja i grijeha, ak ni u dobrim djelima koja su inili, traei oprosta nekada zbog neimanja skruenosti, ili zbog slabe svjesnosti prema Allahovom nadgledanju stvorenja Njegovih! Uzvieni Allah kae:

I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite.129 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Tako mi Allaha, ja se, preko sedamdeset puta dnevno, kajem i oprosta traim od moga Gospodara!130 Neki iz prvih generacija su znali rei: Ko se ne kaje svakog jutra i veeri, taj je jedan od zulumara nepravednih. Uzvieni Allah kae:

A oni koji se na pokaju, oni su nepravedni.131 Jahja ibn Muaz je rekao: Jedno posrnue nakon tewbe i pokajanja je runije od sedamdeset istih posrnua prije pokajanja! Sufjan ibn Ujejne je bio pitan: Koji su znaci iskrena pokajanja kod nekog ovjeka? Ree: etiri su znaka iskrena pokajanja: skromnost na dunjaluku, poniznost
129 130 131

En-Nur: 31. Hadis biljei imam Buhari, 11/101., i imam Muslim, 17/24.. El-Hudurat, 11.

133

due, prekomjerno pribliavanje Allahu putem dobrih djela i smatranje da se sve tri navedene stavke nisu ispunile kako treba. El-Fudajl ibn Ijad je znao poruiti borcima koji krenu u borbu na Allahovom putu, sljedee: Dobro se drite pokajanja, zbog toga to e pokajanje odvratiti od vas ono to ne budu mogle sablje! Omer ibn el-Hattab je rekao: Druite se s pokajnicima, zbog toga to su oni najmekih srca! Zapamti ovo, brate moj, i esto trai oprosta od Allaha sve dok si na dunjaluku; traenje oprosta gasi srdbu Gordog. Nemoj misliti da su ti izbrisani grijesi zato to si uinio djela koja briu grijehe, jer ta djela imaju i odreene uslove koje moda nisi jo ispunio! Vjernik ne smije biti bezbjedan i siguran sve dok ne ue u dennet. Razumi ove stvari, a hvala pripada samo Allahu, Gospodaru svih svjetova!

134

Nareivali su injenje dobrih djela, a odvraali su od zla i loih djela, i ako sami moda ne bi neko dobro djelo inili, ili se moda loeg djela ne bi jo okanili!
Neki ljudi misle da ne smije traiti da se ini dobro i da ne smije odvraati od zla niko do osoba koja je bez mahane, i koja je ista od svake vrste grijeha!? Ovakvo miljenje je neispravno i netano, jer kada bi se to uvjetovalo, ne bi imao ko na zemaljskoj kugli da trai od ljudi da se ini dobro, i ne bi imao ko da odvraa ljude od zla i loih djela! Jedan ovjek je spjevao u stihu: Ako grjenike ne bude savjetovao grjenik Ko e to onda, nakon Muhammeda, savjetovati!? Uzvieni Allah kae:

I neka meu vama bude onih koji e pozivati dobru, i traiti da se ine dobra djela, a od zla odvraati; oni su spaeni.132 Uzvieni Allah kae:

Vi ste najbolja generacija koja se ikada pojavila: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete!133
132 133

Alu Imran, 104. Alu Imran, 110.

135

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko od vas primijeti zlo neka ga ukloni rukom, a ako to ne bude u stanju neka ga ukloni jezikom, a ako to ne bude u stanju neka ga prezre srcem, a to je najslabiji vid imana.134 Huzejfe ibn el-Jeman je rekao: Doi e vrijeme kada e sjedenje s ljudima sliiti magareoj mrcini, a njima e magarea mrcina biti draa od sjedenja s muminom koji im nareuje dobro, a odvraa ih od zla. Bi reeno Sufjan es-Sevriju: Hoe li ovjek traiti da ini dobro onaj za koga zna da ga nee posluati? Ree: Da, kako bi mu to bilo opravdanje sutra pred Allahom. Malik ibn Dinar je rekao: Dobra djela nestae poee u suzama, a loa djela dooe nasmijana, pa spjeva: Odoe ljudi za ijim djelima se povodi Koji su svako loe djelo osporavali! Ostah s ljudima koji jedni druge Hvale; oravi orava! Usporedi sebe, brate moj, s ovim svojstvima, kako bi znao da li si ti jedan od onih koji se bore protiv zla ili ne, i da li si jedan od onih koji vole Allaha ili ne? Da li si iim pomogao eriat Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ili si ga esto puta pogazio!? Veina ljudi danas poniava isti eriat Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bilo svojim rijeima bilo svojim djelima bilo svojom utnjom; ve la havle ve la kuvvete illa billah!

134 Muslim, 2/22; Tirmizi, 9/18; Ebu Davud, br. 1128; Nesai, 8/111; Ibn Made, br. 4013.

136

Ne bi se umislili niti bi se ponijeli zbog uinjenih dobrih djela; tavie svoja dobra djela su uvijek smatrali krnjavim i nepotpunim, pa ta tek rei za loa djela koja su imali!?
Matrrif ibn Abdullah je rekao: Da provedem no spavajui, a da osvanem pokajniki mi je drae od toga da no provedem klanjajui, a da osvanem umiljen i ohol. Hasan el-Basri je rekao: Kada bi sva djela sina Ademovog bila savrena i dobra propao bi zbog umiljenosti i oholosti svoje, tako da ga je Allah iskuao time to u svojim djelima vidi krnjavost, a samo iz samilosti prema njemu. Kada bi neko pohvalio ovjeka iz prvih generacija, on bi rekao: Gospodaru moj, uini me boljim od onoga to oni govore, a oprosti mi ono to oni ne znaju! Omer je govorio: Gospodaru moj, utjeem Ti se od zla onoga to oni zbore, a molim Te da mi oprosti ono to oni ne znaju! Bir el-Ha je rekao: Ako primijeti ovjeka koji se voli raspravljati, i znanjem svojim uzdizati bivajui umiljen znaj da se pripremio za propast!

137

Prve generacije muslimana, i pored toga to su sebe privoljeli na mnogobrojne ibadete i dobra djela, ostavljajui porive i strasti nikada nisu bili zadovoljni sobom, i ovo je bio opti konsenzus svih njih, tako da onaj ko kri ovaj konsenzus neka dobro zna da je promaio njihov put! Abdu-l-Aziz ibn Ebu Revvad je rekao: Kada se ponu spominjati osobine prvih generacija meu nama, svi se zasramimo.

138

Pripremali su se za stajanje pred Uzvienim Allahom svakim namazom kojeg su klanjali i to s poetka njegova vakta.
Allahova veliina im je bila uvijek na pameti od kako bi mujezin viknuo: pouri na namaz, sve dok se ne bi razgovorili s Allahom! Ubade b. Samit prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Pet dnevnih namaza, koje je Allah propisao ljudima ko doe s njima ne izgubivi od njih nita i ne poigravajui se sa njihovim pravima ima sklopljen ugovor s Allahom da ga uvede u dennet, a ko ne doe s njima nema ugovora s Allahom; ako bude htio kaznit e ga, a ako bude htio uvest e ga u dennet!135 Ali ibn el-Husejn bi sav preblijedio kada bi uzimao abdest, pa bi mu bilo reeno: ta te to spopada prilikom uzimanja abdesta? Odgovorio bi: Znate li pred kim trebam stati?! Hasan el-Basri je primijetio jednog ovjeka da se igra sa svojom bradom dok je klanjao, pa ga u kako na seddi dovi: Gospodaru moj, oeni me u dennetu s lijepim hurijama koje e mi oko napuniti! Hasan el-Basri ree: O ti, nisam vidio prosca hurija, s manje srama, od tebe! Prosi hurije od Allaha, a igra se s bradom!

Ebu Davud, br. 1258; Nesai, br. 461; Ahmed, Musned, br. 22745, 22772; Darimi, br. 1577. Albani ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojnim.

135

139

Ne bi se uputali u kupoprodaju sve dok ne bi nauili eriatske propise vezane za trgovinu, a nekada i zbog toga to trgovina zna odvratiti ovjeka od Allaha i ahireta!
Imam Malik je znao narediti emirima da sakupe sve trgovce i da mu ih dovedu pred njim, pa ako bi pronaao nekog od njih da ne poznaje propise trgovanja, i da ne razlikuje halal od harama, izagnao bi ga s pijace, rekavi mu: Prvo naui kupoprodajne propise, a potom idi raditi na pijacu! Ko ne bude fekih i uen, jest e kamatu htio on to ili ne! Katade je rekao: Zaudit u se ja trgovcu koji e se spasiti na Sudnjemu danu! Danju se lano kune, a nou samo broji novce!? Na kraju izlaganja molim Allaha da prihvati ovo djelo kao dobro djelo i sauva nagradu za njega na Sudnjem danu! Neka je salavat i selam na Poslanika, njegovu porodicu i ashabe!

141

Sadraj
RIJE PREVODIOCA PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU NA ARAPSKOM JEZIKU PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA ARAPSKOM JEZIKU Iskrenost u znanju i djelima, i veliki strah od pretvaranja u djelima. 3 9 13 17

Nita nisu govorili ni radili dok ne provjere osnovanost u Kuranu i Sunnetu zbog mogunosti da dotini govor ili postupak bude novotarija neutemeljena u Kuranu i Sunnetu. 19 Predanost Uzvienom Allahu u vezi sa sobom, djecom i prijateljima. Trudili su se da budu isti od licemjerstva nastojei izjednaiti unutranjost i spoljanjost. 21 25

Strpljivo podnoenje nepravde vladara, smatrali su da je ta nepravda manja od kazne koju su zasluili grijesima. 29 Ljubomora kada se preu Allahove granice, pomagali su erijat 31 Ne bi se veselili, niti bi se smijali, kada bi se u dunjalukim uivanjima nali odjea, jahalice, ene, poloaji... bojei se da im ne umanji nagradu na Ahiretu 33 eljeli su smrt kada je postojala opasnost od padanja u grijeh, a to su prepoznavali po predznacima koji predstoje grijesima. 35

Strah od Uzvienog Allaha na poetku i kraju ivota! Na poetku ivota strah i bojazan od grijeha i kazne, a na kraju ivota strahopotovanje i bojazan od loeg svretka! 39 Osjeaj odgovornosti i straha od Allahove kazne zbog eventualnog nanoenja nepravde prema Njegovim stvorenjima, pa makar i obina igla bila u pitanju. 41 143

Kad god bi se razboljeli, smatrali bi da im je ta bolest presudna, i da vie nee imati prilike pokajati se za svoje grijehe. 43 Suze, briga i razmiljanje o smrti, smrtnim mukama i svome svretku, onda kada bi vidjeli denazu i ukop neke osobe, to bi posebno razdrmalo i uznemirilo njihova srca! 45 Opratanje i milosre prema svakom ko im je uinio zlo, bilo udarcem po tijelu ili uzimanjem imetka, ili diranjem u ast! 47 Prekomjerno potivanje muslimana, ljubav prema njima i doprinos muslimanskoj zajednici je jedna od osobina prvih generacija, zbog toga to su vjerovali i smatrali da takvo ophoenje prema muslimanima spada u potivanje Allahovih svetinja. 49 Prekomjerno strpljenje, kada je uznemiravanje supruga u pitanju, jer su bili ubjeeni u to da je razlog takvog ponaanja njihovih ena prema njima, samo loe ophoenje prema Uzvienom Allahu pa je neposlunost prema Uzvienom Allahu prouzrokovala i neposlunost njihovih ena prema njima! 51 Odbijali su poziciju vostva, sve dok ih sam narod, uprkos njima, ne bi postavio na neku od vodeih funkcija, kada bi se ispriavali rijeima da nisu sposobni za tu funkciju, ali bi im bilo odgovarano time da su i presposobni za to! 53 Meusobno savjetovanje, kada se stariji nije libio primanja savjeta od mlaeg i obratno, ne obazirui se na godine, starosnu dob i slino, to je u suprotnosti s velikim brojem ljudi dananjice. 55 Lijepo su se ophodili prema mlaima, a o starijima da i ne govorimo; prema daljnjima, a o blinjima da i ne govorimo; prema neznalicama, a o uenjacima da i ne govorimo. 57 Plaili su se toga da im Allah ne dadne lo svretak ovog ivota, zbog ega bi bili uskraeni od slasti gledanja u Njegovo lice na ahiretu, jer e biti u dehennemu, a neki bi se zbog razmiljanja o tome na trenutak izgubili! 59 Klanjanje nonog namaza i ljeti i zimi. 144 61

Neprestano preispitivanje sebe i svojih prsiju kako bi iz njih odstranili eventualna svojstva licemjera, a umjesto njih, posadili svojstva vjernika! 63 Uvijek su davali prednost djelima ahireta, nad djelima dunjaluka! 67 Ni na jednom sijelu nisu zaboravljali spomenuti Uzvienog Allaha i donijeti salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 69 Bili su mehkog srca i plakali su nad samim sobom, zbog propusta u potivanju Allahovog prava, a sve iz razloga ne bi li im se Uzvieni Allah smilovao! 71 Smatrali su da im nema spasa na ahiretu zbog premalo ibadeta, a da ne govorimo o zapadanju u grijeh. 73 Nepridavanje panje izgradnji kua i tome slinog, a ako bi neko od njih odluio praviti sebi kuu zadrao bi se na elementarnim i nunim stvarima bez ikakva ukraavanja i rasipanja. 75 Bezvrijednost i odbijanje dunjaluka. Nisu pretjerivali u halalu kada ga dobiju. 77 79

Dobra djela koja su inili smatrali su malim i nitavnim, pa makar bili na ibadetu svih ljudi i dina. 81 Bojazan od loih i kvarnih rijei ili pria, usko vezane za znanje i dobra djela, kao i onda kada je u pitanju upuivanje ummeta dobru dunjaluka i ahireta. 83 Raspitivali su se o stanju svojih drugova i prijatelja. 87 Budna pozornost i pripravnost kada je borba protivu Iblisa bila u pitanju, uz maksimalni napor i trud na otkrivanju njegovih spletki i zamki. 89 Smatrali su da nisu odali ni dio zahvalnosti Uzvienom Allahu jer su shvatali da je svaka zahvalnost jo jedna Allahova blagodat ukazana njima. Njegove blagodati su stalne, a niko nije zahvalio dovoljno. 91 Budnost i pozornost kada je u pitanju bio bogobojaznost, nikada za sebe nisu tvrdili da su bogobojazni. 93 145

Pokrivanje mahana muslimana, i strog samoobraun u ostavljanju zabranjenog.

95

Ljupkost, smirenost, i potovanje sa vrlo malo prie zbog toga to su bili istog uma, ali i sa mnogo iskustva kada su ljudi njihova vakta bili u pitanju. 97 Puno su utjeli, a govorili su mudro, kako bi olakali uenicima. Mnogo posta, a malo prie, to je osobenost uenjaka-radnika. 99 101

Nisu dozvoljavali ogovaranje ljudi u njihovom prisustvu, kako njihova sijela ne bi postajala sijelima grijeha. 103 Nisu imali vesvese i ejtanska doaptavanja, prilikom uzimanju abdesta ili prilikom obavljanju namaza, a niti pri ostalim ibadetima. 105 uvali su povjerene im tajne i ne bi prenosili drugima ono to bi eventualno uli u vezi s njima. 107 Bavili su se svojim mahanama a nikako tuim; tue mahane su pokuavali maksimalno skrivati. 109 Blagodarnost, dareljivost, dijeljenje imetka i pomaganje brae bilo da su na putu ili kod kue, ime se dolazi do potpomaganja u vjeri koji je jedan od traenih i eljenih ciljeva. 111 Voljeli su da naprave prigodno iznenaenje svojoj brai, i voljeli su da se s njima sretnu radosna lica, i da jedni drugima sreu i veselje unesu u srce. 113 Doekivanje gosta uz lini hizmet i sluenje izuzev u eriatski opravdanim situacijama, gdje i nakon toga ne bi smatrali da su se prema gostu oduili onako kako je trebalo hranom i hizmetom, zbog toga to je sami gost imao toliko povjerenja i lijepog miljenja prema njima da je odluio da odsjedne kod njih. 115

146

Ne bi se odazivali na poziv onima ija je hrana steena haram imetkom, ili ako su na izvjesno slavlje pozvani samo bogatai bez siromaha ili ako na izvjesnom slavlju ima grijeha. Nisu bili pohlepni za tuim haram imetkom. 117 Sve to bi prelazilo njihove potrebe su dijelili kao sadaku, bilo nou ili danju, bilo tajno ili javno. 119 Za prijatelje su uzimali samo one ija su prava maksimalno ispotovali i oduili, jer osoba ije pravo nisi ispotovao i oduio praznog je srca spram tebe. 121 Maksimalno su nastojali izbjegavati svau i neprijateljevanje s ljudima, uz neprestano ugaanje im kada je dunjaluk bio u pitanju, ne uzvraajui na njihove postupke zlom. Ljudi bi se loe ophodili s njima, ali oni nisu na zlo odgovarali zlom. 123 Maksimalno su izbjegavali grjenike. 125 to bi se vie pribliavali Allahu dobrim djelima, bili bi jo vie ponizniji. 127 Ne bi nipodatavali nijedno dobrovoljno djelo koje nam eriat preporuuje da ga inimo. 129 esto su se kajali i za oprost molili, danju i nou. 131 Nareivali su injenje dobrih djela, a odvraali su od zla i loih djela, i ako sami moda ne bi neko dobro djelo inili, ili se moda loeg djela ne bi jo okanili! 133 Ne bi se umislili niti bi se ponijeli zbog uinjenih dobrih djela; tavie svoja dobra djela su uvijek smatrali krnjavim i nepotpunim, pa ta tek rei za loa djela koja su imali!? 135 Pripremali su se za stajanje pred Uzvienim Allahom svakim namazom kojeg su klanjali i to s poetka njegova vakta. 137 Ne bi se uputali u kupoprodaju sve dok ne bi nauili eriatske propise vezane za trgovinu, a nekada i zbog toga to trgovina zna odvratiti ovjeka od Allaha i ahireta! 139 147