Pitanja i odgovori za pripremu I parcijalnog iz EES i okoline

1. Prognoza budue potronje elektrine energije (budua potronja primarne energije u razvijenijim odnosno nerazvijenijim dravama; porast broja stanovnitva i raspodjela potronje svih vidova energije; porast potronje elektrine energije i privredni razvoj). Prognoza razvoja energetike u nekoj zemlji ovisi o vie pokazatelja, a neki od najznaajnijih su: a) Porast broja stanovnika Jedan od osnovnih faktora u prognozama razvoja energetike je broj stanovnika u pojedinim zemljama odnosno skupinama zemalja. Predvia se da e se glavni porast stanovnika odigrati u zemljama u razvoju te da e do znatne prevage broja stanovnika doi u urbanim sredinama u odnosu na ruralne sredine. U zemljama u razvoju to znai veliki ujecaj na potronju energije. Razvoj tehnologije i njezin prodor u svakodnevni ivot ljudi zahtjeva sve viu potronju energije. Pored toga dolazi do sve vee automatizacije, mehanizacije, upotrebe kompjutera u sklopu privrednih djelatnosti (poljoprivreda, industrija, usluna djelatnost) tako da sve zajedno dovodi do sve veeg udjela energije u vrijednosti proizvoda. b) Raspodjela potronje energije na razvijene i nerazvijene zemlje Za planiranje potreba za energijom znaajno je razmotriti odnos broja stanovnika i potronje energije u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Veliki raskorak u analizama ovog tipa postoji izmeu industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. U zemljama u razvoju je 1988.godine ivjelo skoro 77% svjetskog stanovnitva, a troili su svega oko 25% energije. Prosjean potroak energije po stanovniku u zemljama u razvoju je 1988.godine (a prilike se nisu bitnije izmjenili ni u kasnijim godinama) iznosio manje od 10% prosjenog potroka energije po stanovniku u zemljama OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). Ako uzmemo u obzir predvieni veliki porast stanovnitva u zemljama u razvoju, poveanje broja stanovnika u urbanim centrima u tim zemljama (gdje im bitno vie nego u ruralnim sredinama standard ivota ovisi o utroku komercijalnih oblika energije) i sadanju veoma malu potronju energije po stanovniku u odnosu na razvijenije zemlje, realno je oekivati da e u budunosti glavnina pritiska za poveanjem potronje energije proizilaziti iz zemalja u razvoju. Kada se radi o potronji energije u industrijski razvijenim zemljama meu analitiarima ne postoji jednoglasno miljenje. Jedno od miljenja je da e potronja primarne energije po stanovniku u industrijskim zemljama rasti sporije nego u proteklom razdoblju. Drugo miljenje je apsolutni pad te potronje u nekim razvijenim zemljama zbog racijonalnog i efikasnijeg koritenja primarne energije. Tree miljenje je da e se nastaviti dosadanji porast potronje energije u svim zemljama i da e odnos potronje energije po stanovniku izmeu industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju zadrati na priblino dananjoj razini. c) Potronja energije i privredni razvoj Budui privredni razvoj karakterizirat e tendencija za postupnim izjednaenjem razine privrednog razvoja i drutvenog standarda izmeu manje razvijenih i vie razvijenih zemalja. Brzinu smanjenja razlika u razvijenosti ograniava niz okolnosti od kojih je najvanija mogunost finansiranja privrednog razvoja u manje razvijenim zemljama. Porast drutvenog standarda i porast bruto drutvenog proizvoda povezan je sa potronjom energije. Odnos porasta stope potronje elektrine energije i stope porasta bruto drutvenog proizvoda poznat je kao faktor elastinosti. Taj faktor elastinosti za primarnu energiju bitno se promijenio u privredno razvijenijim zemljama nakon naftne krize, dok u neto slabije razvijenijim zemljama isti taj faktor se osjetno smanjuje ili postaje nagativan. 1

2. Karakteristike energenata (raspoloivost; utjecaj energenata i pripadajuih tehnologija na okolinu; ekonominost energenata). Raspoloivost energenata i njihova prihvatljivost s ekonomskog i ekolokog stajalita temeljni su uslov za razvoj energetike. Osnovni uslov za primjenu nekog energenta u EE i pripadajue mu energetske tehnologije su: raspoloivost energenta; utjecaj energenta i pripadajue tehnologije na okoli; prihvaanje energetske tehnologije u javnosti; ekonominost energenta; Raspoloivost i ekonominost iskoritenja energenta imaju jako usku povezanost. Kada se radi planiranje energetike bitno je naglasiti povezanost svjetskih zaliha energenata i uslova njihove nabavke sa predvianjem. Zalihe fosilnih goriva su za svaki energent razliite. Vee zalihe vea raspoloivost. Osim zaliha, rasploivost zavisi i o cijeni eksploatacije. Najvei udio zaliha fosilnih energenata otpada na ugljen. Kada se govori o utjecaju energetike na okoli vrlo bitno za napomenuti jeste da u tom pogledu nisu bitne zalihe ve opseg upotrebe energenata. 1997 godine udio energenata u podmirenju potreba za energijom bio je slijedei: tekua goriva (33%), kruta goriva (32%), plinovita goriva (22%), ostatak pokrivaju hidroizvori i nuklearna energija. 3. Karakteristike ugljena u BiH (proizvoai; utroak ugljena za proizvodnju elektrine energije; cijena ugljena itd). Ugalj je danas najraireniji energent od svih fosilnih goriva, koji ima najvie zaliha. Zastupljenost upotrebe nia je od upotrebe plinovitih i tekuih goriva. Smanjenje upotrebe ugljena oekuje se u budunosti. Uzrok lei u ekonominosti, ekolokom utjecaju i praktinoj upotrebi. Karakteristike uglja Danas se ugalj najvie koristi u TE. Prvo se melje i mijea sa zrakom i dovodi u loite. Najee se koristi kameni ugalj, a rijee mrki ugalj. Pored uglja u TE koristi se i lignit, to je vrsta goriva niske kalorine vrijednosti, ne trpi trokove prevoza i najbolje ga je iskoristiti uz sam rudnik. Sastav uglja: voda, ugljik, kisik, duik, sumpor, fosfor, kalcij, eljezo, magnezij, vlaga i pepeo. Ogrijevna mo moe biti: gornja hs koliina topline koja se oslobodi izgaranjem 1 kg ugljena (MJ/kg) donja hd razlikuje se od gornje samo za toplinu koju je potrebno utroiti za isparavanje sadrane vlage u ugljenu. Potrebna koliina uglja za proizvodnju el. energije moe se dobiti na osnovu slijedeih razmatranja. Kako 1GJ odgovara 277,8 kWh i da je ukupni stepen uinkovitosti toplinske pretvorbe u TE 35-40 % moe se primjetiti da se utrokom 1GJ toplinske energije u ugljenu moe proizvesti 97 -111 kWh el. energije. Koritenjem podataka o ogrevnoj moi ugljena slijedi da proizvodnja el. energije u TE po utroenoj toni uglja 2,4-3,1 MWh. Cijena uglja Prilikom proizvodnje uglja postoje velike razlike u cijeni njegovog dobivanja. Cijena dobivanja uglja ovisi radi li se o povrinskom ili dubinskom nalazitu te razini plaa rudara, produktivnosti rada, kvaliteti uglja i opremi rudnika. 2

U zapadnoeuropskim zemljama cijena je puno via nego uvezenog uglja iz prekomorskih ili istonoeuropskih zemalja uprkos postojanju trokova transporta. Tei se da EP kupuju ugalj iz domaih rudnika iako su cijene vie nego uvezenog uglja. Strateki i socijalni razlozi su osnova u ovom sluaju. Cijena uglja predvia se da e biti stabilna dui vremenski period, otprilike prosjean rast ne bi trebao prei 1%. Budua cijena uglja ovisi o potranji uglja na tritu i konkurentnosti cijene energije dobivene iz ovog i drugih energenata. Rudnici uglja u FBIH imaju dvije vrste cijena: energetske cijene za TE na bazi energetske vrijednosti uglja (GJ/kg), i komercijalne na bazi trinih odnosa za ugalj na teritoriji BIH/FBIH i okruenja, U BiH je, izuzev Gacka i Ugljevika, 14 samostalnih aktivnih rudnika uglja. Ugalj se kopa na 27 proizvodnih lokacija od kojih su 11 podzemni rudnici uglja. Neki od prije rata aktivnih rudnika uglja, odnosno pogona, su u meuvremenu zatvoreni ili rade, ali sa beznaajnim kapacitetima. U FBIH je ostalo 10 samostalnih lokalnih rudnika uglja, od toga 7 rudnika uglja sa podzemnom eksploatacijom uglja. I dalje se TE Tuzla snabdijeva ugljem uglavnom iz rudnika uglja Kreka, Banovii i urevik, a TE Kakanj iz rudnika uglja Kakanj, Breza i Zenica - i u manjoj mjeri Bila, Graanica i Livno. Eksploatacione rezerve uglja u Bosni i Hercegovini iznose neto manje od 70% bilansnih rezervi uglja. Geoloki i rudarsko-eksploatacioni faktori u leitima mrkog uglja su dosta sloeni. Debljine slojeva su najee u prosjeku izmeu 3 do 10 m na dubini izmeu 150 m i 400 m. Dotoci podzemnih voda relativno su mali, a pojave metana su este i mogu biti obimne. Ova vrsta uglja ima prosjenu toplotnu vrijednost cca 17 do 29 MJ/kg sa znatnom koliinom sumpora (do 6%), pepela (do 45%) i vlage (do 25%). to se tie leita lignita ona su vrlo esto sa procentom vode i sa slabim geomehanikim karakteristikama prateih stijena uz povremene pojave metana sa ugljenom prainom koja moe biti veoma eksplozivna i opasna. Navedene karakteristike veoma suavaju primjenu podzemne eksploatacije lignita. Debljina slojeva lignita kree se do 20 m na dubini i do vie stotina metara. Lignit ima prosjenu toplotnu vrijednost od cca 7.5 do 12.6 MJ/kg sa (0,2-0,8%) sumpora, (5-10%) pepela i (35-50%) vlage. Kompariranja radi, toplotna vrijednost kamenog uglja je od 29 do 36 MJ/kg. U 1990. godini u rudnicima uglja Bosne i Hercegovine ostvarena je proizvodnja od oko 18 miliona tona uglja u strukturi 52% mrkog uglja i 48% lignita. 4. Karakteristike prirodnog plina (proizvoai prirodnog plina; potroai prirodnog plina; prognoza budue cijene kotanja plina). Rije je o fosilnom gorivu koje se najveim dijelom ( 85 do 95 %) sastoji od metan (CH4), a to je najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa. Nezapaljiv je, ali eksplozivan. Preostali udio su sloeniji ugljikovodici, duik (N) i ugljini dioksid (CO2). Najvei problem su upotrebi tog plina predstavlja nejednak udio metana ovisno o izvoritu pa je tako u ruskom plinu ima oko 98 % metana, a u nizozemskom 80 do 85 %. Energetska vrijednost kree se od 34 38 MJ / Nm3, meutim ista ovisi o hemijskom sastavu prirodnog plina. Danas se smatra vrlo atraktivnim energentom. Kombinacija plinske i parne turbine, plus dananje cijene prirodnog plina je s ekonomskog stajalita vrlo povoljna kombinacija. Priodni plin je pozitivan i sa ekolokog aspekta. Pitanje prilikom izgradnje plinskih elektrana je dugorona raspoloivost i prihvatljiva cijena ovog energenta. Glavni udio u cijeni plinovitog goriva ine njegovi transportni trokovi. Dva glavna naina transporta prirodnog plina do potroaa jesu: transport plinovodima i transport brodovima u ukapljenom stanju (pogodno za due relacije).

Prognoza budue cijene prirodnog plina Cijena plina ovisi o cijeni na buotini i cijeni njegovog transporta do potroaa. Cijena na buotini je nepoznata (ovisi o lokaciji, kvaliteti plina prisustvo polutanta, nainu dobivanja), jer se isporuka plina ugovara kod potroaa, odnosno ukljuuje i cijenu transporta, ostale trokove, takse, doprinose. Cijena transporta ovisi o ekonomskim parametrima, takse i ostali nameti zemalja kroz koje prolazi plinovod. Kada se plin ukapljuje u obzir je potrebno uzeti cijenu ukapljivanja, trokovi ponovnog rasplinjavanja, te trokovi transporta u specijalnim tankerima. Najvei izvori prirodnog plina su u Rusiji i kod Perzijskog zaljeva. Cijena gradnje plinske infrastrukture je veoma visoka. Rasploivost plina, cijena plina vezani su uz raspoloivost kapaciteta plinovoda za transport plina, te postrojenja za ukapljivanje plina u zemlji izvoznici. Potronja plina u EU je porasla, a uzrok se moe traiti u jaanju politikog utjecaja antinuklearnog lobija koji je u vie zamalja doveo do privremenog odustajanja od gradnje pa ak i do zatvranja NE, a s druge strane u jaanju spoznaje o eklokoj tetnosti TE na ugljen. Potranja plina poveat e i njegovu cijenu zbog potreba za ulaganjem u nove plinovode, koja prolaze kroz politiki nestabilna podruija, te u postrojenja i brodove za transport ukapljenog plina. Obino se do sada cijena plina vezala za cijenu nafte. Meutim, u budunosti se predvia rast cijene plina bre od cijene nafte i uglja. Kao i svako drugo fosilno gorivo i prirodni plin ima ograniene zalihe. Procjene su dananje da bi zalihe prirodnog plina uz sadanju razinu iskoritavanja mogle potrajati jo stotinjak godina. Neke osnovne karakteristike: 1) ekoloki prihvatljiv 2) visoki stupanj korisnosti 3) iroki spektar upotrebe 4) lako i jednostavno dovoenje do potroaa 5) plaanje prema potronji 6) instalacije zauzimaju malo prostora 7) nepotrebna je nabava goriva unaprijed 8) nema izdataka za spremnik goriva 9) optimalno reguliranje temperature 10) manji investicijski trokovi 11) niska emisija tetnih tvari Plin u BiH Bosna i Hercegovina nema vlastitih resursa prirodnog gasa pa se ukupno snabdijevanje zasniva iskljuivo na uvozu ovog energenta. Jo uvijek je to samo iz jednog izvora i samo jednim transportnim pravcem. Transport gasa za potrebe potroaa u Bosni i Hercegovini vri se transportnim sistemom Ruske Federacije. U Zvorniku se nalazi primopredajna mjerna stanica za Bosnu i Hercegovinu. Ukupna duina ovog transportnog sistema do granica Bosne i Hercegovine iznosi oko 640 km. 5. Karakteristika tekuih goriva (primjena tekuih goriva u elektroenergetici; zalihe tekuih goriva; naini odreivanja cijene tekuih goriva). Tekue gorivo (nafta) jedan je od temeljnih fosilnih energenata, posebno kada se radi o transportu i industriji. Tekua goriva su manje btina od uglja i prirodnog plina. Cijena tekueg goriva po jedinici energije je via od cijene uglja. Kada se radi o izgradnji elektrana na tekua goriva obzirom da se ima visoka cijena goriva po jedinici energije, to se imaju nii 4

investicijski trokovi to nee opravdati razliku u cijeni proizvedene el. energije. Rad TE na tekue gorivo ekoloki nije prihvatljiv, pa se ne razmatraju posebno. Bosna i Hercegovina ne raspolae vlastitim izvorima sirove nafte, ali ima dvije rafinerije, rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, kapaciteta 2 mil. tona/god., stara linija, i savremenu novu liniju od 3 mil. tona/god., koja je izgraena neposredno pred disoluciju SFRJ, 1991. god. i rafineriju ulja u Modrii (osnovana 1954. god., a integrisana sa rafinerijom B. Brod 1960. god.). Planirano je zatvaranje stare linije rafinerije B. Brod osim hidrokrekinga i postrojenja za proizvodnju vodonika. Cijena Odlukom o slobodnom formiranju cijena motornih benzina, dizel-goriva i lo-ulja, cijene naftnih derivata se formiraju slobodno, s time da se carina, posebni porez na naftne derivate, naknada za puteve (cestarina / putarina) i porez na dodanu vrijednost obraunavaju u skladu sa odgovarajuim propisima. Zalihe tekuih goriva U tom smislu razlikujemo: Operativne zalihe formiraju se radi osiguranja stabilnosti i sigurnosti tehnolokog procesa prerade nafte i naftnih derivata, proizvodnje topline i elektrine energije za trite i za kupce koji zahtijevaju posebnu sigurnost i kvalitet snabdijevanja. Obavezne zalihe formiraju se radi osiguranja snabdijevanja naftom i naftnim derivatima u sluaju prijetnje energetskoj sigurnosti drave, uslijed izvanrednih poremeaja snabdijevanja Strateke zalihe formiraju se radi osiguranja osnovnog snabdijevanja u doba ratnog stanja ili u sluaju velikih prirodnih nepogoda i tehniko-tehnolokih i ekolokih katastrofa Rezerve nafte kao i rezerve prirodnog plina predmetom su brojnih kontraverznih procjena. U pogledi rezrvi postoje dva naina gledanja: geolozi rezervu posmatraju kao fiksnu veliinu koja se nee bitno mijenjati u odnosu na dananje stanje i koja se moe koritenjem smanjiti; a drugo vienje je da rezerva energenata predstavlja dinamiku veliinu koja prati potronju, to znai da se potronjom poveava a ne smanjuje. Ekonomski strunjaci rezervu posmatraju kao dinamiku kategoriju ija koliina ovisi samo o isplativosti iskoritenja tj. konkurentnosti koritenja nafte i drugih alternativnih energetskih izvora. U obzir u tom sluaju treba uzeti ekonomske, energetske i ekoloke pokazatelje. 6. Tehnologije za upotrebu ugljena u elektroenergetici (naini izgaranja ugljena; vrste ugljeva i njihove kalorine vrijednosti). Tehnologija za proizvodnju el. energije se neprekidno usavrava s ciljem postignua to vee uinkovitosti, ekonominosti i to manjeg utjecaja na okoli. Raspoloivost i povoljnost dobave nekog od energenata bitno utie na primjenu tehnologije za proizvodnju el. energije. Napredne tehnologije za upotrebu uglja u elektroenergetici Ugalj ima najveu rasprostranjenost meu svim fosilnim gorivima. 70% zaliha fosilnih goriva su zalihe uglja. Nalazita uglja ravnomjerno su rasporeena irom svijeta. Koritenje uglja u TE opada jer ima jako opasan uticaj na okoli. Cilj je pronai tehnologije koje koriste ugalj za proizvodnju el energije bez pretjeranog uticaja na okoli.

Do danas su razvijene i testirane tehnologije: izgaranje uglja u fluidiziranom sloju na atmosferskom i povienom tlaku rasplinjavanje uglja i upotreba dobivenog plina u kombiniranom plinskom parnom procesu. Izgaranje uglja u fluidiziranom sloju Osnovna ideja izgaranja uglja u fluidiziranom sloju lei u nainu prilagodbe izvedbe loita kotla koji time postaje bitan faktor za smanjenje emisija tetnih tvari u dimnim plinovima. Sumporni dioksid koji nastaje zbog izgaranja sumpora se ve u leitu kotla vee sa kalcijevim karbonatom koji se prije ulaska u kotao mijea sa drobljenim ugljem. Sumpor dioksid koji nastaje izgaranjem sumpora sa vapnencem obrazuje kre. Hemijska reakcija u kojoj nastaje gips odvija se u temperaturnim granicama 820 870 C, tako da se temepratura fluidiziranog sloja odrava priblino toj temperaturi. Temeperatura fluidiziranog sloja je puno nia od temperature izgaranja ugljene praine. Nia temperatura izgaranja omoguava smanjenje intenzitet oksidacije duika i stvaranje duikovih spojeva u kotlu. Izgaranje uglja u nepominim ili mjehuriima fluidiziranom sloju kotla znaajno smanjuje sadraj leteih estica u dimnim plinovima. Sa ovakim postrojenjima mogue je izostaviti postrojenja koja iste dimne plinove. Pored navedenog postoje jo i izgaranje uglja u fluidiziranom sloju pod atmosferskim pritiskom, zatim izgaranje uglja u fluidiziranom sloju pod poveanim pritiskom uz primjenu kombiniranog plinsko-parnog toplinskog ciklusa, te TE sa rasplinjavanjem uglja u loitu uz primjenu kombiniranog plinsko- parnog toplinskog ciklusa. 7. Utjecaj TE na okolinu. Klasine termoelektrane su postrojenja koja koriste ugalj za proizvodnju elektrine energije. S obzirom na pogonski stroj, termoelektrane se mogu podijeliti na: parne termoelektrane (pogonski stroj - parna turbina); plinske termoelektrane (pogonski stroj - plinska turbina); termoelektrane na derivate nafte (pogonski stroj - dizel - motor). U parnim termoelektranama mogu se koristiti ugalj, tena i plinovita goriva. U plinskim termoelektranama mogu se koristiti tena i plinovita goriva, a u termoelektranama koje koriste derivate nafte dolazi u obzir samo tekue gorivo. Osim klasinih (parnih) termoelektrana u kojima se proizvodi elektrina energija (kondenzacione termoelektrane), postoje i parne termoelektrane u kojima se pored elektrine energije proizvodi para i vrela voda (protutlane termoelektrane). Postrojenja za kombiniranu proizvodnju elektrine energije, pare i vrele vode, nazivaju se toplanama. Hemijska energija sadrana u gorivu najee se pretvara u unutarnju termiku energiju. Proces pretvaranja hemijske u unutarnju termiku energiju naziva se izgaranjem. Izgaranje je hemijska reakcija oksidacije gorivih sastojaka iz nekog goriva s kiseonikom iz zraka uz istovremenu pojavu toplote i svjetlosti. U procesu izgaranja goriva razvija se toplota te se pri tome, u ovisnosti od hemijskog sastava goriva i uvjeta izgaranja, razvijaju dimni plinovi, kao produkti izgaranja. Dimni plinovi su smjesa produkata izgaranja, odnosno: ugljen dioksida (CO2), ugljen monoksida (CO), sumpornog dioksida (SO2), sumpornog trioksida (SO3), azota (N2) i vodene pare (H2O).

Izgradnja termoelektrana, na dananjem stepenu razvoja i uz danas raspoloive tehnologije, preduvjet je za osiguranje dovoljnih koliina elektrine energije toliko potrebne za razvoj drutva. Meutim, izgaranjima u termoelektrani snage od 1000 MW zauzima se oko 4 km2 zemljita u to nisu ukljuena skladita i svi pristupni putevi. Veliina skladita ovisna je o vrsti i kvaliteti goriva, te o mogunostima dopreme istog. Termoelektrane u procesu proizvodnje elektrine energije stvaraju ogromne koliine otpadnih materijala koje zavravaju u okoliu, dovodei do njegovog veeg zagaenja. To je naroito karakteristino za termoelektrane s loim kvalitetom uglja (lignita) koji se najvie troi u termoelektranama lociranim na samim kopovima te vrste uglja ili u njihovoj neposrednoj blizini. Spaljivanjem lignita nastaju velike koliine dimnih plinova i pepela. Osim toga, u termodinamikom ciklusu termoelektrana gubi se oko 50% osloboene toplotne energije iz uglja kao otpadna toplota zagrijavajui vodu u rijekama, jezerima, morima i zraku, a oko 15% energije gubi se u dimnim plinovima, tako da se u elektrinu energiju pretvara samo oko treine dovedene energije. Ove otpadne materije i toplota ne samo da su po koliini velike ve su i veoma tetne (meu njima su i opasni oksidi sumpora i duika, otrovni metali, pa ak i radioaktivni elementi). Dok se vrste otpadne materije (pepeo, a, praina,itd) odlau, ili taloe u blizini mjesta nastanka, dimni plinovi se difuzijom (kroz zrak) raznose na velika rastojanja, tim vea to su vii dimnjaci kroz koje se izbacuju. Visoki dimnjaci se predviaju radi smanjenja prizemne koncentracije pojedinih zagaivaa prema propisima. Iznos i sastav specifinih emisija produkta izgaranja ovisi, s jedne strane, o fizikalnim i hemijskim osobinama goriva, a s druge strane o vrsti i opremljenosti, odnosno o veliini i nainu pogona postrojenja za energetsku pretvorbu. U prvom redu, o hemijskom sastavu goriva ovisi sastav plinova izgaranja koji se odvode u atmosferu. Glavni gorivi sastavni dijelovi goriva su: ugljik, vodik i sumpor. Kako je ve reeno ugljik pri potpunom izgaranju oksidira u CO2, a pri nepotpunom u CO, dok vodik i sumpor izgaraju u H2O i SO2. Na udio pojedinih produkata izgaranja u plinovima utjee postotak pojedinih elemenata u gorivu, ali specifina emisija ovisi i o njegovoj ogrijevnoj moi. Radioaktivne materije, koje se obino pripisuju samo nuklearnim elektranama, nastaju i u termoelektranama. One, uz poznate zagaivae kao to su SO3, NO2 i drugi, takoer, emitiraju karcinogene organske estice, estice tekih metala, ali i prirodne radioaktivne elemente iz niza urana U-233, torija i kalija. Sagorijevanjem uglja u termoelektranama ovi radioaktivni elementi se prenose iz uglja u biosferu. Najveu koncentraciju radioaktivnih nuklida imaju najsitnije estice koje imaju i najveu vjerovatnou izlaska kroz dimnjak. Otpadna toplota iz termoelektrana, odvedena rashladnom vodom bilo u rijeku, jezero ili more (protono hlaenje), bilo direktno u atmosferu putem rashladnih tornjeva (povratno hlaenje), predstavlja znatan utjecaj na okoli. U sluaju protonog hlaenja, poslije mijeanja sa rashladnom vodom, znatno raste temperatura vode u rijeci koja time utjee kako na fizikohemijske karakteristike vode tako i na poremeaj ekoloke ravnotee u rijeci. Naime, od temperature vode ovise i bioloki svijet u rijeci i razlaganje otpadnih materija. Potpuna slika utjecaja termoelektrana na okoli moe se dobiti tek kada se, pored povrina koje su zauzete objektima i deponiranjem pepela, dodaju i one koje su degradirane i ugroene njihovim radom (zasipane leteim pepelom iz dimnjaka, ugroene velikim prizemnim koncentracijama oksida, itd). Iz navedenog moe se zakljuiti da je veoma velik i sloen utjecaj termoelektrana (posebno termoelektrana sa niskokalorinim lignitima) na okoli.

8. Utjecaj HE na okolinu. U ovisnosti od instalirane snage hidroelektrana odreuje se njihov utjecaj na okoli. Evidentno je da hidroelektrane male instalirane snage (minielektrane) vrlo malo utjeu na okoli. Lokacija i snaga hidroelektrana (odnosno veliina akumulacionog jezera i potopljene povrine) u direktnoj su funkcionalnoj ovisnosti od zatite okolia. Izgradnja hidroelektrana ima veliki ekonomski efekt kroz proizvedenu elektrinu energiju koja je mnogo jeftinija od proizvedene energije u termoelektranama. Isto tako, treba napomenuti i razvoj turizma na akumulacionim jezerima, regulirano pitanje vodosnabdijevanja, itd. Formiranjem velikih akumulacionih jezera potapaju se velike povrine, najee plodnog zemljita, isto tako, neminovnost je preseljenje priobalnih naselja to ima za posljedicu velike materijalne izdatke. Tako, potopljeno zemljite ostaje trajno izgubljeno kao i eventualni kulturni spomenici. Pored zauzimanja velikih povrina zemlje, izgradnjom hidroelektrana mijenja se hidrodinamiki pritisak na obalama akumulacije koji je u funkciji vremena i dubine. Radom hidroelektrane mijenjaju se nivoi gornje i donje vode, mijenjaju se geoloke i geomehanike karakteristike stijena koje su u dodiru s vodom, izgradnjom akumulacije mijenja se nivo podzemnih voda u zoni utjecaja akumulacije. Nizvodno od brane dolazi do morfolokih promjena korita rijeke, mijenja se reim voda i nanosa, itd. Postojanje akumulacije, kao i nain rada objekata za evakuaciju voda pojedinih tipova hidroelektrana, imaju utjecaj na pojaanu aktivnost blie okoline. Utjecaj na socijalnom i psiholokom planu oituje se kroz problem preseljavanja stanovnitva, problem stalnih mjera sigurnosti nizvodnog podruja ugroenog moguim prelijevanjem velikih koliina vode ili ruenjem brane. U akumulacijama se vri promjena kvaliteta vode (zbog skupljanja i koncentracije nanosa, pojave raznog bilja i drugih uzroka) izraena starenjem i drugim negativnim karakteristikama koje mogu utjecati na promjenu ekoloke ravnotee u vodi. Ukoliko se koristi za potrebe ovjeka, voda u akumulaciji moe direktno utjecati na njegovo zdravlje samo u sluaju da ima takav mineroloki ili bakterioloki sastav koji izaziva specifina oboljenja. Indirektni utjecaji su mnogo ei i izraavaju se stvaranjem uvjeta pogodnih za razvoj i prenoenje uzronika raznih bolesti (bakterije, amebe, virusi, komarci i slino). Postojanje velikih povrina vode akumulacionih bazena utjee na promjenu mikroklime podruja, na podneblje, temperaturni reim vode i zraka (smanjuje amplitudu temperaturnih promjena), poveava vlanost zraka i utjee na reim vjetrova. Nagle promjene koliine vode u vodotoku mijenjaju uvjete razvoja flore i faune. Stepen ovih promjena ovisi od promjena reima voda kako po kvaliteti tako i po kvantitetu vode u akumulaciji i nizvodnom dijelu vodotoka. Mijenja se vegetacija uzvodno i nizvodno od akumulacije. Osjea se utjecaj na vodno bilje i druge organizme kako u zoni jezera tako i u nizvodnom toku. Sve se ovo odraava na riblji svijet u akumulaciji i nizvodno, na divlja, domae ivotinje, ptice, insekte i ostalu floru. Pregraivanjem rijenih tokova naroito stradaju ribe, poto se zaustavljanjem nanosa sprijeava dolazak hranljivih sastojaka za vodene organizme kojima se one hrane. Takoer, prelijevanje vode preko brane teti ribama poto time voda postaje zasiena azotom. Promjene nivoa vode su, takoer, tetne po okoli jer ostavljaju neobraslim dijelove obala akumulacija, to je nepovoljno. Kako je reeno, oko akumulacija se esto formira nova privredna struktura radi zbrinjavanja raseljenog stanovnitva. Poto je to esto praeno industrijalizacijom, javljaju se i industrijski zagaivai vode u akumulacijama ime se njen kvalitet dalje pogorava. Posebno karakteristina vrsta utjecaja moe biti prouzrokovana pucanjem brana na akumulacijama koje su obino praene velikim ljudskim rtvama i materijalnim tetama. Naalost, takve nesree nisu ba tako rijetke da bi se one mogle zanemariti pri planiranju izgradnje hidroelektrana. 8

9. Utjecaj NE na okolinu. Probabilistike analize sigurnosti NE su omoguile kvantificiranje rizika u okoliu zbog rada tih objekata kako u normalnom pogonu tako i kod kvarova. Kvantificiranje rizika se zasniva na veoma konzervativnim predpostavkama kako u pogledau vjerovatnsoti pojave inicijalnih dogaaja i odvijanja scenarija kvara tako i u pogledu odnosa primljene doze i zdravstvenih posljedica na stanovnitvo. Prilikom usporedbe EE objekata potrebno je uzeti u obzir: sve faze njihove gradnje, pogon, te sam gorivni ciklus. Najloginije je raditi na komparaciji NE i TE, ali ne treba bjeati ni od komparacije sa drugim tipovima elektrana. Veoma bitno za naglasiti je da kod NE postoji metoda za povezivanje isputene radioakivnosti s rizicima na okoli. Osnovne analize rizika za NE omoguavaju kvantificiranje rizika od nuklearnih akcidenata. Kvantificiranje ukupnih teta na okoli jo uvijek nije dovoljno ukljuena meu pokazatelje za usporedbu energetskih tehnologija. Uticaj osnovnih faza nuklearnog gorivnog ciklusa na okoli Radioloki Neradioloki Poveano pozadinsko Pridobivanje zraenje, Rn-222 oko 20 Velike koliine otpadnih prirodnih materijala i prerada puta opasniji, Izotopi Po i Bi, WL (Working Level) Uglavnom iz procesa Hemijsko postrojenje, Fluorovodina kiselina Konverzija purifikacije urana (HF) i Akcident u postrojenju UF6, Zauzetost zemljita, Potronja energije, Obogaenje Zanemarivi Nuklearna lokacija, Plinska difuzija, Kapacitet

10. Navesti osnovne karakteristike nepoeljnog utjecaja TE i HE na okolinu. Nepoeljan utjecaj TE na okoli: 1) izgaranje toplota, svjetlost, dimni plinovi, a; 2) zauzimanje zemljita; 3) veliina skladita ovisna o vrsti i kvaliteti goriva; 4) otpadni materijal: a. vrsti materijal: pepeo, a, praina itd.taloenje; b. dimni plinovi: CO2,CO, SO2, SO3, N2, O2 prenoenje difuzijom na velika rastojanja ovisno o visini dimnjaka; 5) karcinogene organske estice najvea koncetracija sitnih radioaktivnh estica jeste u onima koje izlaze kroz dimnjak; 6) otpadna toplota zagrijava mora, rijeke, jezera promjena fiziko-hemijskih karakteristika vode, naruavanje ekoloke ravnotee, smanjena koliina rastvorenog kisika u vodi; 7) izlijevanje otpadne vode; 8) usljed visokih temperatura otpadne vode dolazi do porasta temeprature vode i dolazi do drastinih promjena u zraenju sa zemljine povrine, poveanje oblanosti, padavina, porast vejrovatnoe pojave magle, promjena sadraja kisika, promjena uslova ivota mikroorganizama 9) buka, estetski poremeaj i druge...

Nepoeljan utjecaj HE na okoli: 1) formiranje velikih akumulacija potapanje velikih povrina, plodnog zemljita, spomenika, naselja; 2) promjena hidrodinamikog pritiska na obalama akumulacije; 3) promjena nivoa gornje i donje vode utjecaj na obraslost terena; 4) promjena geolokih i geomehanikih karakteristika stijena koje su u dodiru sa vodom, 5) promjena nivoa podzemnih voda stvaranjem akumulacija; 6) morfoloka promjena korita rijeke; 7) problemi sigurnosti nizvodnog podruja; 8) u akumulacijama promjena kvalitete vode; 9) utjecaj na ovjekovo zdravlje ukoliko se voda koristi za pie, ako je dolo do promjene mineralnog ili bakteriolokog sastava; 10) promjena mikroklime; 11) utjecaj na razvoj flore i faune; 12) nova privredna struktura radi zbrinjavanja stanovnika; 13) razvoj industrije u blizini akumulacije (zbog 12) industrijski zagaivai vode u akumulaciji; 14) pucanje brane kao katastrofalna posljedica. 11. Navesti osnovne karakteristike nepoeljnog utjecaja rudnika uglja na okolinu povrinski kopovi podzemna eksploatacija Sa stanovita utjecaja na okoli povrinski kopovi trebaju da budu predmet daleko veeg interesa. Kod povrinskih kopova radi se o daleko veoj povrini koja se devastira, a to je u direktnoj funkciji od koeficijenta otkrivke. Koeficijent otkrivke definira odnos otkopane otkrivke (jalovine) prema otkrivenom uglju. Otkopana otkrivka se odstranjuje i tako zauzima vrlo esto plodno zemljite. Obzirom da je najee velika potreba za ovakvim ugljem onda postoji potreba i za dubljim kopanjem kod povrinskih kopova to direktno utjee na poveanje devastiranog zemljita. Znai, najvei utjecaj na okoli kod povrinske eksploatacije uglja je u zauzimanju i degradiranju velikih povrina zemljita. Ovome treba dodati i injenicu da se otkrivka obavezno mora raditi pod odreenim uglom koji garantira sigurnost i rada i stabilnost njene zavrne kosine. Drugim rijeima, prostori povrinskih kopova su izuzetno velikih dimenzija. Otkopavanje i devastiranje ovako velikih povrina zemljita ima za posljedicu: neminovnost izgradnje novih naselja odnosno preseljenja stanovnitva, izgradnju nove infrastrukture, komunalije, kole, itd.; nadoknadu tete za poljoprivredno zemljite i poljoprivredne kulture; izgradnju novih saobraajnica; zatitu kulturnih spomenika; eventualno izmjetanje vodotokova, itd. Sve ovo u mnogome ima utjecaja na poveanje jedinine cijene proizvedenog uglja na ovakvim kopovima. Povrinski kopovi zbog neminovnosti postojanja odlagalita jalovine, utjeu na unitavanje zemljita i promjenu morfologije zemljita. Na promjenu morfologije zemljita utjee i amfiteatar povrinskog kopa preko posljedica odvodnjavanja. Pumpanje vode iz ovih amfiteatara utjee na smanjivanje nivoa podzemnih voda i to na irem podruju. Ova pojava direktno utjee na pojavu klizita to vrlo esto moe zahvatiti i naseljena mjesta. Takoer je karakteristina pojava i slijeganja terena. Poveanje povrinskog kopa direktno utjee na promjenu reima podzemnih i povrinskih voda, izmjetanje vodotoka, stvaranje vjetakih akumulacija vode, itd. Ovo ima za posljedicu promjenu mikroklime i uspjeh poljoprivrede.

10

Obzirom da se radi o tekim mainama za odstranjivanje otkrivke i kopanje uglja javlja se velika buka i praina kod kopanja kao i izduvni gasovi iz maina. Prilikom dobijanja goriva povrinskim kopom, javljaju se ogromne koliine otpadaka (jalovine i drugi minerali), zatim se, zbog upotrebe velike mehanizacije, stvara velika buka, a posebno ako se koristi eksploziv kod miniranja. Ovakvi karakteristini primjeri kod nas mogu se registrirati i u srednjebosanskim i u tuzlanskim rudnicima. Kod podzemnih rudnika najnegativniji utjecaj oituje se u slijeganju terena to je posebno karakteristino ako se radi o eksploataciji mimo dozvoljenih kritinih dimenzija. Kod ovog slijeganja nastaju tete na objektima kao to su putevi, pruge, zgrade i drugo. Posebno karakteristian sluaj je podzemna eksploatacija soli u rudniku soli u Tuzli. Mora se ponovo konstatirati da je ugroavanje ivotne sredine nejednako u pojedinim regijama a da se pojaava u sredinama koncentriranim oko velikih termoenergetskih postrojenja i velikih rudarskih objekata. Ogromne koliine raznih vrsta uglja koje su potrebne za deponiranjem zbog rezervi termoelektrana, razne vrste transporta uglja, esto neadekvatan kvalitet uglja za sagorijevanje kao i oscilacije u njegovom kvalitetu, sagorijevanje ogromnih masa uglja sa nedovoljnim sistemima za zatitu od praine i tetnih gasova, posljedice na zemljite zbog premjetanja ogromnih koliina otkrivki i uglja, poremeaji koji prate podzemnu eksploataciju, problem otpadnih materija iz separacija, ljake i pepela poslije sagorijevanja, problemi otpadnih voda, samo su niz moguih i stalnih uzroka pogoranja stanja ovjekovog okolia u ovakvim okruenjima. Prije svega neoprostivo je to su u ovakvim uvjetima eksploatacije uglja obaveze vezane za zatitu ovjekovog okolia neprecizno i nedovoljno definirane tako da je opa pojava da po zavretku eksploatacije ostaju potpuno devastirana podruja sa strahovitim negativnim posljedicama. ienje uglja vri se zastarjelim tehnologijama, posebno za dobijanje energetskih ugljeva ugljeva za termoelektrane, dobijaju se ugljevi sa visokim ueem pepela i sumpora u svom sastavu. Sagorijevanje takvih vrsta ugljeva dovodi do unitavanja termoenergetskih postrojenja i do stvaranja velikih koliina otpadnih materijala iz termoelektrana, sa strahovitim aerozagaenjem. Odlaganje otpadnih materija iz termoelektrana i njihova separacija vri se na neadekvatnim povrinama to dalje degradira okoli. Slian sluaj je i sa otpadnim vodama. Dobijanje goriva (svih vrsta uglja, urana i uljnih kriljaca) vri se rudarenjem, koje moe imati znatan utjecaj na okoli. Promjene okolia nastupaju znatno prije poetka dobijanja goriva jer je potrebno ispitati i utvrditi rezerve te provesti potrebna ispitivanja za projektiranje rudnika.

11