https://www.youtube.com/watch?

v=-yVp9cpKBAA
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve betekatuhu. Pet puta sam izbaen iz dvorane jer nisam...
ak i kada sam ulazio, nekoliko sestara je reklo: "Samo za sestre, samo za sestre!" A ja sam rekao
da osjeam da sam dio svjetske zavjere jer je ovo etvrti put od prole godine, etvrti put u godini
da sam bio na 'sjednicama za osnaivanje ena'. Obeavam vam da ja ne pravim ove programe,
ovo zaista nije moj rad, ali mislim da je ovo zavjera i nadam se da neu pogrijeiti, nadam se da
sam i u prolim sjednicama dobro proao, takoer. Ali, hvala Allahu, zahvaljujem Allahu,
subhanehu ve te'ala, to mi daje priliku da podijelim nekoliko stvari jer ovo nije neto to naa
vjera zabranjuje, a to je savjetovanje izmeu mukaraca i ena. Allah, subhanehu ve te'ala, kae
da su vjernici i vjernice prijatelji zatitnici jedni drugima. I kao prijatelji zatitnici dajemo savjete
jedni drugima. Jedan od najinteresantnijih dogaaja kojima sam prisustvovao je... Imao sam
sjednicu sa sestrom Huzajom Mudedidi, da li je iko uo za nju? 'Muslimani iz Menohelth'??? Vi
ste uli za nju. Huzaja Mudedidi iz 'Muslimani iz Men o'health-a', bio sam sa ovom sestrom u
'Bona Shampain University' u Analoyi i ja sam trebao da dajem muke odgovore i to je bila
sjednica. To je bila najvea postavka svih vremena. Ona je trebala davati primjedbe, a ja sam
trebao davati odgovore mukaraca. Elhamdulillah, sloili smo se sa svim. Nije bilo mukih
odgovora nego je bilo muko slaganje sa onim to je govorila. Ali smo davali savjete jedni
drugima i mislim da je to veoma bitno i divno je da u vrijeme Poslanika, salallahu alejhi ve
sellem, bilo ovakvih stvari da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, savjetovo ene i da je Aia,
radiallahu anha, savjetovala mukarce. Postoje tri vjerodostojna hadisa koja govore da je Aia,
radiallahu anha, govorila mukarcima kako da budu bolji muevi. U redu? Ja nisam ovdje da vam
kaem kako da budete bolje supruge, ja sam ovdje da govorim o konceptu osnaivanja ena i
elim da podijelim neka miljenja. Neka od njih su uoptena. Prvo, za koje mislim da je veoma
bitno poeti s njim, je bitno i za mukarce i za ene. A to je reenica Omera ibn El Hattaba,
radiallahu anhu: Mi smo ljudi kojima je Allah, subhanehu ve teala dao snagu, dostojanstvo, ast,
otmjenost kroz islam. Ako budemo traili tu otmjenost i ast kroz bilo ta drugo, Allah,
subhanehu ve teala, e nas poniziti. Ovo nije samo specifino za ene, ovo je bitno i za ene i za
mukarce i sigurno da je Omer ibn El Hattab, radiallahu anhu, govorio o tome sa take gledita
muslimana. ta smo bili prije ove objave, ta smo bili prije islama? Razmislite o tome. Razmislite
ta Allah, subhanehu ve teala, moe uraditi sa ovim drutvom koje je, ipak diskutabilno,
najnazadnije od zadnjih svjetova to se tie prava ena u 23 godine. Zaista je nevjerovatno da sam
Omer, radiallahu anhu, koji je prije islama... Postoje mnoge proizvedene prie o Omeru,
radiallahu anhu, ne elim da ulazim u to drutvo, ali muslimani, stalno citiramo prie tipa da je on
spalio svoju kerku, to je velika la. Stvari o Omeru, radiallahu anhu, prije islama, jedna od njih,
vjerodostojna, da je on rekao da je udarao djevojicu ropkinju, prije islama. Sve dok mu ne bi
dosadilo. Ovo je, naalost, bila praksa u dahilijjetu, u doba neznanja, da ene, kad god bi bile
kanjene, bile bi javno kanjene od strane njihovih mueva da bi se ostale prepraile. Da bi se
sprijeila bilo kakva pobuna u budunosti. Samo zamislite diktatora u muslimanskom svijetu
danas, koji daje javni primjer. Kada bi ovjek bi udarao svoju enu, udarao bi je javno. Udarao je
ropkinju javno. I ovo je davalo primjer za bilo koga van tog drutva. I kada govorite o pravima
ena u doba dahilijjeta, prije Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, nisu postojala. Taka. Ne u
plemstvu, ne u dostojanstvu, ne u branim pravima, ne u pravima nasljeivanja, ak niti u
pravima da budu obuene u javnosti. Bile su prisiljene nagosti u javnosti. Prisiljena pornografija
ako elite, subhanAllah, bile su sputene na nie stepene od ljudskih bia tada.

4:59
Ovo je bilo vrijeme u kome ene nisu imale svoja prava, nije im se ukazivalo nikakvo potovanje,
moete potraiti da diskutujete o ovome u katolikoj crkvi o tome vremenu, i uvjeravam vas da ni
oni nisu zadovoljni. U isto vrijeme, draga brao i sestre, ono oko ega moramo biti veoma
oprezni u ovoj diskusiji, moramo biti veoma oprezni da ne radimo, da ne ponavljamo iste greke,
pokupavam da nas osnaim izvan objave. U stvarnosti, samo se poniavamo. Ovo je neto ega
se, tako mi Allaha, bojim u ovoj cijeloj diskusiji. Ovo govorim pod rizikom da mogu upasti u
nevolju, a u isto vrijeme imam drugu sjednicu, elhamdulillah koja poinje u 13:15 sati pa u
pobjei odavdje prije nego me napadnu, ako kaem neto to je uvredljivo to se toga tie, ali u
isto vrijeme, ta mi pokuavamo uraditi i ta pokuavamo postii kada diskutujemo o osnaivanju
ena? ta pokuavamo postii kada diskutujemo o osnaivanju mukaraca? I da vam kaem,
jedan od problema koji imamo u ovoj diskusiji je da mi pretpostavljamo da cijeli kulturni prtljag
koji nam je doao je islam. Moramo pobjei od toga. Kao na primjer, moram se boriti da ene ne
idu u damiju. To je neto to je dio kulture koja je suprotna islamu. Misao da ene ne bi trebale
ii u damiju, i zapravo Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, kae: Ne zabranjujte Allahovim
robinjama Allahove damije. Moram se boriti protiv toga jer je to protiv islama, a ne to ima bilo
kakve veze s islamom. Znate, ena koja ne moe propisno traiti razvod kako treba. Ovo je
problem koji je, naalost, donesen ak i u ovu dravu. ak i u ovu dravu. ak i u ovu dravu
gdje ene ne mogu propisno ak ni traiti razvod. To me ponekad zbunjuje. Kada me ena mora
nazvati, a ja nisam vie ni imam tog mesdida vie, nisam ak ni imam mesdida, a ena mora da
me kontaktira sa 3200 kilometara udaljenosti jer ne moe da dobije razvod. To je tuno. To je
zaista tuno. To je neto protiv ega se moramo boriti, protiv ega je islam doao da se bori. Islam
je doao da osnai ene protiv kulture, i moramo biti oprezni da ne spajamo islam sa kulturom i
da ga ne pretvorimo u bitku protiv kulture kao protiv rupe. Kao na primjer, ena koja ide u
damiju, ena koja je dio zajendice nije isto kao ena koja vodi namaz. To su dva potpuno
odvojena problema. I bojim se da, imamo dva ekstremna sluaja u ovim problemima, imate neislam o kome se raspravlja ovdje i ne-islam o kome se raspravlja ovdje, a islam je izgubljen u
sredini. Moramo razvrstati te probleme. ta moemo shvatiti, kada pogledamo na vrijeme
Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, ene su osnaivane istim stvarima koje se danas koriste kao
simbol potlaenosti danas. Hidab je bio osnaivanje za ene. Jedna od stvari koje je moj ejh
istaknuo je, da primjetimo da se nijedna ena nije pobunila kada je hidab propisan. Niti jedna.
Neki hadisi predstavljaju da su ene bile uplaene zbog nekih pravila koja su dolazila, a kada su
ule od svojih mueva iz druge ruke hadis, i otile da vide Poslanika, salallahu alejhi ve sellem,
zbog konteksta... U isto vrijeme, nema nijedne predaje da je ena otila Poslaniku, salallahu alejhi
ve sellem, i rekla: ta je sve ovo s hidabom?! Jer su to one razumjele kao sredstvo za
osnaivanje, nisu to shavtile kao sredstvo za potlaivanje. SubhanAllah, ironino je to je hidab
danas koriten kao simbol potlaenosti. Iako, ponovo, za virjeme Poslanika, salallahu alejhi ve
sellem, Aia, radiallahu anha, nije osjeala potekou zbog svog hidaba. I kada pogledamo ove
primjere velikih ena za vrijeme Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, i tabiina itd. Itd., Moramo
razumjeti da postoji neto veoma interesantno, da kao vjernici danas, a posebno kada imamo
podsjetnik danas, i ovo je problem. Kada mukarci imaju podsjetnik i kada ene imaju
podsjetnik. Dat u vam primjer: Mukarci e citirati Aiu, radiallahu anha, govorei da je Aia,
radiallahu anha, rekla, a ovo je vjerodostojan hadis da je Aia, radiallahu anha, rekla, da je
Poslanik, salallahu alejhi ve sellem vidio kakve su ene danas, ne bi im dozvolio da idu u

damiju. To je vjerodostojan hadis. Mukarci e ga citirati, naravno, da bi rekli da ene ne bi

trebale ii u damiju. U isto vrijeme, pronai ete ene koje e rei da je Aia, radiallahu te ala
anha, bila rjeit govornik. I bila je. Bila je najrjeitiji govornik meu ashabima. A to je potvreno
od strane Urve bin Zubejra, radiallahu teala anhu, koji kae da je sluao govore Ebu-Bekra,
Omera, Osmana i Alija, i da nijedan od njih nije bio rjeit kao Aia. Bila je rjeitija od njih svih.
Ali, u isto virjeme, ta pokuavaju opravdati time? Da, nema sumnje, utvreno je da ene mogu
priati u javnosti i ene mogu drati predavanja i enama imukracima. Ali kako je Aia,
radiallahu anha, bila obuena? Je li i to bitno u raspravi? Imate dvije grupe ljudi koji se
raspravljaju o razliitim aspektima Aiinog karaktera, a da li je Aia, radiallahu teala anha, kao
rezultat njene reenice, kada je izgovarala tu reenicu, da li je upozoravala ene ili je govorila tu
reenicu da bi rekla mukarcima da zabrane enama da idu u damiju? Tu reenicu je uputila
enama. Ona nije prestala ii u damiju niti je ikada rekla enama da prestanu ii u damiju. Ona
je upozoravala ene da ne idu u damiju u posebnom modnom izgledu, a ne da prestanu skroz ii
u damiju. Ali ako ja imam podsjetnik, raspravljat u samo koristei taj hadis van konteksta jer
imam taj podsjetnik i pokuavam zabraniti enama da idu u mesdid. U isto vrijeme, ako
pokuavam da se raspravljam o tome da je Aia, radiallahu anha, bila fenomenalan javni
govornik, ali u isto vrijeme kaem da je nikab novotarija. Samo da kaem, moja ena ne nosi
nikab, ne kaem da je nikab farz, postoji razilaenje meu uenjacima da li je farz ili mustehab.
Izmeu farza i mustehaba je. Poenta je, ako sam protiv nikaba, a u isto vrijeme govorim kako je
Aia bila nevjerovatan govornik, postoji kontradikcija. Jer je Aia, radiallahu anha, pokrivala
svoje lice. Kako se mogu raspravljati protiv jedne stvari u njenom karakteru, a u isto vrijeme
govoriti kako je nevjerovatan bio ovaj aspekt njenog karaktera. Ono to mi radimo je da
ponitavamo cijelu svrhu osnaivanja ena jer ono to mi izostavljamo je da je Aia,
radiallahu teala anha, bez obzira to je imala pokriveno lice, bila toliko snana i utjecajna
u njenom drutvu, nije je ograniilo u dranju predavanja mukracima, nije je ograniilo u
mijenjanju njenog drutva, nije je ograniilo u njenoj uenosti, nije je ograniilo u tome da
bude muhadissa. Nije je ograniilo ni u kojem smislu. Poenta je, da je njena skromnost nije
zaustavila. Nije bilo kontradikcije u njenom govoru i njenoj skromnosti. I rekla je za ene
ensarijke: Najbolje ene su ene ensarijke. Njihova skromnost ih nije zaustavila da budu
uenjakinje vjere. Nije ih zaustavila. Odjea ih nije zaustavila. Razdvajanje po spolovima,
mukarci u jednoj, a ene u drugoj prostoriji, nije ih zaustavilo. Jer su jo uvijek imale
ulogu. Aia, raidjallahu anha, se borila za prava ena. Znate li kako? Ode na denazu njenog brata
Abdurrahmana Ebi Bekra, radiallahu teala anhu, klanja denazu i ode na mezar, takoer. Neki
mukarci kau Aii, radiallahu anha: Ne moe to raditi. Ona kae: Na ta mislite? Oni kau:
Zar ne zna da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, prokleo ene koje uestalo idu na
mezarja? ene Nijaha. Te su ene poznate po tome da bi ile na mezarja, zaudo, ovo je
vraanje neznanju, neki mislioci posljednjeg stoljea su govorili o tome, to su zaista kritkovali i
goovrili su o vraanju u neznanje, ali kaem vam, ako odete na denazu u nekim dijelovima u
svijetu, jo uvjek imate ene u Naihatu, ene koje s ciljem dou tu i udaraju same sebe, viu i
vrite, i plaene su da to rade. Ili je to stvar zajednice. I Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je
prokleo te ene i Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je prokeo ene koje rade nijahat. One koje
viu i vrite na denazama jer to smeta mrtvima, to ih mui. Oni su rekli Aii, raidjallahu anha:
Zar ne zna da ih je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, prokleo? Aia, radiallahu anha je
odgovorila: Da, Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je zabranio svima da idu na mezarja. I

vama, takoer. enama i mukarcima. Veim djelom u islamu je bilo zabranjeno posjeivati
mezarja. Da li to znate? Osim ako ukopavate tijelo. Bilo je zabranjeno i mukarcima i enama da
idu na mezarja. Zato? Zato to se Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, bojao za irk koji se danas
deava na mezarjima u muslimanskom svijetu. Bojao se, salallahu alejhi ve sellem, da e ljudi
poeti ponovo podizati mezare i oboavati mezare ponovo i da e ponovo pozivati one koji su u
mezarima. Kada je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, na samom kraju, samo etiri godine prije
svoje smrti, 19 godina u islamu, rekao je: Zabranio sam vam da posjeujete mezarja, ali ih
trebate posjeivati jer vas posjeaju na smrt. Aia, radiallahu anha, je insistirala da je to ukljuilo
i mukarce i ene. Zabrana je ukinuta. Progovorila je. Zahtijevala je to pravo. I nastavila je ii. I
nastavila je uestvovati. Da, postoji rasprava, ali poenta je da niko nije rekao da je Aia,
radiallahu anha, feminist. Uvijek nam ovo radi. Uvijek trai prava ena. Muka mi je od njenog
govora. Niko to nije rekao. Svi su shvatili da je ovo majka vjernika, uenjak meu nama. Ima
pravo da to kae, ima pravo da zahtijeva dokaze. Ima pravo da raspravlja o ovom problemu.
Samo zato to to nije bila prihvaena praksa da ene idu na denazu ne znai da je haram. Ona
izaziva kulturu ashaba. Naravno da ene imaju pravo da izazovu kulture u 21. stoljeu u
muslimanskom svijetu. Kada su daleko od islama. Naravno da ene imaju pravo da izazovu ove
stereotipe i ove stvari. Ali poenta je da se ne povezuje, da se kae da je sve jedno i da se ne tretira
kao jedno. Jer, kao rezultat moda emo traiti to osnaivanje van islama i u tome se gubimo. I
subhanAllah, jedan poseban problem koji stalno i stalno sluam je problem da ene vode
mijeani namaz. ene vode mukarce i ene u namazu. I ovo je postao problem u osnaivanju
sada. I subhanAllah, tako mi Allaha, ovaj problem je rijeen od strane muslimana prije mnogo
godina, prije vie od 1000 godina. Znate li zato? Zato to su ene postigle pozicije u islamu koje
su bile vee od imama u namazu. I problem je da gledamo vani, imam u mesdidu, imam u
namazu nije isto to i svetenik ili rabin. ene su postigle pozivcije tumaa hadisa. Pozicija
uenjaka hadisa je vea od pozicije tog ovjeka koji vodi namaz. Ona ima vei rang gledajui sa
strane muslimana. Ummu Derda, raidjallahu anha, je uila neke ashabe u damiji Poslanika,
salallahu alejhi ve sellem. Neke ene su ak dostigle pozivcije sudija. Posebno u hanefijskom
mezhebu. Bilo je dozvoljeno da se ak bude i sudija. Prema Ebu Hanifi, rahimehullah teala,
sudija kae imamima ta da rade. Uenjak hadisa ima jedan od najveih rangova, tuma hadisa
ima jedan od najveih rangova. Imam Zehebi, rahimehullah teala, koji je, subhanAllah, znate za
biografije slavnih??? SubhanAllah napisao je oko 1000 ena muslimanki koje su bile uenjavci
hadisa i ovjek kojeg ja smatram uiteljem, ejh Ekrem Nedevi, da ga Allah subhanehu ve teala,
sauva, on je napisao Tumai hadisa, na engleskom moete potraiti knjige ene, tumai
hadisa. Imam Ez-Zehebi, rahimehullah teala, on kae da je bilo mnogo slabih mukih tumaa
hadisa. Bilo je mnogo mukraca koji su fabrocated hadise i koji su bili slabi sa hadisima, ali
nikada nisam naiao na slabog enskog tumaa hadisa. Moete li zamisliti tu reenicu? Moete li
zamisliti to, subhanAllah? Nikada nisam naiao na slabog enskog tumaa hadisa. Znate, imam
Ez-Zehebi takoer goovri o svojoj eni. On kae: Moja ena je najbogatija ena. Smatram je
uenjakinjom. On kae: Jednom sam sjedio sa svojom enom i ona mi je rekla: Ti i ja smo u
Dennetu . I on kae: Pomislio sam: To je predivno! Zato smo u Dennetu? Super je da smo
ti i ja u Dennetu zajedno, ako Bog da. Zato smo u Dennetu? On kae, ovo objanjava u
sopstvenoj biografiji, on kae: Nisam veoma privlaan mukarac. On za sebe kae da nije
privlaan. Ali kae da zbog svog znanja je bio preferiran i da je oenio prelijepu enu zbog svog
znanja. I ona mi kae: Ti i ja smo u Dennetu. Upitao ju je: Zato? Razumijem da si ti u

Dennetu zbog tvog imana i ibadeta, ali o emu se radi? A ona kae njemu da je to zbog
njegovorg znanja i tih stvari i poinje da ga hvali i govori kako je nevjerovatan njen mu,
maAllah, sve je slatko. A on kae: Dobro, a ta je s tobom. Ona mu odgovori: Jer sam bila
strpljiva s tobom. I to je bio neugodan trenutak jer je shvatio da je zaista bio neprivlaan. On ak
hvali svoju enu u svojoj biografiji. Poenta je, brao i sestre da, ako ena dostigne neku poziciju u
islamu, kada je na viem poloaju od nekoga ko vodi namaz, zato da se borimo u toj bici. Kada
to oito nije problem ranga. Kada to oito nije problem nje da je na niem stepenu od mukarca.
Niko od uleme, niti ene u prolosti, niti Aia, raidjallahu anha, da Aia je vodila ene u namazu,
ali niko u prolosti nije donio taj problem kao ideju osnaivanja. Zato mi moramo? -jer gledamo
izvan islama. Gledamo izvan islama. I zato iskreni savjet svima nama. Zato to radimo? Allah,
subhanehu ve teala, nam je dao neto dosta vee od toga i nema potrebe da gledamo izvan islama
i da se poredimo sa drugima kada, prije 1400 godina, znate li gdje su ene kranske crkve bile,
znate li gdje su bile ene idovke? -Izvan podruja religije i svijeta. A ta je Allah, subhanehu ve
teala dao mukarcima i enama kao sredstva za osnaivanje... Kako da idemo naprijed i kako da
zatijevamo osnaivanje kao zajednica vjernika? Pod broj jedan: drage sestre: ilm, znanje.
Trebamo vas da postanete uenjakinje. Kada kaem mi, ne mislim mi mukarci, mislim MI. Mi
vas trebamo da postanete uenjakinje. Trebamo vie ljudi kao to su sestra Sadija i sestra Sumejra
da postanu uspjene ene muslimanke, eksperti u njihovim poljima, piholozi, psihijatri, ene u
znanju, odlikovane ene u politici, ene koje ponosno izau i pokau da ih islam ne ograniava.
Trebamo to. Zaista to trebamo. I znate ta? Trebamo vas da odrite mukarce odgovornim. Na
blag nain, naravno. Postoji savjetovanje izmeu svih nas. Traite svoja prava i koristite vae
znanje sa istraite ono to vam je Allah, subhanehu ve teala s pravom dao. Kada bi Aia,
raidallahu teala anha, govorila, niko nije osporavao njeno znanje. Niko nije osporavao njena
postignua. Ebu Musel Ei, radiallahu anhu, kae: Kada mi nismo mogli neto shvatiti, kao
ashabi-mukarci, posebno oko problema nasljeivanja, odlazili bismo Aii, radiallahu teala
anha. Nije bila stvar u njenom spolu nego u njenim sposobnostima. Bila je uenjakinja. Mi
trebamo vie ena uenjakinja da oive tu tradiciju, da oive tradiciju ena tumaa hadisa i ena
koje poduavaju i mukrace i ene u islamskim naukama. Zaista trebamo. Hvala Gospodaru svih
svjetova, vidim da se ta spojnica okree, vidim vie ena instruktora u institutima, vidim vie
dua***, vidim vie ena koje su *** Ali u isto vrijeme, ponovo, moramo biti veoma, veoma
oprezni u razumijevanju ta nam Allah, subhanehu ve teala, eli i ta nam Allah, subhanehu ve
teala, propisao. I ta nam je Allah, subhanehu ve teala, namijenio kao mukarcima i enama. Ne
pomae kada samo istaknemo tehnike dijelove nae vjere. Zaista nije. Postoji jedna stvar na
zemlji, jedna tehnika stvar. U zakljuku u vam ispriati priu koja mi se desila na Haddu.
Radio sam QNE***predavanje na Haddu prole godine i jedno pitanje koje se pojavilo
niotkud, a to je bio Hadd samo za sestre, vjerujem da je to sunnet. Da je Poslanik, salallahu
alejhi ve sellem, imao halke jednom sedmino samo za ene. Ne da ene nisu ile u damiju ili da
nisu uestvovale na drugim halkama... -Jesu. Ali bila je jednom sedmino halka samo za ene. Ne
zato to je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao enama: Morate imati halke jednom
sedmino za sebe, moram vam rei neto to se tie vas. Jer su one dole Poslaniku, salallahu
alejhi ve sellem, i rekle: Imamo neke stvari o kojima moramo priati, a o kojima ne moemo
priati ispred mukaraca. Da li je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao: Poaljite mi email, razmislit emo o tome kasnije... Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, nije odbio. Rekao je:
Recite mi vrijeme i mjesto i tu sam. I on je, salallahu alejhi ve sellem, bio tu svake sedmice. I ja

imam ovo predavanje koje je vezano o pitanjima Hadda. I sestra niotkud pita: ejh, da li ene
grebaju kuhati za svoje mueve? A ja sam pomislio: ovjee, poinjemo. Pa da li ene moraju
kuhati svojim muevima? -Tehniki gledano ne moraju. Tehniki gledano, odgovor je da brani
ugovor, vidim da me mnoge od vas smanjuju trenutno, to ne pomae... Molim vas da sasluate do
kraja. To nije isto. Ona nije slukinja, ona je supruga. Ovo fikhske knjige kau. Da brani ugovor
nije ugovor slukinje. Pa, tehniki gledano, ne morate kuhati svom muu. Ali znate, ne pomae
kada odete kui muu i kaete mu, znate on hoe neto jesti a vi mu kaete da mu vie ne kuhate
jer je ejh rekao da ne morate kuhati vie. ta e to uraditi braku? Zar nam nije Allah, subhanehu
ve teala, naredio da inimo dobro jedni drugima? Pogodite ta, Poslanik, salallahu alejhi ve
sellem, nije morao istiti kuu, ali je istio! Koliko god da je bio zauzet, salallahu alejhi ve
sellem, istio je. Nije rekao Aii, radiallahu anha: Usput, ja sam Boiji Poslanik, na vrh svega,
zauzet sam sluenjem ummeta, ne moram istiti kuu. Jer nije svrha u tehnikim stvarima.
Imamo dobroinstvo. Meutim, ulema je istaknula da se sauvaju te stvari tehnike prirode kako
nikome ne bi bila uinjena nepravda. A ene su danas potlaene. I da, znajte svoja prava, znajte
stvari tehnike prirode. Nemojte ih **** kroz grla ljudi kada to zaslue, moda je ***, moda
nema pojma. I nakon tog razgovora na Haddu, mu, iako ne znam ko je bio njen suprug, doao
mi je nakon razgovora, gorei, bio je na pragu da izgubi Hadd. Ozbiljno. Rekao sam mu da sam
u ihramu i da se neu svaati i raspravljati s njim. A on je vikao, nije elio to da uje. Govorio je:
Rekao si naim enama da nam ne moraju kuhati! Ko e mi sada kuhati? Radim od 9 do 19 sati,
ko e uraditi ovo, ko e uraditi ono, ko e ono poistiti...? I bio je van sebe zbog toga. Ali znate
ta? I dalje mi je drago da se to desilo. Nadam se da e, ako Bog da, popraviti taj problem. Ali mi
je i dalje drago da se to desilo. Zato? Zato to moramo imati iskrene razgovore o tome ta su
prava i obaveze svih nas, u naim zajednicama. A zatim da pokaemo dobroinstvo jedni
drugima. Pokazati dobroinstvo i najbolje stvari jedni drugima. Svia mi se to to je sestra Sadija
rekla da ne trebamo propovijedati aroganciju i ponos. Niti ene niti mukarci. Poniznost je dobra
stvar, ali u isto vrijeme, granice moraju biti jasne. I prava moraju biti naglaena. Poniznost je
jedna stvar. Ali postoji razlika izmeu fikha, pravila i duhovnosti ovdje. Moramo nauiti, ako Bog
da, kako da rastemo kao ljudi i na kraju, bez obzira jesu li to mukarci ili ene, subhanAllah jedna
stvar od mudrosti Poslanika, salallahu alejhi ve sellem,... Moram priznati da su neki ljudi bili
uzrujani zbog mene jer sam rekao da je ovo predavanje samo za sestre. Ja nisam organizator i
mislim da ima koristi od toga to je ovo samo predavanje samo za sestre, ali slaem se da
mukarci takoer moraju uti o osnaivanju ena. Rekao sam vam da sam bio na slinom
predavanju prije nekoliko mjeseci, ili prole godine i nije bilo samo za sestre. Bila su dva
mukarca i oko 300 ena. Istina je da, ako naslovite predavanje kao osnaivanje ena, mukarci
nee biti zainteresovani da dou. Osim ako hoe da pronau rupe u argumentu. Ali malo e
mukaraca biti zainteresovano da doe. Mora da postane dio naih hutbi, naih govora, naih
predavanja, naih halki. Elhamdulillah, vidim da se to deava. Veoma sam optimistian, ako Bog
da, mi potvrujemo svoju vjeru. Jedini mi je strah da krimo puteve jedni drugima. Ne smijemo
to raditi. Allah, subhanehu ve teala, nas je sve poastio naim ulogama i molimo Allaha,
subhanehu ve teala, da nam dozvoli da budemo dostojanstveni islama i molimo Allaha,
subhanehu ve teala, da nam ne dozvoli da to traimo kroz bilo ta drugo i molimo Allaha,
subhanehu ve teala, da nam uini jasnim pitanja i molimo Allaha, subhanehu ve teala, da nam
ne dozvoli da imamo ni atome ponosa u srcima i molimo Allaha, subhanehu ve teala, da kada
priamo, da priamo zbog drugih i za prava drugih. I molimo Allaha, subhanehu ve teala, da nas

uini ljudima dobroinstva, ihsana. Amin. Da vas Allah nagradi. Esselamu alejkum ve
rahmetullahi ve berekatuhu.