Uputa Tragaocima Pravog Puta PDF Free

Predgovor
Knjiga Uputa tragaocima pravoga puta uglednog i

priznatog islamskog autoriteta, El-Harisa b. Eseda EI-
Muhasibija, pripada onoj vrsti islamske literature koja
nastoji izvući čovjeka iz opasnih duhovnih i moralnih
zastranjenja. lako je autor ovog djela preselio na Ahiret
prije više od hiljadu godina, njegove riječi , itekako,
nalaze svoje mjesto i u našem suvremenom svijetu, koji
je zapao u opasnu duhovnu i moralnu krizu, svijet u
kojem je čovjek sveden na razinu stvari i u kojem je
izgubio svaku ljudsku vrijednost i dostojanstvo.
Autor nastoji uputiti čitaoca na Allaha i vratiti ga
na Njegov pravi put, znajući da je to jedini način
izbavljenja iz zaborava vjere i prepuštenosti pustošenjima
materijalizma i teških duhovnih oboljenja.
7
Zahid Mujkanović
U ovakvom materijalističkom okruženju i lažnom

SJaJu, privlačnosti i izazovnosti zapadne kulture,
musliman vrlo brzo zaboravlja one temeljne islamske
vrijednosti. Ovo djelo nas podsjeća na te vrijednosti i
ističe potrebu i neophodnost njihove primjene u našem
svakodnevnom životu. U tom pravcu idu i objašnjenja
koja nudi poznati suvremeni autoritet Abdui-Fettah Ebu
Gudde, a na kraju knjige je i njegov dodatak o nekim
pravilima islamskog ponašanja.
Pošto se prvi put susrećemo sa El-Muhasibijem,
želim našim čitaocima ukazati na neke osnovne podatke
iz njegovog života.
El-Haris b. Esed El-Muhasibi El-Basri, rođen je u
Basri, a u Bagdadu je živio i preselio na Ahiret 243.h.g.
Poznat je pod imenom El-Muhasibi, jer je često sviđao
račune sa samim sobom i na taj način se čuvao grijeha.
Prenosio je hadis od Jezida b. Haruna i drugih
pripovjedača hadisa iz njegove generacije, a od njega su
prenosili Ebul-'Abbas b. M.esruk, Ahmed b. El-Hasan b.
'Abdul-Džebbar Es-Sufijj, imam El-Džunejd i mnqgi drugi.
Slušao je i uzimao znanje i od imama Safije. El-
Muhasibi spada u red prvih istinskih i iskrenih sufija, a
bavio se i hadisom, islamskim pravom i kelamom. Iza sebe
je ostavio mnogo pisanih djela. Neki spominju da je
napisao oko dvije stotine knjiga. Najviše je pisao o
tesawufu, ali i o kelamu i fikhskim propisima. Imam
Muhammed El-Kevseri tvrdi da su tragovi El-Muhasibija
vidljivi i jasni kod Ebu Hamida El-Gazalija. On čak tvrdi da
je El-Gazali u svoj lhja' unio djelo El-Muhasibija Er-Ri'aje.
Između njegovih djela, koja su nam danas
poznata, spomenut ću samo neka: Er-Ri'ajetu li
hukukillahi 'azze ve dželle, Et-Tevehhum, Adabun-nufus,
8
Predgovor
Mahijetul-'akli ve ma'nahu va-h-tilafunnasi fihi, EL-&l'su

ven-nušur, Muhtesar kitab fehmis-salat i druga djela.
El-Muhasibija možemo svrstati u red sufija koji su
dobro poznavali šerijat i poštovali njegove granice, kao
što su, primjerice: Hasan El-Basri (preselio 110.h.g.),
Ibrahim b. Edhem El-Belhi (preselio 116.h.g.), Ebu El-
Kasim El-Džunejd (preselio 297.h.g.), Ebu El-Kasim
'Abdul-Kerim El-Kušejri (preselio 465.h.g.), Ebu Hamid El-
Gazali (preselio 505.h.g.) 'Abdul-Kadir El-Džejlani
(preselio 561.h.g.), Omer b. Muhammed Es-Suhraverdi
(preselio 632.h.g.), Ebu El-Hasan Eš-šazeli (preselio
656.h.g.), Ibn El-Kajjim (preselio 751.h.g.) i mnogi drugi,
Allah im se svima smilovao.
Na kraju, molimo Uzvišenog Allaha da nam

omogući da krenemo stopama naših dobrih prethodnika i
da ukabuli naša hairli djela.
Amin!
Sarajevo, Rebi 'u-l-Ahir 1422.h.g./juli 2001 .g.
Zahid Mujkanović
9
UPUTA TRAGAOCIMA
PRAVOG PUTA
Uputa tragaocima pravog puta
Hvala Allahu, Prvom i Vječnom, Jednom i

Veličanstvenom , Kome ništa nij e slično . Zahvaljuj em
hvalom koja Mu priliči i dostiže Njegove blagodati.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog,
Koji nema druga, svjedočenjem znalaca Njegove svemoći
i Njegove jednote. Svjedočim da je Muhammed Njegov
roh i Poslanik. Odabrao ga je za Svoju Objavu i s njim
okončao proces vjerovjesništva. Učinio ga je dokazom za
sva stvorenja: da nevjemik ostane nevjernik poslije
očiglednog dokaza i da vjemik ostane vjernik poslije
očiglednog dokaza.
Uzvišeni Allah je odabrao, između svojih iskrenih i

odanih vjemika, umne, koji znaju za Njega i Njegovu
zapovij ed. Odlikovao ih je odanošću , lijepim moralom,
stmhom i boj aznošć u . Uzvišeni Allah je rekao: "A pouku
samo razumom obdareni primaju: oni koji obavezu
prema Allahu ispunjavaju i ne krše obećanje; i oni
koji poštuju ono što je Allah naredio da se poštuje i
Gospodara svoga se boje i obračuna mučnoga plaše."
(Ra' d, 19-2 1)
13
El -Haris b. Esed El -Muhasibi El -Basri
Pa, kome je Allah prsa uč inio prostranim, u č ij e Tee je

doprlo iskreno yjcrovanjc, k( ~ji traži n ač ina da sc Allahu
prihliži, koj i dosljedno slijedi put umnih čuvc.~juć i Allahove
granice il, Knjige Njegove, Sunneta Njegova Poslanika,
a l ~jhi ssa l a tu vesselarn, i onoga u če mu su se složili upuće ni
medu autoritetima. To je prav i put k(~j e m Uzvišeni Allah
poziva Svqjc robove, kada kaže: " l doista, ovo j e pravi
put Mo_j, pa se njega držite i dr-uge puteve ne slijedite,
pa da vas odvoje od puta Njegova ; - eto, to vam On
nareduje, da biste sc grijeha klonili." (E l-En' am, 1 5~)
All ahov Posl<mik, sallallahu alcjhi ve sc llcm, kaže:
"Na vama je da sc prihvatile moje prakse i prakse lllt~jih
pravovjernih nasljednika (1/(/1!/"o ) poslije mene. Prihvatite
to snažno kao kad prihvatite nešto zubima, pl ašeć i sc da
vam lo neko ne otme." 1
J Ovo je dio haclisa koj i prenosi lrhad b. Sm·ija Es-Suki ni.

radi_jallahu anhu. a kqji bil_jc;l.i imam Ahmed u svome Musnl'du
(4: 12(J. 127). Ebu [)a vud (4:20 l). Tin n iLi ( l 0: 143) ko nstnti n~j ući
da jc had is hasc n sahih. Ibn Madžc ( l : I S). a to je 28. had is po
redu u djdu J:'l - l~rhe 'in c'II-NevevU}l'. Ovdje ćem o u cijclosti
citirati ovaj hadis u pn.:d t~ji imama Ahmeda i njegovog uče nika
imama l ·: bu Davuda . lrbad b. Sarija. radijallahu anhu, ktv.e:
''A ll ahov Poslanik, sallcll<il1ll al ~jhi vc sdlcm. klanjao nam je
jednog dana sabah mumv.. akon toga, od1-ž<:lo nam_je dirlji v vaz
od k<~ j eg su oč i suzile i srca drhtala. Neko je rekao: ' Allahov
Pos l a niče, kao da ti je ovo oprošk'1ini vaz. Pa šta nam ostav ljaš u
amanet?' Rekao je: ' U amanet valll ostavljam da stalno budctc
svjesni Allaha. da slušate i da sc pokoravate maka r va m
n1pmjednik bio i abcsinsk i rob. / .<.1ista. ko od vas poživi. viqjct će
14
Zn ~~ da Allahova Knjiga od nas zahtijeva djelovanje u

skladu sa njezi nim propisima (naredbama i zabranama),
kao što zahtijeva i strah od A lh~1o vc kazne i prijetnje,
nadu u Njegovo obećanje , vjerovanje u nejasne ajelc i
uzimanje pouke i;. kur'anskih kazivanja. Ako po ovome
postu piš, izašao si i:t. tmine neznanja na svjet i ) znanja; iz
kame (m:ah) koju proizvodi sumnja u olakšanje koje
donosi uvjerenost i sigurno 1.nanje. Uzv išeni /\llah je
rekao: "Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih
izvodi iz tmina na svjetlo." (El-13ekm·e 257) 2
mnoga IC.l.i'mimoilaže1~ja . Tada, na vama je ela sc prihvatite 1m ~ jc

prakse i prakse mqjih upućenih nasljednika (half/{t) poslije mene.
Prihvatite to snažno kao kad pri hvatite nešto zubima, plašeći sc da
vam to neko ne otml:. Dobro sc pri ču vqjtc novotari_ja, jer svaka
novotarija je bit!' at, a svaki bid' at je z·tbluda."'
2 Ovo su rij eč i Ebu Abdu llaha EI-Muhasibija. Allah mu sc
smilovao. Ovo znači ela pita1~je upute i ispmvnosti i č i stote duše ne
7..avisi od s lij cde1~ja i povinovaqja št:ihu. nego /.avisi od znanja i
praktične primjene onoga što je Allah zapovjedio, a što sadr/i
Allahova K1~ji ga. Poslanikov Sunnet i praksa prethodnika
ummcta. Zato svaki tragalac za uputom, kt~ji slijedi Allahovu
K1~i gu. Poslanikov Sunnet. praksu pravovjcmih halifit i dobrih
prethod nika ummcta, slijedi put Upute kqji ga vodi Uzvišenom
/\ llahu . Jer. Kur'an i Sunnct vode Allahu i proči šćav[\ju dušu kako
je to mlibo[ic moguće. O tome govore mnogi ~jeti i hadisi.
Uzvišeni Allah kaže: "Ovaj Kur'an vodi jedinom ispravnom
putu, i v.jen1icima koji čine dobra djela donosi mdosnu vijest
da ih čeka nagnula velika." (El-Isra'. 0)
15
El-Haris b. Esed El-Muhasibi El-Basri
On, također, veli: " Da ovaj Kur'an kakvom brdu o~javimo, ti

bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako hi se od straha
pred Allahom raspalo." (EI-Hašr, 2 1) "On je neukima poslao
Poslanika, jednog izmedu njih, da im ajete Njegove kazuje i
da ih očisti." (El-D7.umu'a, 2) Pročišćeqje ljudi od strane
Poslanika trajat će zauvijek, njegovom rije~ju i njegovim djelom.
Njegova rij eč i djelo zauvijek u upuć ivač i i uč ite lji , a i dan danas
su, hvala Allahu, zapisani i sačuvani. O tome govore mnogi hadisi,
a izmedu r~ih je i ovaj, koji spominje autor ovog qjela: "Na vama
je da se prihvatite moje prakse i prakse moj ih upućenih nasljednika
(halffa) poslije mene. Prihvatite to snaJno kao kad prihvatite nešto
zubima, plašeći sc da vam to neko ne otme." Allahov Poslanik je
rekao i ovo: " Među vama ostavljam dvije stvari, ako ih se budete
pridr7..avali, zasigumo nećete zalutati : Allahovu Kr~igu i mqj
Sunnet." On je, također, rekao: "Ko se okrene od moga Sun neta,
nije od mene." Neko je rekao: "Griješi onaj koji misli da može
sam, učer~em Kur'ana i iščitavaqjem hadisa, liječiti bolesti svoga
srca. Zbog toga, ashabi Poslanika nisu bi li ustar*' liječiti sami sebe
učer~em samo Kur'ana .. ." Ovo je laž na Allaha i Njegova
Poslanika i poništavar* njihovih riječi . Kod Allaha tražimo zaštitu
od neimaštine poslije obilja, od posmuća poslije upute. Poznati
islamski autoritet iz Granade, Ebu lshak Ibrahim b. Musa Eš-Šatibi
- autor kr~jige EI-Muvqfctkat i El-'l 'tisam i mnogih drugih vrijednih
djela, na Ahiret preselio 790.h.g. - pisao je pismo iz Granade
tadašnjem sufijskom šejhu u Fasu, Ebu Abdullahu Muhammedu
b. Ubadu En-Nefziju - na Ahi ret preselio 792.h.g. - tra7..eći r~jegovo
miš ljer~e o pit.:1r~ju kqje je izazvalo različ ita mišlje1~ja medu
ulcmom u Granadi : "Da li je salik obavezan imati šejha koji će
pratiti njegov put Allahu ili je dovoljno da UJX)zna t<ti put putem
učer~a i sluŠ<u~ja od uleme. ali bez š~jha?" Št:ih Ibn Ubad mu je
16
cxlgovotio onako kako <xlgovara iskreni i neptistrasni alim, a l t~j

odgovor je zabilježen u t~cgovom djelu r:r-Resoil es-sugm, (l 06. i
125. str). Ovdje ćemo ukratko navesti odgovor.
"Št:ih kome se treba obratiti u s lijec1et~ju puta Allahu, mogu biti
dvojica: št:ih kt~ji podučava i odg<~ja i šc.:jh kt~ji podučava, ali ne
odgaja. Šejh koji odgt~ja nije neophodan za svakog salika.
Takvog šej ha treba onaj koji nema razvijen um i nema kontrolu
nad sv<~jim nelsom . Om~j koji ima razvijen um i kontrolu svoga
nel:'ia. nije obavezno da ima šej ha koji odgaja, ali bi bilo bolje da
ga ima. \j ha kt~ji podučava obavezan je imati svak i salik.
O~jašnjcnje obaveznosti š~jha koji odg<~ja. jednostavno je.
Naime, zastori unutar ljudskog netsa su veoma debeli. a može ih
otkloniti samo š~j h koji odg<~ja. To je isto kao i kod hro nič nih
boksti tijela . Takve bolesti može otkloniti samo J.iekar
specijalista, koji dobro poznaje lijekove koji ih otklanj;~ju . Ont~j
kqji ima razvijen um i dobro kontrolira sv<~j nets, nije neophodno
da ima š~jha kqji oclg<~ja . Njemu je dovo J.ino ono što nauči kod
š~jha kqji podučava, ukoliko to i praktično primjct~juj e . Takav će
stići Allahu i nema l~jazni da bi mu se mogla dogoditi kakva
šteta na tom putu.
Uzimanje šej ha kt~ji odgaja, praksa je kasnijih imama tesavvul~1 ,
a uz imat~je šejha kt~ji podučava , bila je praksa ranijih imama
tesavv ul~1 (l:.. I-Haris El-Muhasibi, Ebu 1 alib El-Mekki i dr.). To
je uoč ljivo u mnogi m njihovim djelima u kqjirna nisu ukazivali
na obavcznost š~jha koji odg~ja na n ačin kako su to ukazivali
kasniji imami. iako su detaljno pisali i govorili o lome. Zllo, ako
oni nisu spomenuli obavcznost s lijedct~ja št:iha kqji odg::~ja . to je
dokaz da nije obavezno ela sali k. u svome putovanju, ima takvog
št:iha. To je bila praksa većine salika i veoma je s li čna praksi
17
El-Haris b. Esed EI-Muhasibi El-Basri
To prepozn<:~ju i teže ka tome oni koji pozm~ju Allaha,

k(~ji to javno praksom pokazuju i napu št~ju ono što je
nejasno. Allahov Poshmik je rekao: "Ono što je doi'.voljeno,
poznato je~ , a i ono što je z·1brat~ eno, poznato je. A izmedu
toga su neja-;nc stvm'i.'"' Nejasne stvari je holje napustiti .
dobrih predaka, jer nije poznato ela su oni imali sv<~jc šej hove
koje su slijedili i k<~ji su pratili njihov odgoj ni razvoj , kao štojc to
s lučaj u če nika i njihovih odgc.~jatelja . Oni su traga li :111 naukom i
mora lno sc u:t.di:t.ali medusobno sc družeći i bratim eć i . a kao
rezultat tih susreta i med usobni h posjeta bi lo je veliko dobro kqje
je bilo uoč lji vo u qjihov<~j unutrini i njihovqj vm~j štini. /.ato su
oni mnogo putova li u želji ua sc sretnu sa evlijmna. alimima i
iskrenim Allahovim robovima.
Sufijska <.\jela su napisa li š~jhovi kqji podučavc.~ju, a korist iz 11jih
može izv uć i samo om~j k<~ji ~j eruj e da su r~ihov i autori c.tlirn i. koji
se mogu slijed iti i u kqjc sc mo:/.e ugleuati . Tu -:ieru i po-:jerenje u
njih mož · usad iti samo priznati š~jh ili sulljski tarikat u kqji salik
ima po~jerenj a . Pa ako je ono što sali k koristi i7. tih djda jasno i
nije u suprotnosti sa Šerijatorn, onda će rnu to biti uovoljno. U
suprotnom, neophodno je rx>tražiti št:iha koji podučava, koji će
otkloniti sve nc:jasnoće. Zato je neophodno imati šejha."
3 lm arn Gaza li je rekao: "Neznalica misli ua je 7;~gubljeno ono što
je dozvoljeno (u vjeri), a daje put ka tome :111tvoren. On smatra da
je, od dobam, samo voda Eufrata uozvoljena i trava na li vadama. a
sve ostalo je l'.aprljano neprijatdjskim rukama i pokvareno
nepri n~ercn im ljuuskim odnosom. i\ nije tako. Muham rm:d.
sallellahu a l ~jhi ve sel lem, je rekao: ''Ono što je dozvoljeno.
poznato je, a i ono što je :tabrar~j e no. poznato je. A izme<.1u toga su
nejasne stvw·i." Ovo troje i tian danas je ncpromije1~eno. hcz
18
ob:~. ira
na JXOn1ienu uslova i okruženja. Ono što je :~agu bljeno jest
znar~je o onome što je dozvoljeno i način t~jcgovog posti:~.anja. "
(EI-1/!fo. 5:20 i Fr~jd el-kodir od El-M una vija. 3:424-425)
Ja potv rdL~jem konstataciju Gaza lija da je ovo trc~j e i dan danas
prisutno, al i haram sc nekada umnoži , a nekada umat~ji . U
današnje vrijeme hara m e umnožio zbog slabog ~j erova t~ja.
pogrešnog razumijevanja vjen.:. rasprostranjenosti uzimanja
kamate i drugih harama u svakodnevnoj komunikaciji medu
ljudima. Neka (nam) je /\llah na pomoći .
4 Ovo je jedan dio hadisa k<.~ji bilježe imam /\hmccl. I3uhat'i.
Muslim . Ebu Davud, Ncsai, Tinnizi. Ibn Madžc. Darcmi i drugi
muhadi si od En-Nu'mana h. Bešira . radijall:lhu anim Ovcye je
citiran prema Tirmiziju. R.el:enica k<.~ja dolazi iza hadisa:
"Nejasne stvari je bolje napustiti". u kontekstu ovog djela
svrstana je u sadržaj hadisa. Medutim. ja je nisam našao ni u
jednoj pred::~ji , iako sam pro~jerio mnoge različite predaje. Zato
sam je izdvqjio iz saclrlc'\ia haclisa, a Allah m~jbo lj e zna.
Ti rm izij ina predaja u cijelosti gla. i: " ... A izmedu toga su n~jasne
stvari. koje mnogi ljudi ne zmuu: da li su od onoga što je
dozvoljeno ili od onoga što je zabranjeno. Om~j. k<~ji ih napusti
clp bi sač uvao SV<~ju vjeru i čast, spašen je, a om~j, k<.~ji uradi neku
od tih ( n~jasnih ) stvari , lahko bi mogao pasti ll haram. Tako on;~j ,
k<-~ii napasa stado ll blizini zabranjene zone, lahko je može
narušiti . Svaki vladar (gospodar) ima zabranjenu zonu , a
zabranjena zona Uzvišenog All ahaje ono što je On :~.abranio ." U
pred;.~jama Buharija i Musiima stoji još i ovo: "U ljudskom tijelu
postoji jedan organ k<~ji, ako je zdrav, zdravo je cijelo tijelo, a
ako je bolestan, bolesno je cijelo tijelo. Taj organ je srce."
19
El -Haris b. Esed El-Muhasibi El -Basri
Priznati autoritet, ~jnuclclin b. El-Munejjir. u svome K()Jnenfortt

Sohiho 811/utrije, a kom e ntira juć i lluharijcvu prcch~ju : "Ko
zarmdnc u ono što je nt:jasno, zapao je u haram'', ka/.e: "Njegov
pobožni š~jh !:::bu-l-Kasim b. Mensur EI-Kabbmi El-lskcndcrani ,
govorio je: ' Mubah je prepreka izm eđ u roba i rnekruha (ružnog
postupka). Pa. ko mnogo prakticira mubah mogao bi sc približiti
mekruhu. i\ mekruh je prepreka izm eđu roba i hararna. Pa. ko
mnogo prakticira mek mh mogao bi pasti u hanun ."'
El-Ha lizu Ibn lladžer, nakon što donosi ovaj had is u vomc djelu
Fl:'thu-1-hori ( l : 118), kaže: "Ovo je lijep put, a jXJdrž.ava ga i
prcdajn Ibn llibbana č iji sened na vodi Muslim, ali bez tek ta
had isa. U tqj predaji zabilježen _je dodatak hadisa. kqji glasi:
·l lala lom napra vite prepreku izmel1u vas i ha rama! Ko urad i
tako, sač u vao _je sv(~ ju vjeru i čast. i\ ko sc lagodno odnosi prema
tome, li či na čo bana kl~ji č uva stado u blizini zabrar1jene zone i
koju može lahko narušiti '.'' Potom, Ibn Hadžcr knže: · ·znače r~j e
ovog had isa jeste: dozvoljeno (halo/) je ono za što nema bojazni
da bi sc moglo protumač iti kao nešto što je ružno ili L.abranjeno,
čega se treba kl oniti, kao naprimjer prekomjerno korištenje
dobara, jer to stvara kod čo~jeka potrebu za što već im
s~jecanjem, a to ga lahko može navesti da uzme ono što mu ne
pripada, ili da ga uč ini nczahva lnim i uobra/ .e nim . i\ najmanje
što mu . e može desiti jeste da ?..apo tav i ibadel Uzvišenom
/\l lahu . To je opće poznata stvar. a ve zavisi od samog čo vjeka .
Tako onaj, kqji je dobro upuće n u propise vjere. /.nat će
razlikovati propis i neće dopustiti da mu se to desi, o im u s lu čaju
da prekornjemo prakticira mubah ili meknrh . Ostali ljudi
;.-.apadt~juu sumnju u svim ov im stvarima. Takoder, poznato je ela
on <~l · kt~ji prekornjemo prakticira mekruh, i zgrađuje u sebi
20
hrabrost da uradi i ono što je zabranjeno ili ono što nije i zri č ito
zabranjeno. ali je, ipak, zabnu~j e no vjerniku."
Vel iki autoritet, EI-Kastalani . u svome komentaru Buhatija.
1!:\'adus-sari li .\'nhi Sahihi-1-Bulwri ( l: 191). veli : "Allahom tc
molim da napustiš ono u što nisi uvjeren da je dozvoljeno raditi .
kao što Poslanik. sallellahu a l ~jhi vc sellem, nije uzeo hurmu iz
bojazni da je sadaka. N~j v i š i stepen pobožnosti jeste da ne uradiš
ono što je dozvoljeno pl ašeć i sc da time ne 7~ padneš u
nedo1.voljeno. kao što Jbrahim b. Edhem nije htio Ui'.eti svoju
1.arudenu nadnicu, a otišao je na poč ina k veoma gladan, pl ašeć i
sc da nije temeljito odradio povjereni mu posao.
Sestra Bišra EI-HaJ-ija pitala je imama Ahmeda b. Hanbela: ' Mi se
zabavl_jamo na (ravnim) krovov ima naš ih kuća, a do nas dopire
sv:jetlost s~j etil_jki noćnih č u va ra . Pa, da li nam je dozvoljeno da se
zabavljamo na toj svjetlosti?' On ju je upitao: ' Ko si ti , Allah ti se
smilovao?!' 'Sestra Bišra EI-Hatija'. oclgovorila je.lmam Ahmed
je zaplakao i rekao: ' Iz vaše kuće i1.lazi iskrena pobožnost, zato,
nemoj se :wbavljati na toj svjetlosti !'
Žena našega doba ( lO. sto l_jeće po hidžri , op. prcv.), 13edi 'a El-
ldžijje, boravila je u Mekki više od trideset godina i u tom
peri odu nije okusila mesa, plodova, niti bilo šta drugo što je
dolazilo iz mjesta Bedžile. jer je reče no da stanovnici tog mjesta
ne ost av lj <~iu miraz svqjim kćerkam a . Njen otac. Nuruddin, nije
u1.imao plodove Medine. jer je rečeno da njeni stanovnici ne
daju zekat. Onaj. kqji sebi dopusti olakšicu, k~j at će se, a om~j .
kt~ji je pobožnij i, brže će preć i S irat ćupriju na S udt~j c mu danu."
Nav odeć i bi ogn.t~iju E l - Ha~i za

b. Ukclc, El-1-Iatib EI-Bagdadi u
svo me djelu Torihu Bugdod (S: 15). govori : "Ocu El-Hafiza
21
El-Haris b. Esed El-Muhasibi El -Basri
Prcispitaj svo j nijcts i spoznaj želju, j er, dj elo sc

vrednuje prema nijctu .<> Allahov Poslanik, sallallahu alcj hi
h.Ukde, Muhammedu h. Scidu, a koj i je bio poznat po svo joj

polxlžnosti. ispalo je nekoli ko dinara pred vratima kuće [ bu Zen<t
I:::I-Haz71t7.a. Doveo je kqx1m da potm?.i dinare. Muhammed b. Seid
je tada rekao: ·Našao sam ih '. a pot0111 razmislio i rekao: 'Zar na
ovom svijetu niko nema dinara osim mene'! Tvqji su!· Napustio jc
n~j csto i O.'\ta vio ktpara."
S lično sc desilo i imamu l ·: bu lshaku Eš-Širaziju, istaknutom

pravniku šalijskog mez.heba. autont E/-Mu/wz::.elm/i-1-ni('Zhehi. a
bic je siromašan i veoma skroman i poznat po svqjqj pobožnosti i
ispravnosti u (Xlstupcima. Jednog dana je ušao u dJamiju da nešto
pojede. Sjetio se da je na putu izgubi o dinar. Vrati o se i našao ga.
Kada ga je našao, nije ga ni dotakao. Rekao je: "Možda ovo nije
rnt~j dinar, vcć ga je neko drugi izgubio." (Ovo spomit~je Ln-
Ncvcvi u svome c ~jdu Fclr:.i/)(f-1-cslno ·. 2: l Tl>.)
Takoder, pogledaj poglav lje o pobožnosti u djelu Er-Nisa!t' l'l-
lw.l'(jrijje. Tamo ćeš n a i ć i na n eob i č ne i di vne primjere
pobožnosti . Irna m /\h med b. Hanhe l, rad ija !lahu anhu, napisao je
veoma vtijedno djelo Kiro/)(f-/-vere 'i. U t~j emu sc nalaze
izvanredni primjeri pohožnosti naših dobrih prethodnika. Č italac
ovog djela ima o~ j ećaj da je imam Ahmed u 117ennetu i dn
govori o moralu njegovih stanovnika. Trebao bi proč itali lo djelo,
jer će " u njemu, zasigurno, nać i vel iku korist.
5 Nijctje srča na odluka ili namjera da se nešto uradi ili ne uradi .
Šcjh Ibn EI-Kajjim, Allah mu sc smilovao, u svome djdu
' f'lmlllt -1-llw vekki ·;n (4: llJC)), rekao je: " Nijctje temelj i osnova
na kt~joj sc temelji neko djd o. On je duša svakog djela i '*go va
22
ve sellem, je rekao: "Uistinu, djela se vrednuju prema

nan~jerama . Svakom čovjeku pripada ono što je
7
nanijctio." Uvijek budi svjcst<.U1 Allaha jer "musliman je
vodilja. Svako c~j elo vrednuje sc prema nijctu, pa ako je ispravan

nijd, ispravno je i djelo, a ako je pokvaren nijet, ne valja ni ~jelo .
Prema nijetu dolazi i Allahova pomoć. Loš nijct donosi
poni žcr~je. Prema nijctu razlikL!ju se stepeni djela na ovom i na
budućem svijetu ."
6 Ovo je jedna od naj već ih blagodati Uzvišenog Allaha robu

muslimanu , jer, vrednovanje c~jel a prema nijetu. omogućava mu
da što više razmišlja o č inj e r~j u dobra i za to dobije nagradu, pa
makar to i ne urad io. Važno je da kod njega postl~ji od luč na želja
da uraui dobro, pa ako ga ne mogne uraditi. ima za to nagrauu.
Ehu Sarvan,jcdan od naših dobrih prethodnika je rekao: "Nikada
tijelo ne može biti slabo za nijet." (Citi rano prema Elm Ne 'inw 11
E/-1/ilw' , 7:54) Ibrahim En- uha' i je rekao: "Abdum1hman b.
Jeziel En-Nuha'i - jedan od tabi' ina - ništa nije radio bez nijela .
(~ak je i vodu pio s nijetom." (Ovo bilježi imam Ahmed b.
Hanbel u djelu /:'/-'Ile l, l :71)
Isto važi i i'..<.-1 loš nijet. Onaj kqji nanijeti uraditi loše qjclo, makar
ga i ne urad io, bit će ka:/.r1jen 7.a to, ukoliko ga je napustio radi
nečeg drugog a ne radi Allaha, kao naprimjer ako ga ne uradi
zbog nemoći, stida, straha od ljudi ili nernogućnu sti . Z1to, neka ti
nijet bude iskren u ime Allaha, a unutrina neka ti bude č i sta, pa
ćeš imati nagrad u Gospodara svjetova.
7 Ovaj had is bilježe Buhari i Muslim u svoj im sahihima u

predaji Omera b. EI-Hattaba, radijallahu anh u. Naši dobri
prethodnici su mnogo govorili o č i sto m i ispravnom nijetu . Jusuf'
b. ·sbat je rekao: ' 'Č i šćc r1je nijela od loših primjesa teže je
23
El-Haris b. Esed El -Muhasibi El-Basri
onaj od čije su ruke i jezika ljudi sigurni, a vjernik je onaj

od čijeg su zla ljudi igurni".x
Ebu Bekr Es-Siclclik, radijallahu anhu , je rekao: " Budi
svcjstan Allaha pokornošć u prema Njemu. Budi pokoran
prema Allahu svjesnošću Njega. Nek sc tvoje ruke
pričuvaju krvi muslimana, tvoj stomak njihovog imetka,
tvoj jezik njihovog poštenja i časti . "
U svakoj sv<.~joj pomisli vrši obračun sa samim
sobom.9 U svakom svom dahu budi svjestan Allahove
prisutnost i.
djelatnicima od dugog djelovanja." Su~jan Es-S~vri je rekao: "U

morne odnosu prema sebi, m~jteže mi je bilo proči šćc1~je nijela."
Nali' b. Džubejrje upitan da li će pri su stvova tij cdn<~i džennzi, pa
je odgov01io: " Kao i ti. ali dok donesem odluku (zanijetim)."
Kratko je razmišljao, čl potom. rekao: "Idi ti!" (Ovo je prenio El-
lla(iz b. Redžcb u djelu Di wni 'u- 'ulwni ve-1-/rike/1/ , str. 9. iz
Kitolm-1-i/rlosi w~ll-nijjeti. od Ibn Ebu Ed-Dunjaa.)
8 Ovo je haclisi šerif koji pr~nosi Ebu Hurejre od Poslanika,
sallcllahu alej hi vc sellem. 13iljc:l.e ga imam /\hmed b. Hanbcl.
En-Nesai. Tinnizi. Hakim u Mustedreku i Ibn Hibban u svoml.:
.'•)o/rihu. u ovome obliku: ''M usliman je om~j od č ije u ruke i
_jezika muslimani sigurni. a vjernik je onqj od čijeg su zla
z aštiće ni ?.ivoti i imovina ljudi .'' Ovako .ic i u djelu EI-Ožomi 'us-
sogir. a njegov komentator El-Munavi . u svome djelu Fl:jdu-1-
kodir (6:270), kaže: "lJ pred~ i l laki ma nnvodi se i ovaj dodatak :
' Muclžahid je on~j k(~ji svim svqj im bić<.:m nast~j i 1x1kazati
pokornost Uzvišenom J\ llahu, a muhaclžir je o n~j k<~ ii napusti
grijcšenjc i prijestupe."
24
9 Šcjh Ibn EI-K;~ijim. Allah mu se smilovao. veoma lijepo i

precizno je pisao o razmišljanju, kao da je iz Poslanikove
svjetiljke . .la ću to ovdje citirati, iako je dugo, a tebe molim da
dobro promisliš ove riječ i , jer u tome će biti dobro za tvqj ;.ivot
na ovome i onome svijetu. U svome ~jelu EI-Ft'Vtlicl (str. ~ 1..
173. i 174 .. egipatsko izdar~je. 1344.h.g.), on kaže: "Otkloni
ružne pomisli (š<::jtansko clošaptavar~jc),jcr ako to ne učiniš, to će
ti postati strast, pa sc bori protiv nje. !\ko to ne uradiš, to će sc
pretvoriti u od luč n )St i ambicij u. pa ako se tome ne suprotstaviš.
p stat će djelo i č in. lJkoliko takvom č inu ne suprotstaviš dobro
djelo, postat će običaj i onda će ti biti teško ela ga se okaniš. Znaj
da je osnovni princip svake znanosti. koju čov:jek odabere,
promišljanje. Promišljanje proizvodi predsta vu. a predstava vodi
ka že lji i od luci, što podrazumijeva djelo i sam č in . Često
ponavljar* toga proizvodi obič~j . Prema tome. ispravnost ili
neispravnost svih ovih stepena zav isit će od ispravnosti ili
neispravnosti misli i promi š ljar~a . Misli i prorni š ljar~ja bit će
ispravni ukoliko su podvrgnuti kontroli svoga Gospodara,
ukoliko teže ka Njemu i nastc~je zadobiti Njegovo zadovoljstvo.
Jer, sa 1\llahorn je svako dobro. Od Njega je uputa. Uz Njegovu
pomoć dešava sc svako dobro djelo. Uz Njegovu :t..aštitu svaki
rob je m~jboljc zaštićen . Zabluda i nesreća je u okretar~ju oci
Njega . Znaj da š~jtan ska nagovar<ulja, došaptavanja i ono što sc
na njih odnosi , vode ka razmišljanju. Misao ih prihvata i smješta
u memoriju . Memorija ih prihvata i pretvara u htijenje. a htijenje
ih prenosi na ekstremitete i pretvara u djelo. Tako se ukorijcne i
postanu obič<~j. Zato je mnogo lakše odbaciti ih u sarn c~j osnovi
nego prekinuti tim kada sc upotpune i osna7.e. Poznato je da
čov:jeku nije data mogućnost ela može otkloniti razmišljanja. niti
mu .ie elata snaga za njihovo prekidanje. Ona nadiru na njega
25
Hazrcti Omer, radijall <~1u <mhu, je rekao: "Smni sa

sobom vršite obračune ptijc nego što budete na obračun
dovedeni. S<uni sebe pnx:ijenite prije nego budete procjc-
njivani. Pripremite sc 7.a veliki Dan proživljcnja i sudet~a,
dan kada ništa skriveno biti neće." 10 Roj sc Allaha u svojoj
svom žestinom, a snaga vjerova nja i ljudski n.v.Lun pomažu

čovj e ku da prihvati ono što je dobro od njih i da tim ~ hud~
zadovoljan. kao ' to mu pomažu da odbaci ono što .ic ružno od
1~jill. da lo prezre i udalji sc od toga. Uzvišeni All ah _je stvori o
ljudsku dušu s li čnu vodeni č no m mlinu k L~ji se ne umiruje i
uvijek mu !Jl.:ha nešto ela melje. Što god da mu sc stavi. zrno ili
/.e mlja, on će mljeti . Razmi š ljm~ja i nagovn ra1~ja u l,jud sk t~j duši
su kao žitarice kt~je se stavljaju u mlin. Mlin nikada ne prest<ue
raditi , zbog čega je potrebno da u '*mu stalno hude nešto. Ima
ljudi kt~ji u mlin s ip~ju žitarice i/. čega izlazi hrašno kt~j c koristi
njemu, ali i mnogim dn1gim . Medutim. već ina ljudi u mlin stav lja
šljunak. kameqjc ili nešto s li č no tome. a kada dode vrij~me dn sc
mijesi tijesto i priprema hljeb. čmjek shvati šta je mljeo.''
l O Ovu izrek u hazrcti Omera spomi1!je i Tinnizi u svome Sun('IIU,
(lJ:2H2) u poglavlju o Sud1!jem danu. u ovom obli ku: "Sami sa
sobom vršite obračune prije nego budete obračunavan i . Sami sebe
procijenile p1ijc nego budete procjcnji vani. Pripremite sc 7.a veliki
Dan proživljcJ!ja i sude1!ja. Toga dana polaga 1~j e raču na će biti
lakše 7..ć.l one kqji su vršili o bračun sa samim sobom na ovome
svijetu." Nakon toga, Tinnizi kaž.e: ''Prenosi sc od Mej muna b.
Mihrana da je rekao: 'N ijedan rob neće biti lx>gobt~jazan sve dok
ne bude vršio obrač un sa samim sobom: kako je zaradio za hranu i
oc(jcću . baš kao šlo vrši obmč un sa svt~jim roslovnim paltnemm' ."
26
Imam Hasan El-Basri, radijallahu anhu. je rekao: "Vjernik je

upravitelj nad samim sobom i, u ime Allaha, vrši obračun
samoga se be . Po l ag<u~j e rač una na Sudr~jem danu će biti lakše za
one koji su vršili obrač un sa samim sobom na ovome svijetu, a
te:l.ak će biti ob rač un za one koji su to zapostavili . Vjernika
iznenadi ono što mu se dopada. pa kaže: 'Tako mi Allaha, to mi
sc i'l1ista svidn i uistinu mi je potrebno, ali, tako mi Allaha, nema
mi puta do toga (~j . ne može ga uzeti radi urnnje: je li dozvoljeno
ili nije). Volio bih da je izmedu mene i toga prepreka.' Tako sc
čovjeku desi nešto "to ne bi vo lio da mu sc desi . pa sam sebi
kaže: 'Ovo nisam želio. Šta ja imam s tim? Allaha mi , nemam
nikak va opravdmu a za to. Tako mi Allaha, to mi sc, ako Bog ela,
više neće ponov iti .' Vjernik je i'.atvorenik na ovome svijetu i
nast<~ji da se oslobodi . Ništa mu nije sigurno sve dok ne sretne
Allaha. Dobro zna da će biti o brač unavan za sv<~i sluh, sv(~j vid,
svoj jezik i za svaki svoj ekstremi tet." (Ci tirano prema : E/-1-Jilye,
Ebu Ne· im. 2: 157 i EI-Bidt!ie ve en-nih{!jl', Ibn Kesir, 9:272)
EI-M unavi ka7...e: "Rekao je ~j h Ibn Arcbi : 'Naši š~ jhov i su sami
sebe obrač unavali: u sv<~jim rij eč ima, svc~ jim qjelima i postupcima.
Sve su zapisivali u svqjc ddlcrc, a navečer, poslije .iacije narnaza,
svodili su račune. Uzeli bi svoje dcfi.ere i pregledali šta su toga
dana govorili i radili. Za svako svqje qjelo su uzvraća li onim što
rnu priliči: tražili su oprost od Allaha za ono što je zahtijevalo
oprost; izražavali su pok~jar~je za ono što je zahtijevalo pok~jar~jc;
upuć i va li su zahvalu Allahu za ono što je zahtijevalo l'.a hvalu, a
tek, nakon toga, legli bi spavati. U ovome, mi srno na to dodali i
naša . vakodnevna ra:rmi š !jar~ja. Zapisivali smo i ono o čemu smo
razmišljali. pa srno se i u tome preispitivali ' ." (Citirano pre rna:
F(~jdu-1-kodir. 5:67)
27
vjeri i im<u nade u Njega u svim stvm·ima i pitanjima.

Budi strpljiv u onome što tc zadesi. Hazrcti Alija,
radijallahu anl1ll, je rekao: "Nemoj se bojati ničega , do
svoga grijeha i ne nacl<u sc ni od koga, osim od svoga
Gospodara! Onaj ko ne zna, ne stidi sc upitati kako hi
saznao, kao što se ne stidi om~j, koji bude upitan za nešto
što ne zna, da kaže: ' Ne znam' ." 11 Znaj da strpljenje
predstavlja za vjerovanje ono što glava predstavlja za
tijelo. 12 Ako se glava odstrani, tijelo umire.
Ako ČLUeš tij eč i , koje kod tebe izazivctiu ljutnju zbog
napada na tvoju čast, oprosti i pređi preko toga. To je
mup<.unetniji JX)Stupak. Hazrcti Omer, radijallahu ;mhu, je
rekao: "Ko se samo Allaha h<~ji , neće iskaliti svqju srdžbu, a
ko Ga je uvijek i istinski svjestm, neće uraditi sve što poželi.
Da nema Sudnjega chma, ne hi bilo onako kako vidite."
Kontrolin~j svoja nastojanja! Zabavi se ispravnom
izgradnjom samoga sebe i napusti istraživanje tuđih
l l Ibn Abdu-l-BeiT prenosi. u djelu Džmni 'u hejoni-1- 'il111i \'('

Jc!dli!ti (2:55), od uleme da su govorili : "Nauči da kažeš: ' Ne
znam·, a nc1w~j uč iti da govoriš: ·znam ·. Jer. ako kažeš: ' Ne
znam· , nauč it će lc da znaš, a ako ka?.eš: ·Znam ·. pital će tc kako
bi otkrili da ne znaš." (Ovo spominje i Ibn EI - K<~ijim u svome
djelu '1'/wnu -1-mll vekki 'in, 4:2 18.)
12 Ova izreka sc bilje7,i u had isu, kt~ji prenosi Enes od Poslanika,
alcjhisselam. ali on spada u kategoriju slabih hadisa. Takoder.
prenosi se daje lo izreka hazrcti Alije. Tako stoji u EI-Džami'us-
.mgir. od Sujutija. gdje sc spomi 11jc i zav ršetak 11jcgove izreke:
"Ako sc odstrani glava. tijelo umire."
28
mahcu1a 13, jer, govorilo se: "Dovoljno je sramote čovjeku

lo, da mu se pokaže kod dmgih ljudi ono što mu je
skriveno kod njega samoga, ili da kori ljude za ono što
sam radi , ili da uznemirava sabesjednika, ili da govori o
ljudima ono što ga se ne ti če."
13 Sufjan h. Husejn El-Vasi ti je rekao: "Kod Ijasa b.Mu'avije EI-

Muzenija. koji je bio kadija Basre i jedan od poznatih i veoma
pametnih tabi'ina. spomenuo sam jednog čovjeka fX> zlu.
Pogledao me u lice i upitao: 'Jesi li ratovao protiv Rimljana?'
'Nisam', odgovorio sam. 'Jesi li ratovao protiv Hindusa i
Turaka?', nastavio je. ' Nisam', odgovolio sam. Tad1 mi je rekao:
'Zar si na miru ostavio Rimljane, Hinduse i Turke, a ne ostavlj <L~
na miru svoga brata muslimana!?' Poslije toga nikada više nisam
ogovarao ljude." (Ovo je zabilježio El-Hafiz b. EI-Kesir navodeć i
biogt·aliju Ijasa u svome djelu /;.:1-Ridqje ven-nihaje, 9:336.)
U biografiji imama Abdullaha b. Vehba, poznatog pobožnjaka i
velikog poznavaoca hadisa i likha, plijatelja imama Malika,
L.t:isa. Es-Sevrija i dn1gih, koji je preselio na Ahiret 197.h.g. u
Egiptu , Allah mu sc smilovao. u djelu Tn1ibu-l-n1etlarik od
'!jada (3:240). Allah mu se smilovao, navodi sc da je Ibn Vehb
rekao: ''Obavezao sam se da postim jedan dan za svakog čovjeka
koga ogovaram. To mi je postalo teret, pa sam sc obavezao dati
sadaku :t.a svakog čovjeka koga ogovaram. l to mi je postalo
teško, pa sam napustio ogovaranje.
29
Svoj razum upotrij ebi na Allahovom putu, a to zna či

da sc, u potpunosti , ne oslanjaš na planiranje tvoga
ran1ma. l-l
Traži J\llahovu pomoć u s uočenju sa sudbi nom.
Hazrcti Alija, radijallahu anhu , je rekao: "O sine
Ademov! e raduj sc velikom imetku! Ne budi razoč aran
siromaštvom i ne budi žalostan zbog iskušenja u koje si
/.apao!l.~ Ne budi veseo u lagodnom životu, jer zlato se
provjerava vatrom, 16 a iskreni Allahov rob sc provjerava u
14 'l} ne oslat!i<~i se, u potpunosti, na sw~j razum. jer razum ima

sv<~jegranice. Tada je neophodno da se predaš Allahu i Njegovom
urcdivaqju stvari, ali rrijc svega, sa svl~jc strant!. moraš uraditi sve
ono č ime Allah duži čovjeka, a polom se prt!pustiti /\llahovoj
odredbi. kakva god ona bila. Jer Allah je prema tebi milosti viji od
tebe. Nauč i da tčlspo/m~ j eš ono što ti koristi od onoga "to ti šteti. U
Kur'ani Keri mu stoji : "AUah zna, a vi ne znate."
15 llazreti Omer, radijallahu anhu, je rekao: ''Nije me briga u
kakvom stanju osvanem: sa onim što mi sc sviđa ili sa onim što
ne volim. To je zbog toga što ne znam da li je dobro za mene
ono što mi sc sviJa ili ono što ne volim." (Ovo prenosi imam
Ahmed u djelu El- '1/e/, l: 149.)
16 Priznati autotitcl, ·1-l·cjn.J:t. Aha di, autor l::t-Kmnu.1·o. je
rekao: "Ponekad Uzvišeni Allah rrovjcrava Svc~j e robove
lagodni m životom da bi Mu izrazili /.ahvalu, a ponekad
teškoćo m da bi pokazali strpljet!jc. Zato je ljer ota i tt!škoća ispit
od Uzvišenog Allaha. Teškoća podrazumijeva strrl,icnjc. a
l,jerota /ah valu. Pokan tti strpljenje u teškoći je lakše nego izraziti
zahvalu u ljeroti. Zato .ie Uepot<t (lagodan život) veće iskušt!nje.
30
17
iskuše1~ju i tcškoći. Uistinu, nećeš ostvruiti ono što žel iš,
osim ako sc ne odrekneš onoga što ti je drago. Bez strpljenja
i ustnynosti u neugodnostima, nećeš postići ono čemu sc
nadaš. Pot:Judi se da ispoštujcš ono što ti je naređeno ."
7J10g toga je hazn.: ti Omer. radij allahu anhu, rekao: 'Stavljeni smo
na ku šJ~u teškoćom , pn smo pokazal i strpljC11jc, a kada smo
dovedeni u teškoću, nismo osaburili .' Hazreti Alija, rad~ja llahu
anhu.jc rekao: 'Kome Allah da lagodan ž.ivot na ovome svijetu. a
on ne hude s~jestan da mu je to :1.amka, ima krivu predstavu o
svome razumu.' Uzvišeni Allah je rekao: 'Mi va., stavljamo na
kušn.iu i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti' ." (El-Enbija' , ~5)
Navedl!no prema: Be.miru z.evi et-temjizji /ewffi-1-kitol>i-1- 'oz.i;., El-
rcjn.J:I. Ahadi , 2:274)
17 Prenosi se od Ebu Umamc, radijallahu anln1. da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallellahu al~jhi vc sell cm: 'U istinu,
Allah će neke od vas dovoditi u iskušenje tcškoćom , a On ga
n•ubolje poznaje. kao što vi provjeravate zlato vatrom. eki od
vas će izlaziti iz teškoće č i ·ti, kao što iz vatre izlazi č i sto zlato. a
to su oni kqje je Allah spasio od loših dje la. Neki će i:~.laziti iz
teškoće kao što iz vatre izlazi ob i čno zlato. To su oni kqji u sebi
nose izvjesnu swn11ju. Neki će izlaziti kao crno zlato. Takvi su
zavedeni."' Ov~j hadis bilježi l-lak im u svome Mustedreku.
konstatirajuć i da je vjerodost(~jnog seneda i da i spu1~ava uvjete
Buharije i Muslima, ali ga oni nisu7abilježili u svt~j im zbirkama.
l Zehebi, takoder, tvrdi daje ov<~ hadis ~jeroclost(~jan.
Šejh Ibn El - K~ij im. Allah mu se smilovao, kaže: "Koga je Allah
stvorio :1.a Dž.ennet, 11jcgov i pokloni mu dolaze od neugodnosti. a
koga je Allah stvorio 7_.a Džehennem, 11jegov i pokloni mu dolaze
od strasti." (E/-I:Cvaid. str. 12.)
31
Budi zadovoljan onim što ti Allah že li. Ibn Mes'ud,

radijalJahu anhu , je rekao: "Budi zadovolj ml onim što ti je
Allah dao, bit ćeš najimućniji čovjek. Kloni sc onoga što
je Allah zabranio, bit ćeš najpobožniji čovjek. Radi ono
što ti je Allah naredio, bit ćeš najpokorniji čovjck." 1 x
18 Šcjh lhn EI - K<.~jjim , Allah mu sc smilovao, je n.:kao: ''Svaki

rob iskazuje Allahu pokomost prema svome položaju, osim opće
pokornosti kqju je Allah ravnomjerno podijelio medu svim
ljudima. Uče nj ak (o/im) ima obavezu iskaziva nja pokornosti u
vid u ši renja Sunneta i nauke, a kqju nema neobrazovan čovjek,
kao što mu je ohave7..<1 ela bude strpljiv i ustrajan na tom putu.
Vladar ima veću obavezu i kazi vm~ja pokomosti u vidu
uspostavljanja i primjene Istine i pravde. obvezivanja drugih
time, te (preporučivtu~ja) strpljivosti i u stn~j nosti na tom putu,
nego što je ima mu Ilija. Ne može sc izjed nač iti imućan čovjek i
siromah u pokomosti iz.vršavanja materijalnih obaveza. Ne mo/.e
sc i zjed nač iti u obavezi iskazivanja pokornosti om~j k<~ii ima
mogućnosti i sredstva za naredivar~j e dobra i odvraća nj e od zla,
sa onim kqji ne posjedL~je te mogućnosti. Jednog dana. Jahja b.
Mu 'az Er-Razi, govorio je o džihadu, nare<.1ivar1iu dobra i
odvraćanju od zla, a jedna žena mu je rek la: "Ovo je obaveza
kqja ne važi za žene", a on je odgovorio: "Ako ste oslobodene
oru?,ja i obaveze narcdivm1ja dobra i odvraća nja od zla jezikom,
onda niste oslobodene obaveze preziranja zla srcem.'' "Istinu si
rekao, /\llah te nagradio'', odgovorila je žena.
lblis je prevario mnoge, tako što im je uljepšao zikr, učenje,
obavljaJ~je namaza, post, isposništvo i osamljivar~e na ovom
svijcttr. Medutim, oni to nisu radili srčano i iskreno. Takvi su kod
istinske uleme smatrani za one od kojih vjera nema nikakve
32
koristi. Jer, vjera podrazumijeva obavljar~je svega onoga što je

Allah naredio i to, isk(jučivo, u Njegovo ime. Onaj, k(~ji
zapostavlja obaveze prema Allahu, gori je kod Allaha i Njegova
Poslanika od onoga koji griješi. Kakva je to vjera i kakvo je dobro
u onome koji nijemo i hladno posmalra kako sc krše Allahove
zabrane i Njegove granice, kako se napušta Njegova -:jera i
odvraća od Sunneta Njegova Poslanika?! Pravo iskušenje u -:jeri je
od onih. koji ne mm-e 1.a vjem ukoliko im je osigurana hrana i
vodstvo. Medutim, kada je ugro;.cn njihov vlastiti interes, ugled ili
imetak, onda se svim snagama nastqje zaštititi, kori steć i sva tri
ni voa odvraćm~a od zla. Ovakvi su z.ahoravljeni od Allaha i izvan
Njegove zaštite, a uz to, stavljeni su u m~jveću kušr1ju na ovome
svijetu. mada to i ne o~j eć~ju - a to je smrt r~ihovih srca. Jer. svako
srce, ukoliko je 11jegov život potpuniji, r~jegova srdžba. u ime
Allaha i Njegova Poslanika, bit će žešća, a r!iegova ~X)l~jcda 7.a
vjcm polpunija. Imam Ahmed i dmgi S]X>minju kako je Uzvišeni
Allc.J1 naredio meleku da uništi jedno naselje. Melek Mu je rekao:
"Gospodaru rnqj, kako da ga uništim kada u r~jernu živi l<~i i ~j
Tvqj rob?" Allah mu je odgovorio: "Od r~jega počni. Jer r~jegovo
lice nikada se nije, radi Mene, . promijenilo." (fj. ostao je
ravnodušan na kršeqje Allahovih zakona i odredbi. prim. prev.)
Ebu Omer h. Abdu-l-Ben·, u ~jelu Et- Temhid, spominje da je
Allah naredio jednom od Svojih v:jerl.>'(jesnika da kaže jednom
asketi: "Tvojim asketizmom požurio si rahatluk za sebe. a tvqjim
osam (j ivanjem postigao si posebno n1jesto. Medutim, šta si uradio
od onoga što si obavez·m umditi prema Meni?" "Gospodan.r moj
a šta sam obavenm prema Tebi?", upitao je ov<~j. A Allah je
odgovorio: "Jesi li na.~ao prijatelja u Moje ime i jesi li se
suprotstavio neprijatelju u Moje ime??!" (Navedeno, sa neznatnim
intervencijama, prema: 'I'Iwnu-l-muvekki 'in. 2: 157- 158)
33
El -Haris b. Esed E/-Muhasibi El -Basri
Nemoj se žaliti na onoga ko je saosjcćajan prema tebi

onome ko nema milosti prema tebi. Pomoć od Allah traži
i bit ćeš od Njegovih poschnih robova. Ubadc b. Es-
Samit, radijallahu anhu, je rekao: "Pravo bogatstvo je ela
pokažeš ravnodušnost prema onome što ljudi imaju.
Nipošto ne budi pohlepan i ne iznal <lZi potrebe, jer u tome
je siromaštv ). A kada namaz obavljaš. neka to bude
namaz onoga koji sc oprašta (od ovog sv ijeta).'' ''!
l <J U djelu Te:-kiretu-1-ht!ff{ r:. e d Zcllt:hija. na str. 14 1. gdje

donosi biograli_iu Mt:nsura h. Zazana Es-Seka lija El-Vasi tija.
jednog od pril'.natih auloril"l.~ la (preselio na Ahire! IJ I.h.g.). stoji :
"Njegov uče ni k llu "·cjm je rekao: 'Hio je wkav da. kad bi mu
bilo reče no da je melek smrti na vratima. ne bi smatrao
dovoljnim ono što .ic uradio (nego hi gkclao da uradi još nešto)' ...
U istom djdu na strani 1 42 . - 1 4~ . (biogralija Mensura h. LI -
Mu ' temira Es-Sulcmija El-Kulija - presdio IJ2.h.g.) stoji :
"Suljan Es-Sevri , njegov uče nik , je rekao: 'Kada bih vidio
Mensura prilikom obavljanja nam<v.a. rekao bih da će tog časa
umrijeti .' Njegov drugi u čenik , Zaide b. Kudamc, .ic rekao :
' Mcnsur je postio čctcrdcset godina, a noć u je klar~iao
(dobrovo ljni narmv.). U toku cijele noć i bi plakao. a ujutro bi
stavio sunnu na sv<~ i c oči , ukrasio usne i uljem na111azao gla vu.
Vidjevši na r~iemu tragove od pla ča , straha i ibadcta Allahu.
majka mu je govori la: 'Jesi li to nekoga ubi o?'. a on hi
odgovorio: 'Ja n<ubolje znam šta sam uradio·."
34
Znaj ela n ećeš osjetiti slast imana sve dok ne budeš

vjerovao ela . ve što sc elogac1a, biva s Allahovom voljom i
Allahovim određenjem ?>
20 To je v:icrovanjc u Allahovo odreder1ie tako da budeš

ubijeđen da sve ono što te je zadesilo nije te moglo mimo i ć i , a
ono što tc je mimoi' lo nije tc moglo zadesiti . Hilježi Ebu Davud
u svome Sunenu (4:225) od poznatog ashah<.~, Ubadc h.Es-
Samita, radijallahu anhu, da .ic na samrti rekao svome sinu:
"Sinko moj ! Uistinu. nećeš o~jet iti slast istinskog imana sve dok
ne budeš znao da sve ono što lc je zack;silo nije tc rnoglo
mimo ić i , a ono što te je mimoišlo nije tc moglo zadesiti ." Č uo
sam All ahova Poslanika, salid lahu ale:jhi ve sellcrn, da je rekao:
"Prvo što je Uzvišeni All ah stvorio. bilo je pero (kole111 ). a potom
mu je naredio: 'Piši! ' Pero je reklo: 'Gospodaru rn ~j . šta ću
pisati'!' Allah je rekao: ' Piši rnjeru svi h stvari sve do Sudnjeg
drma! ... Sinko m ~j . č u o sam AIla hova Poslanika, sa llellahu ale:jhi
ve sellcrn. daje rekao: "Ko preseli na ahirct, a ne hude vjerovao
u ovo, nije od mene (nije nH~j sljedbenik)."
Prenosi sc od Ibn Abbasa da je rekao: "Sjedio sam iza All ahova
Poslanika, salid lahu alcj hi vc sellem, na jcdrK~j jahalici. pa mi .ie
rekao: ' Dječače! Nauč it ć u tc nekoliko riječ i: poštuj Allaha, pa će
tc On č uvat i ; poštuj Allaha, uvijek ćeš Ga imati pred sobom:
kada nešto tražiš, od Allaha traži; kada pom oć tražiš, od Allaha je
traži; dobro zn<~ da, kada bi se svi ljudi sakupi li da ti bilo kakvu
korist donesu, nc bi ti nikakvu korist donijeli osi nl onoga što ti je
Allah propisao. a kada bi sc svi sakupili ela ti kak vu štetu 11anesu.
ne hi ti nikak vu štetu nanijeli osim onoga što tije Allah propisao.
Pera sudbine su od ložena, a stranice sc osušile .... (Ov<~i had is
bilježi Tirmizi i kaže daje hascn sahih)
35
Jedna od dova Allahova Poslanika, salid lahu alejhi ve sellem, bila

_je i ova: "Allahu m~j! Podari mi iman u rnoje srce. tako ela znam
da me ništa n<:! može zadesiti osim onoga što si mi Ti propisao!
Učini mc da budem zadovoljan nafakom kqju si mi odredio!"
(Ovaj hadis prenosi El-Bezzar, kako stoji u djelu Medžme 'uz-zevo-
id od El-Hejsem(ja (l 0:181 ), kqji kaže: "U lancu prenosilaca ovog
hadisaje Seid h. Sinan, a on nije pouzdan prenosi lac.")
U nastavku ćemo navesti samo dva s luč~ja , iz mnoštva drugih,
kqje nalazimo u povijesti muslimana. a kqji svjedoče da, kada
/\llah odredi čovj eku spas i selamct, niko mu ne mo7.e nauditi, a
kada mu odredi propast ili prepreku, ništa ga ne može zaštititi.
Prvi s luč<~j : Hi[ježi 1 ~ 1 - Hafi z El-Humejdi, prUate[j i učenik Ibn
H<\Zma, ·zahirije, u svome djelu Džezvetu-l-muktt•hesi.fi z.ikri vuloti-
l-Endelus (str. l1 8.) da je vezir, Ebu Omer Ahmed h. Seid h.
Hazm, otac Jbn Hazma, sjedio kod El-Mensura Ehu Amira
Muhammeda b. Ebu Amira na javnom skupu sa gradanima. Na
tom skupu uručena mu je pismena molba za milost prema m~jci
jednog zatvorenika, kojeg je El-Mensur osudio na smrt vje!~anjem ,
zbog nekog velikog prijestupa. Kada je to EI-Mensur proč itao,
?.estoko se naljutio i rekao: ''Na njega mc podsjcćaš? ! Tako mi
Allaha, neka sc izvrši k<lZna!" Uzeo je olovku u namjeri da napi~
naredbu o smaknuć u zatvorenika. Međutim , umjesto toga. napisao
je da se pusti na slobodu. Potom je bacio papir svome
spomenutom veziru. Vezir je ptihvatio olovku i papir u narnjeri da
napiše pismenu naredbu nače lniku policije. a shodno potpisu Cl-
Mensura. El-Mensur ga je upitao: ' Šta to pišeš?". a ov(\j mu je
odgovorio: "Pišem naredbu nače lniku policije da pusti na slobodu
tog i tog." El-Mensur se rasrdio i upitao ga: "Ko ti je to naredio?".
a ov<u mu je poka;r_ao njegov potpis. Kack1 je El-Mensur to vidio,
36
rekao je: "Tako mi Allaha, mislio sam napisali naredbu o

smaknuć u .' Potom je, preko prvobitnog potpisa, želio napisati
naredbu o smaknuću. Međutim, ponovo je napisao naredbu o
os l o bađanju. Vezir je uzeo papir i počeo pisati naredbu o
os lobađm~ju . Vidjevši to, EI-Mensur sc još više naljutio i upitao
vezira: " Ko ti je to naredio?!", a ov<~i mu je pokazao njegov
potpis. Vidjevši svoj potpis, ponovo je uzeo olovku u namjeri da
napiše naredbu o sm aknuć u , ali je, opet, napisao naredbu o
<s lobada r~u . Vezir je uzeo papir i, shodno r~j egovom potpisu,
počeo pisati naredbu o oslobadaqju . Ponovo je EI-Mcnsur vidio
šta piše vezir, pa se još više naljutio. Kada je vidio vlastiti potpis
na osl o badnjuć<~i presudi , sav zbunjen je rekao: "Da. Oslobodite
ga, iako lo nije mqja želja i naredba. Onome koga Allah želi
osloboditi, ja nisam kadar sprij eč iti oslobadnnjc." (Navedeno
prema: El-Kadi Ibn Hall ikan, V(~f~jatu -1- 'a :ian ( l :34 1) gdje se
spo rnir~ c biogral·ija Ibn Hazrna, Alija bin Ahmeda)
Drugi s luč<~j : Prenijeli su mi iskreni vjemici i dobri vqjnici

Osmanske vojske iz Prvog s~jetskog rata, kako su sc bili pripremili
i'.a borbu proti v neprijatelja. Svaki v<.~jnik i svaki oticir Osmanske
vqjske, zauzeo jf! svoj položaj, kqji je bio maksimalno dobro
utvrden i zaštićen. Komandant je, prije bitke, krenuo u obila?...ak
po l o74~j a u nan~j eri da pro~j eri tepcn ;.r.aštite i utvrdeno ti. Posebno
je bio zadovoljan po lo~jem jednog vojnika i r!icgovom zaštitom.
Tom vqjniku je naredio da napusti položaj, a na r~j ega je smjestio
jednog svog prijatelja. Vqjnik je nezadovoljan napustio svoj
po l o:ž.c~ j . Kada je bitka poče la i neprijatelj krenuo u artiljerijski
napad, jedna granata je pala na spomenuti polo:htj ubi vši prijatelja
za~x>vjednika k<~ji je tu bio smješten, dok je v<.~jnik , koji je
pripremio i zaštitio j)Oiožc.~j , ostao nepovrijcc1en i dugo IX)Siije toga
živio. Slavljen neka je Allah č iju odredbu je nemoguće promijeniti.
37
El-Haris b. Esed EI -Muhasibi El -Basri
Iskreno i pravedno djeluj , pa će ti All ah povećati nuri

prosv ij cćcnos t. Nemoj biti od onih koji narec1uju č inj e nj e
dobra , a sami ga ne rade, pri zn ajući time SV(~ j grijeh i
i z l ažući sc A llaho v<~i srdžbi .
Uzvišeni Allah kaže: "0 , kako je Allahu mrsko

kada govorite riječi ko_je d_jcla ne prate!" (Es-Sarr, 3)
/\lhd·10v Poslanik , sall c.tlhdlu ale_ jhi vc sell em, je rekao:
"On~j koji pouke drugima daje. a sam pouku ne uzima;
koji cln1gc. kritikujc, a sam ne prihvat<l kritiku ; koji
drugima zabranjuje, a sam ne poštuje zabranu - kod
Allaha je od oni h koji su propali ." 21
Druži sc samo sn pametnima i bogobojaznima i sjedi
samo sa u čcnima. 22 Allahov Pos lanik , sallallahu alej hi vc
sellem, k<Jda je upitan ko su n:~jbo lji sabcsjcdnici,
odgovorio je: "On<.u, koji tc, kada ga vidi š, j Oclsjeti na
Allaha; o m~j , č iji govor po veća tvoje znanje i onaj , č ije te
eljelo 1odsjeli na Ahirct." 23
2 1 Trnžio snm ovaj hadis medu -.:jcrodostojnim. apokriti1im i

lažnim hadisimn i ni. am ga našao. i\ Allah najbolje /J l<t.
22 Hasan El-Basri . radijallahu anilu. govorio _je: ''Ovaj dunjaluk
je mrača n . osim skupova u čenih ljudi ... (Navedeno prema: Ibn
Abdu-1-f3 cJT. l Jiomi 'u bejoni-1- 'il111i l 't' .f~ulli!Ji, l :5 1)
23 Tekst haclisa sc nala?.i u /:'l -di mni 'us-sogir od Sujutij a u
ovom obliku : ''Na jbolji medu vamn su oni, kqji tc. kad ih vidiš.
pod Jete nn Allaha ; oni , č iji govor rn vcća vaše 7.nanjc i oni. č ij e
vn m djelo omili /\hiret.'' Ovaj had is bilje/.i El-llakcm Et-
Tirmi zi od /\hdullaha h. Amru h. El-1\sa. Komcntirc~ju ć i OV<U
38
hadis, El-M una vi kaže: "Rekao je Ibn Amr: ' Reče no je: S kirn da
~jedimo?'" Potom je naveo spomenuti tekst haclisa. (U -Fejdu-1-
lmdir. 3:46H) Prenosi ga i EI-Askeri u pred<ui lhn Abbasa. Ja
smatram da svocle11je ovog hadisa na samo ova dva izvora,
ukazuje na njegovu apo kti li10st.
Prema tome, Poslanikov odgovor na pitanje ashaba sa kim da
~jede, bio je: "Sa onima kqji vas, kad ih vidite, podsjete na
AIla ha. . ... Tak va pmksa bi la je veoma t<~ i rena među našim
prdh<xlnicima. Amr b. Mejmun EI-Evuijj J -Kulijj. jeuan iz
generacije tabi ' ina, živio je u d/_ahil[iietu, al i nije sreo Poslanika,
salldlahu al~jhi vc sci km. Sa Muazom b. Džebelom došao je iz
.Jemena i nastanio sc u Kuti . Bio je iskreni i dobti J\llahov rob.
Njegov uče nik. Ebulshak Es-Schi ' i_[jje rekao: "Kaua bi bio viden,
pod ~j ećaoje na J\llaha." Na Ahiretje presel io 75.h.g .. J\llah mu sc
smilovao. Njegovu biografiju poglcd<ti u c!jelu Tch:.ihu l't-tehz.ih od
Ibn Hadžera. R: l 09 i u djelu/J-'Iber od Zchehija, l :85.
Muha m med b. Siri n, takouerjedan iz generacije tab i' ina. kada bi
prošao čarš ij om, niko ga ne bi vidio, a ela se ne bi ~jctio J\llaha.
(Pogkd<~j: Torihu -1-is/((111 od Zchebija, 4: 193) A kada bi sc ~jetio
smtti . svaki dio njegovog tijela bi zamro. (Poglcd<u: U - 'Ile/ od
imama Ahmeua b. llanbcla, l :20)
Hasan El-Basri, radijallahu ani1LI, bio je. takoder. od onih kqji je
sv<~iom pqjavom pod~j ećao na Allaha. Njegov prijatelj, [š'as h.
Abdullah je rekao: " Kada bi napuštali sijelo (i odlazi li ou)
Hasana, ov~j svijet nam nije ništa znač i o. " (Poglecl<ti : n -l-li/ye od
Ebu e' ima. 2: ISX) .l unus b. lJ bt::id je rekao: "Kada bi čovjek
vidio Hasa na. okotistio bi sc time, makar ne vidio njegovo djelo
ili ne č uo t!jegove riječi." (Pogleda,i : L'I-Bidqjetu ve en-nilwje/11
od Ibn Kcsira, 9:267)
39
Upitali su Junusa b. Ubcjda da li zna nekoga ko radi kao što je

radio Hasan El-Basri, pa je odgovorio: "Tako mi Allaha, ne
znam nikoga ko govori kao što je on govorio, pa kako će raditi
kao što je on radio?." Potom ga je opisao ovim riječima: ''Kada
bi dolazio, izgledao je kao da dolazi sa džcnaze svoga bliskog
prijatelja. Kada bi ~jedao, izgledao je kao osudenik na srmt. Kada
bi sc, u njegovom prisustvu, spomenuo Džehennem, izgledao je
kao daje samo za njega stvoren.''
Mus'ab h. Abdullah je rekao: ''Kada bi sc u prisustvu irnama
Malika, osnivača mczhcba i velikog alima Medine. spomenuo
Poslanik, sallellahu ak;jhi vc scllcm, bt~ja rljcgovog lica hi se
promijenila, a on hi sc naklonio, tako daje to bilo teško onima koji
su ~jedili sa 11jim, pa mu je rečeno :.r.a to, a on je odgovorio: ''Da ste
samo vidjeli ono što meni osporavate. Dolazio sam Muharmncdu
h. El-Munkediru, a bio je prcdvodnik uleme. Za kt~ji god hadis hi
ga upitali, plakao je toliko da bi se sažalili na 11jega. Dolazio sam
D/.aferu b. Muhammedu (Džaten.rs-Saclik), a bio je nasmijan i
volio se našaliti . Kada bi sc. u '*govorn prisustvu, spomenuo
Poslanik, pozelenio bi i lXlŽLitio. Kada god bi o~jctio da mi je srce
ognrbilo, txllazio bi kod Muhammeda b. EI-Munkeclira. Pogledao
bi u qjcga i uzimao jX)uku, pa me to držalo nekoliko dana."
(Poglcd<u: 'fc' l1ihu-l-medarik od El-Kadija b. Ijada, 2:51 -52)
A sada o ovim Poslanikovim riječima :" .. . Oni čiji govor poveća
vaše znanje ... " Ebu Musa El-Eš'ari, radijallahu anhu, poznati
sahabija, je rekao: "Svako sijelo kod Abdullaha b. Mes'uda.
radijallahu anim, bilo mi je sigurnije nego da sam radio godinu
elana." U biogra~iji Ubejclullaha b. Abdullaha b. lJlbe b. Mes' uda
(preselio l02.h .g.), istaknutog al irna ii'. generacije lab i' ina,jednog
od sedmerice pravnika Medi ne, a kr~ja se navocli u djelu Vef~jolu-
40
Budi poni zan spram istine i pokori joj se. 24 Uvijek se

sjećaj Allaha, pa ćeš postići Njegovu blizinu.25
1- 'a:ian od Ibn Hall ikana ( l :27 1), stoji : "Rekao je Omer h. Abdu-l-
Aziz: ' Da ~j edim u dn1štvu sa Ubcjdullahom, draže mi je od
ovoga svijeta i onoga što je na '*mu. ' Takoder je rekao i ovo:
'Tako mi Allaha, ja kupt!iem jednu noć (dn1že1~j a) sa
U~jd ullahom za hiljadu dinara iz dr/.<:1vne kase.' ? .ar tako
govoriš, o Zapo~j edniče pravovjem ih, a ZJlamo da ti mnogo vodiš
računa o torne gc\je ćeš utrošiti novac iz državne kase?', rekoše
mu, a on odgovori : 'Šta će biti sa vama! ? Tako mi Allaha, ja sa
qjcgovim mi š ljc1~jem , sa~j etom i uputom, vratim u dr/avnu kasu
na hi!jade dinara više. Uistinu, razgovor sa njim i qjemu s li čnim,
oploc1t!ie razum, odmara srce, otklm~ja brige i uljepšava moral .'"
Istinu je rekao, Allah 11jime bio i'adovo\jan, ovim rij eč ima : "Od
u:l.iva1~j a ovog svijeta nije ostalo ništa osim razgovora sa umnim
ljudima.'
24 To je praksa iskrenih vjemika. Oni , kada sazm~ju istinu. odmah
jqj sc prikl a1~i <uu , a kada otkriju laž i nepravilnost. osporav'\juje i
odust<liu (xl 1~j e. Desilo se Amru b. U~jdu da je, po jednom
pitanju, izrekao (X}grcšno rni šlj e1~ e. Sa njim je o tome diskutirao
Vasil b. Ata. Kroz diskusiju, Amr je shvatio svqju grešku i
primao: "l:tJ11edu mene i istine ne postoji neprijateljstvo.''
U hiograliji Ubt:jdullaha b. El-Hasana El-Anbt:rija (JI-csclio
168.h.g.), istaknutog alima, pravnika i kadije Basre. a kqja se
navocli u t(jelu Telr:.ibu et-tehz.ib od Ibn Hadžera (7:7), st<.~ji :
'Rekao je !\lxlunnhman b. Mehdi, '*gov učenik : 'B ili . mo na
jednqj dženaEi i upitao sam gn za mišljenje ojednom pitanju, paje
pogriješio u odgovoru.' Rekao sam mu : 'Allah ti dao svako dobro,
o tom pitanju mi šlje 1~ e je ovakvo i ovakvo.' Spustio je glavu i
41
El -Haris b. Esed El -Muhasibi El-Basri
nakon izvj~snog vr~mena podigao je i r~kao : ·Prema tome.

pov lač im se poni7..an. Draže mi je da budem rep istine nego glava
laži ."' Allah mu se smilovao.
U istom djelu ( l0:22), u hio~:,•rafiji Malika b. Migvcla El-Kutija
(pre ·clio 159.h. g.). str~ji : "Rckaojc /\hmcd b. llanbcl : 'Č'uo sam
Su ljana b. Uj~jnu da je rekao: 'Nek i čo~j ek je rekao Maliku b.
Migvclu: Budi svjestan Allaha' '· a on je, potom. stavio sv<~i
obra:~. na zemlju ."' /\Ila h mu s~ smilovao i hi o :1.adnvoljan 1~jim~.
25 Ove riječi 1 ~ 1 - Muhas ibija , autora ovog l(jcla: "lJvijek sc . jećaj

Allaha, pa ćeš · teć i Njegovu bli1.inu", ukctZL!iu na velike kori: ti
zikrullaha, a posebn 1 na korist Allahov~ blizine. Imam Ibn 1-
Kaljim. vwma lij~po j~ nabrojio koristi zikrullaha u svome t\jelu
Fl-Vohilus-.mjjih. na str. 57- 1:n .. nastqjcć i omiliti ga kod onih koji
su /lthoravili na 1\.llaha. ali i kod onih k<.~ji Cia sc ~jeć~ju . L:a svaku
korist on navodi i dokaz. Ovl(j~ ću ti prenijeti satno neke naslove o
k(~jima on govori , pa. dobro posluša j, ne hi li bio <.xl onih ''koji
mnogo /\llaha spomiqju". On, Allah mu se smilovao. kaže:
"U zikrullahu je više od stol inu korist i: donosi zadovolj st vo
Allaha. odgoni šejtana, otklar1ja brige, donosi radost. jača srce i
tijelo. os~jetljava srce i lice, donosi nalitku , pribavlja
autoritativnost i ljepotu. iza sebe ostavlja ljubav prema /\llahu
koja predsta vlja suštinu islama. kao i znaqje i život srca.
Zikrullah .ic hrana srca i duše, on otklanja hrdu sa srca. otklanja
grijehe. uzvisuje dcredže -.:iernika. dc nosi prisnost, o tklar~ja
samoću. p cl~jeća -.:jernika na /\llaha, spas je od Allahove kazne,
pribavlja smirenost i Allahovu milost. okuplja rnckke oko
-.:icrnika, odvraća od ru:/.nog i štetnog govora, donosi sreću
vjerniku zakin.t i onome ko je sa r~jim u društvu, osigurava
vjernika od k<~jar~ja na Suclr~jem danu, /.ikrullah uz plač donosi
42
Allahovu zaštitu (hlad). uzrok je Allahovoj ramovrsnqj nagradi i

blagoclatirna. Zikrullah .ic najlakši i najvrjedniji ibaclct, on je
za log za Džennet. čuva roba od zaborava Allaha, nije ograni čen
vremenom niti prostorom, nikakav vid pokornosti nije kao
;.ikrullah, on je svjetlost robu na ovome svijetu, u njegovom
kahuru i na Danu proživljenja, uz njegov u pomoć <.\jela i rij eč i
roba izlaze sa svjetl om, otklanja siromaštvo srca, rastjeruje brige,
budi srce i:t. uč mal osti , povećava :t.nar~je , Allah je u;: onoga koji
zikr č ini . Naj časnijc stvorenje kod Allaha je onaj č iji jezik je
stalno zauzet zikrullahorn . Zikrullah otklanja grubost srca i uzrok
je Allahovim blagodatima. On otklanja Allahovu srdžbu i uzrok
je salavatu Al laha i Njegovih meleka, a to znač i da Allah i
Njegovi meleki hvale onoga k<.~j i zikr č ini. Skupovi na k <.~jirna sc
č ini zikr su skupovi meleka i bašte džennetske. Sva qjela su
propisana da bi sc ljudi ~j eća li Allaha. N<~jbolji medu onima k(~ji
rade dobra djela su oni č ija djela su n~j v i še protkana ~jcća njcm
na Allaha . Stalno ~jcćar~jc na Allaha za mjer~jL~je mnoga druga,
fi zička i materijalna. djela kqjima izra7.avamo pokornost Allahu.
Zikr pomaže ~jcrniku u njegovqj pokornosti Allahu, olakšava
svaku teškoć u i druge stvari. Zikr daje snagu srcu i tijelu . Oni
koji č ine :t.ikr prvi su medu on ima koji rade za Ahirct. On .ic
bran8 izmedu roba i Vatre džchenncmske. Meleki traže oprost :t.:.t
one k<.~ji z.ikr č ine, a brda i zemlja, ponose sc r~ima i sv:jedočit će
o njihovom :~.ikru. Zikru llah štiti od licemjerstva.
U zikrullah s pad8učcnje (ponav ljanje) Njegovih imena i atribut8,
tc i znt:/.avar~jc hva le Allaha Njegovim imenima i atributima i
otklanjar~je od Njega svega onoga što Mu ne prili č i , kao i
upoznavanje drugih o propisima koji sc na to odnose. Zikrullah
je, takoder, upoznavanje sa Allahovim naredbama i zabranama.
Zikrullah može biti i srcem i jez.ikom i to je n(l_jpotpuniji zikr. a
43
El -Haris b. Esed EI -Muhasibi El-Basri
potom dolazi zikr samo srcem, a zatim, zikr samo jezikom.

N<.~jholji zikrullahjc Kur'an, potom, zikr u vidu *ćanj a na Allaha
i izra:/_llvar1ia zahvale Njemu, a zatim učer~je različ itih dova.''
U svome cljelu Zodtt-1-nu/ {f(/, poglavlje Kako je Poslanik.
sol/e/lahu alejhi ve se/lem činio zikr (2:37), ~ jh Ibn Ka.ijim je,
takoder, rekao: "Poslanik. sallellahu alejhi ve sellem, na
m~j jX)tpuniji nač in ml svih stvoreqja, č ini o je zikr. Sav r~j egov
govor bio je o ?.ikru. Njegove naredbe. Z<thrane i zakoni urnmetu.
bili su u funkciji pod~j eća qj a ljudi na Allaha. Njegove rti eč i o
Allahovim imenima i atributima, o Njegovim djel ima. propisima,
obećar1ju i prij etr~i , bile su zikr, kao i r~j egove dove upućene
Allahu, ljubav prema Allahu i strah od Njegove kazne. Njegova
šutr~ a bila je zikr srcem. Uvijek i u svakoj situac iji bio je u ziknr.
Njegovi udi s<.~ji i izdis<tii bili su zikr. Njegovo h<xlanje. sjede r~e,
ležar*, st<~j a r~ e, j a ha r~ e, putovar1ie i boravak, bili u zikr."
Zikrullah jezikom, u sebi i naglas. sam po sebi ili u d:l.ematu. ima
šerijatsku osnov u pod odredenim uslov ima i na određe n nač in .
(Neki s m atr·;_~ju
da nije dozvol_jeno č initi zikr naglas i u džcmatu.
Međutim , ispravno mišljer1je je. da je to dozvoljeno. O tome
govori imam Abdu-1-H<ili El-Loknevi u djel u Sihahatu -/~jikri .fi-
1-džehri hiz-zikri. U tom djelu on iznosi dokaze onih ko ji
sm a tn~ju da je ;.ikr, naglas i u džematu. za brar~j en , ali daje i
odgovor na to (kri vo) mi šlj er~j e. Potom. iznosi dokaze onih koji
smatntiu da je to dozvoljeno, a neki od tih dokaza ukazuju da je
takav zikr lijepo č initi . Takoder, on navodi s lučajeve kada je
potrebno č initi takav zikr ili situacije kada to nije lijejX) č initi . te
uslove pod kqjima je to dozvoljeno i nač in njegovog obav ljanja.
Niko, na takav n ač in . nije obradio ovu temu. Djelo je. u više
izdanja, štampano u Indiji u obliku sabranih eljela El-Loknevija
44
pod nm;lovorn Medirnu '11 er-resailis-sitt. Prvo izda~je je štampano

za života autora 1303.h.g., pa pogledaj. Es-Sujuti je pisao o OVl~j
temi. Pogled<~j njegovu poslanicu Netidietu+fikri .fi-l-diehri hiz-
z.ikri. u kojoj on smatra da je to dozvoljeno. Poslanica je odvl>jeno
štampana, a u sklopu '*govog qjela El-Hovi li-l:f"etavi. Ulema
Nedždaje pisala o tome, kao na primjer Ibn Sahman, koji, također,
smatra da je :~.ikr naglas i u džematu, dozvoljen. (Napomena
komentatora.)
Medutim, način na kl~ji neki ljudi upražnjav::~ju zikr (uravnoteženi i
~jednačeni pokreti, utvrdene ~ježbe, skakat*, privijanjc,
pregibanje naptijed, ispravljanje, naglo okretanje), zdrava ljudska
priroda to ne prihvata, a skn.1šeno srce se ograđqje od toga. Da su
srca takvih skmšcna i smirena, takvi bi bili i dijelovi njihovih tijela,
kako reče Seid b. El-Musejjeb, radijallahu anhu. To nije bila
praksa muslimana u ptvim stolj eć ima islama, 711 koja se kaže da su
bila najlx>lja stoljeća islama. Oqjašnjet~e kojim se nastoje
opmvdati ovi pokreti i skakanja, da je to radi očuvm~ja
koncentracije, neprihvatljivo je iz razloga što to nije poznato iz
vremena naših dobrih prethodnika, a oni su bili bolji i brižniji od
nas u svqjim nastqja1~ima da sačuvaju koncentraciju i stalno
~jećat~c na Allaha, ali nisu pravili takve pokrete. Naprotiv, kada
im je to spomenuto, oštro su ga osudili. Oni su naši prethodnici i
oni :1~-1 kqjima se mi povodimo i koje slijedimo. U nastavku ću
citirati samo neke od 1~ih . Bilježi I3uhari u svome Sahihtt,
poglavlje o Bajram ima (2:37 1) od h<tZICti Aiše, radijallahu anha,
da je rekla: "Došao mi je Ebu Bekr, a kod mene su bile dvije
djevojke Ensarijke, koje su P.ievale ono što sc prepri čava lo kod
Ensar[ja prilikom obilje:lltvanja praznika Buas. One nisu bile
(profesionalne) P.ievačice ...." Ibn Hadžer, Allah mu sc smilovao,
u svome koment<mt Fethu-1-hari (2:368), kaže: "EI-Ku11ubi, a on
45
.1 e muhaddis Ebu-1-Ahhas Ahtm.:d b. Omer. autor poznatog

komentara Kur'ana. ovako ol~jašt~j ava riječ i hnzrcti /\iše da to nisu
bile pjevač ice: ' Nisu to bile qjev(~jkc kl~je su sc bavile r.jevanjem.
kao što su to one koje su pol.llate po tome. Ovo je napomena
huzrl:li /\iše u cilju upozo t-ct~ju da to nije bila uohi č<~j cnn ~~jesm o
prolcsionalnih pjevača, kr~ja ne ostav lja ravnodušnim i mimim
nnngu ko je sluša. Takva vrsta pjesme. č iji tekst opisuje ljepote
žene. vino i dntge nedu li čne stvari, , matra sc i'.abrw~jenom po
mišljenju sve ukrm;.' Potom nasta vlja: 'Ono što prakticir<(jU su li.jc.
novotarija je. Sva ulema smatra da je to zabran.ieno. Medutim, kod
mnogih. :t.a koje se smatra da rade dobru ~jela, nad vladala je strast.
pa mnogi od t~jih uprtlŽt1j nv~j u pokrete luduku i (.!jece. Neki ča k i
plešu uravnoteženiIll i uj ednačen im pokreti ma . l3ezobzi most
nekih od njih. odvela ih je čak dotl e dn sm a tr;:~ju kako je tu dobro
djelo i da sc time pribli inv~ju Allahu. tc da to rezult.ira najhuljitn
stanjima (lut!r!l'illlo ). Ovo su (.!jela zinci ika. da nas Allah IXlmogm;... ,
akon štn navodi ove rij eč i . Ibn llaclžer kaže : .. j ih we ri. ječ i : du
to rewltira najboljim stanjima, treba preokrenuti u: da rewltira
najgorim stanjima."
ltnatn El-Kadi ljaci. Allah mu sc smilovao, govorcć. i o biografiji
imama Malika u svome djelu '/ ('rti/Ju-1-IIJedorik (2:54). navodi:
"Rekao je Et-Tennisi.ii: ' Bili smo kod Malika, u njegovi prijatelji
.·u ~j ed i li oko t~j cgu . .lcdun čov:jc k i:t. mjesta Nasibin. upitao ga je:
·Kod nas (u našem tnjcstu ) žive ljudi kl~j c naziv<1ju su lija ma. Oni
mnogo jedu. pu poslije toga recitir<(jU kaside. a potom ust<~ju i
plešu. ' hnatn Malik je upitao: 'Jesu li oni dje<.:< t'!' ' Ne 1•• mlgovorio
je. 'A jcsuli ludac i?'. (Xli10VO .je upitao imam Malik . · isu. Oni su
stariji i mladi, razumni !judi.', cxlgovorio je čo~j cl\. Tada je imam
Ma lik rekao: ' Nisam č uo da iko od muslimana radi nešto s lič no.'
46
Isti čo~jt:k je nastavio: 'Oni jedu, zatim ust<~ju i neumom plešu, a

neki se ud<U~\iu po glavi, a neki IX) licu.' Imam Malik se nasmijao, a
potom ustao i uš..'lo u kuću. Pr\jatelji imama Malika su n.:k li čo~jeku:
'N isi bio od sreće našem prijatelju. Uz qjega smo više od trideset
godi na i nijednom ga nisrno vicljcli da se nasmijao do danas."'
Sufijski komentator Kur'ana, I-Kur1ubi , Allah mu se smi lovao, u
svome komentaru EI-/Jžomi 'u li ahkmni-1-Kur 'on (7J65), kada
komentira 2. ajet sure El-hntitl : "Pmvi vjernici su samo oni čija sc
src~• strahom ispune kad sc Allah spomene, a kad im sc riječi
Njt-govc loiZu.ju, vjcmvanje im učvršćuju i samo sc mt
Gnf,]>Odm<l ~-voga oslm,jaju", kaže: ''LJ ovom ~jelu Allah govori o
pravim ~j c111i c ima, a lo su oni koji, kada sc Allah S(Xmlclle, o~jete
st.mh u sw~ jim srcima. Tqj o~j eć<~j straha je rezultat snage njihovog
imana i brige o Allahu. Oni o~j eć~j u kao da su pred /\ llahorn: ·
lični ovom 'll i s l_j t:deć i ~jeti: "A radosnom v iješću obraduj
poslušnc, či.ia srca, lmd sc Allah pomene, sh·ah obuzme ... "
( l-lladžd7., 34-35) "One koji vjer-uju i čija sc src<t, lmda sc
Allah pomene, smiruju ... ' ' (Er-Ra'cL 2R) To je zbog r~jihove
potpune spoz11aje i sigumosti srca. Pod riječ i strah (f'!-l'ed!:el ),
ovdje sc podrazumijeva strah od Allahove ka:..-.r1c. Prema tome, tu
11e postoji ko11tradiktornost.
l J sljedećem qjetu, Allah sp<\ia ova dva :..-mrčer~ja : "Allah o~javljujc
najljepši govor·, Knjigu sličnu po smi•du, čije sc pouke
ponavljaju, zbog kQjih rxKlilazi jeza one k~ji se Cospodara
svoc6~' boje, a lotda spomene imc Allahovo, ko:f.c njihove i sr-ca
njihova se smit-uju ..." (Ez-Zumer. 23) Tj. r~jihova srca se sminuu
jer čvrsto i nepokolebljivo ~j<.:n.rju u /\ llaha, iako (la sc lx~je .
47
Ovo je stepen (deredža) onih koji su spoznali Allaha (orf/i), koji se

1-x~je Njegove srdžbe i Njegove kazne, a ne onako kako to čine
neke neznalice i prost.aci, i. puš~jući snažne glasove, niti kao oni
kqji qjaču , slično 11j akar~u magaraca. Onima, kqji tako radt! i tvrde
da je to izraz strahopoštovar1ja i pobo7nosti, kažemo: "Niste
dostigli stepen da se i~jednačavate sa Poslanikorn, sallcllahu alc:jhi
ve selkm, niti sa r~cgovim ashabima u SIX>znaji Allaha. strahu <xl
Njt!ga i vcličar1ju Njega. Oni, kada su ljudima upućivali sa~jete i
vazove, bili su u star1itr ispravnog rx>imar~a Allaha, plača iz straha
od Njegove kazne. Zato Uzvišeni Allah govori o onima, kqji su
Ga spoznali, na OV<~j način: " Kada slušaju ono što se objavljuje
Poslaniku, vidiš kako im liju suze iz očiju _jer znaju da je to
Istina, pa govore: 'Gospodaru mt~, mi vjerujemo, pa upiši i
nas među one koji su posvjedočili. '" (El-Maide, 83)
Ovo je opis r~ihovog star1ja. On~j. kqji nije takav, ne može reći da
slijedi r~ihovu uputu i qjihov način prakticimnja ~jere. Onaj, koji
želi da se povede za n kim, neka e povede 7.a 11j ima. Onaj, koji
podržava ludake i ludilo, gorije od r~ih . a ludila ima više vrsta.
Muslim prenosi od Enesa b. Malika da su ljudi Poslanika,
sallellahu alejhi vc scllcm, obasipali mnogim pitanjima. Jednog
dana je izašao, ispeo se na minbcr i rekao: "Pit <~ te mc, ali ne
pitajte ni o čemu osim o onome što sam vam već o~jasnio, sve
dok se nalazim na ovom n~cstu . " Kada su ljudi č uli ovo. zašutili
su. Uplašili su se da bi Poslan ik mogao biti u situaciji kaJa nešto
dolazi (u situaciji primanja objave). Enes je rekao: "Okrenuo sam
sc desno i lijevo i vidio daje svaki od njih zamotao glavu u svqju
odjeć u , plačući. " Enes je, u nastavku, spomenuo had is u cijelosti.
48
Allahov Poshmik. sall all <~1ll alejhi ve sellem, je rekao:

"Kod Allaha će, na Sudnjem danu, sjediti oni koji su se
povinovali , koji su skrušeni hili , koji su strahopoštovcmje
(spram Allaha) o~j cćali i koji su se mnogo Allaha ~j ećali ."21'
Tim1izi bilježi i potvrc1L!ie ~j erodostojnost hadisa. koji prenosi od

h·bada b. Satije da je rekao: "Poslanik, sallellahu alej hi ve seilem,
uputio nam je veoma dirljiv vaz, ou kqjeg u oč i suzile, a srca
strahovala.' Ovaj nije rekao: "Vikali smo", niti "Igrali smo", niti
''Uuara li smo nogama u zemlju", kao što to rade p lesač i , niti je
rekao: ''Ustali smo".
Ahdu-1-FI.:ttah je rekao: "Kada hi ovi zakit·i, koji govore da su ti
pokreti uj ednače ni i dn ne izlaze iz okv ira dozvoljenog u islam u, i
ako se nisu povinovali rij eč ima imama k<~ji za brar*uu tc pok rete
- kada bi samo pouku uzeli iz njihov ih rijel;i u kqjima je
sadt7lma zabrana, pa da napuste takve pokrete i ono :r.a što oni
kažu da je haram. Ta ulema je ovako definira la sufiju : "Sutija je
onaj k t~ji napušta sumnji ve stvari i ne prakticira neke dozvoljene
stvari (nw!Joh), plašeć i se da ne bi zapao u ono što ne valja
(m.ekruh ). a da ne govorimo o onome što je zabranjeno u
i lamu." /\ llah upuć uje na pravi put onoga kt~ji traži uputu. Pa,
uputi nas, /\llahunaš, onome što Ti vo liš i č im e si Ti zadovoljan!
26 Nisam našao ovt~ hadis ni u jednom izvoru. a Allah najbolje
zna da li je to hadis ili nije. El-Hafiz b. Redžcb EI-Himbeli , Allah
mu se smilovao, kaže u c~erlw /uu/isi-1- 'ilm (str. 17-2 1): "U
poznatom haclisu spomi•* se daje Poslanik, sallellahu a l ~jhi ve
sell cm. rekao: ' Kada prođete pored džennetskih bašča, J\ Ilaha sc
~j eć~ tc (da biste 7...aslužili Njegovu nagradu)! ' 'A šta su to
49
džennetske bašče ?', upitali su. Poslanik je odgovorio: 'Halke

zikra. "'
Ibn Mes' ucl, raclijallahu anhu, ka ela hi spomenuo ov;~j had is.
rekao hi : ".Ja pod ovim ne mislim na halkc pripovjcclačr1
kazivanja, već mislim na (obrazovne) halke likha." U ovom
značenju L.abiljcženaje i izreka l·: nesa.
Kada je Muaz b. Džebel, radija !lahu anhu, bio na samtti , rekao

je: "Dobro došla smtti! Dobro došao po~jetioče u oskudici. Neću
moći proći bez k~janja. Allahu tm~j. Ti, uistinu, /.naš da nisam
želio život na ovom svijetu da bih rijeke pravio. niti drveća sad io.
Želio sam život na ovome svijetu da bih dugu noć i žcL1 velikih
žega podnosio i da bi sa ulemom u halkama zikra, koljeno uz
koljeno, ~jcLiio. " Halkc /.ikra su obrazovne halke. U tom
znače nju je i ov<\i kur' anski qjct: "Zato, pitajte ljude od znanja,
ako vi ne znate!" (EI-Enbija' . 7)
'Ata' EI -Hurasani je rekao: "l-laike zikra su sijela gdje sc
spominje halal i haram: kako da kupiš i prodaš, kako da narna1.
obavljaš i postiš, kako da sc ožen iš i razvcclcš. kako ela hadž
obaviš i tome slično ." Fbu Es-Sevvar El-' Ade vi je sjedio u
jednqj obrazovnoj halki. Medu t~jima je bio i jedan mladić , h~ji
im je rekao: "Uč ite subhanellah i el-hamdulillah". Ebu Es-Scvvar
sc naljutio i rekao: 'Teško tebi! Na čemu smo. onda. mi bili?"
(Ovo je zabilježio imam Ahmed u Kitohuz.-mhd, str. 3 16-3 17.)
l J halke zikra spad<:~ju i obrazovni skupovi na kojima sc i zučava
tef...,ir, prenosi hadis Poslanika, podučava nač in prakticiranja
vjere. Ovakvi sk upov i su bolji od skupova na kojima se uči :
subhanellah, cl -hamdu lillah, Allahu ek ber. jer u prvom s luč;*'
50
Potrudi sc ela kod sche i1.gradiš pošten odnos prema

All ahu i vjernicima. Posavjetuj se, o svakom svom
pitanju , sa onima koji sc b(~j c Al laha. Uzvišeni A ll ah
kaže: "A Allaha se hoje od rohova Njegovih- uč e ni. "
(Fat ir, 28) All ahov Poslanik , sallallahu alcjhi vc scllcm, je
rekao: " Vjera je savjetovanje. " (Ov:.u hadi s prenosi
Muslim od Temima Ed-Darija)
Znaj da onaj , ko tc savjetuje, izražava prema tebi
ljubav svoju , a onaj , kq ji ti sc ulizuje, vara tc.~ 7 On~u . kqji
radi sc o fb.r/. <.~j nu i far/.i kif1~jc, dok je zikr, u drugom s lu čt~ju ,

i sključ ivo , dobrovoljni ibadct.
Prema lome, halkc i'.ikra sc ne ograni čavaju samo na skupove, na

kt~jima sc hva li i vel i ča Uzvišeni Al lah. već sc rrotcžu na sve
skupove na k<~jima st: spomir~je Allahova naredba i zabrana. ono
što je On dozvolio i ono što jt: 1.ahranio, ono što On voli i ono
č ime je zadovoljan. M<rl.da je t~j i'.ikr korisniji od prvog, jer
poznavar~jc dozvola i zabrana u vjeri je izri č ita obavei'4l za
svakog muslimana i muslimanku.
/.ikr u smislu učenja odredenih rečenica , uglavnom je,
dobrovoljni ihadet, a nekada je i obaveza, kao na primjer učenj e
·u obaveznim namazi ma. Dok pozna vanje onoga. što je Allah
naredio i zabranio, onoga što On voli, prezire ili ono č im e je
zadovoljan, spada u izri č ite obaveze za svakog mu ·lirnana kome
zatreba nt:što od toga da nau č i . U Lom smislu i'.abiljdenaje i ova
pred;ua : 'Traganje za naukom je obaveza svakog muslimana."
27 1} O ll <~j ko tc viel i kako neispravno postupaš i kako si skrenuo
sa Allahovog puta, pa naspram toga pokaže SVL~ jc zadovoljstvo i
ne ukaže ti na grešku, on le vara. Takvog smatr<~i za neprijatelja,
51
ne prihvati tvoj savjet, nije ti hrat. Omer h. EI-Hattah,

radijallahu anhu , je rekao: "Nema dobra u narodu koji ne
savjetuje, niti ima dobra u mu·odu koji ne voli one koj i
. . ,;,x
saVjetUJU. -
Uvijek d<ti prednost iskrenosti , pa ćeš time m~)Vtse
dohiti .29 Kloni sc beskorisnog govora, pa ćeš biti siguran.
koji te ne pounosi . kr to je postupak neprijatdja, a ne postupak

brata kqj i prema tebi o~jeća ljubav.
28 Omer. rauijal lahu anhu. bi govorio: "Allah sc smilovao
ČO \:j ek u kqji Omcru ukaže na njegove greške." Ovom i ~javo m
onje postupak ukazivanja na greške od hrala muslimana izdigao
na nivo poklona. a takav čovjek :n1služLuc dovu.
Neki čovjek je rekao Hasanu 1·: 1-Basriju: "Šta da radimo sa
narodom koji nas plaši toliko ela nam srca h oće i skoč iti ?" l lasan
je odgovorio: 'Tako mi Allaha. bolje ti je da se družiš sa onima
koji tc plaše, pa radi toga ostaneš bezl~j edan , nego da se dru:l.i' sa
onima koji tc umiruju. pa radi toga zapadneš u strah." (Navedeno
prema: c'I-Hilye od Ebu e' ima, 2: 150)
29 El-Hafiz b. El-Dževzi prenosi od Temima Er-Razija (Mcnakib
cl-imam Ahmed b. Han bel. str. 350.) da je rekao: "( uo sam Ebu
Zcr' u Er-Razija da je rekao: ' Pitao sam Ahmeda b. Hanbela kako
sc uspio osloboditi sablje Mll 'tcsima i bi ča Ll-Vasi ka. pa mi je
odgovorio: ' Kada bi iskrenost pri vili na ranu. zacijel ila bi ."' Kadija
Basre, Ijas b.Mll 'avija EI-Mllzeni je rekao: "N<.~jčasn[j e svo jstvo
čovjeka je iskrenost ll govoru. Ko ne po~jeduje svqjstvo iskrenosti.
r~jcgov najljepši moral je okmjen." (Ovo bilježi El-Hafiz b. Kesir ll
svome lljclll El-hidl!fetu Vl! t'n-nihqjetu, 9:336.)
52
10
Zaista, rezultat iskrenosti je dobro djelo: Rewltat
dobrog djela je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Zaista,
laž vodi u razvrat, a razvrat donosi Allahovu srdžbu .~
1
Abdullah b. Abbas, radijallahu anl1ll , je rekao: "Nemoj

govoriti o onome što tc se ne ti če i ne raspravljaj sa
glupim, niti sa pametnim. O svome bratu govori onako
kako bi volio da sc o tebi govori."
30 Kada donosi biogratiju Malika b. Dimm.t. El-Hafiz Ebu Ne' irn

u svome ~jelu E/-Hi/ve (2:359), prenosi od Dža' lera b. Sul ~jmana
Ed-Dabc'\ja da je rekao: ''Č:L1o sam Malika b.Dinara du je rekao:
' Iskrenost i laž vode borbu u srcu čovjeka sve dok jedno ne
nadvlada drugo. Iskrenost izgleda slabašno kao što izgleda sadnica
palme. Onu je jedna grana, pa ako je dijete polomi ili je rx>jede
koza, otići će i 1~j en k01·\jen. Medutim, ukoliko sc natapa, ona raste
i širi sc vc dok ne dob\je snažan korijen, veliku kro"11ju koja hlad
d:.ue i plod koji sc jede. Tako je i iskrenost. U srcu čovjeka izgleda
slabašno, pa. ako čovjek o 11jqj vodi mčuna i Allah mu u tome
pomaže, sve dok mu ne podari Sv<~i blagoslov, pa 11icgove riječ i
postanu lijek za one kqji griješe.' Potom, Dža' ter nastav lja: ' Malik
b. Dinar hi govorio: 'Z<u· ih niste vidjeli '? ' Potom bi zašutio i
ponovo nastavio: ' Da, tako mi Allaha, vidjeli srno ih, vic(icli smo
Hasana El-Basrija, Scida b. ()žu~jra i njima s li čne. Rij eči ma
jednog od takvi h, /\Ila h oživljava skupine Uudi .. "
3 l Hazreti Aiša, radijallahu anha, je rekla: "Moral ashaba
Poslanika, sallclalhu alcjhi ve sellern. nije bio nmušavan l agm~ern .
A kadu bi saznao za tako nešto, odlazio bi kod 1~ih, zm~jući da će
11jcgovc riječ i prouzrokovati pok~~j ::u~j e.'" (Ovo navodi imam
Ahmed b. Hanbcl u svome qjelu El-'ile!, l :406)
53
El-Haris b. Esed El-Muhasibi El -Bosri
Radi onako kako meli om~j k<~i i zna da će biti nagra<.1en

1.a dobar postupak , a kažnj en za grijeh . Uv ijek budi
zahvalan i ne polaži nadu u dug život. Po~jeću_j mezare s
odredcno111 na n~j erom . · 12 Svim srcem razmišlj aj o danu
proživljen_ja. 33
32 Prenosi sc od Ehu Zcrra. radijallahu anhu. da je rekao:

''Rekao mi je Allahov Poslanik. sallcll ahu alejhi vc sd km :
· ro~jcti mcza r. pa ćeš se tako ~jeti ti Ahi reta. Kupt~j 1111tve. jer u
tome je sna7.na poruka . Obavl.i<\i dženazu ruumv., možda tc to
ra tuži. jer, tu:/.an (na ovom svijetu ) bit će u Allahovom hlad u na
Sudnjem dilllll .... ( Jv(\ j hadis zabi lje7.io je l lakim u svome
Mus/edreku (4::\:10). u:t. konstatacij u ela je vjerodostoj nog lanca
prenosilaca. Zchebi u svome djelu Tc//iisu-1-lltllstedrek, takoder,
tvrdi daje l1adis vj crodosl< ~j a n .)
33 To nije lahko. Mnoga srca posuslanu kada, u stvarnosti. o tome
poč nu razmišljati . U biograliji 1-.:r-Rehi 'a b. Hu cjma, učenika
poznatog ashaba 1\lxlullaha b. Mcs\tda, raclija llahu anhu,
spominje sc daje. kada bi ulazio kod Mcs' uda. govorio: "Tako mi
1\llaha. da tc vidi Allahov Poslanik. sallcllahu alt::jhi ve sel lem.
:t.avolio bi le. Kada god lc vidim, ~jctilll sc poslušnih'·. a u dntg(~j
prcdt~ji st(~ji da .je to govorio kacin god ga je slušao da uč i qjct :
"Rado 110 111 v iješć u obraduj poslušnc". !\ Er-Rchi ' je hin takav.
O njemu je pisao i Zchcbi u svome djelu Te::hi/J/1 et-telt::.iiJ i drugi
muhaddisi i hi sto ri čari . Tako sc pripov ijeda da su Er-Rcbi ' b.
1-luscjm i Abdullah b.Mes' ud izašli na obalu Euf1·ata . Tamo su
pro lazili pored k ovač kih radnji. Kada je Er-Rebi' vidio vatru,
t~j e no klj učat~je i huku, pro uč i o je ovaj kw·· anski (\jet: " ... kada
od n.iih bude udaljena toliko da je mogu vidjeti, čut će IDtko
54
gnjev na ključa i od bi.jcsa hu či ... " (EI-Furkan, 12) Potom je

pao u nesvijest. Došlo je vrijeme podne namaza i Alxlullah ga je
po/.vao. Medi.1tim. on nije odgovarao. pa je Abdul lah otišao sam
i predvodio namaz. Kada sc vratio, ponovo gaje pozvao, ali mu
on nije odgovorio. Otišao je sam i predvodio ikindiju nama7..
Kada se vrati o, ponovo ga je pozvao. ali mu on nije odgovori o.
Potom je oti šao sam i predvodio akša m namaz. Kada sc vratio,
ponovo ga je pozvao, ali mu on nije odgovorio. Nije dolazio k
se bi sve dok njegovo tijelo nije o~jetil o hladnoć u noć i .
lJ biograllji poznatog muhaddisa, takiha i pobož1~jaka ,
Abdull aha h.Yehba El-KUI·cšija EI-Masrija. prijatelja imama
Malika - preselio 197.h.g., spominje se da je Junus rekao: "Ibn
Vehbje rekao:· ek i muhadd isi tražili su od mene da im pri ča m
o . vojstvima Dženneta i Džehennema. isam znao da li sam
ustanju to ispri ča ti ?' Potom je sjeo pred njih, pa su mu oni
govorili o svt~jstv im a Džehennema. Kada je to č uo, pao je u
nesvijest. jcgovo lice su poprskali vodom. ali sc nije budio.
Neko je rekao da mu i zrcc itin~ju sv~j stva Dženneta. Ni poslije
toga nije došao k sehi. U tom stanju je ostao dvanaest dana, a
poslije su pozvali ljekara. Kada gaje vidio, rekao je: 'Srce ovog
čovjeka se raspukla.' Potom je preselio na /\hiret, Al lah mu sc
smi lovao." ('l'atilm-1-nwdorik od El-Kadija lj ada, 3:24 1)
Autor ovog djela, El-Muhasihi , Allah mu se smi lovao, napisao je
veoma vrijedno ~jelo, k<.~je je nazvao Et-Tew•hlwm. objavljeno u
Egiptu 1357.h.g. U tom djelu on govori o o~j eć<~jima stanovnika
D/.c hennema i o kaznama i strahotama kroz kqjc će proć i prije, i
nakon što udu u Džehennem. Takođe r, govori o o~jcć<~jima
stanovn ika IJ/.enneta i o blagodatima, počastima i nagrad i, kqje
će imati prije, i nakon što udu u Džennet. O svemu tome on
55
El-Haris b. Esed El -Muhasibi El -Basri
Ebu Zerr, radijallahu anllll , je rekao: "Radi onako kao

da gledaš Uzvišenog Allaha, a sebe sv rs t<~i među umrle.
Zm~j da se zlo ne zaboravlja, a dobro djelo ost<~j e. Znaj da
je zadovoljstvo u onome što posjeduješ od clunjaluka, a
što zadovoljava tvoje potrebe bolje je, nego da imaš
mnogo više od toga, a što umanjuje tvoje vjerovanje:~-!
Č u v<~i sc dove (kletve) ma1.luma. Popuni svoju
poputbinu onim što ti je neophodno za Ahirct. Budi sam
svoj upravitelj i ne dozvoli da ljudi tobom upravl.i<uu :~ ~
Razmi šljaj o svojim postupcima i ne budi nemaran. Jer,
bit ćeš odgovoran :r. a svoj provedeni život." Ebu Umame,
govori postcpeno, veoma lijepim i jasnim jezikom. kao da se

nalaziš pred t~im , što kod č itaoca izaziva strah. omoguć ujuć i mu
da u1me pouku i1. svega toga i usadL~j e mu želju da radi za Ahiret.
PrcpontČL!i em ti da proč itaš to djelo, a Allah štiti i nas i tebe.
34 l lasan El-Basri . radija llahu anhu, je rekao: "Plipazite sc

ovos~jetsk ih stvari, kl~jc zaokupl_ i <~iu (pažqju). Takvih stvw·i
dlll~a luk je pun. (o~jck neće otvoriti nijedna vrata, a da ona ne
otvore novih deset vrata. (Navedeno prema: EI-Hilyl' oci Ebu
Ne' ima, 2: 153) Katade je rekao: "Kada glxl se jednom nmuclu
namnože blagodati. poveća mu se i bn~j neprijatelja." (13ilje7.i
imam Ahmed u djelu El-'J/el. l: 174)
35 U djelu Nehdiu-1-be/aga (4: 145) k< ~j e se ptipisujc hazreti Aliji ,
radijallahu anhu. stoji: "O sine Ademov, sam upra v lj <~j SVl~jim
imetkom i radi s 1~jim ono što bi volio ela sc radi poslije tdx." Ovo
se spomi1* i u rij eč ima Er-Rebi "a b. llus~jma . učc nika /\lxlullaha
b. Mcs' ucla, kako je zabilježeno u c(jclu Kitobuz.-~ulul lX I imama
Ahmeda, na 313. str.
56
radijallahu anhu, je rekao: "Kada bi čovjek razmišljao o

svome Gospodaru, Lo bi mu bilo bolje od džihada."
Zm~j da će onom, koji se zabav i 1\hiretom, Al lah
obezbijediti ono što mu je potrebno za dunjaluk. U
jednom hadisu se spominje da je Poslanik rekao:
"Oslobodite se ovosv:jetskih briga koliko god možete. Jer,
onome, kome je ovaj dunj aluk n ajveća briga, Allah će
uvećat i ·vakodncvne potrebe koje će ga odvratiti od
razmišljanja o Ahiretu, a uvijek će misliti da je siromašan
i da mu je nešto us kraćeno . A onome, kome je Ahiret
najveća briga, Allah će srediti njegovo stanj e i bogatstvo u
njegovo srce usaditi. Kada god se rob svojim srcem
okrene ka Allahu, On u č ini da se srca vjernika, s milošću i
. lXIV l'JU , USmJere
lJU . ka n.Jelllll
. ." .
16
17
Brate mqj, nipošto ne sumnjaju Kur an.
36 Ovaj hadis. u s li č nqj verZI.P, spom11~1c Ls-Sujuti u t:l-

f):ami 'us-sogir i kal .e da ga preno i CL-Tabcrani od Ebu Derdaa.
Kom e ntirajuć i ovaj hadis, EI-Munavi u djelu Fejrlu-1-/.:adir.
3:26 l. kaže : '"1-:1-Munziri ov<u hadis Slllalra apokrifni m. a EI-
H ~ j sc mi kaž : ·u njegovom lancu prcnosi lacajc Muhammcd b.
Sc' id b. llassan EI-Maslub. a on je lažov (/.:e::.:.ob).' S li č no o
ovorn hadisu govore i drugi." Prema tome, ov<u hadis je veoma
slab, a Allah n<uboljc zna.
37 1j. ne s umr~i<~i da su to riječ i Uzvišenog Allaha. Ne upuštaj se
u raspravu ela lije on stvoren ili postt~ ji oduvijek. Takoder, mo/.e
da znač i /.abramr raspravljar~j a o nejasnim ~j etima . kao i l'.a branu
poništavanj a Kur' ana Kur' anom.
57
Nemt~j ras prav lj ati o vj eri· t-:, niti A llahu odreduj

1
granice. Budi od onih za koje Uzvišeni A llah kaže:
Pravo svakoga, kqji sc bavi Kur'anom, jeste da ulaže napor na

planu što boljeg r<-v.umijcvanj a njegovih <~j eta. da usaglašava
značc 1~j e s li č nih i, naizgled, raz li č itih ~jeta , koli ko god je u
m oguć nosti . .ler kur'anski ajeti potvrduju jed ni druge. A ako
na icle na problem i ne bude ga kadar riješiti . neka smatra da je to
zbog 1~j cgovog nerazumijevanja i neka to prepusti Allahu i
Njegovom Poslani ku. .ler, l 17.višeni Allah kaže : " A ako se u
nečemu ne slažete, obratite sc Allahu i Poslaniku. ako
vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je hotje i za vas
rješenje ljepše." (En-Nisa' . 59)
llllalll Ailmcd b. Ilanhcl prenosi u svome Musnedu (Mu.\'llf'd /:lm
lltm:jre. 2J(X)) od Ehu Hurcjrc, radija! lahu anim. da je Poslanik.
salid lahu akjhi vc sci lem. rekao: " Kur' an je o~j av ljcn na sedam
harl(>Va ( nm:je~j a) . Sumqja u vjerodostl~jnost Kur'ana nc~j e rst vo
je. tri puta. Ono što znate iz Kur'ana. radite po tome. a ono što ne
znatt.:, prcpustitt.: to njegovom znalcu (Allahu i Njegovom
Poslani ku )." Navodi g<t i EI-Munavi u Fl:jdu-1-/.:.lldir, 6:265.
38 Ovdje se misli na raspravu kt~j o m po l emi čari nast(~j c pobiti
proti v ni čke sta vove i pridobiti ih na svoju stranu. To je pokudeno
raditi , osim u s luča ju potpune o l~ j e kti v nosti ili u cilju iznošenja
istine. Medutim. danas je to veoma 1ijctko. Poslanik. sallcllailu
al ~jili vc scllcin, upozori o je n1uslimanc ela sc ne upuštaju u
beskorisne rasprave, jer to može biti uzrok da ljudi ·krenu sa puta
istine u zabludu . Ebu Umame, radijallahu <lllilll. prenosi da je
Poslanik, sallcllahu al ~j hi vc scllcm. rekao: ' 'Neće zalutati
nijedan narod kl~j i je na pravom putu. osim u s luč~ ju kada sc
upusti u polcmizirar*. Potom je pro uč i o ov~j ~jet : 'A naveli su
58
"... A kada ih bestidnici (neznalice) oslove,

odgovaraju: 'Mir vama! '" (EI-Furk<m, 63)
Budi pristojan u ponašanju . Ne povodi sc 1.a strastima i
ne ljuti sc. Radi ono što će pojačati tvoju budnost: 1'1
ti ga !Gto prirnjet· samo :t.č.t to da hi spor izazvali, jet· su oni

narod svaclalački.'" (Ez-Zllhmf. 5H) O v;~j hadis je zabilježio
imam Ahrned u Musnedu. 5:252; Tirmi:t.i 12: l JJ, konstatin~jući
daje hasen : ahih ; lhn Madžc ll svome S11nenu. l: 19; El-Hakim u
r:t-Mustedr('ku , 2:448, kon statir~jući da je vjcrodostqjan (.mhih),
a to potvrdllje i Zehebi . Imam /\hmcd b. llanbel u svome
Musn('du. 2:l52 i 364. prenosi od Mckhula. a on od Ebu Hurejre
da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik. sallcllahu a l~jhi vc
scllem : ' Rob neće ~je rovati potpunim imanom sve dotle dok ne
napusti laž ll šali i dok ne napusti raspravljanje. pa makar bio u
pravu .... Mekhul nije mogao č uti ov~j had is od l ~bu llurt:ire.
Pn.:nw tome. lanac prenosilaca ovog had isa je prekinut.
Tirmizi u svome Swwnu (R: 160). prenosi !ladis od lhn Abbasa.
sc nedom kqji nije dobar, da je All ahov Poslanik. sa llellahu alcjhi
vc sd lem, n.:kao: ''Ne raspravlj<~ sa svqjim bratom.'' Takoder,
Tinnizi (S: 159) i Ibn Maclže ( l: 19) prenose od t·:nesa b. Malika
da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallellahu alcjhi ve
se ll cm : · . .. Ko napusti raspravu. a bude u pravu, bit će mu
sagrađen dvorac u srednjem dijelu Dženneta ...... To je zato što
polemika proizvodi odbojnost i mržr~ju , te uclal_javanjc medu
onima k<.~ji sc vole. a da ne govorimo o drugirna. Z.ato je ovolika
nagrada za o rl~.: kqji napuste polemiku, ako su u pravu. Prerna
tome. potrebno je izbjegavati i udaljava ti sc od toga.
39 Zato, jer su ovos~j etske ljepote veoma privlačne. One te vode
u zaborav onoga što će ti sc, zasigurno. dogoditi . / .a to je
59
Neka blagost bude tvoj e oruzJe, promišljenost tvoj

prijatelj , či stota tvoj e sklonište, sloboda tvoj plij en,
dunj aluk tvoj pro lazni put, a A hirct tvoj e konačno
neophodno raditi ono što će rx~i ača ti budnost i zaštitu od

uobraženosti i obmane. Ibn El-Muka fb ' je veoma slikovito i
istinito prikaz·1o ljudsku zaboravnost na 1\hiret, k'~j a ga od v raća
od njegovog ko nač nog cilja. Ow~j dunj aluk ga uništi va svqjim
ljepotama. On kaže: ''Tragao sam za neč im što je s li č n o čo~j e ku
i uvidio sam da je on s liča n onome kqji se spasio od
raz~j cšnj e l og slona pad~juć i u bunar, ali se zadržao na samom
njegovom vrhu, uh vati vši sc za dvije grane iznikle u zidu bunara,
dok mu r1icgove noge dodirqju četiri zmije, kqjc su svqjc glave
izmilile iz rupa. On pogleda nani7.e i ugleda m~j već u 7.miju, kqja
sc izdužila kao palma, crvenih oč iju kao krv. raširenih čelju sti ,
spremna da proguta mnoge ži votir~j e, a u ustima j c~j zubi s li č ni
vrhovima koplja. Otvorila je usta i čeka da padne ur~j e ne čeljusti .
Digao je pogled pn.:rna dvjema b'fanarna i ugledao dva velika
stahora. crnog i bijelog, koji su uporno glodali korijer* tih grana.
Baveć i sc sobom i za brinut situacijom u k'~j ,~j sc našao. iznenada
je, u neposrednoj bl izini . ugledao košnicu u ko jqj je bilo meda.
Probao je mt;d. pa je njegova slast odvukl a r~j egovu paž.nju od
situac ije u kqjqj se nalazio i od pokušaja iznalaženja r:ješer~j a.
Nisu mu na umu bile četiri zmije ispod r~j egovih nogu. na k'~j c je
rnogao svakog momenta pasti . niti su rnu na umu bili stahori koji
su uporno glodali grane za koje sc držao, a poslije ga je če k ao
pad u če ljusti n qj veće zmije. Tako se zabavio medom
i'.abora v lj c~jući na svqj problem sve dok nije pao u če lju sti
m~j veće zmije i stradao." (Ke/ilo ve Din1no. str. 89.) Zato. dragi
brate, ne zaboravi na Ahirct. D·~ nas Allah sač u va od i'.a borava i
nc111arnosti .
60
odredište. Hasan El-Basri 40 je rekao: "Uzvišeni Allah nije

dao rahatluka vjerniku, osim u Džennetu . ' ~ 1
Pri čuvaj se nemarnosti , varke neprijatelj a, oduševlj enj a
koje izaz iva strast , 4 ~ požudne pohlepe4 ·1 i nefsanskih želja.
40 To je poznati autoritet iz generacije tabi ' ina, n <~poznatrJI

medu pobo:l.nim i skromnim muslimanima svoga vremena. O
r~j emu je reče no: "Njegove rij eč i li če rU cč ima ~j e rovj esnika.'
Allah mu se smilovao.
4 1 Hasan El-Basri , Allah mu se smilovao, takoder je rekao:
"Smr1 je razotkri la sramote ovoga svijeta i pametnom nije
ostavila prostora za radost." (Navedeno prema Tarihu-1-islall/ od
ZehebUa, 4: l 02) U če nik Hasana, Malik b. Dinar, govorio je:
"Istinska radost bogobqjaznih je na Sudnjem elanu ." (Navedeno
prema El-Hi/ye od Ebu Ne' ima, 2:380)
42 Tj. navale strasti koje čo~j eku pred stav lj ~ju grijeh
beznač~jnim ,da bi ga, na kn~ju , odvele u grijeh.
43 Sa malo kontro lirar~ a strasti i ~j eća njcm na i\llaha o tome
kakve su posljedice njihova s lij eđe nj a ili suprot tavljanja njima.
čovjek bi savladao te strasti . Z·lllzvrat, i\llah bi ga obasuo Svqjim
zadovoljstvom, prosvijetlio njegovo srce. uzvisio njegovu dušu,
povećao njegovo ~j erovar*, okružili bi ga meleki, imao bi divan
osjcć~j k<.~ji se ne da opisati. Čovjek je najbolji onda kada savlada
svoje strasti . Tada se meleki vesele i obasipaju ga dovama i
čestitka m a. Nasuprot tome, kako je samo ružan onaj ko se
povinuje strastima. čak i kod samoga sebe. Tada sc šejtani
vesele, a na r~j ega se spušta Allahova srdžba. Molim U7.višenog
Allaha da nas zaštiti od toga.
61
Allahov Poslanik, sallallahu al~jhi ve sellcm, je rekao:

'Tvoj m~jljući neprijatelj _je tvoj nefs.'.4 4 To je najljući
Allah sc smilovao šej hu Ibn EI - K<~jjimu, koji u svome djelu r:I-

Fevoid na str. 139., kaž.e: ··z naj daje kontroliranje strasti lakše od
kontroliranja posljcdica strasti . Jer. strast proizvodi bol i kaznu, ili
u skraćuj e potpunije uži va r~je , ili od uzme vrijeme, što može
predstavljati gubitak i k~~janjc , ili okalja čast n -..: jcrniku bi bilo
bolje da nije tako, ili upropasti imctak koji bi -..: ierniku hio
korisniji. ili donese gubitak poštovar~a. a vjerniku hi bilo bolje ela
nije tako. ili prouzrokL!ie gubitak blagodati k<.~ja je ljepša i slada
za vjernika od u;'i.ivanja kqje ima u toku udovoljavaqja strastima,
ili donosi brigu, ;/<:tlost i trah, što može biti mnogt gore od
uživanja u udovoljavaqju strastima, ili prouzrokuje lltbornv
znanja kqje je vjerniku mnogo vr:jednije od uživanja u strastima,
ili obraduje neprijatelja i rastuži prijatelja, ili /.austavi blngodat
kt~ja je na putu. ili prouzrokuje sramotu k<~ja ostane stalno
sw~jstvo moga ko je udovo l_jio stra ti . _jer <.\jda izgrad L!iu u
čovjeku svojstva i nač in ponašanja ."
44 Ovaj hadis prenosi El-Bt.:ilu.:ki u ~jelu Kitohu:::-:::u/1(/ sa slabim

lancem prenosi laca. Postqj i još jedan luKiis, sliča n ovorne, a k<~i i
rrcnosi l·.m:s u nešto i zmijcr~jen <.~j !Cmni . Medutim. u ovom
obliku. on je poznatiji . O tome govori i El -'1\džluni u svome
~jelu Ke.qit-h{!/{ti \'(' lllll:::i/u-1-i/hosi ·{1///lllll i.vlehcre llline-1-
ehadisi 'alo e/sine/in -nas ( l : 1 4~).
Hali z El-' Irak i u svome djelu Tahrid:fu ehm/isi-1-lhio ·, k<~ic sc
nalazi u sklopu Gazalijevog llwio 'o, govori o ovome ltad isu
(8 :7), pa kaže: Hil,ieži ga 1:: 1 - B ~jhcki u Kitolm:::-:::uhd, u hadisu
Ibn Abbasa . LJ lancu prenosilaca ovog had isa je i Muhammed
h. '/\bclurraltrnan h. Gaz va n. a on jc jeci<! n od onih koji su
62
neprijatelj , upravo zbog toga što mu . e čovjek povi nuj e i

slijedi ga.
Svaka stvar k<~ja ti sc pokaže kao ispravna, slavi je na
provjeru prema Kur'anu , Sunnetu i ispravnoj praksi. 4 :;
izmi šljali hadisc.'' Medutim. 1-:z-Zubcjcli u svome Ko111entom

ll!io ·a (7 :206), a nakon konstatacije 1:::1' lrakija. kaže: "Našao
sam rij eč i Ibn Hauže ra o ovom hadisu.'' On, dos lovno. kaže:
"Ovaj hacli s ima i druge predaje, osim predaje Ibn Ahbasa:
predaja Enesa i drugih. "
45 Džun~jd, Allah mu e smilovao, je rekao: ''Ov~j naš pravac je
uslovljen Kur'< mom i Sun11ctom . Pa. on<u koji ne pamti All ahovu
Knjigu. ne piše hadis i nije upućen u to, ne može sc uzeti kao
primjer za slijcđe1~j e." (Navedeno prema lgosdll-1-/el!/(111 od Ibn
E I - K <~lj im a. l : 125)
Š~jll Eš-Ša'rani . Allah mu se smilovao. u svo1ne djelu Ke.qit -1-

glllllllleh ( l : l 0). _je rekao: "Svaki put, koji m nije hodio Poslanik.
jest put tmine. Svaki om~j k~ji. s ul~jcdc1~jem , slijedi put
Poslanika, neće biti saču va n od teškoća i prepreka.'' On je.
takoder, rekao: 'Vielu_jte u sk ladu sa Zakonom, a ne u sk ladu sa
·otkroven_jcm' ,jer ono može navesti ne pogrešan p stupak . Zato
_je neophodno mnogo i šč itavati tikhske k1~ji ge, što nije s luč~j sa
sufi_jama. koj ima sc ukažu prvi zraci otkro vc 1~ja . pa Z'! brane
prouča vw~jc fikha, govo reć i , iz neznanja, da to predstavlja
prepreku.'' (Ovo prenosi lbnu-1-' Imad El-Hanbcli u djelu
St'-;.t'mltr:.--:.eheh, ~L\74)
Imam El-Gazali u ll!io ·ll , l :37-38, kaže: Rekao je El-Džune_jcl.
Allah mu se smilovao: "Jednog dana, rekao mi je moj še_j h:
·Kada odeš od mene. s kim ćeš sjediti ?' Odgovori o sam: ·sa
63
El -Haris b. Esed El-Muhasibi El-Basri
EI-Muhasibijem.' On Int JC rekao: 'Dobro je lo. Uzmi od

njegovog znanja i 11jegovog morala, a ne o brać<~j pa:/.nju na
njegov govor i odbaciva nje stavova mutekellimina.' Kada sam
se okrenuo i z l azeć i , č u o sa m ga da kaže: 'A llah le u č ini o
poznavaoccm had isa, sufijom , a ne sufijom . pozna vaoce m
hadisa." EI-Gaza li o l~jašnj ava ove rij eč i : 'To znač i da onaj ko
je dobro upu će n u hadis, ~j. nauku, a potom postane sufija, na
dobrom je putu, dok onaj ko postane sul·ija prije nego što stekne
1.nanje o hadisu. rizikuje sam sa sobom."
El-llaliz b. Rcdi.eb t-:1-Hanbeli , Allah mu sc smilovao, u svome
dje lu .~l'rlllt /uu/isi-1- 'i/111, str. 16., kaže : "M nogi tvrde kako
posjeduju unutarnje (skriveno) znanje. o tome govore i na ton1c
e zadr.l.avaju. Ružno govore o vanjskom /.nanju, a lo je
pozna va r* Allahovog Z 1kona, propisa, onoga što je dozvoljeno
i onoga što je zabranjeno. Oni oma l ovai~w<~i u one koji sc time
bave, govoreći da su ogra ni če ni i površni u svome znm~ju . To je
omalovažavanje Allahovog / .akona i dobrih djela, če mu su
poslanici pozivali i o če mu su se brinuli. Neki čak govore da su
oslobodeni obaveza koje važe 7a svakog muslimana i
muslimanku, tvrdeći da one važe samo za ob i č ni narod, a za one
koji su postigli dered7.e (vnsi/) to ne važi, ča k predstavlja
prepreku na njihovom putu. Takvi i 1~j im a s li č ni 'm·ili", kako
reče E I - Di.un~jd , po ·tigii su dcrcdže, ali u D7.e hennemu . To je
n aj veća prevara š~j ta n ova i zavodcr~j c, kl~ji se 1~jim a poigrava,
dok ih, konačm, ne izvede iz islama. Neki od 1~jih smatr~ju da sc
' unutan* znanje' ne prima il'. Vjerovjesničkc S'vjetil_jke. Niti iz
Kur'ana i Sunncta. Prema njima, to znanje dolazi kroz
otkrovenje (ke.\'D i n ad a hnuće (i/1/(t/JJ) . Takvi su formirali
potpuno pogrešan stav o Šcrijatu, tvrdeći da on ne donosi tako
korisno znanje, koje u lovljava ispravnost srca i približavanje
64
Ako ti nešto ostane nepoznato, pos lu š~~j o tome stav

onoga, č ij o m vjerom i razumom si zadovoljan. Zm\i da je
4
dokaz istine to što je prihvatlji va za ljudsku dušu. c' Zar
nisi čuo ove rij eč i Poslanika, sallallahu alcjhi vc sellem:
"Zatraži mišljenj e svoga srca i onda kada ti drugi daju
47
svoje mišJjenjc."
Znalcu nepoznatog. Takav stav je uslovio napuštanje svega

onoga što je Poslani k. sallell ahu alej hi vc sdlem, donio, što se
odnosi na ovo pitanje. tako da je svaki njihov govor o tome
neutemeljen. Na taj nač in su otišli u /.a biudu, a i druge su u
1.abluclu odveli ."
46 Zdrava ljudska priroda prihvata istinu. a odbacuje neisti nu, jer
tako ju je Allah stvorio. Istina nadj ačava neistinu sve dok u srca
uz nju. lJ djel u Menakihtt-1-immni Ahmed od fbn El.J)7..evzija (str.
3 11 .). st<~ji : ''U danima iskušer~ a (vrijeme kada su mu'tezilc, uz
svestranu podršku dr/. .ave, pozivale Uude svome stavu o stvaranju
Kur' ana), rečeno je imamu Ahmedu : ·o l~bu Alxlullah, zar ne
vidiš kako je neistina nadj ača l a istinu! ?' On je odgovorio:
'N ikako! Neistina nadj ačava istinu samo onda kada srca lj udi
skrenu sa istine u zabludu, a naša srca su, još uvijek, na istini."'
47 LJ ovom obli ku bilježi ga Buhari u Et-Tari/w-1-kehir, od
ashaba Vabisa b. Ma'beda El-Esedija, rad ijallahu anhu Takoder,
zabilježio ga je i Es-Sujuti u 1~'1-Džomi ·us-.mgir. Spomi nje ga i
Ncvevi u zbirci ('e/en/eset hudisa, 27. hadis po redu u
potpunijem obliku, uz napomenu daje hadis 'lutsr'/1 suhi/i', te da
je preuzet iz dva Musneda: imama Ahmeda b. Hanbela i Ed-
Darcmija sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
65
El-Haris b. Esed EI ·Muhasibi El -Basri
Imam EI-Gaza li u svome f11jn 'u, (5:6). govo reći o ovome had isu .
ka7.e : "Kako su samo uzvišena ova srca! / .ato Poslanik nije
svakome rekao da pos lu .~a mišljenje svog<t srca. Rekao _je to
Vahisu.jcr gaje dobro romavao.' '
Autoritet EI -Munavi u svottte djelu 1- ejdu -/-k({(/ir. ( l :495). je
rekao : '"Neka ulema kaže : ' Ovaj ltadis nema ograniče no
;.nače J~je , ali sc od nosi na one. č ij a srca je /\ llah prosv ijetlio
post( ~jan im i nepokoleblj ivim -.:i erov; u ~je m . a cln1gi mu daju
svoje mišljenje koje nije utc:tndjcJ\0 JHI šerijatskim dL)kazima . U
protivnom. ako je mi šljenje potkrijepljeno .~e rijahkim dob;.inn
obaveza je poslušati ga i slijediti , pa i u s luč.a ju dn srce ne
prihvata to mišljenje."'
El-Il a li zu b. RcJ7:eb je rekao : "Ovaj hadis nam govori da _je
Ijudsku prirodu Allah stvo rio tak o da po1.ajc Istinu i da joj Sl:
priklanja i prihvata je. Takva priroda vo li istinu . a bježi od
sveg;t onoga što je suprotno istini. Zato Uziše ni Allah naziva
sve ono što _je naredio nw 'n!f'(ono što _jc poznato). a ono što je
/.ahranio, na1.iva 1111111kcr (ono što je napoznalo). Srca onih . koji
su toga svjesni. smircn;l su. kako reče /\ ll ah. Prema tome. ova j
hadis upu ćuje na to da čovjek tra/.i mi šl_jenje svoga srca onda
kada je u nedo umi ci šta da uradi. Pa ono, če mu . e prikloni srce.
dobro je i dozvoljeno djelo, a ono što srce ne poznaje i odbija
ga. grij eh je i 1.ahranjeno djelo." (Pogledaj: IJ~wni ·u-1- 'u/wni
ve-1-!Jikml , str. 22 1-222 .)
Ibn Had/.e r t-:1-Hejsemi EI-Mekkijj je rekao: "Odgovor

Poslanika. sallcllahu alejhi vc sellcm. Vabisu. pokazuje J~j cgovo
utemeljeno razumijevanje, snagu nJegovog razuma
prosv ijeće nost J~jegovog srca. / .ato ga Poslanik upu ć uj e tla
66
Ograni č isvoj e dij elove tijela da rade smno na ono za

što Li je poznat vjerski propis ..Jx Kontroliraj svoje
nastojanj e tako ela znaš kako posti ć i Allahovu blizinu.
Pred All ahom budi onako kako rob, koji tn tži pomoć,
treba da bude i vidj et ćeš da je On Blag i Milosti v.' ')
poimanje srca. a znao je ela je Yahis u stanju kqjc mu to

dozvolja va. Jer. to može shvatiti samo onaj kl~ ji sc nalazi u istom
star~ju . Medutim. onaj kqji j<.! grube prirode i slabog po irmu~j a,
r~jemu sc ne može dati ovakav odgovor (takav se ne upuć uje na
poimar~jc srca), _jer iz njega n eće ništa pqjmiti . Takvima je
potrebno dctal_jno ra7,jasniti šcrijatskc dozvole i zabrane. Ovaj
hadis, tak ođe r. pokazuje kakav je odnos imao Poslanik,
sallellahu alejhi vc sellcrn, prema s vl~jim ashabirna. Obraćao im
sc na nač in da ga svaki od njih može shvatiti . Hazrcti /\išn.
raclijall:rhu anh:r.jc rekla : 'Allahov Poslanik. sallellahu a l ~jhi vc
scllcrn. naredio nam je da sc (u komunikaciji sa ljudinra).
spustimo na njihov ni vo."' (Pogledaj : l:.:t-Fethu-1-nuthinu hi
.\'erhi-1-erhe 'ine. str. 192.)
48 Tj. nemoj pokrmuti nijedan clio svoga tijela, a da ne znaš da li
je taj potez dozvoljen u vjeri ili nij ·'?. U proti vnom, takav potez bit
će uperen protiv tebe i neće ti biti ni od kakve koristi . llazrcti
Omer, radijallahu anhu.je rekao: "Omu k( ~ji djeluje hcz znanja (da
li je to .~ t o radi dozvoljeno ili nije), više štete donese nL:go koristi ."
49 Kako on brzo udovol_java molbi i kako je eli kasna jegova
pom oć onome ko, samo od Njega, pom oć traži.
Ko rm: ntin~ju ć i 62. ajet sure En-Neml: "Onaj koji se nevoljniku,
kad mu se obrali, odaziva, i kt~ji zlo otklanja i koji vas na
Zemlji namjesnidma postavlja. - Zar pored Allaha postoji
67
El-Haris b. Esed EI-Muhasibi El -Basri
drugi bog'! Kako nikako pouku vi da primite!". El-llafiz b.

Kesir u svome Tef:-;iru (3:37 1), prenosi od Ibn 'Asakira Ed-
Dimešqija da je rekao: "Neki čovj e k je prenosio ljude na svqjoj
mazgi. Putovao je od Damaska do Ez-Zebedanija. Jednog dana
sa r~j im je jahao neki čovje k. Vlasnik mazge kaže da su, jednim
dijelom, slijedili neoubi č~j cni put, pa muje putnik rekao: ''Kreni
ovim putem, jer je bliže." Vlasnik mazge je rekao da ne pozm~je
ll~ put, a putnik je insistirao da krenu tim putem jer je kraći. Na
kraju. kn::nuli su tim putem. Došli su u jednu vel iku i neprohodnu
dolinu. k~ja je bila ispunjena leševi ma. Putnik mu je rekao da
prihva,ti mazgu kako bi sišao. Kada je sišao, izvukao je nož i
navalio na vlasnika mazge. Ovt~j je pHčeo ela bježi, a putnik je
jurio za njim. Zakleo ga je Allahom da ga ostavi na min.r i da,
zauzvrat, uzme mazgu :a svi m što je na njoj. Putnik je rekao da
j~.: mazga već njegova i da sada že li njega ubiti , uprkos
upozorer~u na /\llahovu kaznu kqja ga če ka za to. a kraju.
vlasnik mazge sc predao, ali je l'.amolio napa lača da mu dopusti
klanjali elva rckata dobrovoljnog namaza. Ovt~j mu je lo
dopustio, n aredujući mu da požuri. Kada je zanijctio da klanja,
nije sc mogao ~j et i ti ni čega il'. Kur·ana što bi prouč i o u namazu.
· t~jao je tako, u nedoumici šta da radi, a napadač ga je
po/.uri vao. Napokon, počeo je uč iti 62. <:~jet sure Fn-Nernl :
"Onaj K~ji se nevoljniku, kad Mu se oh..ati, odaziva, i K~ji
zlo otklanj~• i Koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. -
Zar pored Alh1ha postoji dmgi bog'! Kako nikako pouku vi
da primite!" N <~j ednom. pred njim je bio konjanik koji je došao
iz pravca ul<v.a u dolinu. lJ ruci držao koplje. Bacio ga je.
pogodio napadača u srce i ubio ga. Vlasnik mazge e uh vatio za
konjanika i upitao ga: "Allaha ti , reci rni ko si ti ?", a konjanik je
odgovOJio: "Ja sam rob ·onoga Koji se nevoljniku, kad Mu se
68
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellcm, je rekao:

"Zaista, Allah d<.~c Svome robu mjesto kod Sebe prema
.
mJestu . o n l'.auwna
k'OJe . kocl nJega.
. "~()
·
obrati , odaziva, i Koji zlo otklanja' ." Na kn~ju. uzeo je svoj u

mazgu i p1tljag i zdrav sc vratio kuć i. " Pa, neka je slavljen Onaj
Kqji po moć pruža, a On ne treba ni č iju pomoć.
50 Ovo je jedan dio hadisa koji govori o vrijednostima
zikrullaha. Prvi dio had isa prenosi Džabir da je Poslanik rekao:
"O ljudi! Uistinu. Allah ima skupine Svqjih meleka koje obi laze
i plisustvuju skupovima gqje sc spominje lJzvišcni Allah na
Zamlji. Zaista Allah daje Svome robu n~csto koci Sebe prema
mjestu koje On zauzima kod njega." El-Haliz El-Munziri u h't-
Tagi/Ju I'P et-terhi!J, ~:65 i 5:534, kaže: "Ov~j hadis bilježe Ibn
Ebu Ed-Dunja. Ebu Ja' la, El-Bczzar, Et-Taberani , El -Bejheki i
El-l lakim , kqji kaže da je vjerodostt~jnog seneda. U senedima
svih ovih prenosiIaea nalazi se Omer, mevla Gufrc, a Ibn Mc' in i
En-Nesa'i, smatn~ju ga nepouzdanim prcnosioccm. Ahmed kaže
da se može prihvatiti kao pouzdan, ali većina had isa kqje prenosi,
jesu murse l had isi . lbn Sa' d ga dr/.i za pouzdana prenosioca
(sika), koji je prenio mnogo hadisa. Ostali prcnosioci u senedu
ovog hadisa su poznati , pouzdani i mjerodavni prenosioci, dok je
hatlis hasen, a Allah najbolje zna."
7...chebi u Te/hisu-1-mustedrek, l :495, a nakon što navodi predaj u
ovog had isa od El-Hakima i 1~egovu tvrdnju da je ~jerodostoj nog
scnct.la, kaže: "Omer je nepouzdan prenosilac hadisa."
Kada govo1i o biografiji Omera u svome qjelu EI-Mizan (2:264)
i navodi ono što je o njemu prenio El-Munziri, Zehebi kaže: "Ibn
Hibban je rekao: 'Bio je od onih kQji su izv1tali vijesti.
Pripovijedao je had ise od pouzdanih pripovjedača , mada tc riječ i
69
To znač i , prema stepenu nj egovog strahopoštovanja u

ime Allaha, njegovog znanja i sp<rl.n~~je Allaha.
Znaj da om~j , koji da prednost All ahu, Allah će dati
prednost nj emu .-~ 1 On~~j koji se povi nuje Allahu, zavolio
Cla je. Onaj, kqji u imc Allaha nešto napusti , On ga n eće
kazniti . Allahov Poslanik, sall all ahu alcj hi vc sellem, je
rekao: ''Napusti ono što ti je sumnji vo, a prihvati se onoga
u št) nema sumnje." (Jer, vidj et ćeš, zasigumo, da nisi
ni šta izguhio time što si lo napustio radi All aha.) 2
nisu pntl~jcćn l c na nj iilove riječ i . Zato nije do7.vol_jeno oslanjati

sc na njega u vrjcdnova nju i prih v: ttanju hadi sa. niti ga
spomi r~j at i u knjiga ma, osim u s lučt~ju navodcnja primjera ....
Potom. Zchd1i na vodi spomenuti haclis kao dokaz i potporu
riječima Ibn llibbana o Omeru.
El-Hali/. Ibn llad:l.cr u svome djelu Et-Tof.:rih. kaže: "Omer b.

Abdullah El-Medeni , mev la Ciuli·e, nepouzdan je pripovjedač
haclisa . Mnogo je prenosio mursd hadise.'' Prema tome. hadis
nije vjerodostojan (do 'if) . niti je ispra vna potvrda njegove
vjerodosto~j11 osti od strane EI-Munzirija. a /\ll ah w~jbolje zna.
5 1 l } ko ela prednost pokornosti /\ llahu u od nosu na sche. Allah

će ga počastiti Svojom hli;~. inom i Svojim /.adovo ljstvom .
5:2 Ovt~j had is. u ovom obiik u. bi l.jc:l.c Lb u Ne · im u U -1/ih·e
(6:.\.52) i EI -Hatib El-13agdadi u Toril11t /Jogd({(/ (2:387). od
Malika. a on od Nali'a. a OV<lj oci Omera. kao merru· hadis.
Medutim. oh<~ ji ea spominju nedostatke u lancu pn.:nosilaca ovog
hadisa. Osnovni nedostatak je u rečenici: ".kr, vidjet ćeš.
zasigurno. ela nisi ništa izgubio time što si to napusti o radi
/\llaha". Ova reče ni ca je neutemeljeni višak u hacl isu. Zbog toga
70
Zaštiti svoje srce.: od sumnj i čenja tako što ćeš lijepo

misliti! Odstrani zavidnost tako što ćeš :kratiti nad u!
11.hac i oholost tako što ćeš u sebi zadržati ponos! ('uvc.~j sc
svakog postupka koj i će tc primorati da ga opravdavaš
je nisam stavio u navo l hadisa. Hadis. bez ovog dodatka je u

opti c<~ ju . Hilježc ga imam /\ hmcd u Musnedu , u lladisu Enesa;
En-Ncsai u haclisu Has: ma b. '/\lija; Et-Taberani u hadisu Vabise
h. Ma · beda. kako stoj i u Đ- /)žomi'us-sogir, od Sujutija . U
komentaru ovog ~jela , Et-Tejsir hi .\ 'ahi ei-/Jiami 'is-.mgir. 2:7,
EI-M unavi kaže: "Lanac prenosi laca ovog had isa je dobar.
Postt~jc i drugi llacl isi. s li č nog saclrn~ja , k~ji podupiru 1 !it~govu
vjeroclostoj nost.·'
Imam Ahmed bi !ježi u svome Musnedu, esai, Ibn Madžc, Ibn
llihhan. EI-Hakim u svome l::I-Mustedreku (2: 13) i Ehu Ne' im u
El-Hi/ye (H: 2(>4) od Hasana b. 'Alija, radijallahu anhu. da je
rekao: "Č:uo sam /\llahova Poslanika, sa llellahu alcjhi ve scllem,
da je rckao: 'Napusti ono što ti je s um1~jivo, a prihvati se onoga u
što nema sumnje. jer istina je smirenost, a zlo je sumnja.'" El-
l-lakim kaže : "Ov<~i had is ima v:ierodo tojan lanac preno ilaca, ali
Buhari i Muslim gn nisu zabilježili u svqjim zbirkamn." Ove
riječ i [ 1-llakima podr/.ava i Zehehi, kon sta tirajuć i ela je had i ·
vjcrodost ~jan .
Reče ni ca l t~j a .ic dodatn haclisu: ".Jer n ećeš nać i ono što si
prepustio Allahu", riječi su knclijc Šur~jha, kako sl~ji u njegov~j
bi ogra liji u djelu Et- Tahek.otu -1-kuhm od Ih n Sa' da (6: 136).
71
(kqji će te primorati na izvinjcnjc)! 53 Nemoj sc usiljeno

ponašati! Svoju vjeru zaštiti tako što ćeš je slijediti! Svqj
cmanct sačuvaj obrazovanjem, a svoj razum tako što ćeš
sc blago ponašati . Pripremi strpljenje u svakoj situaciji, a
u osami zikr čini! 5 -l Svakoj blagodati od Allaha pridodaj
zahvalu! U svemu traži pomoć od Allaha! Zatraži uputu
od Allaha u svakoj situaciji! Ono, za što tc Allah želi, ne
suprotstavlj<u sc tome. Drži se svakog postupka s kojim bi
volio Allaha sresti. Sve ono što ne bi volio vidjeti kod
drugog, izbaci iz svog ponašanja. Svako tvoje druženje s
prijateljem, kqje tc ne uči ni boljim u jednom danu, kloni
ga se.1 Uzm1. sVOJ. ud'10 u prastan.JU ...
v ,~s
•
53 'Ali , radijallahu anhu, je rekao: "Ncrnqj raditi ono što tvoj

razum ne prihvata. pa makar imao i opravdanje za takav
postupak .' ' (Vidi : M('mki el:f'eloh od E.\'-,~f!l'nf!!Jiaf(ja. str. 662.)
54 l} Allahu zi kr č ini u osami .jer to će te udaljiti od pre tvaranja
pred ljudima, a veća je mogućnost da hude primljeno kod
/\llaha. U jednom hadisu se spomir~ju sedmerica, kqje će Allah
skloniti u hladovinu /\r' a na Sudnjem danu . Medu r~jima je i
"čovjek k~j i zikr č ini (Allaha sc ~jeća) u osami".
55 Autor 7.e li reći da. ako doc1eš u konflikt sa nekim čo~jckom.

bit će ti bolje da oprosti · i prec1cš preko toga. nego da sc up u ·tiš u
sukob i 1repirku. Istinu je rekao. Allah mu se smilovao. Jer.
prepirka uništava vjeru. obuzima razum, uništava smirenost srca,
donosi nesanicu, razara unutrašr~jost čovjeka. Zato je praštaJ*
bolje, iako uz njega icle popust ljivost i naivnost, jer otklanja sve
loše posljedi ce prepirke i donosi rahatluk. smirenost. vrijednost i
dobrotu.
72
Zmy da se iskrenost vjernika iskušava u svim

situacijama. Vjernik smn sebe provjerava strpljenjem u
teški m momentima. On je svjestan da ga Allah uvijek
motri . Zato, u čv rsti svoje korake na putu istine i tako ćeš
biti od onih koji zaslužuju pomoć. 5 ('
Pametnom i proniclj ivom imamu ln b Kut~jb i desilo sc da je

imao prepirku sa sv<~jim a midž i ćc m . Ibn Kute:jbe je bio uporan i
nepopustlji v. što ga je, na kraj u, dovelo do suda. Na sudu je Ibn
Kutcjbc popusti o i povukao sc iz poštovanja prema samome sebi
i to mu je bi lo bolje.
Ibn Kutcjbc pripovijeda da je pored njega prošao Bišr b.
Abdullah b. Ebu Bckrc i upitao ga: "Šta tc je tu posadi loT", a on
je odgovorio: "Prepirka sa mqjim a midžiće m .' ' Bišr je rekao:
"Tvoj olae je meni u č ini o uslugu i želim ti to uzvratiti . Tako mi
Allaha. nisam vidio ništa što više šteti ~jeri. umat~iLli e čast i
obuzima srce, od prepirke." Ibn Kutejbc je ustao i krenuo dalje.
Njegov amidžić ga je upitao: ''Šta ti je?", a on je odgovorio:
'' Pov l ač im sc.'' A midž i ć muje rekao: " Pov l ač i š se nakon što si
shvati o da sam ja u pravu." Ibn Kutej be je rekao: "Ne. Po vl ač im
sc da bi se sač uvao grijeha.'' Ovc.~j dogadaj navod i imam Gaza li u
ll(jau kada govori o mahanama jezika (Peta mahana: Prepirka).
56 Kada je imam Ahmed b. Hanbcl zapao u teškoće zbog
pitanja da li je Kur'an stvoren ili nije, bio je zatvoren i okovan u
lance. Za njega zatvor i osuda na smrt nisu predstav ljali problem.
Plašio sc da mu tijelo ne oslabi i ne bude kadar izdržati muče r~j e i
udarce bi ča, što bi o labilo 11jcgovu ustr<~jnost na putu Istine.
Tada su mu došle rij eč i podrške kqjc su p(~j ača l e njegovu
čvrstinu i ll tr~jnosl na putu Istine, kao i r~j cgovo strpljenje ll
73
teškoj situ<tciji i lo od onoga od koga sc to nikada ne bi

oček ival o . Rij eči podrške došle sumu od lopova i nekih beduina.
što ga .ic ojačalo u njegovom podno \~ r1ilt mučenja. Bio je
/.estoko bičcvan po golim plećima dok nije izgubio svijest. Ali.
ostao je ustrajan . Pohijcdila je Istina . Pobijedio je Alltned b.
llanbcl. t\ ono .·lo su njegov i d;/elati radili . propalo je.
Muslimani (f'li/i .1'111111(') su bili obrndovani t~jcgovo m hrabrošć u .
u sln~jnošću i p l~jeclom , sve do Sudnjeg dana .
U djelu Menof.:i/m-1-inulllli i\l11ned od Ibn EI-IJžcvzija (strJ 16..

:rn. i :nS.) na vodi sc: "Došli su po imama Ahmeda u Bagdad i
odveli ga u Er-Ruk ku. gdje je i pri tvore n. Neka ulema je došla
kod njega s ciljem da ga podsjete na hadise u kojima Poslanik.
snllcllahu alcj hi vc scllem, govori o mogućnosti prikri va t~ja
stvarnih ul~jcdcnja i stavova. Imam /\h med je odbio iskoristiti tu
olakšicu. govoreć i :';\ šta ka/.ctc na hnclis, koji prenosi llabbab, a
u kojem stqji ela je Poslanik rebo: '7~ ti sta oni . koji su hi li prije
vas. hili su rasijeca ni pilom. a lo ih nije odbijalo 1cl njihove
vjere.' Nakon nekoliko pokušaja. Odustali su od nagovaranja
itnatna Ahmcd: t ela prikrije .w~je stavove. On im je rebn: ' Nije
mc briga što sam za tvore n. jer znam koj e .ic moje jedino tnjesto
kt~jc ć u nastaniti . Ne brine mc i ako budem sabljom ubijen .
Plašim sc iskušenja u kqje mogu i'.a pasti od bič<t i da ne
podnesem lo isk ušenje.' Neki zatvorenici su ga č uli . pa mu
rekoše: ' Ne brini /.a to, o Ebu t\bclullah l Jer. to su samo dva
uuarca, a poslije. ne znaš na k(~ji dio tijela će doć i s ljedeć i udarac .
Kao ela udaraca nestane.' lt nam Ahmed. raclijallahu anilu. rekao:
·/,a svo vrijeme kt~jc sam proveo u ovom i sku šet~ju , nisam č uo
snažnijih riječ i od riječi jednog beduina. kt~ji mi je rekao: ·o
Ahmede! Ako te Istina ubije, bit ćeš šchid, a ako preživiš, živjet
ćeš životom hvaljeni ka.' To je qjačalo m< ~i e srce.
74
Pričuvaj sc nemarnosti, varke neprijatelja, oduševljenja

koje i:t.aziva slrasr 7 , požudnc pohlcpc)x i želja netsa .
jcgov sin Alxlullah je rekao: ·Cesto am slušao svoga oca kako

govori: '/\Ila h sc smilovao Ehu EI-Hejsemu! /\ll ah oprostio Ehu
EI-Hejsemu! /\Ila h pomilovao Ehu El-Hejsema !' Upitao sam ga
ko je ti\i bu El-l l~j sem ? Upitao me: '7.ar ne znaš Ehu EI-
Hejsema'!' Rebo sam ela ga ne poznajem, a on mi je odgovorio:
'Ehu El-llt:jscm. kovač. Na clnn kadn snm i;.vcdcn na bi čeva nje i
kada su pričvrstili moje ruke na elva drveta sa strana, iznenada
me jedan čovjek povukao :~a Ol!j eć u i upitao: · J>ozn ~j cš li mc?'
Rekao sam ela ne znam ko je on, a on mi je rekao: 'Ja sa111 Ehu
El - ll ~jscm. prijestupnik i džeparoš. U spisima hali lc urisano je
da sa111, u više navrata. dobio osamnaest hiljada udaraca. Radi
dlll~jaluka, oswo am u str~jan u slijedenju št::it<ma. Zato, rndi
vjcn.:, ostani ustrajan u pokoravanju Milostivom Allahu!' 'Dobio
sam osamnaest udaraca, un1_jcsto osamnaest hiljada kc~je je on
dobio. Došao je sluga i rekao: ' ll alil~t gaje pomilovao.'
.kclan od izvršitelja kazne, rekao je: 'Ahmed b. ll anbcl je
i7.vanrcclno podnosio bi čeva nj e . Tako m i !\ Ila ha, bi čevno sn m
ga toliko. da mi je postavljena deva na koljena i da sam je
toliko udario, udarac bi probio u 1~j enu unutrašnjost. ' U drugoj
prcd<\ii stoji daje rekao: ' Da sam takvi m udarcem ud ario slona,
oborio bih ga."'
Neka je uzvišt:n Allah! Kako brzo clolnzi pomoć iskn.:nim
/\ llahovim robovima!
57 ·1:j. nnvnle strasti kr* čo vj e ku predstavljaju grijeh
beznačqjnim .da bi ga, na kraju. odvele u grije.
75
58 Sa malo kontrolirar1ja strasti i ~jcćar1jem na Allaha o tome

kakve su posljedice njihova slijedenja ili suprotstavljanja njima.
čo vjek bi sav ladao te strasti. Zauzvrat, Allah bi ga obasuo Sv<~jim
zadovoljstvom, prosvijetlio njegovo srce, uzvisio njegovu dušu.
povećao njegovo vje rovanje. okružili bi ga meleki, imao bi divan
o~ećaj k~ji sc ne da opisati. Čo~j ekje m~jbo lji onda kada sav lada
sv<~j e strasti. Tada se meleki vesele i obasipaj u ga uovama i
čestitka m a . Nasuprot tome, kako je samo ružan onaj ko sc
povim!jc strastima, čak i kod samoga sebe. Tada e šejtani
vese le, a na njega sc spušta Allahova srdžba. Molim Uzv išenog
All aha da nas zaštiti od toga.
Allah sc smilovao šcjhu lhn EI - K<~jjimu , k<~ji u svome djelu 1:'1-
Fel oid na str. 139., kaže : ' 'Zm~j daje kontroliranje strasti lakše od
kontroliranja posljedica strasti . Jer, strast proizvodi hol i kaznu. ili
uskrać uj e potpunije uživanje, ili oduzme vrijeme, što može
prouzrokovati gubitak i k~janjc, ili oka lja čast. a vje miku bi bilo
bolje da nije tako, ili upropasti imetak k<.~ji bi vjerniku bio
korisniji , ili donese gubitak poštovanja. a vjerniku bi bi lo halje da
nije tako, ili prouzrokL!je gubitak blagodati k~ja je ljepša i slada
za vjemika od uživanja k<~je ima u toku udovoljavar1ja strastima,
ili donosi brigu, žalost i strah. što može biti mnogo gore od
uživanja u udovoljavanju stra ·tima. ili prouzrokuje /.aborav
znar~ja koje je ~j erniku mnogo vredn ije od uži va r~ja u strastima,
ili obradLtie neprijatelja i rastuži prijatelja, ili /'.austavi blagodat
k<~ja je na putu. ili prouzrokuje sramotu k< ~ja ostane stalno
sv<~i stvo onoga ko je udovo lj io strasti. jer djela izgrad uju u
čovjek u sv~j st va i odredL!iu nač in ponašar1ja."
76
Allahov Poslanik, sa1lallahu a1cjhi vc sellem, je rekao:

"Tv(~j najlj ući nep1ijatelj je tvoj ncfs."·'il) To j e naj ljući
neprijatelj , upravo zhog toga što mu sc čovjek pov im~j e i
slijedi ga.
Svaka stvar koj a ti sc pokaže kao ispravna, stavi je na
provjeru prema Kur' anu, Sunnelu i isprav noj praksi.60
59 Ovaj hadis prenosi El-Bej heki u Kiwhuz-z11hd sa slabim

lancem prenosiIaea. Postoj i još jedan hadis, sličan ovome, a koj i
prenosi Enes u nešto izmijer*noj formi . Međutim , u ovom
obli ku, on je poznatiji . O torne govori i El-' /\džluni u svome
djelu Kr'.~i t -lu!ftti ve muzi/u-l-i/basi 'omma i.\'teherl' lltille-1-
<'luu/isi 'ala e/si11efin -nas ( l : 143).
Ha ti z El-' Irak i u svome djelu Tahridž11 eh([( /isi-1-lhjo ·, kqje se
nalazi u sklopu Gazalijevog /h(!ia 'a, govori o ovome hadisu
(8:7), pa kaže: Bilježi ga E I - B~jheki u Kitalmz-zuhd, u haclisu Ibn
Abbasa. U lancu prenosilaca ovog haclisa je i Muhammed b.
'Abclumthrnan b. Gaz van, a on je jedan od onih koji su izmišljali
had ise." M eđutim , Ez-Zubcjdi u svome Komentaru 1/l)a 'a
(7:206 ), a nakon kons~1tac ij e El'lraqija, kaže: "Našao sam rij eč i
Ibn Had:/.era o ovom had isu. On, doslovno, kaže: "Ov~j haclis
ima i druge predaje. osim precl<~j e Ibn Abhasa: pred<ua Enesa i
drugih . "
60 Džuncjd, Allah mu 'se smilovao, je rekao: ''Ov~j naš pravac je
uslovljen Kur'anom i Sunnetom. Pa, onaj kqj i ne pamti Allahovu
Kr~ji gu , nl: piše hadis i nije upućen u to, ne može sc uzeti kao
primjer za sli,jcder1ie." (Navedeno prema /gasefll-1-/el?/(tn od Ibn
EI-K<\ijima. l : 125)
77
Šc:j h F.š-Ša' rani . J\llah nHI sc smilovao. u svome djelu Kciijit-1-

g uiii!I W!t ( l: l0). je rekao: "Svaki pul , kojim nije hodio Poslanik .
jest put tmine. Svaki o m~j kt~ji , s ul~jede1~jcm . slijedi put
Poslanika. neće biti saču van od teškoća i prepreka.'' On je.
takoder, rekao: "l!iclujtc u skladu sa Zakonnm, a ne u sk lad u sa
· otkrovcnjcm ', jc:r ono može navesti ne pogrešan postupak . / .alo
_je neophod no 11111LWO i šč ita vati likhske knji ge. što nije s luč aj sa
sulijama. kojima ·e ukažu prvi zraci otkrove nja. pa zabrane
pro učavanje fikha , govoreći , iz. nezna11ja. da to predswv lja
prepreku ." (Ovo prenosi lhnu-1-' lmad EI -Hanbcli u djelu
.~('~1'/"ll/11~-":.('/l('h, ~J74)
Imam F.I-Gazali u ll!io 'u. l :J7-J X, kaže: Rd«ln _je l·: l-n /.unc: jd.
Allah mu sc sinilovao: ".Jednog dana . pitao 1nc .ic moj šc jh :
·Kada odeš od mene, . kim ćeš ~jediti ?' Odgovorio S<l m: ·Sa IJ-
Muhasihijcm .· On Illi je rekao: 'Dobro je to. llzmi od njegovog
mm1ia i njegovog mor<l la, a ne o bm ć:\i pa:i.1~ju na 1!icgov govor i
od ha civanje stavova n1utckd limi na.' Kada sam sc okren uo
i z l azeć i , č uo sam g<"~ da ka:/.e : · /\ llah tc uč ini o pozna vaoccm
haclisa, sulijom. a ne sulijom, poznavaoccm hadisa." El-Caz.ali
ob ja š1~ja va ove riječ i : ·To znač i da on<\i ko je dobro upu će n u
hadis, tj . nauku, a polom postane sulija. na dobrom _je putu. dok
on;u ko postane sulija prije nego što stekne zn;u~jc o hadisu.
rizikuje: san1 sa sobom.' '
F.l-ll <l liz b. l{e&cb 1 ~ 1 - llanhcli . J\llah mu sc smilovao. u svome
djelu .~a/111 !tw lisi-1-'i/111. str. 16., ka.Le: "Mnogi tvrde kako
posjed uju tlnulamjc (skri ve no) znanje. o lnmc govore i na tome
sc z.a lil-/ltvaju. Ružno govore o vanjskom L11anju. a to je
poznavanje /\ llahovog Zakona. propisa. onoga što je dozvoljeno
i onoga što je /.abranjcno. Oni pot~ j e njuju (omalova'l..:1vaju) one
78
Ako ti nešto ostane nepoznato, poslušaj o tome stav

onoga, č ijom vjerom i razumom si zadovoljan. Znuj du .ic
doka1. istine to što je prihvatljiva za ljudsku clušu.r, 1 Zar
koji sc time bave. govo re ć i da su ograničeni i površni u svome

l.lllll~ju .
To je omalova/.avanje Allahovog Zakona i dobrih djela.
če mu su p lslanici po:~.i va li i o čemu su sc brinuli. Neki čak
govore da su o ·lobodcni obaveza kqjc važe za vakog
muslimana i mu limanku. t v rdeć i ela one važe same za o bični
narod. a Z'l one kc~ji u p stigli dcrcclžc (vosi/) to ne važi, čak
prcdsta vl,ia pn;pn;ku na njihovom putu ...Tak vi i 1~jim a s li č ni
·arili· ... kako reče 1::1-Džuncjcl ... posti gli su dere lžc. ali u
Džchcnnemu. To je naj veća pn::vnrn šcjtam va i L.avodcqjc. k c~ji
sc njima poignt va. dok ih. konač n o, ne i1.vedc i1. isiHma. Neki od
nj ih s matn~ju da sc 'unutarnje zmu~j<.: · ne prima i1. V.i crov: j csni č kc
svjetiljke. Niti iz Kur'ana i Sunncta. Pn.:111a njin1a. lo 1.11anjc
dola;.i krm. otkrovenje (/.:.l'.q) i nadahnuć<.: (ill1wu ). Tak vi su
formirali potpuno pogr<.:Š<111 stav o šcrijatu. l v rtkći dn on ne
donosi tako korisno wanjc. kt~j~:: uslovljava ispra vnost srca i
pribli 7.av;u~j c /nalcu m;po7.1lalog. Takav stav .it: uslovio
n;~pt1 Š ianj c svega onoga što .ie Poslanik , sa llellahu alejhi vc
sdlcm. doni o. što sc odnosi na ovo pitanje. tako ela je svaki
njihov govor o lome n<.: ut<.:mdjcn. Na lc.~j nač in su utišli u
zabludu. a i druge su u zabludu odveli.''
6 1 ilira va ljudska priroda prihvata istinu. a oclbact~je neistinu. jer
tako juje Allah stvorio. Istina nacljačava neistinu sve dotle dok su
srca uz nju. lJ djelu M('floki/m -1-illlwlli Ahmed od Ibn EI-D:/.<.:vzija
(str. J ll .). stoji : "U danima iskušc11ja (vrijeme kada su lllll 'tczilc.
uz svestranu podršku dr/ave. pozivale ljude svome stavu n
stvaranju Kur'ana), reče no .ic imamu Ahmedu : ·o Lbu Abdu llah,
79
nisi čuo ove rij eči Poslanika, sall allahu alej hi vc scllcm:
"ZatTaži mišljenje svoga srca i o nda kada ti drugi daj u
svoje mišljenje. "() 2
zar ne vidiš kako je neistina nadj ača l a istinu! ?' Onje odgovorio:
'N ikako! Neistina nadjačava istinu samo onda kada srca ljudi
skrenu sa istine u zabludu, a naša srca su,još uvijek. na istini ."'
62 U ovom obliku bilježi ga Buhari u djelu Et-Tarihu-1-kehir, od
ashaha Vabisa b. Ma' beda EI-Esedija, rad ijallahu anln1 Takoder,
zabi lježio ga je i Es-Sujuti u El-Džami ' us-sagir. Spomi 1~ e ga i
Neve vi ll zbirci c"'cterdeset hadisa. (27 . had is po redu ll
potpunijem obliku), uz napomenu daj<..: hadis 'hasen sahih '. tc da
je preuzet iz dva Musneda : imama Ahmeda b. Hanbcla i Ed-
Daremija sa v:jerodostojnim lancem prenosilaca.
Imam El-Gaz.<lli u svome ll?ia 'u, 5:6, govoreć i o ovome had i. u.
kaže: "Kako su samo uzvišena ova srca! /ato Poslanik nije
svakome rekao da posluša mišlje11je svoga srca. Rekao je to
Vabisu,jcr ga je dobro poznavao."
Autoritet EI-Munavi u svome ~jelu Fc~jdu- 1-kadir, l :495, je
rekao: "Neka ulema kaže: 'Ov<.~j haclis nema ograni če no
znače 1~j c, ali se odnosi na one, č ij a srca je Allah prosvijetlio
postojanim i nepokolebljivim vjerovanjem. a drugi mu chuu
svoj<..: mišljenje koje nije utemeljeno na šerijatskim dokazima. U
proti vnom, ako je mišljenje potkrijepljeno šerij atskim dokazima.
obavel".a je poslušati ga i slijediti, pa i u s lučt~j u da srce ne
prihvata to mišljenje."'
El-Hatizu b. Rcdžeb je rekao: "Ovaj had is nam govori da je
ljudsk u prirodu All ah stvorio tako da (pre)p01.naje Ist inu i dajoj
se priklanja i prihvata je. Takva priroda vo li istinu. a l~j ež i od
80
svega onoga što je suprotno istini . Zato Uzišcn i All ah naziva

sve ono što je naredi o 1110 'rt!( (o no što je poznato), a ono što je
zabra nio, naziva 1111111ka (ono što je napoznato). Srca onih , koji
su toga svjesni, smirena su, kako reče Allah. Prema torne, ovaj
hadis upu ć uje na to da čovj e k traži mišl_jcnje svoga srca onda
kada je u nedoumici šta da uradi . Pa ono, če mu se prik loni srce,
dobro je i dm·.voljeno eljelo, a ono što srce ne poznaje i odbija
ga, grijeh je i zabranjeno djelo." (Pogledaj: /)=mn i 'u-/- 'u/11111i
l'l'-1-llikelll , str. 22 1-222.)
Ibn Hadžcr El-Hejsemi El-Mckkijj je rekao: "Odgovor
Poslanika. sallellahu alejhi vc sellem. Vabisu, pokazuje njegovo
utemeljeno razumijevanje, snagu njegovog razuma i
prosvijećenost 11icgovog srca. / .ato ga Poslanik upuć uje na
poima 1~j e srca. a znao je da je Vabis u stanju koje mu to
dozvoljava, Jer, to može shvatiti samo om~j kqj i sc nalazi u istom
ta nju. Medutim, om~j kqji je grube prirode i slabog poimaJ~ja ,
11jcmu sc ne mož.e dati ovakav odgovor (takav sc ne upućuje na
poiri1anje sr<.:a), jer i7. 11jega neće ništa pqjmiti. Takvima je
potrebno detaljno ra~jasnit i šerijatske dozvole i zabrane. Ov<~i
hadis. također, poktlZL!ie kakav je odnos imao Poslanik,
sallellahu alc:,:j hi vc sellem, prema svqjim ashab ima. Obraćao im
sc na n ači n da ga svaki od njih može shvatiti . llazreti Aiša,
raclijallahu anhu, je rekla: 'Allahov Poslanik. sallcllahu alcjhi ve
sellem. nan.:clio nam je da sc (u komunikaciji sa ljudima),
spustimo na 1~ihov ni vo."' (Pogledaj: EI-Fet!nt-l-muhinu hi
.\'erhi-1-erhl' 'ine. str. 192.)
81
Ograniči svoje dijelove tijela da rade samo na ono za

što ti je (Joznat vjerski propis.c'~ Kontroliraj svoje
nast<~janj e tako dn znaš kako postići Allahovu blizinu.
Pred Allah?n~ ~ud~ ~nako kako rob,. koj_ i tr<~ži J1omoć,

treba ela bude 1 vidJet ces ela JC On Blag 1 Milostiv. ·l
63 ~j. nemqj pokrenuti nijedan dio svoga lijela. a ela ne znaš da li

je taj potez dozvoljen u vjeri ili nije'?. U proti vnom. takav pote~. hit
će ureren protiv tebe i neće ti biti ni od kakve koristi . Hazn.:ti
Omer. radijallahu anhu,_je n.:kao: "Onaj k<~ji <.(jduje IJe/. manja (da
li je to što radido/.voljeno ili nije). više štete donesc ncvo koristi .' '
64 Kako on hr7.0 udovolja va molbi i kako jc di kasn a Njcgova
pomoć onome ko, samo od jega. pom oć traži. K omentirajuć i
62. ajet sure En- cml : "Onaj k~ji se nevoljniku, kad mu sc
obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji
namjesnicima postavlja. - Zm· pored Allaha post<~ji drugi
bog'! Kako nikako pouku vi dH primite!", EI-Hali z b. Kesir u
svome Tcfsiru CL\7 1), prenosi od Jim 'Asakira Ed-Dimeškija da
_je rekao: "Ncki čo vjek je prenosio ljude na sv<~i <~i mazgi.
Putovao je od Damaska do Ez-Zcbcdanija. Jednog dana sa njim
je jahao neki čo'-:iek . Vlasnik mazge kaže da ·u, jednim dijelom.
slijedili neouhi č<~jeni put, pa mu je putnik rekao: ''Kreni ovim
putem. jer je bliže." Vlasnik rnazge je rekao da ne poznaje t~~j
put. a pulnik je insislirao c..la krenu tim putem _jer je krać i . a
kraju, krenuli su tim putern.Došli suujedmr vel iku i nq rohodnu
dolinu , koja je bila ispunjena leševima . Putnik mu je reb o da
prihvati rnazgu kako bi išao. Kada je sišao. izvukao je nož i
navalio na vlasnika mazge. Ov<u je počeo ela ~ježi. a putnik je
jurio /.a njim . Zakleo ga je Allahom da ga ostavi na miru i da.
/.au7.vrat , uzme rna;~.gu sa svim što je na njoj . Pulnik je rekao da
82
Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scll cm, je rekao:

''Zaista, Allah daje Svome rob u mjesto kod Sebe pre111a
. k . o 11/.i.llli'.lllKI
lliJ CS tll ' OJC
. k' 0(l ll.J.Cga. "(,<;
JC mazga već 1~j egova i da sada želi njega ubili . uprkos

upozon.:nju na /\ llahovu kaznu koja ga če ka za to. Na kraju,
vlasnik mazge sc predao, ali .ic 7.amolio napada č a da mu dopusti
klm~jati dva rekata dobrovoljnog namaza. ()v;~j 111u je tu
dopustio, naredujuć i mu da požuri . Kada je :t..nnijel io da klanj a,
nije sc mogao ~j<.:Lili ni čega iz Kllr'anil što bi prn ll č i o u nama1.u.
St.<~j ao .ic tako. ll nedoumici šta da mdi , a napadač ga je
požuri vao. Napokon, počeo je uč ili 62. ~~j cl sure l·: n-Neml :
"Onuj Koji se nevol,jniku, kad Mu sc obrati, od<lzivu, i K~ji
zlo otklunju i Koji vas na Zemlji namjesnicima I.)()Stuvlja. -
Zur pored AIJaha postoji drugi hog? Kako nikako pouku vi
da primite!" Najednom, pred njim je bi o ko1ljanik kqji je došao
iz pravcil ulaza ll dolinu . lJ ruci dr.l.ao koplje. Bacio ga je,
pogodio napadača u srce i ubio ga. Vlasnik mazge sc uhvatio za
konjanika i upitao ga: "Allaha ti. reci 111i ko si ti 'r', a konjanik je
odgovorio: "Ja sa111 rob 'Onoga Koji se nevoljniku. kad Mu sc
obrati. odaziva. i Koji zlo otklanja'." Na kraju, U7.CO je svoju
m :-~zgu i prtljag i zdrav sc vratio kuć i. ''
Pa. neka je slav ljen Onaj Kqji pomoć pruža, a On ne treba ni č iju
p0 111<1Ć.
"(>5 Ovo je jedan dio hadisa koji govori o vrijednostima

:t.ikrullaha . Prvi dio had isa prenosi Džabir da je Poslanik rekao:
"O ljudi! lJ istinu. Allah ima skupine Sv~jih 111cleka koje obi laze
i pri sustvuju skupovima gdje se spominje Uz išcni Allah na
Z unlji . Z1ista Allah d;uc Svome rnhu mjesto kod Sebe prema
n~j cstu koj e On zauzima kod njega." Ll-Hali;. EI-Mun;.iri u djelu
83
l::t-Telg i!Jll ve c/-lt'lhih, (3:65 i 5:534), kr\Lc : ' 'Ov<~j hadis bilježe
Ibn Ebu Ed - Dur~j a, Ebu Ja' la. El-13czzar, Et-Tabcrani , El-
B ~jhe kii El-Hakim, kqji kaže da je v:jerodostqjnog sencda. U
scncdima svih ovih prenosilaca nalazi se OmL:r, mcvla Guli·e, a
Ibn Mc' in i En-Ncsa ' i. smalr<uu ga nepouzdanim prcnosiocem.
Ahmed kr\Lc da sc mo~e prihvatiti kao pouzdan, ali već ina hadisa
kqje prenosi, jesu murse! had i i. Ibn Sa 'cl ga dri:i za pouzdana
prenosioca (siko ), koji je prenio mnogo hadisa. Ostali prenosioci
u scncdu ovog hadisa su po1.nati , pouzdani i mjerodavni
prenosioci, clokjc llat.lis haser1, a Allah naj bolje zna."
Zchebi u knji zi Te/hisu -1-nrustedrek, l :495, a nakon što navodi
predaju ovog llad isa od El-Hakim a i njegov u tvrdnju da je
vjerodostojnog seneda, kaže: "Omer je nepouzdan prenosilac
had isa."
Kada govori o biograliji Omera ll svome djelu 1:·:1 -Mizan (2:264)
i navodi ono što je o njermr pn.:nio ~1 - Munz iri , Zehebi kaže: '' Ibn
Hihban je rekao: ' Bio je od onih koji su izvr1ali vijesti .
Pripov ijedao je had i. e od pouzdanih pri p )Vj edača, mada lc riječ i
nisu pod~j ećal c na r~jihove riječ i. / .ato nije dozvoljeno oslanjati
sc na njega u vrjcdnovanjll i prihvatanju hadisa, niti ga
spomir~jati u kr~ji gam a, osim ll s lučc\ju navode r~ja primjera .'''
Potom. Zchcbi na vodi spomenuti hadi s kao dokaz i potporu
riječ im a Ibn Hibbnna o Omcru.
El-1-laliz Ibn Hadžcr u svome djelu D -Tokrih. kaže: "Omer b.

Abdullah El-Medeni , rncvla Gu!i·c. nepouzdan je pri povj edač
hadisa. Mnogo je prenosio mllrscl hadise." Prema tome, hadis
nije v:ierodostojan (do '(f) , niti je ispravna potvrda njegove
vjerodostojnosti od strane EI-Munzirija. a Allah najbolje zna.
84
To znač i , prema stepenu njegovog strahopoštovanja u

ime Allaha, njegovog zmmja i s pozm~e Allaha.
Zmti da onaj , koji da prednost Allahu, Allah će dati
60
prednost njemu . Onaj koji sc povinujc Allahu , zavolio
Ga je. Om~j , koji u imc Allaha nešto napusti , On ga n eće
kazniti . /\llahov Pos lanik, sallallahu alejhi vc sellcm, je
rekao: " Napusti ono što ti je sumnjivo, a prihvati sc onoga
u što nema sumnj e." (Jer, vidjet ćeš, zasigurno, da nisi
ni šta izguhio time što si to napustio radi Allaha. r
66 1} ko da prednost pokornosti Allahu u odnosu na sebe, Allah

ćega poča stiti Sv<~j o m blizinom i Sv<~jim zadovoljstvom.
67 Ov~j hadis, u ovom obliku, bilježe Ebu Nc'im u /:}-lli/ye
((i:352) i El - ~.latih EI-Bagdadi u Tori/111 Bagdad (2:387), od
Malika, a on od Nafi 'a, a OV<\i oci Omera, kao merfu ' hadis.
Medutim, oh<~ ji ca spo mi1~ju nedostatke u lencu prenosilaca ovog
had isa. Osnovni nedo tatak je u reče nici : ''Jer nećeš nać i ono što
si prepuustio Allahu". Ova reče nica je neutemeljeni višak u
had isu. Zbog toga je nisam stavio u navod hadisa. Hadis, bez
ovog dodatka je u opticaj u. Bilježe ga imam Ahmed u Mus11edu ,
u hadisu Enesa; En-NL:sai u haclisu Hw.;ana b. 'Alija; Et-Tahcrani
u haclisu Yahise b. Ma 'beda. kako stoji u U -Džami 'us-.\'(/gir, od
Sujutija. U komentam ovog eljela. 1:..1-Tejsir hi .vl'rhi ei-/Jžami 'i\·-
sogir. 2:7. El-Munavi kaže : "Lanac preno:ilaea ovog had isa je
dobar. Postoje i drugi hadisi, sličnog sadrn \ia, kl~j i podupiru
njegovu vjerodostojnost."
Imam Ahmed bilježi u svome Musnedu. Ncs:.ti, Ibn Madže, Ibn
Hibban, El-l-Jakim u svome U -Mustedn'kll (2: 11) i Ebu Ne' im u
Đ-Hilve (X:264) od Hasana b. 'Alija, radi_jallahu anhu, daje rekao:
85
Zaštiti svoje srce od sunll1JICcnja tako što ćeš lij epo

mi sliti ! Odstrani zav idnost lako što ćeš skratiti nadu!
Izbaci oholost tako što ĆL:Š u sebi zadržali ponos! Č' u vaj sc
svakog postupka koji će te ptimorati da ga opravdavaš
(kqji će tc primorati na izv in_j cnje)! ('X Nemoj sc usiljeno
ponašati! Svoju vjeru zaštiti tako što ćeš je slijediti! Svoj
cmanct sač u vaj obrazovanj em, n svoj razum tako što ćeš
sc blage ponašati . Pripremi strpljenje u svakoj situaciji , a
u osami zikr č ini !1''J Svakoj bl agodati od Allaha pricloclaj
zahva lu! U svemu traži pomoć od Allaha! Za tra~ i uputu
od Allaha u svakoj situac iji! Ono, za što tc Allah že li , ne
s upro ts tav lj <~i sc tome. Drži sc svakog postupka s kojim bi
··(uo sam /\ llahova Poslanika, salldlahu alcjhi . vc sdbn, da .je

tekao: · apusti ono što ti je sulllnji vn, a ptihvali sc onoga u Šio
!lCIlla sumqjc, jer istina je stn ite nost a 7.10 je sumt~ja . "' EI-Hakim
ka.l.c: "Ov'1j hadis ima \~j mxlost ojan lanac ptcnosilaca, ali Buhari i
Muslim ga nisu zabilježili u svc.~ jim zbirkama." Ove riječi l ~ 1 -
llakima podržava i Zehcbi. konst<llin~juć i da je had is ~jet\.xl lstojan.
Rečenica koja je dodata hadisu : "Jer nećeš naći ono što si
pr!.! pustio !\ ll ah u", riječ i su kadije Šur~jha, kako stoj i u njegovoj
hi ogra liji u /:'t-'/'obekotu-1-kuhm od Ibn Sa' cb (6: 136).
68 '/\li . radijallahu anllll, je rekao: "Nctm~j raditi ono što tvqj
nv.urn ne ptihvata. pa rnakar irnao i opra vclat~je za !akav poslupak."
(Vidi l[jdo: M(:'mki (:'/~jdoh cxl E.~-Šcrneblalija. str. 6()2.)
(,91} /\llahu zikr č ini u o ami . jer to će tc udaljiti od pret vanu~ja
pred ljudima, a veća je m ogućnost da bude primljeno kod
/\llaha. U jednom hadisu sc spominju sedmerica, kqjc će Albh
skloniti u hladov inu /\rša na Sudnjem danu . Medu t~jim a je i
' 'čo\je k k<~ji zi kr č ini (/\ llaha se ~ j eća) u osami".
86
volio Allaha srest i. Sve ono što ne hi volio vidjeti kod

drugog, izbaci iz svog ponašar~a. Svako tvoje druženj e s
prijateljem, k(~jc tc ne uč ini boljim u jednom danu, kloni
ga se! Uzmi svoj udio u praštanju! 70
70 /\utor želi reći da, ako doclcš u konflikt sa nekim čo~jcko m ,

bit će ti bolje da oprostiš i predcš preko toga, nego da sc upustiš
u sukob i prepirku . Istinujt; rekao, Allah mu sc smilo vao. Jer.
prepirka uni štava vjeru. obuzinw razum . uni štava smirenost
srca. donosi nesa nicu, razara unutrašnjost čovjeka . Zato,
prašta nje je bolj~.:. iako uz njega ide popust lji vost i nai v nost , j~.:r
otklanja sve loše posljedi ce prcpirk ~.: i donosi rahat lu k.
srni re nost. vrijcdi1ost i dohrot u.
Pametnom i proniclji vom imamu lnh Kut~jbi desilo se ela je
imao prepirku sa svqjim a mid:l.i ćem . Ibn Kut~jbc je bio uporan i
nepopustlji v, što ga je. na kn~ju . dovelo do suda. Na sudu je Ibn
Kutejbe popusti o i povukao se, iz poštovanja prema samome
sebi i to muje bilo bolje.
Ibn Kutcjbc pripovijeda ela je pored njega prošao l3išr h.
/\bdullah b. Ebu Bek re i upitao ga: "Šta te je tu posadi lo?", a on
je odgovorio: ''Prepirka sa mojim amidž i ćem." Bišr je rekao:
' 'Tv<~ i otac je meni uč inio uslugu i želim ti to uzvratiti . Tako mi
llaha, nisam vidio ništa što više šteti vjeri, um ar~juj c čast i
obuzima srce. od prepirke." Ibn Kutejbe je ustao i krenuo dalje.
Njegov amid:/.i ć ga je upitao: "Šta ti jeT, a on je odgovorio:
" Pov l ač im sc." Amidžić muje rekao: "Pov lač i š se nakon što si
shvatio da sam ja u pravu." Ibn Kut~jbc je rekao: "Ne. Pov l ač im
sc ela hi st: sačuvao grijeha." Ovqj dogad<:~j navodi imam (i<:v.ali u
lhjm1 kada govori o maha nama jezika (pl:la maha na : Preeir/.:.a) .
87
Znaj ela se iskrenost vjernika iskušava u svim

situacijama. Vjernik sam sebe provjerava strpljenjem u
teškim momentima. On je svjestan da ga Allah uvijek
moh-i. Zato, u čv rs ti svoje korake na putu istine i tako ćeš
biti od onih koji zas lužuj u pomoć . 7 1
71 Kada je imam Ahmed b. Hanbel za pao u teškoće zbog

pitanja da li je Kur' an stvoren ili nije. bio je zatvoren i okovan u
lance. Za njega zal vor i osuda na smrt nisu predstavljali problem.
Plašio se ela mu tijelo ne oslabi i ne hude kadar i zct r~L.ati muče nje i
udarce bi ča. što bi oslabi lo r~j egov u ustrajnost na putu istine.
Tada su mu došle rij eč i podrške kqje su p<~j ačal c r~j egov u
čvrstinu i u stn~jn ost na putu istine. kao i '*govo strpljenje u
teškqj situaciji i to od onoga od koga sc to nikada ne hi
oček i va l o. Rij eč i podrške došle sumu od lopova i nek ih beduina.
vto ga je (~j ača l o Ll njegovom podnošcJ~ju lllUČenja. Bio je
žestoko bi čeva n po golim p l eć im a dok nije izgubi o sv ijest. Ali,
ostao je ustrajan. Pobijedila je istina . Pobijedi o je Ahmed b.
Hanbel. A ono što su 11jegov i d7.e lati radili . propalo je.
Muslimani (eli/i sunne) su bili obradova ni njegovom hrabrošć u .
ustrqjnošć u i pobjedom, sve do Sudnjeg dana.
U djd u Menokihu-1-inuuni /\hmcd od Ibn EI-Džcvzija (str.3 16 ..

~32. i 3:~ 5.) navodi sc: ''Došli su po imama Ahmeda u Bagdad i
odveli ga u Er-Rukku. gdje je i pri l vore n. Neka ulema je došla kod
·~j ega s ciljem da ga pocl~ ctc na hadisc u kojima Poslanik,
sallcllahu a l ~jhi vc sellem, govori o mogućnosti prikri vc.u~ a
stvamih uqjedc11ja i stavova. Imam Ahmed je odbio iskoristiti tu
olakšicu, govoreć i : 'A šta kažete na hadis, kc~ji prenosi Habbab. a u
k<~jc m stoji ela je Poslanik rekao: 'Zaista oni . koji su bil i prije vas,
bili su rasijccani pilom, a to ih nije odbijalo od njihove vjere."'
88
Nakon nekoliko pokuša ja. Odustali su od nagov•u·wlJa unama

/\hmeda da ptiktije sv<~j e stavove. On im je rekao: ' Nije me briga
što sam zatvoren, jer znam kc..~j e je mqje jedino n~jesto kqje ću
nastaniti . Ne bti tte me i ako budem sabljom ubijen. Plašim sc
i skuše t~j a u kqje mogu zapasti od bi ča i da ne podm.:sem to
iskušcqje.' Neki /l:ttvorenici u ga č uli , pa mu rekoše: 'Ne brini za
to, o Ebu Abdu llah! kr, to su samo dva ucl•u·ca, a poslije, ne znaš
na kqji dio tijela će doć i slj edeći udarac. Kao da udaraca nestane.'
Imam Ahmed, radijall ahu anilu, rekao: 'Za svo vrijeme koje sam
proveo u ovom isku venju, nisam čuo sna7.niji h rij eč i oci rij eč i
jednog hcduina, kc..~ji mi je rekao: -O Ahmede! /\ko tc istina
ubije, bit ćeš šehid. a ako preživiš, ži\jet ćeš životom hva ljeni ka.
- To je qj ača l o m <~je srce.'
Njegov sin Abdullah je;: rt:kao: ·('esto sam slušao svoga oca kako
govori: 'Allah se smilovao Ebu EI-Hcjsemu ! /\ lJ ah oprosti o Ehu
1-llcjsentu ! All ah pomilovao Ebu EI-Hcjsema! · Upit:lo sant ga
ko je taj Ehu E I - H~jscm? Upitao me: 'Zar ne znaš Ehu El-
llcjscrna?' Rekao sam da ga tle pw.najem, a on mi je odgov01io:
' Ebu EI-Hcjscm, kovač. a dan kada sam izveden na b i čeva nj e i
kada su pričv rstili mqje ruke na dva drveta sa trana, iznenada
mc jedan čo~j ek povukao za odje ' u i upi uto: ' Poznaje v li mc?·
Rekao sam da ne mam ko _je on. a on mi je rekao: '.l a sam Ebu
U -llcjsem. prijestu pn ik i džeparoš. U spisima haiile upisano je
da sam. u više navrata, dobio osamnaest hiljada .udaraca. Radi
dut1jaluka. ostao sam u str<~j a n u s lij edet~u še jtana. 7.ato, radi
~je re, ostani ustraja n u pok ravanju Milosti vom /\ lJahu! ' 'Dobio
sam osatnnal:st udaraca. umjesto osamnaest hiljada koje je on
dobio. Došao je sluga i rekao: 'I l a lil~l ga je pomilovao.'
89
Budi iskren u traženju (od Allaha) pa ćeš imati

izvanrednu moć zapažanja i razumij evanja i bit ćeš
upu će n u ra z li či t e znanosti . Samostalno raz luč i nauku
koja ti koristi (od one koja ti šteti ). Zm~j da prednost
pripada onome koji radi (u skladu sa nauče nim) ,
strahopoštovanje onome koji 1.11a. tevekkul onome koji je
siguran , strah onome l«~ji .ic ubijcclen, a još više pripada
onome koji je zahvalan.
Znaj da stepen istinskog poimanj a rob može pos ti ć i
ako da prednost razumu nad strastinw i ukoliko hude
posjedovao 1.nanjc o takvaluku i pokoravanju /\l lahu , jer,
kome J\llah podari razum i oživi ga znanj em nakon imam1
i podari mu svjesnost o vlastitim mahanama, taka v će sc
ok ititi osobinom pobožnosti i d obroč in stva . Zato,
d o broč in s t vo traži u tak valuku, a znanJe uzimaj od
. "l 7, .
l1ogo1oJazn11
l .-
Jeda n od izvršitelja kazne, rekao je: ' Ahmed b. Hanhcl je

i1.vanredno pod nosio bi čeva nje . Tako mi Allaha. bičevao sa m g; 1
!oliko. da mi je posta vljena deva n;t koljena i da sa m je toliko
udario. udarac hi probio u njenu unulrašnjost. · U drugoj predaji
sl<~ji da je rekao: ' Da sam takvi111 udarcem udario slona. oborio
bih ga."' Neka .ic uzvišen Allah! Kako brt.o dola1.i pomoć
iskrenim /\llahovim robovima!
T2 Ovim riječ ima : "Zato, d ob roč in stvo tra/.i u Lak va luku ... ",
autor ukazuje na jednu od i1.vanrednih posljedica tak vai ub, a lo
je do broč instvo . To je rij eč k l~ja obuh vata sve vrste dobrog i
lijepog. Poznati autoritet EI-Fejruz Abadi nabraja posljedice
takvaluka o kojima govori Kur'ani Kerim . U svome djelu
Besa "im z.evil-lelllii-:. .fi IC! a 'iji-1-/.:.ilohi-1- ·u-:.i-:., 2:101 -303. on
90
nahraja dvadcsctscdalll radosnih vijesti / .H one koji su /\llaha

sv:jcsn i. Mi ćerno ih ovdje citirati : ''Kur'an spom111.1e
dvadescLsedam radosnih vijesti. kqjima Uzvišeni /\llnll želi
obradovali one koji su Njega sv:jcsni (koji su hogolx~jazni ), a lo su:
Prvo: radosna vijest o kcramclima. /\ llah kaže: "Oni koji budu
vjerovali i k~ji sc hudu Allah~' bojali, za njih su dobre vijesti i
na ovom i na onom svijetu." (J unus, 63-64)
Drugo: rn .losnn vijest o Allnllovqj pomoć i : "Allah je zaista na
strani onih kqji su Allaha svjesni i koji sc grijeha klone i k~ji
dobra djela čine." (En-Nail l. 128)
Treće: radosna vijest o znanju i mudrosti : "O vjernid, ako
budete Allalm svjesni, On će va m sposobnost darovati pa
ćete istinu od neistine moći rastaviti ... " (El-Enfal , 29)
Četv rto : radosna vijest o praštanju grijdn1 i vcl ik<~i nagradi : "A
onome kn hude Allaha svjestan - On će JWeko ružnih
postupaka njegovih preći i .ioš mu veliku nagradu dati."
(Et-T<ll ak. 5)
Peto: Ova radosna vijest je ispuštena u štampanom djelu . Zato.
može se nać i u rukopisu sp )111em1tog dje la.
Šesto: radosna vijest o oprostu: " ... i budite svjesni Allalm.
Allah :!..<tista prašta i milostiv je." (EI-Ent;ll , W)
Sedmo: radosna vijest o olakšanju: "A onome ko je Allaha
svjestan, On će sve što mu treba učiniti dostupnim." (Et-
Talak, 4)
Osmo: radosna vijest u izlasku iz b1iga i iskušenja: " ... A
onome knji je Allaha svjestan, On će izlaz rmći." (Et-Talak . 2)
91
Deveto: radosna vijest o obilnqj opskrbi u olakšanju i sigurnosti :

" ... i opskr·bićc ga odakle sc i ne nada." (Et-· ralak, ~)
Deseto: radosn a vijest o spasu od grijeha i kazne: "Zatim
ćemo spasiti one, koji su sc, radi Allaha, gr·ijeha klonili."
(Mcr:jem, 72)
.Jedanaesto: radosna vijest o ostvarivanju ?.eljenog cilja: "Allah
će spasiti one koji su njegova nanxlenja izvršavali, a
Njegovih sc :t..abrana klonili, i oni će postići ono što su željeli."
(Ez-Zumcr, 6 1) "A onima, koji su Allaha svjesni bili, želje će
se ostvariti." (En - Nebe' ,~ l)
Dvanaesto: radosna vijest o pomoć i i 7a •titi : "Čestiti su oni koji
vjen1ju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke~ i u knjige, i u
vjcmvjesnikc, i k~ji od imetka, iako im j e drag, daju
rođacima, i siročadi , i siromasima, i putnidma-namjernkinm,
i pro~jadm~l, i 7..<l otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i
zekat daju, i koji obavezu sv~ju, kada je pr·euzmu,
ispunjavaju, naročito oni koji su i:t.J.Iržljivi u neimaštini, i u
bolesti, i u hoju ljutom Oni su iskreni vjernici, i oni su Allaha
svjt>sni i ružnih postupaka se klone." (El-Bekarc. 177)
Trinacsto: radosna vijest o Allahovoj potvrdi njihove
iskrenosti : "Oni su iskreni vjernici, i oni su Allaha svjesni."
(EI-fkkare. 177)
Četrnaesto : radosna vijest o posebnoj počasti : "Najugledniji
kod Allaha j e onaj koji Ga j e najviše svjestan." (EI-
IIudžurat. l J)
Petnaesto: radosna vijest o Allahovoj ljuba vi: "Uistinu, Allah
voli one koji suCa svjesni." (Et-Tevhc. 7)
92
Uputa tragaacima pravog puta
Šesnaesto: radosna vijest o spasu : " ... i Allaha svjesni budite,

da biste spašeni bili." (A li ' lrnran, 200)
Sedamnacsto: radosna vijest o bliskom položaju koJ Allaha :
" Do Allaha neće dopl"ijeti meso njihovo i kt-v njihova, Ali će
Mu stići iskreno učin,jena dobra djela vaša." (EI-Hadždž, 37)
Osamnaesto: radosna vijest o nagradi z.;_r strvljenj e u isk ušenju :
" Ko hude Allaha svjestan i ko strpljiv bude hio- pa, Allah,
uistinu, neće dopustiti da propadne nagrada onima koji
dobra djela čine." (Jusuf. 90)
Devetnaestu: radosna vijest o prirnartiu sadake: "Uistinu, Allah
pt·ima samo od onih koji su Ga svjesni." (El-Ma' ide, 27)
Dvadeseto: radosna vijest o č i toti,jcr ''ona proizilazi iz rca kq jc
je svjesno Allaha."
Dvadesetprvo: radosna vijest o potp unoj predanosti : ''O
vjernici, Allaha svjesni budite istinskom svjesnošću. " (A li
' lmran. 102)
Dvadesetdrugo: radosna vijest o boravku u Džennetu i
J:/.e nnetskim izvorima: ' 'Oni koji su Allaha svjesni bili - u
d7.cnnetskim baščama će, među izvorima, boraviti." (Ez-
Z.uijat, 15)
Dvadesettreće :radosna vijest o sigurnosti oci tx: l<~ja : "A oni koji
su Allaha svjesni bili, oni će na sigurnu mjestu hiti." (EJ -
Duhan. 5 1)
l>vadesetčetv rto : radosna vijest o uzd ignutom po l o7~ju u
od nosu na ostala stvorer1ja : "A na Sudn,jem danu biće iznad
93
Budi iskren i kada razlllišljaš o iskrenosti . Uzv išeni

Allah kaže: " l Mi pokazasmo Jbrahimu carstvo nebesa
i Zeml_je da bi čvrsto vjerovao." (El -En 'am, 75 )
Allahov Poslanik, sallall ahu alcjhi ve sdkm, je rekao:
"Nauč ite da čvrsto vjeruj ete, jer i ja to uč im ."n
njih oni, k1.~ji su All~tha svjesni hili i grijeha sc klonili." (El-

B e kan~ . 2 12)
Dvadcsetpeto: radosna vijest o otklanjanju straha i :!.a losti od

k<ti'.ne: "() sinovi Ademovi, kad vam izmedu vas samih
budu dolazili poslanici koji će vam pmpise Moje
objašnjavati, - onda se oni, koji su Allaha svjesni bili i koji
su dohnt djela činili, neće ničega bojati niti će hilo za čim
tugovati." (I.J -' A' ral". l5)
Dvadesct.šcsto: radosnu vijest o odgova r<~juć im drugama: "A
onima koji su Allaha svjesni bili, želje će sc ostvariti: bašče i
vinogradi, i djevojke mlade, godina istih.'' (E n-Nebe ' .~ 1 -~ 3)
Dvadcsctscdmo: radosna vijest o Allahovoj bli zini . susretu i
vidcnju : " Oni koji su Allaha svjesni hili, biće u džcnnctsliim
baščama i pon:d •·ijcka, na mjestu u kome će hiti zadovoljni,
kod Vladara Svemoćnoga." (EI-Kamcr. 54-55)
Završen citat uz neznatne intervc nei_jc.
73 Ovaj hadi:-- prenosi Uhu Nc' irn u svon1e dj cl u/~"/-1-/i/_l ·t', 6:95.
od Scvra h. .Jezida. kao Jllursd hm.lis. On ga navodi u ovom
obliku: "N auč ite da čv rsto v_jcrujdc kan što Kur' an u č ite. da hi ga
/.nali , jer i ja ga uč im ." U lancu prenosilaca ovog hadisa nalazi sc
lkkijje b. 1-Vdicl EI-Himsi. koji je pOi'.nat po obma nji va t~ju
(led/is) . U ovom sened u on prenosi od svoga šcjha El-· /\bhasa h.
94
Zn <~i da svaki rawm, koji ne daje prednost pokornosti

nacl grijcšenjem. znanju nad neznanjem. vjeri nad
dunjalukom , jest razum koji obmanjuje.74 Svako 1.nanjc je
samo izlišan izgovor, ukoliko ne posjeduje tri stvw·i: ako
ne otklanj a uznemiravanje kontroliranjcm želja, ako nij e
praćeno praksom iz stahopoštovanja, ako nije pravedno
dj elovanje popraćeno mil ošć u .
EI-Ahm:sa Es-Scksckija upotreb lj av~j u ć i prijedlog 'on (šio

podrazlllnijcva da je bio njegov savremenik i da SL: susrL:o sa
njim ). Medutim. Zehebi. u EI-Mi1.anu, za njegil k<rl.e da je
nepoznat (11/ed::lni/). Zbog toga, ovaj had is je slab (do 'ff). OsiIll
loga. on ima č udn o znače nj e. a ne zadovoljava ni gramatičke
kriiL:rijc (jedan od upolrijchljcnih glagola nalazi sc u aku1.a1i vu, a
trebao bi biti u nominati vu).
El-Hafiz El-'!raki navcx:li OV<~j had is u djdu '/'ohridi u ehmlivi-l-!11jo ·
( l:122) i kaže: "l3il_ježi ga Ehu c'im u pr<xk~ji Sevra b. Jeziel<~ kilo
murscl hadis. To je problemat i čan hadis (nut 'dol). (U lancu
pn:nosilaca ovog hadisa uzastopno f~tli dva ili više prcnosilaca -
prim. prcv.). 8i[jcž.i ga i Ibn' l·h t !·:d-Dunja u k11jizi El-.lcqin. u
prcd:lji l !alida b. Ma'clana." Ovo je m~jbliže ispravnom slavu.
Imam Gaza li kaže: ' 'Znilčeqje poruke: nau6te do c'vrsto 1_iemjete
je: jedite s:-t onima k<~ji čvrsto v:jcn~ju , od 'ljih s lu š~~jtc zn;u~jc o
čvrstom vjerovatljll i nastqjte ela sc na 1~ih ugledate, da bi vam
v:jerovaqje <~ jača l o, kao što je (~jača l o tljihovo v:je rov<~ qje .
74 'lj . razum kt~ji čov j e ku ru/.no prikazuje lijepim .
95
Znaj da je razum naj ljepši uk ras kt~j im sc čovjek može

ok.ititi 75 , a naj ljepša odj eća, k(~ju čovjek može obuć i , jest
znanje. 7(' Jer, samo razumom mogu će je spoznati
75 'U rve b. Ez-Zuhc jr. poznati tahi ' ija, Allah mu se smilovao. je
rekao: "Razum je m:što n;u ljepšc što je dato ljudima na ovom
svijetu , a n ;~jlj c..:pšc što im je dato na Ahin.:tu je All ahovo
zadovoljstvo." (Navedeno prc..: ma: Ibn Ebu Ed - Dw~j a . El-'Ak/u
\'e./(1{/1111111. str. 13.)
76 Hasan El-Basri . Allah mu se smilovao, je rekao: ''Kada bi
nauka imala oblik, njen izgkd bi bio ljepši od sunca. mjeseca,
zvijezda i neba."
Mu'az b. Džcbel, rad ijallahu anilu, je rekao: ·'Nauka izvod i srca
i7. neznanj a. i1. tm ine na svjetl o. iz slabosti tijel a u njeg vu
jač inu . Nauka d t~j e ljudima r oz:icije odabra nih i dobrih, daje
ima visoke deredže na ovome: i b ud u će m sv ijetu . Ra1mišlj anjc
o nauci odgovara ibadetu posta. Ra1.govor o nauci odgovara
ibadetu dobrovo ljnog namaza . Naukom sc pl~j ačavaj u
rod binske veze, raza1.naje ono što je dozvoljeno od onoga što je
zabranjeno. Nauka je predvodni k, a praksa njegov sljcdhenik.
Oni , kojima je dato zna nje. sretnici su. a oni . koj ima je
u skraće n o. nesretnici su." (Navedeno premn : t-:1-Hal·i zu b.
Rcd:l.eb. Šerhu/wdisi-1- 'i/111 , str. 33-35.)
U svome djel u Besa 'im zcvit-tell (ji-:. .fi leta '{fi-1-kitohi-1-'(d-:..
( l :42), EI-Fe:jruz Abadi kaže: " U nauci o mora lu poznato je da
post~j c četiri temeljne ljudske vrline: /.ll al ~ e, hrabrost, čed nost i
pravednost. Sve druge vrline su izdanak ovih ili im sc pridml;\ju.
Znanje je vrlina duše koja govori. hra brost je vrlina raf:jarene
96
Uzvišenog Allaha samo znanjem iskazuje Mu se

pokomost. 77
duše, čed nost JC vrlina nagonske duše, a pravednost .te

uni verzalna vrlina.
Nema sumnje da je duša, koja govori , najplemenitija, pa je i
njena vrl ina m~jplemenitija . Jer, vrlina znanosti , samo u ovoj duši
je u potpunosti zastupljena, a sama znanost je neovisna od vrline
znanosti i može opstt~jati bez nje. č:ak, vrlina je ta koja treba
znanost, pa je. prema lome, znanost uzvišcnija."
Autoritet Nasirudclin Et-Tusi u svojoj (X) ·lanici Adahu-1-
nwlt' 'a/limin, kaže: "Vrijednost nauke (znar~a) svakome je
vidljiva. Jer, zna~j e je svojstveno samo čovjeku , a sva ostala
·vojstva, osim z.nar!ja, mogu sc poctjednako pripisati čovjeku i
životir1jama, kao naprimjer hrabrost, snaga, samilost i dr. Uzvišeni
Allah je znw1jem odlikovao Adema. alejhissclam, u odnosu na
meleke i naredio im da mu sedždu učine . Zna11ie je sredstvo kqjim
čovjek postiže trajnu sreć u, ukoliko radi prema znar~u. "
77 Autor želi reć i da je razum bolji od znanja i to je istina. Neki ,

pak, smatraju da je znanje bolje od razuma. Spominje sc jedan
zanimljiv razgovor i zmeđ u znanja i razuma u kojem oni iznose
svt~je prednosti u odnosu na drugog:
Nauka u če nj aka i razum razumnog nisu se suglas ili ko je od r~jih
dvoga bolji ?
Nauka reče: Ja sam ostvarila njegov ciU.
Razum reče: .Ja sam onqj JXJmoću kojeg se M ilostivi SfXJznaje.
Tada nauka vrlo jasno reče : S kojim od nas dvo~-:a Allah se u
K ur 'mitt opisuje'!
Tada jasno bi razumu ko ima prednost, pa poljubi glavu nauke, a
potom, odoše.
97
Znaj ela su oni , koji su spoznali Allaha, postavili

temelje raz li č it i h etapa postizanj a spoznaje na pouzdanom
znanju , a postigli su obra1.ovanjc i u sekundarn im
pitanjima. 7H Razm is li o ov im Pos lanikov im rij eč ima : " K o
radi shodno svome zn a t~ju , Allah će mu dati znat~ c o
onome što ne zna."7 lJ
lJ ovi m stihovima z·1m:marena je či nj eni ca da je razum izvor

znanja i njegov temelj i ela je znanje za razum ono što je svjetlost
za Sunce, ono što je pogled za oko. " U tome su znakovi 1.a one
koji su nt7.UillOill obdareni ." All ah se smilovao U -Muhasibiju
kada, u svome (\jel u 1:-'r-Ri 'uje, ka:/.c: " Ra:~um je isto što i vid, a
nau ka je isto što i svjetiljka. O n <~j ko nema viel. svjeti lj ka litu ne
koristi . a onaj ko ima vid, a nema svjeti lj ku, ne n1ožc vidjeti ono
što mu je potrebno."
78 Poglecl<0 napomenu šej ha Eš-Ša ' ra nija i Ibn Rcdžcba El-
llanbelija o neophodnosti slijcclcl1ia Kur' ana i Sunneta. halala i
harama. u odredenim znanostima. a o če mu smo već ranije
govoril i u ovom djel u.
79 Ovo nisu rij eč i Muharnmeda, sallcllahu a l ~jhi vc sc llcm, već
rij eč i Isa. alej hisselama. kako to pred<:~j c spominju .
Ehu Ne' im u El-Hi/vc ( l0: 15), nakon što navodi lanac prenosilaca
ove preda je, kaže: "Ove rij eč i sp<1mi1 ~j c imam Ahmed b. llanhcl
od nekih tahi ' ina da su to rij eč i lsaa, a l ~jhi ssda m , tako da su m:ki
prenosioci pomislili da je to oci Muhammeda. sallellahu al~jhi vc
sellcm, pa su mu pripisali i OV<\j sencd."
El-Hafiz El-'!ruki navodi OV<~i had is u 7'ahridi u eh(f(/isi-!-1/(ja '
( l : 122) i ka:/.e: "Hi !ježi ga [ bu Ne' im u F/-Hi/ve u predaji Enesa.
98
Znak toga 1e postepeno povećanje znanJa

strahovanjem i za brinutošć u , kao i povećanje znanja
umij eće m i sposob nošću . Tako, kako god sc povećava
znanje čovjeka , povećava sc njegov strah i zabrinutost i
kako god sc povećava djelovanje čovjeka (prema znanju),
0
povećava sc njegova poniznost i skromnost. ~ Temelj na
kojem su trasirali svoj put je iskr no slij ec1enje obaveze
naređ i vanja dobra i zabranj ivanja zlax , davanje prednosti
1
znanju nad željama dušex 2 i neovisnost, s Allahom, od

svi h stvorenj a.
t vrdeć i daje slab hadis. To je omaška,jer l·:bu Ne 'im ne tvrdi ela

je had is slab. nego. 1ucgov lanac prenosi laca je podmetnut". kako
se to vidi iz prethodnog citata.
80 Kako su sa mo lijepi stihovi koji sc prenose oJ imama Šalije,
Allah Ill U sc s1ni lovao:
!'rel/Ja znanju (:mieka ms/e nje~ov stmh.
Nf'ma nijednog molea, o do se !tl/alia ne hr~ji.
( )11(!1. ko se O.\jd:o sigumim od A llahove kazne, ne J)(Jznaje ( ;o,
Oncu· ko se pla.vi Allahove kazn e. pomqje Ga.
Xl Pogled <~i rij eč i št;jha Ibn E I - K~Uima o narcc1ivnnju Jobra i
sp1:j ečava nju zla o če mu smo već govorili u ovom djelu.
82 Poglecl<ti kako imam Ibn EI-Džcvzi d~~je prednost /mu~j u nad
željama duše. avodcći biogral\ju imama Ebu EI-Fered/.11 Ibn 1:::1-
D/.cvzUa. Zchcbi u Tej:ireru-1-lu!ffćrz. (4: 1342- 1345) o 1ucmu
kaže: "On je imam, autoritet i hafiz. poznati učc11iak i svestrani
va iz Iraka. 13io je privlačnog izgleda, lijepe naravi. pr(jatnog glasa.
uravnoteženih pokreta i glasova i ugodni šaljivdžija. Po~jedovaoje
vel iku sposobnost za rintov;u Ju prozu. Njegovim v;Jzovuna
99
Zato, slijedi tragove onih kojima je nauka povećala

njihovo strahopoštovanje, kojima je praksa pojačala
njihovu razboritos(1, kojima je razum osnažio spoznaju.
prisustvovalc su hiljade slušalaca, a procjer1jujc se na oko stotinu

hiljada. Sv(~jim vazovima postigao je ono što niko dnrgi nije.
Njegovim predavanjima prisustvovali su vladari i r~ihovi
pomoćnici . Prije na dan ili dva, (judi su se pripremali za njegove
dersove, pa su čak iznajm(jivali posebna n~jesta za to. Neki čovje k
muje, jedne prilike, rekao: 'S inoć nisam ni spavao od uzbudcr~a .
očckL!jući tvqj ders.' On mu je rekao: 'To je zato što si željan
;.abave i razonode. Zato, ove noći je rotrebno ela ne spavaš."'
Allah se smilovao imarnu Ibn EI-Dževziju. Kako je lijero vratio
ovog gatila iz njegovog gafleta i potčinjava nja svome nd-;u i
uputio ga na put znanja i nauke.
83 Kakvu je samo razboritost i upućenost pokazivao imam
Buhari u svome znanju i djelovanju . Jedan dio njegovog znanja
nalazimo u poznatom djelu Sohihu-l-Buhari i drugi m njegovim
djelima, što zm~ju oni kt~ji sc bave naukom . A što se tiče r~jegove
rrakse (11jcgovog morala), pogledajte šta kaže Ibn Hadžer u cljclu
Hedju es-sori n111kaddi111a feth el-bori (2: 196), kada donosi
biografiju imama 13uharija. On, Allah mu sc smilovao. kaže :
"Rekao je Muhammccl b. Mensur: 'Prisustvovali ·mo
predavanju Ebu Abdullaha Buharija. Neki čo~jek je izvadio iz
svqje brade ostatak nečega i bacio ga na tlo. Vidio sam Buharija
kako gleda u to i u prisutne. Kada su to prisutni zanernatili ,
ispružio je svqju ruku, podigao sa zemlje onaj ostatak i stavio ga
u svoj rukav. Kada je izašao iz džamije, vidio sam ga kako je
izvadio on<~ ostatak i bacio ga."' Buhmi je, Allah mu sc
smilovao, odstranio iz unutrašnjosti džamije ono što čo~jek
100
Pa, ako te od njihovog puta sprij eči ružno ponašanje, onda

krivi samoga sebe. A znalci, zasigu rno znaju prepoznati
osobine iskrenih i odan ih .
Znqj da svaka icl~ja nosi u sebi moral, svaki mig u sebi
nosi znanje, a to prepoznaje om~j koji shvata Allahovu
nakanu, a iz Njegovih tiječi žartie kotisti čvrstog vjerovat~ja.
Kod iskrenog to je vidljivo, pa, kada gleda - pouku
uzima, kada šuti - razmišlja, kada govori - njegov govor je
z ikrullah, kada mu je uskraćeno- strpljiv je, kada dobije -
zahvalan je, kada na kušnju bude stavljen - povrati sc
(kušnja ga Allahu vraća), kada mu nešto astme nepoznato
- suzd ržan je, kada znanj e posjeduje - skroman je i
ponizan, kada druge podučava - blag je, kada upitan bude
- u potpunosti odgovori. Takav je lijek za one koji lijeka
traže, pomoć oni ma koji tragaju, saveznik iskrenim,
sklonište dobrim. Takvog je vrlo lahko zadovolj iti kada je
u pitanju on sam, a uvijek je spreman do kraja i ći kada su
u pitanju obaveze prema Uzvišenom Allahu . Njegove
namjere su bolje od njegovog djela, a njegovo eljelo više
govori nego nj egove riječi. Uvijek je na strani istine, a
njegovo utočište je stid. Njegova vrij ednost je pobožnost,
a njegov znak je pouzdanost. On ima vid od svjetlosti
kojim gleda, naučne i tine na temelju kojih govon ,
uputstva iz v lastitog ubj edenja o kojima govori.x4
odstranjuje iz svoje brade. To je razboritost utemeljena na znar~u

i praksi. Ztto, slijedi njihov pravi pul.
84 Kako su lijepa i uzvišena ova svojstva! Kako je lijepo vidjeti
ih sve zajedno zastupljene kod muslimana! Medu naši m dobrim
prethodnicima takvi sc nisu mogli izhrojiti. Allah se smi lovao
101
šejhu-1-islarnu Ibn Te jmiji. kqji je svojom biogralijom obnovio

pul naših prethounika kada su u pita 1~ju ova svojstva. KaJa je
i'llpao u teškoć u i i'.atvon.:n u tvrdav u Damaska. bio .ic imlovan
od ljudi . Sa njim je, u odvojenoj tamnici, zatvon:.n i njegov
uče nik lhni-:1 - K~iiim . l J t<~ i tvrda vi š~jhjc prese lio 11:1 Ahiret. Bio
je opušten. radostan i zadovoljan. Na njega sc rnogu odnositi ove
rij eč i [ 1-Muhasihija: "Ima vid od s~ j e tl o sti k<~jim gleda, nnuč ne
istine na temelju k<~jih govori. uputstva ii'. vlastitog ul~jedcr~ja o
kojima govori". U zatvoru je našao osamljenje i na 1on1c je bio
veoma zahvalan Uzvišenom Allahu .
01 i sujući stanje svoga šcjha i svl~je stmDe tih dana. Ibn EI-
Kajjim govori : "Jednog elana šcjh mi je rekao: 'Šta rade moji
neprijatelj i od mene? Moj džennet i moja bašta su m c~je grudi
(vjcro va r~je i znanje). Gdje god krenem, lo me ne napušta. Moje
tamni če njc je osamljenje, mqjc ubitstvn je pogibija na
Allahovom putu (.\'clwdct). a moje progonst vo iz rodnog mjesta
je m<~i turii'.arn.' Dok je boravio u tamnici tvrdave. govorio je:
·Kada bih im ovu tvrdavu is1unio zlat< m. to sc ne bi i~jeclnač ilo sa
mojom i'llhvalom na ov<~j blagodati .' Takoder je rekao: ' Dobro,
k<~je su mi ovim donijeli . 111.: rnogu im uzvratiti .' Kada _je bio na
seclždi u tamnici, učioje dovu: !\ 1/oohull/11/(' e 'innii 'o/oo j/.:rikf' l'l'
.vu/o-ike l'(' l111sni 'ihoodetike !lill .VOf l 'cl/oo h (Gospocla111 moj'
Pomoi'.i mi da Tc i'.ikr č inim, ela Ti n1hvaljt~jem i da Ti. nn
n ;~jljcpš i nač in . ibadct iskazujem. sve dok Ti hoćeš.) .lednom mi
je rekao: 'Zatvorenik .ic om~j čije srce je n1tvoreno i'lt Al laha.
Zarobljenikje om~j koga sputaju njegove strasti .' Kada je uveden
u Lmutrašn_jost tvrclavc, pogleda) .ic u njem: zidine i prou č io ov~j
kur'anski ajet : 'l izmedu njih će sc prcgnula postaviti koja će
vrata imati; unutar nje bit će milost, a izvan nje patnja.'
Nisam vidio ela iko bolje živi od njega. iako _jc živio uncim.L~Iini i
102
Na lome ustn~av<yu oni koj i sc u potpunosti posvete

/\!lahu , č iji je nijct ispravan u obožavanju Allaha, k<~ji Cia
se hoje u tajnosti i u svojim javnim postupcima, koji
umanje svoju nadu , koj i sc ogrnu plaštom opreznosti, koji
uzlete s vjetrom spasa u moru skrušenog obraća nj a Bogu.
Njihovo vrijeme je dohi tak, njihovo stanj e je dohro i takvi
se nisu poveli za ukrasima ovoga svijeta niti ih je njegovo
blještavilo odvratilo od razmišljanja o strahot<una Dana
proživlj enja .
.lnc.~j da om~j, č iji je razu m zdrav i vjerovanje čvrsto,
pouzdano zna da ga od njegovog Gospodara može spasi ti
samo iskrenost. Zato, on traga za tim i istražuje moral
iskrenih u želji ela iskoristi ovaj život prije nego preseli na
Ahiret i da se pripremi za vječnu Kuću . On je posvetio
svoj život i svoj imetak svome Gospodaru, jer zna da je
On rekao: "Allah je od vjernika kupio živote njihove i
imctkc njihove u zamjcrm za Džennet koji će im dati."
(Et-Tcvhe, lli )
oskudici. iako je bio zatvoren i izložen pr\jctt1ji. Uprkos svemu

tome. n<~jljepše je /.ivio. 8io je najširokogrudniji i najsnažnijeg
srca. a radost je bila vidljiva na njegovom licu. Kada bi nas obuzeo
strah i sadvladale zle slutnje. otišli bi kod njega i svega toga bi
nestalo kada bi ugledali t~j egovo lice i čuli t1iegove rij eči . lJm itili bi
sc. (~jača li i učv rstili u našem v:jcrovanju. Covorio je: ' Na
dw~ja lu ku ima džennet. ko ne uđe ut~j ega neće ući ni u D/.ennet na
Ahirctu." Slavljen neka je Allah Kqji pokaže Svqjitn robovi ma
džennet prije nego Ga sretnu, Kqji im otvori qjegova vrata na
ovome sv~jetu i om oguć i im da o~jete njegov miris i njegov blagi
povjetarac. što iz ttiih iscrpi svu snagu kako bi ga zaradili i ušli u
njega."' ( avcclcno prema: FI-Vohilus-.mjjih, str. 66-(17.)
103
Tako je dobio znanje nakon što j e neznalica bio, dobio

je imetak nakon što je siromašan bio, dobio je društvo
nakon što j e u sa moć i bio, ptibližio se nakon što je daleko
bio, odmmio se nakon što je umoran bio, svoj j e život
uskladio i snage je svoje ujedinio. Pouzdanost je ono po
čemu se on prepoznaj e, a u stanju j e duhovne
usredotočenosti na Allaha. Al lahov Pos.lanik, sallallahu
alejhi vc sellem, je rekao: "Obožavaj Allaha kao da Ga
vidiš, jer ako Ga ti ne vidi š, On tebe, zasigurno, vidi ."!l.'i
Neznalica ga drž i šutljivim i nesposobnim, a li njegova
mudrost ga je ušutkala. Ahmak ga smatra brblji vccm, ali
savjetovanje u ime Allaha č ini ga govorljivim. Smatra ga
imućnim , ali skromnost u životu ga je obogatila. Smatra
ga siromaš nim, a.! i skrušenost ga je uni zila. Ne obazire sc
na ono što ga se ne tiče, niti se obavezuje iznad vlastitih
moguć nos ti . Ne uzima ono što mu nije potrebno, niti
ostav lj a ono za što je zadužen da ga sač u va. Ljudi su rahat
od nj ega, a on sc umara baveći se samim sobom. Svoju
žudnju ubio je pobožnošću , svoju pohlepu dokinuo je
bogo bojaznošću , a svoje strasti uništio je svjetlom znanja .
85 U ovom obliku prenosi ga Ebu Ne' irn u svome djelu El-

Hilye, 8:202, od ~jda b. Erkama, kao merfu ' hadis. Navodi ga i
Es-Suju ti u El-Džami 'us-.1·a~ ir, pripi sujuć i ga Ebu Ne· imu. U
komentaru tog eljela (!:..'t-Tejsiru bi .iierhi di mni 'i\·-sagir. l: 167).
El-Munavi kaže da je to hasen had is. Ovaj clio had isa spominje
sc i jednom dužem had isu u Sahi/111 Musli111o (kada Džibri l pita
Poslanika o ihsanu).
104
6
Ovakav budi i sa ovakvima se druži! s Njihov put
slijedi i njihovim moralom sebe okiti.
Oni su blago osigurano. H? Om~ ko ih proda za ovaj
clunjaluk, prcvaren je.xH Oni su potpora u teškim
86 /\ko tako postupiš, medu njih ćeš biti svrstan. Ako-se sa

takvima družiš, za takvog će te i drL.ati. Zbog društva sa njima bit
ćeš u dobitku. Muslim prenosi u svome Sahi/111 , 17: 14, od Ebu
Hurejre. radijallahu anhu, a on od Poslanika, sallellahu alcjhi vc
scllem, da je rekao: "Zaista Allah ima Svqjc meleke koji kruže
po Zemlji. Kada se ispnu na nebo, Allah ih upita, iako On sve
najbolje zna: 'Odakle ste došli ?' , a meleki odgovore: 'Došli smo
od Tvqjih robova na / .emlj i. koji Tebe slave, Tebe ve li č~ju , Tebi
hva lu iskazuju. potvrduju da Si samo Ti Allah, od Tebe svqje
potrebe traže i Tebe /.a oprost grijeha mole.' 1\ Allah kaže:
'Oprostio am im. dao Sam im ono što su tražili i zaštitu Sam im
pružio od onoga od čega su zaštitu tražili .' ' Allahu naš', kažu
mdeki , ' medu njima je t<~j i taj, a onje griješnik. Bio je u prolazu,
pa je ~jeo sa 1~ ima.' ' l njemu Sam oprostio· , reći će Allah, 'jer
oni su ljudi sa kqjima r~jihov sabc~jcdn ik neće o tati nesretan.'''
87 l} u druženju sa r~j ima je siguran dobitak i č ista korist. U
tak vom druže~ju nema iskušer1ja niti kalkulirar1ja . To nije s luč<~j
sa ''/.akopanim blagom''. Jer. kada neko pronadc zakopano
blago. to bude iskušenje za r~j cgovu vjeru, po-..:jcrcnje, njegov
moral , kao i šteta za njega na ovom i budućem svijetu. Upravo
zbog toga autor upotrebljava izraz "osigurano blago" (el-kenz.u-1-
me 'nu111 ) umjesto "zakopano blago" (el-kenml-met(filll ). Allah se
smilovao El-Muhasibiju koji je tako daleko gledao i o m~sitnijim
detaljima razmišljao.
105
isku šenjima, iskreni i pou1.dani prijatelji . Ako ti nešto

zatreba, oni će ti biti dovoljni , a ako /\llahu dovu upute.
tebe n eće zaboraviti (u dovi). "Takvi su stranka
Allahova, a strank<l Allahova jesu oni ko.ii će,
zasigurno, uspjeti." (EI-Mudžadcle, 22 )
Zmu - Allah razumijev<mje unio u tvoje srce, zn~mj em
osvijetlio tv~j c grudi i čvrstim vj e rov~mj e m objedinio tvoje
mo~:,rtrćn osti - da sam došao do zaklju čka da svaka teš koća,
koja pogada srce, neminovno dolazi kao jedna od posljedica
izobilja. Razlog tome je nepromišljen (llCI. 1.n~mja) pristup
ovome svijetu i /.ahorav na Dan proživljenja nakon znanja o
njemu . Spas nel toga je napušl<mje svega nepoznatog
pril~jcgavar~jcm u pobožnostX'J i prihvat<mjem svega onog<~
XX Tj . kada bi čovj c k dobio dunj aluk. a propustio društvo

ovakvih. bio hi prevaren u svorn zadovoljstvu dunjalu kom
umjesto zaliovo ljstva njima . Istinu je rekao EI-Muhasihi . /\ llah
mu sc srnil ovao.
89 Poglclh0te ka ko je imam Ebu l lani ll:: bio pobo/1111 i kako je
pazi ) da ne zapadne u grij eh. Ibn lladžer EI-IIL:jscmi govori o
tome u svomL: t~jelu L/-f-lojmtu -1-hisan.fi 1//('1/(/kihi !::hi f-lw1i/i·
En-Nu'111on. str. 43 . On kaže: Ebu l lani k .ic poslao neku robu
svome ortaku. l J tc~j robi nalazilo sc jedno. malo oštećeno
odijelo. l ~bu Hanilc je poruč i o ela mušteriji pokaže oštećenje i.
ako rnože. ela ga tak vog proda. Medutim. r~jcgov ortak je prodao
svu robu zaboravivši da obav ijesti kup<.:a o ošteće r~ju . Kada je
Ehu Hanile saznao za to. dao je saclaku u vrijednosti sve rohe. a
r~j e na vrijednost je bila tricksct hiljada dirhema . Potom je
napustio svog ortaka i posao sa nji Ill .
106
što je poznato i za što postqji čvrsto ul~jc<.1ct~j c.lJ 0 Takoder,

došao sam do zaklj učka da pokvarenost Tea prouzrokl.tje
Evo još jednog prin~j era . a takvih je mnogo u povijesti naših

prl!thoclnika. Ibn El-' lmad u svome c\jelu Še~emtu~--::.e lll'h (5:4()())
donosi biografiju tmama Šemsucldina MuhanHncda h.
'/\lxlurrahima EI-Makdcsija EI-Hanbelija Ed-Di mcškija, koji je
presel io na Ahiret 6~~ . h .g. U tom djelu stoji : "E1.-Zehebi je rekao:
'Šemsuddin Muha mmed b. 'Abclumthim hi o je imam. pravnik,
muhaddis, asketn, pobožnjak, čo~j ck kf~ji je mnogo dobra uč ini o , a
malo je imao od woga svijeta. l pričano mi je kako je kopao na
nekom n~j estu . na brdu Es-Salihi.lic. Kop<~juć i , naišao je na ć up
pun novca. Sa 11i im je bi la i 11jcgova žena kt~ja muje pomaga la u
kopaqju. Kada je sve to ugledao prouč io je kur'anski <~j et: 'Zaistl
smo mi Allahovi i zaista sc Njemu vraća mo.' Smatrao je to
isku še 1~jem i ispitom. Vratio je zemlju na tticno mjesto i napravio
kako je i bilo. Rekao je sv<~i <~ j ?.e ni : ·ovo je i . kušc1~c . Možda ov<~i
novac treba nekom drugom, a m i ga ne znamo.' Z1tražio je od nje
da nikome ne govori 0 OVO illC llUCSlll i onOil'lC na Šta SU naišli. niti
da dolazi na to n~j esto, a i ona je bila dobra žena. Ostavili su sve to,
iako su bili siromašni i trebali su taj novac. To su 11<"\j vt:ć i stepeni
polx)ŽilO.ti i asketizma.''
90 lj . ptihvatanje onoga za što sc pouzdano 1.na da je
dozvoljeno. Zato, ako ti se nešto desi i ne znaš kaka v sta v da
i'.<tuzmcš. ili ti iskrsne komplicirano pitm1jc, ne donosi ko n ačnu
odluku na temelju samog razuma, jer razum slabi i jača i pada
pod utica j emocij a i dmgih faktora. U tak vim situacijama
prepusti konačnu od luku Šerijatu, jer on je najbolji uputitclj ka
onome što ti je potrebno. Ulema je ustanovi la da erijat štiti v
razu m, a razu mje svjetiljka Šctijatu .

107
pokvm·enost vjere. Allahov Posl<mik, sallallahu alejhi ve

sellem, je rekao: "U ljudskom 4ielu postoji jecl~m orgw1 koji,
ako je zdrav, zdravo je cijelo tijelo, a ako je bolest<m, bolesno
je cijelo tijelo. T<ti organ je srce.' '9 1
Rij eč tijelo ovdje znači vjera, jer od vjere zavisi
ispravnost ili pokvm·enost njegovih dijelova.92
Pokvarenost srca poči1~e od napuštanja obračunavm~ja
samoga sebe i zavaravm~a dugom nadom (g. kada čovjek
govori smn sebi ela ima vremena ela se okrene vjeri, jer od
života je ostalo još mnogo - prim. prcv.).
Zato, ako hoće.q popraviti svqje srce čvrsto odluči da
postaviš granicu sv<~jim ?:eljama. Radi samo ono što je u imc
Allaha, a napusti cljelov:.mje u neč ij e drugo ime.'J.1 Da hi
O prednosti razuma u od nosu na nauku već smo govorili u

komentaru ovog djela.
9 1 Ovo je jedan clio had isa kqji bilježe Hu hari i Muslim u sv<.~j im
hadiskim zbirkama od En-Nu ' mana b. Bcšira. radijallahu anhu.
92 Ovo je veoma neob i č no tumačc1~j e. jer had is jasno govori o
tijelu .
93 P01.nati ša ~ijski pravnik Ahmed b. Raslan, Allah mu se
smilovao, u svome djelu Metnuz-zuhed, kaže: "Svaku želju n~jcri
Šerijatom. pa ako je od onoga što je propisano, uradi . Ako je od
onoga što je zabranjeno, od šej tana je, pa kani sc toga."
Imam EI-Džunejd. /\llah mu se smilovao, je rekao: "U srce mi
dodu neke želje i ja ih ne pri hvatam bez elva svjedoka, Kur'ana i
Sunncta .. "
108
skratio dugu nadu, pomoz1 sc stalnim p1isjećanjem

smrti .'>-1
Došao sam do z..1ključka da sve ono nepotrebno, što
izlazi iz srca, odražava se na sluh, vid, jezik, hranu i
odijevanje. Na sluh se to odražava u obliku zaborava i
nemarnosti, na vid se odražava u obliku nemamosti i
nedoumice, na jezik se odražava u obliku laži i novotmija, na
hrani se odražava u obliku proždrljivosti i povećanog apetita,
a u odijcvm1ju sc odražava u obliku gordosti i oholosti.
94 Hazrcti Omer. radijallahu anhu, je govorio: "Svaki dan se

govori da je prese lio taj i taj i taj i taj. Zasigumo će doći dan kada
će se reći da je prese lio Omer."
Hazrcti Ali raclijallahu anhu. je govorio: "Ako ti odlaziš, smrt

dolazi. Kako će samo brzo doći do susreta!" (Navedeno prema:
Nehdžu-1-be/aga, 4:B7)
l lasan El-Basri, Allah mu se smilovao, je rekao: "Sine Ademov,
ti si samo kao dani . Kada prođe jedan dan, otišao je jedan dio
tebe." (Navedeno prema: Tarihu-l-islam od Zeheb!ja, 4: 104)
Istina je rečena i ovim stihom: Covjek se raduje prolasku noći, a
r!iifwv odlazakje i njegov odlazak.
U s lj edeć im stihovima slikovito je prikazana kratkoća ljudskog
vijeka:
Ewn se uči djetetu kada se rodi, a odgađanje namaza do smrti,
dokazj e daje njegov život kratak koliko vnj'eme između ezana i
obav(janja twmaza.
109
El -Haris b. Esed EI-Muhasibi El -Basri
Znaj da je briga o dijelovima tijela obaveza (fi n::), a

napuštanje svega nepotrebnog jeste vrlina. Prije toga, uč initi
tcvbu je obaveza koju su ustm1ovili Allah i Njegov Posl<mik,
sallallahu alejhi ve sellcm. Uzvišeni Allah kaže: "O vi k~ji
vjerujete, učinite poka.ianje Allahu iskreno ... " (Et-
Tahrim, R) Riječ nesu//{/n (iskreno) znač i definitivno
napušt<mjc grijeha radi koj ih sc rob pok~uao svome
Gospocl<u1L /\ ll <~lOV Posl<mik, sallall<ulll alejhi ve sellem, je
rekao: "O ljudi! Učinite pok<~ ar~ e svome Gospodanr prije
nego što umrete. Približite se Gospodam čineć i dobra djela
prije nego vas nešto drugo odvuče od toga.''')-'
lJ) Ovo je di o dužeg hadisa k c~ji bilježi Ibn Mudžc u svome

5)unl' llll ,l :573. u poglav lju o džumi , u ovom obliku : ··o ljudi !
Uč inite po k č~janj e /\ lluhu prije nego što umrete. Rad ite dobra
eljela prije nego vas ne "to drugo od v u če od toga ... " lJ lancu
prcnosilaca ovog hacl isa nalazi sc '/\ li b. Zcjd b. D/.ud 'an, a sv i
su sagiasni u torne du je on nepouzdan prenosilac (do 'if). a o
Ahdu ll uhu b. Muhamrncdu El-' Adeviju. od koga on prenosi
!Jadi s, / .ehcbi u svome EI-Mi-:.w111 (2:68), kaže: "13uhari je rekao:
' Njegov hatlis sc odbacL~je.' Ycki ' je rekao: ' Izmi šlja hadis.' Ibn
Hihban je rekao: ' Nije dozvoljeno u;.imati z:t dokaz njegove
had ise .... Nakon ovoga, Zehehi na vodi di o had isa koji .ic ovdje
Sj)OlllCn lll.
avodcći hiograliju /\bcl ullaha b. Muhammecla EI-'Adcvij a. El-

llaliz b. llad/.e r u svome djelu Tl'ldlmt-tf'h-;.ih (6:2 1), a nakon
što spo mi1~jc ono što je o njemu naveo Zehebi. kaže: ''Ibn Mad/.e
bi lježi jedan 1~j egov had is u clžuma namazu. Ibn ';\bdu-1-Rerr
kaže: 'Skupina poznavalaca had isa kaže dc ja nvqj had is izmislio
11 o
Pok<~janje neće biti ispravno, ukoliko sc ne ispune

čet iri
stvari : ustrajavanje srca da sc ne povrati nn grij eh,
traženje oprosta uz k<~jnnjc , vraćanje onoga što je
nepravedno uzet o, briga o svakom dijelu tij ela, koji
predstavljaju sedam č ula : sluh, vid, jezik, miris, dvij e
ruke, dvije noge i srce, koje je glavno i po kojem tijel
biva zdravo (ispmvno) ili pokvareno.
U1.vi šeni /\ll ah je svakom dijelu tijela stavio u ohavel.ll
odredene naredbe i zabrane, a izmedu toga dvoga ostavio
je prostor popunj en do;.volj enim stvarima, č ij e napuštanj e
predstavlja vrlinu .
Obave1.a srca, nakon vjerovanja i pok<.uanja, je da
svako djelo bude, isključ ivo , u imc All aha, da u
sumnJt Vtm situacijama dominira lijepo mi šljenje.
pouzdanost u /\ ll aha, strah oci Njegove kazne i nada u
.
N.Jegovu l t1rotu.<)(,
<o
hdu ll ah h. Muhatntncd 1- ·/\devi. a oni su ga okarakterizira!i

kao la/.ova."' Prema lome, ov<~i had is je izmišl_jen (nwl'Cill ').
Autoru ovog djela bilo je bolje da sc. o naredbi Poslanika za
pokajanje. pozvao IH\ ha(lis koji prenosi Muslin1 u svome
Suhil11 t ( 17:24) od El-Egarra b. Jcsara EI-Muzenija. da je
Poslanik . sallcllahu alejhi vc scllcm rekao: "O l_judi ! lJč inile
po kajm~j c Allahu. Uistinu, ja Mu pokajanje č inim stotinu pula u
jednom danu."
96 Znaj . brate moj . da svaki O ll<~i koga sc uplašiš, pobjegneš od
njega. osi 1n Uzvišenog 1\ll;lha . Kada sc Njega b~jiš. Njemu i
prihjegneš. On je Onaj od Koga sc treba i111a1i strah. ali i On:~j u
111
O značenju srca postoji mnogo predaja. Prenosi se da

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc scllcm, rekao:
"Zaista, postc.~je vjernici , koji uživaju naklonost srca
moga.'m Poslanik je, takoder, rekao: "Zaista, istina
okićena svjetlom. Zalo, prihvatite se unuttine srca
svojih."9 H
Ibn Mes ' ud, radijallahu anhu , je rekao: ''Srca
posjeduju želje i zanimanja, te period klonulosti i kraj . Pa,
Koga treba imati naJu (u Njegov oprost). Zato onaj , koji se boji
/\llaha, bježi od svoga Gospodara svome Gospodaru .
Uzvišeni Allah kaže: "Zato požurite Allahu, ja sam vam od
Njega (poslan) da vas javno upo1.orim.'' (Ez-Zarijat. 50)
97 Ov~ hadis bilježi imam Ahmed u svome Musnedu. 5:267 u
Mwnedu Ebu Umame El-Bahilija, radijallahu anhu Spominje ga
i El-Hafiz EI-Hejsemi u svome djelu Medime 'uz-z.ev(/ 'id. 10:276
i kaže da ga prenosi Et-Taberani , a da su u njegovorn seneuu
pouzdani prenosioci. On prenosi hadis u ovom obliku: "Od Ebu
Umame se prenosi ela je rekao: 'Sreo me Allahov Poslanik,
sallellahu alejhi vc sci lem, uzeo zamku i rekao: 'O Ebu Umame!
/ .aista, postoje vjcmici, koji užive:~ju naklonost srca moga.' ''
Imam Ahmed u Musneclu. prenosi ga u ovom obliku: "Rekao je
Ebu Rašid EI-Hubrani ela ga je Ebu Umame EI-Bahili uzeo za
mku i rekao: 'Allahov Poslanik, sallellahu alcjhi ve sellem, uzeo
mc za ruku i rekao : ' O t::bu Umamc! Zaista, postqje vjernici, čija
srca o~j ećaju naklonost prema meni .."
98 Nisam našao ov<~ hadis u hacliskim izvorima koje sam
pregledao, a Allah n~jbolje zna njegovu utemeljenost.
112
iskoristite vaša srca kada su u stanju želja i zanimanja, a

zanemarile ih u periodu klonulosti i kn.*t"
Ibn El-Mubarek, A lh~1 mu se smilovao, je rekao:
"Srce je kao ogledalo: ako dugo ostane u ruci , zahrcta.
Takoder, srce je kao životinja: ako sc na nju zaboravi,
odmetne se."l)l) Neki mudraci su rekli : ''Srce je kao kuća
koja ima šestera vrata. Pripazi dobro ela ti nešto ne uđe ni
na jedna vrata, jer, može ti unijeti nered u kuću . Srce je
kuća , a vrata u: oči , jezik, lu h, vid, ruke i noge. Kada sc,
bez znanja, otvore jedna od ovih vrata, kuća je
izgubljena."
99 Može . e desiti da tc mala ncpaž1~j a srca košta vel ikih teškoća

i neprilika i da tc miljama odvrati sa tvoga puta. Kako o tome
lijepo pjeva Muhammed lkba l u svojoj zbirci J~j esama Oivanu-1-
esrari ver-l'lllllltZ.. str. 126.:
J>rfjate(ju tmy·. za momenat nepažnje.
daljina doma se uveća za hi(jadu milja.
lkbaL Allah mu sc smilovao, govori : ''Nek i ČO'(jck je sam lutao
pustinjom . Nedaleko od sebe vidio je korpu. Nadao sc da će u
r~j<~i biti r~jegov spas. Onako neobuven, požurio je prema korpi.
nad<~juć i se da će biti spasen kada dođe do nje. Dok je trčao,
osjetio je ubod trna. Za momenat, skinuo je pogled sa korpe s
namjerom da odstrani trn iz noge. Korpu više nije vidio. Njegova
nada je umrla. a obuzela ga je tuga. Zato om~j kl~ji nešto traži , ne
smije s njega skinuti svoj pogled sve dok ga ne dobije. pa makar
se na tom putu sretao sa problemima i teškoća ma .
113
Obaveza je1.ika je iskrenost u zadovoljstvu i ljutnji ,

borba protiv onoga što uznemirava, i tajno i javno, te ne
govoriti pretjerano o dobru i o zlu. /\llahov Poslanik,
sallallahu al~jhi vc scllem, je rekao: '' Ko osigura svoj
jezik i svoj spolni organ, ja ću mu, kod Allaha, osigurati
da dobije Džcnnct." 11Hl Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi
vc sellem, rekao je Muazu b. Džebelu, radijallahu anhu :
"~jud e će, na njihova li ca, u vatru baciti samo ogovaranje
i kleveta njihov ih je1.ika." 101 /\llahov Poslanik, sallallahu
alejhi vc sellelll, je rekao: "U pozoravam vas na
bcspotreban govor. Dovoljno je (riječi) za svakoga od vas
ono č ime 6e ostvariti svoju potrebu. Jer, čovje k će biti
l OO Prenosi ga 13uhari u svome ,)'ohih u od Seh la b. Sa ' da Es-

Sa' idija. radijallahu anhu, u ovom obliku: ''Koosii:,'llra svojjc1.ik
i sv j spolni organ (od grij ešc 1~ja ), ja ć u mu osigurati f}/.e nnet."
Ibn l·kUal je n.:kao: "Ovaj hadis nam govori da su naj veće
teškoće, kqje čovjek doživljava na ovome svijetu, rezultat
1~jcgovog j cz ika i sr olnog organa. Ko bude zašti ćen 1~jihovog zla,
/llšti ćc n je od nejveć ih teškoća . "
l Ol Ov:.~j hndis od Mu<v.a b. Džcbcla prenosi imam /\hmed,

Ncsai. Ibn Madžc i Tirmizi. k(~ji kaže da je had is "hascn sahih".
El-Hafiz b. Redžeb u svome djelu /)žomi ·u-1- 'ul11111i 1'1'-1-hikelll
(241 . str.), kaže: "Ovdje se misli na kaznu k(~j a slijedi za govor
onoga što je zabra11jeno. Jer, čovje k sw~jim govorom i
djclovar~jcm zasijava dobra i ružna djela, a na S ud1~j e m danu je
žetva onoga što je zasijano. Onaj ko je zasijao dobro, to će na
Sudnjem danu i pož1~jcti , a on~j ko je zasijao zlo svojim rij eč ima
i ~jelom , njegova žetva će biti k<~j a njc. "
114
pitan za bcspotrcban govor kao što će bi ti pitan za višak

svoga .tmc t k' a. "\()'-)
l02 Ovo nije had is. To su rij eč i po/.llalog sahabije, /\bdu llaha b.
Mcs' ucla. radijall ahu anilu O tomt.: govori Ga7.ali u svom ' f11jou
(8:2 12), gdje kaže: " Ibn Mcs' udjc rekao: ·t J po;~oravam vas na
bespoln::han govor. Dovol,jno je ( rij eč i ) i'.a svakoga od vas ono
č ime će ostvariti svqju potrebu."' Komentator fl!iuo. autori ld Ez-
/.ubcjdi . u svome komentaru (7:466) vdi : ' 8il,jc/.i ga Ibn Lbu
L::d- Dw~ja i ka7.e: ' Rekao mi je mqj otac, a on, da je č u o od Ibn
'Uiejjc. a on od Lcjsa, ela je Ibn Mes' ud rekao: 'Upozorio sam
vas na bespotreban govor. Dovo ljno je (riječi) za svakoga od vas
ono č ime će ostvariti svqju potrebu. "'
Dakle, Ibn Mes' ud smatra da je hespolreban govor grijeh koji
zaslužuje kaznu i radi loga upo7.orava da sc l,judi sustegnu od
takvog govora. Takoder, š~ jh Ebu ' /\li Ed-Dekkak. upozora va
na be. potreban govor. nli na d ru gač iji nač in . tako da upomrer*
u č ini bliskim i onima k c~ji su zaglibili u ov~j svijet i k(~ji sumu se
u potpunosti predali . On ka7.e: "Kada bi kupovali papir
melekima pisarima, mnoge riječ i ne bi ni izgovara li ." (Navedeno
prema: St•r/111-1-t•rht•'ine t'n-nevevijje, a to je Kome n/or ('elerdesel
Poslunikovih lwdisu kqji se pripisuje kadiji Zckcrijau En-
Neveviju, kada komentira 15. hadis.)
Ehu 'Ali Ed-Dekkak je rekao: "Onaj ko prešuti istimr . št.:itan _je
prokleti .'' Ebu-1-Kasi m El-Kušcj ri , Allah IlJu sc smi lovao. je
rekao: ''Šutnja u momenti rna kada treba šutjeti , svojstvo je ljudi .
a govor u momentima kada treba govoriti. 11<\i časnijc je
svojstvo.' ' Kah:o je nt.:ko lijepo rekao: "Allahu moj ! l!h:a moja
šutnja bude razmi š ljm~j c, a lll t~j govor ~ jećar ~je Tebe", ~· govor
h: l~ jirn ćeš Ti biti zadovoljan i za k(~ji ć u biti nagraJcn.
115
Poslanik je, takoder, rekao : "Za ista j e A llah kod jezika

svakog ko želi progovoriti . Zato, neka svaki čovj ek bude
1 01
svjestan Allaha kada nešto želi rcć i . "
Obaveza vida je da se kloni glcd<.mj a u ono što je
. . v • kl . j().j
zabrW1.J eno 1 u ono sto Je l .<l onJeno.
l OJ Ovaj had is bilježi t-: bu Ne · im u svome djelu 1.::1-Hi/ye. 8: 160.

oci Ibn Omera. El-l-laki m Et-Tinuizi prenosi ga u svome c\jclu
Nevodim -l-11.\'11/ od Ibn Abbasa, kako sl< ~ji u djelu EI-Užami 'us-
.mgir od SL~jutija . EI-Menavi u Fejc/11-l-/.:adir (2:240), spominje
da _je haclis slab (da 'if), jer u njegovom lancu prenosi laca nalazi
sc prenosila<.: k <~ji ne posjeduje potrebne kvalilikacije.
l 04 Imam lhn Mu tlih EI-Hanbeli . All ah mu se smilovao. u
svome djelu 1:'1-Furu 'u (5: 151, 155. 158). ka:/.e : "Neka pametan
dobro pripazi u šta će gledati, jer oko vidi onoga, koga ne smije
vidjeti (:/.ena kqja mu je i'.a bra11jcna), u stanju u kakvom on,
in ače . nije. Vidi je ljepšu, bolju i zgodniju nego što je njegova
zakonita žena. a to mu š~j tan uljepšava 11jen lik s cil_jem ela ga
odvrati od onoga što lllll je dozvoljeno na ono što mu je
zabranjeno ili da mu omrazi ono što je njegovo i približi
njegovom srcu ono što nije njegovo. Iz toga sc, možda, rodi i
ljubav. pa strada njegovo tijelo i njegova vjera . Koliko li je
pogleda unijelo nellli r i jad u srca onih ko ji gledaj u u ono što im
je zabranjeno."
Prenosi EI-Hakim u svome To ril11t od /lm ·Ujejne da je rekao:
"Rekao mi je Ahdullah b. El-Mubarak, a bio je pametan čovj ek.
daje čuo od poznatih alima Šama daje neko od njih rekao: ' Om~
ko prvi otvori vrata iskušenja, na kr~ju , neće sc spas iti od 11jega.
pa makar i nasl<~jao da se spasi."'
116
Huz~jfe, radijallahu anhu, kaže: " Rekao je Allahov

Poslanik , sallallahu alej hj ve sellern: ' Pogled je jedna od
strjelica lblisovih, pa ko je ostavi plašeć i sc Allaha, On će
mu dati vjerovanje (inwn) od kojeg će o 'Jeti ti slast u
svome srcu."' 10s
Da. koliko li je zabranjenih pogleda i zabnu~j enog :t.ć.~jcdnil:kog

družer1ia sa ženama, prouzrokovalo propast, sramotu i ponižeruc.
što se ne može izbrisati i zaboraviti.
"Hind bint El-liu s. koja je učinila zinaluk sa svqjim slugom, a
bila je časn a i poštena :?.ena svoga naroda. upitana je: ·zbog čega
si u č inil a zinaluk sa svqjirn slugom. jer ti uživaš visoko mjesto u
svome narodu?' Ona je odgovorila: ·često družer* sa r~jim i
dugi bliski med usobni razgovori .'" Prema tome. često družer* i
medusobni razgovori u osami, rostereno su dirninirali njezinu
suz,Jr-/.lji vost i stidljivost, a potom i njezinu čast i pošte r~je, da je,
na k r::~ju . učinila i zina luk. Da nas Allah sač u va toga! Ov<~i
događaj spominje se u dje lu 1\ '/mnun -ni.m , od Kchhale, 5:23 1-
234. a na veden je i u Li.\WIIt -1- 'oreb, gdje sc ol~j ašnj ava značenje
riječi rod korijenom svd.
Pametan i razuman je om~j k'~ji od sehe udalji sve ono što vodi u
iskuše r~je i od /\ llaha očekL~jc spas.
l 05 Ovc~j had is bil,jcži l laki m u svome Mustedrt'ku , 4:3 14, od

Huz~jfe i potv rdL~j e njegovu vjerodostqjnost. Med utim. to
odbacuje Zehehi, jer se u senedu hadisa nalazi jedan ncpo:t.nat
pn::nosilac, a drugi nepouzdan (da '({). l lad is bilježi Tabcrani od
Ibn Mes' uda. El-Munziri u svome djelu Et-Tergilm ve et-terhih.
:u 17. tvrdi da u senedu hadisa postoj i nepoznat prcnosilac.
Predaja kqja je najbliža navedenoj , jest predaja El-Hakima kqja
117
El -Haris b. Esed E/-Muhasibi El -Basri
Ebu Eci- Derda, radij all ahu ani1LI, kaže: "Ko skloni_svoj
pogled sa onoga što mu je zabranjeno, bit će oženjen
hurijom (u Džennetu) koju želi . Onc_~j ko upravlja svoj
pogled prema tuclim kućama , Allah će ga, na Sudnj em
danu, proživiti slijepim.''
Davud Et-Tai.j_j _je rekao nekom čovjeku, k(~ji je
upr<tvio oštar pog led prema nekima koji su ga gledali.
Rekao mu je: "Č~ovječe 1 Skloni svoj pogled! .Jer, čuo sam
da će čovjek biti pitan za nepotTebno gledanj e, kao što će
biti pitan za nepotrebno djelovanje."
Takoder, reče n o je: "Dozvolj en ti je prvi pogled, a već
. .. " l (1(,
(l rugL n1_1c
Ono što je nametnuto ljudskom pogledu, čovjek u je
oprošten takav pogled. Ali ono u što čovjek namjerno i
svjesno u s n~eri svoj pogled, bit će odgovoran za nj ega.
glasi : "Pogled je jedna oci stijclica lhlisovih. Otrovna! Pa. ko je

ostav i plašeć i sc Allaha, On će ga nagrad iti vjerovai1jcm
(i/1/anmn) od kqjeg će o~ jctiti slast u svome srcu."
l 06 Ovo _je merfu ' had is. a prenosi ga Burejde b. El-Husajh.

rad ija!lahu nnhu, od Poslanika, sa llellahu al~jhi vc se llem. HiUcži
ga imam Ahmed, L~bu Da vu d i Tirmizi. koj i kaže da je ova_j had is
llasen gari b. Oni ga prenose u ovom obli ku: "Rekao je: 'Allahov
Poslanik. sallell ahu alej hi ve sellem, je rekao: 'O Ali! Nemoj
pogled slijediti pogledom! .Jer. prvi pogled ti _je dozvoljen. ali
drugi nije."' Dakle. ciO/.voljen je prvi pogled (u nešto što ti je
:t.abrw1jeno), ako je nenam_jerno upuće n . Medutim, svaki s lj edeć i
pogled nije dozvoljen. jer je namjeran i za njega si odgovoran.
118
Obaveza sluha je kao i ohave7-<t govora i gledanja. Sve

ono o čemu ti je :t.abrar~ cno govoriti ili ono u šta ti je
1.ahranjcno gledati , nije ti dozvoljeno slušati ga i time sc
nasladivati. Istraživanje onoga što j skriveno (X:J tehe, jest
sprJuniranjc. Sluš<mjc :t.abave, pjesme i onoga štc
uznemirava muslirmme, zahnmjeno je (lwrwn ) kao što je
zabn:mjeno konzumiranje mesa lešine i krvi. Abdullah b.
Omer, radijallahu tmhu, je rekao: "Zabnmjeno nm11 je
ogov<.mmje i kl evetw~j c i sluš<.mje ogovw·w1ja i kl evel<u~ a. "
El-Ki.LI.\ tm l
. l1. M ummmcc 1107 JC
. .
upttan o slustm.Ju pJesme.
v • •
Rekao je: "Ako je Allah razluč io Istinu od neistine na

Sudnjem danu, gdje onda pripada pjesma?" Rečeno je:
.. " Rk
"S palla u nerstmu. . "S wn scb r.--~
e an JC: (JUrecj·"
1. tOH
l 07 El-Kasim b. Muharnrncd b. Ehu Bekr Es-S iddi k, radija llahu

<mh u, bio je jedan oci prvaka generacije tab i' ina i j cd an od
scdrncricc islamskih pravnika u Medini . Na Ahire! je presel io
100.11. g., neka je Al lah zadovoljan nj ime.
l 08 Nedoumice oko zabrane pjesme otklonio je had is kr~ji bilje:/.i
Buhari u svome Sahilut , u poglav lju o pi ć ima , odjeljak o onima
koji dozvoljenim smatnuu konzumiranje alkohola, a naziv<uu ga
drugi m imenom ( l0:47-4H). Tamo stoji : "Prenosi sc od
Abdu mthmana b. Gamna EI-Eš'arija da je rekao: 'Rekao mi je
Ebu Malik El-Cš'ari, a tako mi Allaha, nije mi lagao, da je č uo
Poslani ka. sallellahu a l ~ jhi vc scllem, da je rekao: 'Zaista, bit će
onih iz moga um meta koji će doz.vo ljenim smatrati zina luk,
vilu, alkohol i muzi čke instrumente."
U ovom hadisu Poslanik, salld lahu akjhi vc scl lcm. ukazuje na
snažnu vezu izmedu razvratnih qjda, tako da svako takvo djelo
119
Sluh je, nakon jezika, najštctniji za vjernika, jer sluh

najbrže prodire eto srca i n<.uprije vodi u iskušenje.
Spominje sc da je Yeki ' b. El-DžetTah rekao : "Č\to sam
jednu rij eč od nekog novatora u vjeri još prije dvadeset
godina i nikako ne mogu da je izhacim i1. svojih ušiju ."
Kada hi Tavusu došao neki novator u vjeri , zapušio bi
svoje uši da ne č uj e nj egove rUcč i .
Obaveza č ula okusa j e kao i obaveza slušanj a i
gledanja. Sve ono što je dozvoljeno slušati i gledati ,
dozvoljeno je i kušati. S pominje sc da je Omeru b. Abclu-
1-Azizu donesen misk , a on ga nije htio pomirisati. Kada
su ga upitali zašto j e to uč ini o, odgovorio j e: "Samo
nj egov im mirisom moguće je okoristiti se." 10 l)
Obaveza ruku i nogu j e da ne posežu za onim što je
zabranj eno, niti da se sustežu od onoga što je ispravno i
dozvoljeno. Mcsruk je rekao: "Za svaki korak koj i korači ,
vjerniku se rač un a dobro ili loše dj elo. K će rk a
Sulej mana je nap isa la pismo za Abdu, kćerku Halida b.
11 0
n lhtUcva i vodi u drugo ružno t\jelo. Zinaluk podrcv.um~j e va

l eguli 1.inu~j ~ uljcpšavw~ja i oblačcr~ja svile, a to j~ muškw"t:ima
1.abrar1jcno. Također, zinaluk zahtijeva legalizimqjc korv .umiraqja
alkohola i upotrebe muzičkih instrumenata za 111huvu. a u cilju
pqjačavanja i I~ISplam, avar~ja strasti . Da na A llah sač uva!
l 09 Vj~rovatno je misk nabavl_jcn sredstvima iz dr/11vne

blagajne. pa ga hali1~1 Omer nij ~ htio ni pomiri sati.
l l O Sukj lllall h. A hclu-1-Mclik. A ll;th mu sc srnil ovao. bi o je

cmevijski h a lil ~1. Rodcn j~ u Damasku i u tom gmdu _je preselio
na /\ hirct 99.h.g. N isam našao biogra liju 1~jcgovc kće rke .
120
111
Ma'dana u kojem j e tražila od nje daje posjeti . Abda j e
u odgovoru napisala: "Zaista moj otac, Allah mu se
smilovao, nij volio nigdje putovati , ako nije bio siguran
da je u Allahovoj zaštiti , niti je jeo hranu za koju nije imao
sprem;m odgovor (o porijeklu), kada o tome bude upitan
na Sudnjem ch:mu. Tako i ja ne volim ono što nije volio
moj otac. Essclam alejki !"
Ako hi neko rekao: " Na koji način se to može
praktično primijeniti?", odgovorit će mu sc: " Doslj edno
s lij eđenje puta koji su slij edili bogobojazn i imami ,
posmatranjc ponašanja onih koji tragaj u za pravim putom,
redovno svoc1cnjc računa sa samim sobom, :!
11
Ill l lal id h. Ma 'clan j~.C j~dan od tabi ' ina. pouzdanih prenosi laca
hadisa. 13io j~ j<.:dan od iskrenih /\llahovih robova. Porijeklom je
iz Jemena. a boravio j~.C u Himsu (Šam ). Bio je hrabar i vdiki
borac. Mnogo je ve li čao /\ Ila ha i ibadet mu činio . Na /\hi ret je
preselio l 03. 1l.g., Allah mu se smilovao. Ovc!je sam iznio n<.: ke
podatke o 11jemu. jer nisam na."ao biografiju njegove kće rke, a
ovo nam . u izvjesnoj lllJ Cil, govon 1 o ·~J O J .
l 12 R<.:dovno svođe nj e rač una sa samim sobom je sredstvo s
kojim u pijevaju oni koji vode računa da primijene Allahov
1.akon u prijatnim i ncprijatnim situacijama. u dobru i u tcškoć i .
OvLtic ću ti navesti nekoli ko primjera iz života tak vih ljudi. a u
cilju da ·hvališ pravo znače nje svođenja mc~ww sa samim
soho111. Ne :E.aboravi s lučt~j sa Omerom b. Abelu-l-Azizom, koji
smo malo ptijc spomenuli . kada je odbio pomitisati tnisk iz
državne blagnjne, a kada mu .ic to reče no, odgovorio je: ''Samo
r~j egov immiri som moguće je okoristiti sc." Ovo je m~jvi š i stepen
budnosti i obračuna sa samim sobom .
121
l. Navodeći biograliju Omera b. Ahd u - I - Azi7~ t . petog hali k.

Allah mu sc smilovao. Ehu Nc ' im u svome djelu El-Hi/ye
(5:l2()) i intal ll Ahlllcd u djdu Kitolm-;.--:.ulul (str. 300-301 )
spominju daje Omer b. Abelu-l-Azil. vidio čovj e ka k (~ji pok<IZL!jc
lijevom rukom. Rekao mu je: ''O čovječe! Kada govoriš. ne
pokazuj lijevom 111kom, već poknži desnom rukom! · Č'ov:jek je
odgovorio: ' Nisam doživio clan kao današ1~ji . Č'ov j ek , kqji je
danas !<:~kopao ncDdraže biće (sina Abdu-1-Melika), brine o tome
da li ja pokazujem desnom ili lijl:vom rukom?!' Omer je
odgovori o: 'Ako je Allah uzeo nešto za Sche, ti sc kani t oga~'
Tada mu je čov: jek rekao: ·A llah ti , u imc islama. dao svako
dobro !'. a Omer h. Abdu-l-Aziz je dodao: ' Ne! Nego kaži:
·A Ila h dao dobro islamu pomoć u mene.···
2. a vodeć i biogr:.diju l J-Hali111/ ..eki_[juddina /\bdu-1-/\zima EI-
Munzirija. pobož.nog, skromnog i dobrog imama. autora djela Et -
Te1gilm vet-Jerhih. š~j h Tad/.uddin b. l·:s-Suhki . u svome t[idu
·rohdoJuy-.\-ofi 'ijjeti-1-kuhm (5: l 09). kaž.c : "Č' uo sam svoga oca da
pri povijeda od EI-IIaliza Ed-Dimjatija da je šej h EI-Munzi ri .
jednog elana. izašao iz (javnog) kupatila. a nakon što je dobro
o~jdi o 1~j cgov u toplotu. tako da nije mogao hodati. lsp111žio sc
pored puta. uz jedan dućan. EI-Hatiz Ed-Din~jati mu je rekao:
·Po. ad it ću tc na ovu klupu uz dućan . Dućan je bio zatvoren. U
tako teškom stanju. š~jh EI-Munziri mu je rekao: '/.a r ćeš mc
posaditi na klupu bez dozvole vlasn ika dućana?' Ustrajao je u
odbijanju da sjede na tu klupu.' '
3. Še jh Mlll1ecla Ez-Zubejcli u svome komentam 1:'1-ll!io 'o
(7 :566), poglavlje o dozvoli ogova r:.H~ja griješnika, ka:l.e :
"Upozorava nje drugih na negati vnosti griješnika, dozvoljeno je
po l odredenim uslov ima: da bude iskreno u imc Allaha i u cilju
122
savjetovanja da se drugi ne bi ugledali na r~jega i povel i 1.< 1

'*govim [X)Stupcima. Medutim, gr\jeh je spomenuti griješnika i
r~jegove negati vnosti u cilju širerua njegove sramote ili iz osvete
prema qjemu ili u ci lju udovoljenja nekim drugim niskim željama.
O tome govori Tadžucldin b. Es-Subki od svoga oca Tekiljuclclina
Es-Subkija. Tadžuddin kaže: 'Sjedio sam u našqj kući u Dihlizu.
Približio e pas. a ja sam odgonio izgovorivši riječ kqja ne prilič i.
Otac mc iz kuće čuo i naru7.io. Rekao sam da je to samo pas, a on
mi je rekao: · Dozvoljeno ti je izgovoriti nešto s li čno samo u
s luč~ju da nemaš nan~j e r11 obezvrijediti i omalovažiti onoga kome
sule riječi upućene.' Rekao sam: ·ovo je korisna infi.)nnac ija."'
4. Ibn Abiclin, Allah mu sc smilovao, u svojim napomenama o
djd u Rerldu-l-11111htar 'o/o ed-durri-1-llluhtar, je rekao: "Imam
Ebu .lusul: učenik imama Ebu llanite i vrhovni sudija u vrijeme
Hanma Er-Rešida. sudio je u pamici izmedu Haruna Er-Rešida i
nekog kršća nina . Ebu Jusufje presudio u korist kršćanina. a protiv
halifc. Kada je bio na samrti. Ebu Jusufjc rekao: 'Allahu moj . Ti
znaš da sam sc ja prihvatio posla vrhovnog sudije i ela nikada. ni u
srcu. nisam o :jetio nak lonost prema jednom od pamičara, osim u
pamici izmedu kršćanina i Han.ma. lJ tom sluč<~ju , nisam ih
i~:j ednač i o u svom<:: srcu. Presudio sam u korist kr-:;ćanina, a protiv
1-1a111na.· Potom je počeo plakati." (Navedeno (111;!11la U-K{I(/oufi-
1-islolll od proiCsora Ari lit En-Nckdija. str. 25.)
5. Navodeći biografiju Ibn Hamida Ll -Yemrka (Abdullah b. El-
Hasa n b. Hamid EI-Bagdadi), El-Kadi b. Ebu Ja ' la EI -Han beli. u
svome djelu Tahe/.:otll -1-/wnahi/e (2: 177), spominje "da je lhn
Hamid prepisivao knjige i daje od tog rosla /.ivio. Zbog toga je i
prozvan Ibn El-Yen·ak. Više puta je obavio haclždž. eko muje
prigovorio za to lika putovar~j a na hadždž, iako je već ostario i
123
iznemogao. On je na to odgovorio: ·Možda i onaj l ~1 lsi fi kovani

clirhcm ode sa onim pravim dirhemima. ' ... Godine 402. po
hidžri otputovao je na hadždž.. NegcUe. na putu, dobro je ožednio.
Neki hadž.ija donio mu je malo vode, a on je bio nas l o r~jen na
kamen, potpuno iznemogao. Rukom je pokazivao tom hadžU i
želeći ga upitati odakle je voda i na kt~ji nač in je došao do nje.
Hadž.ijajc rekao: '.le li ovo vrijeme :111 tak vo pitanje?' (rlavomje
klimnuo u znak potvn..lnog odgovora i unJao da, prilikom susreta
sa /\ llahorn , treba znati na kqji nač in je to stečeno. Na povratku
sa hadždž.a. 403.h.g., preselio je na Ahi ret. /\ll ah mu se smilovao.
Pogledaj, Allah tc sač u vao, dokle su išli naši imami u ·vodenju
računa sa sobom. Halifu Omera b. /\bdu-1-Aziza nije spriječ ila
r~j cgova ža lost toga dana zbog gubitka najdražeg bića. '*govog
sina, da upozori čovjeka na pogre 'an i uk<v.e mu na ispravan
postupak. Nije sebi dozvolio da prešuti bilo kukav prijestup ou
strane onih za koje je bio odgovoran, pa čak i onda kada je u
pitar*' pok~v. ivar\ic lijevom rukom . U svq j toj ž..<dosti rekao je
čovjek u da je praksa muslimana ela pokazL~j e desnom rukorn. A
onu a. kaJa ga je čovjek pohva lio za takav postupak i ukazao na
njegov uoprinos islamu, Orn..: r b. Abdu-l-Aziz ga je odvratio i od
toga. Rekao mu je da sva vrijeunost pripaua samo islamu. Jer.
islam nas je nauč i o moralu. uz po m oć islama ljudi ostva n~ju
vel ika djela i velike vrijednosti .
El-Haliz El-Murv.iri , koga je iscq1ila toplina kupatila, nije mogao
na noge. Sjeo je na put da sc odmori . jcgov prijatelj mu je
predložio ela ga posadi na klupu uz dućan . l )ućanj e bio zatvoren
i nikorne ne hi štetilo njegovo odmaranje na klupi uz uućan .
Meuutirn. u tako teškom star~ju , š~jh r. I-Munziri mu je rekao:
·zar ćeš mc posauiti na klupu bc:~. dozvole vlasnika dućana?'
124
uravnoteženo djelovanje, nastojanje da se otk loni sve ono

što druge uznemirava, žrtvovanje u činjenju dobra ne
tražeći zahvalu za to, lij epo ponašanje bez zavidnosti,
čvrsta ljubav prema činjenju dobra a da drugi ne znaju za
onoga koji to č ini , šutnja u cilju zaštite,''-' poniznost
Ustrajao je u odbijanju da sjede na tu klupu. Smatrao je da je

bolje da sjede na put i da sc tako odmori nego Ja sjede na klupu
uz duća n, a bio je šejh i ve li ki alim svoga vremena.
Tekiljuddinje smatrao daje r~j egov sin pogriješio kadaje ružnim
i poni;.av~j uć im riječ ima ~jerao psa. Upozorio ga je da takve
rij eč i ne priliči upotrebljavati ni prema životi r1jama, pa (samim
tim) ni prema psu.
Kadija Ehu Jusuf, Allah mu se smi lovao. smatrao je da i
emociona lna nak lonost i želja da istina bude na trani balite
muslimana. a ne na strani kršća nina, smatrao je to propustorn i
plašio sc Allahove kazne zbog loga. Na rastanku sa ovim
životom, to mu se pokazalo kao grijeh, paje počeo plakati.
Ibn Hamid El-Hanbc li, iscrpljen, iznemogao i veoma žedan,
smatrao je da je smrt izazvana žeđu , bolja za 11jega od toga da u
voj stomak unese vodu za koju ne zna odak le je done ena. Želio
je sresti i\llaha potpuno čist od svega onoga 7.a što bi mogao hiti
pitan kod Allaha.
Istinu je neko rekao: "Oni su ljudi , a za one k<~ji ne rm~j u ova
svojstva i vrijednosti, sramota je reći da su ljudi ."
l 13 Ako se nalaziš u sijelu koje se oduži i o~j ctiš da u njemu
nema dobra. napusti takvo sijelo da bi sebe 7.aštitio i sačuvao .
Nemoj dugo sjediti na takvim sijelima! EI-'A'meš. jedan od
roznatih tabi 'ina, je rekao: "Govorilo sc: ' Kada sc sijelo oduži,
125
prema stvorenjima bez otu<.tenosti i hladnoće u odnosu

prema njima, osjcć~j rado ti č inj enj em zikra u osami ,
oslobađanje srca u cilju služenja samo Allahu, ·talni
osj ećaj o Allahov<~i prisutnosti , traženj e spasa u slijcđenju
pravog puta.
Uzvišeni Allah kaže: "Oni koji govore: 'Naš
Gospodar je Allah!'- i istraju na pravom putu, neka
sc ničega ne ho.ie i ni za čim ne tugu,ju!" (EI-Ahkaf, 13)
Suljan b. Abdullah Es-Sekali je rekao: "O Allahov
Poslani čc ! Reci mi nešto za što sc mogu čv rs to
prihvatiti! " Posl<mik je rekao: "Rec i: ' Vjcntjcm u Allaha.
. , .. ,114
a pot om, ustraJ na pravom putu .
št:itan u qjemu dobije sv< ~je podanike .... Ovo bilježi imam
Ahm~d u svome djelu Kito/m-1-'ilf'l, l J92.
114 Ovaj hadis bilježi Muslim u svome Sahihu u ovom obliku :

"Reci mi o islamu nešto, pa da više nikoga. osim tebe, ne pitam o
tome! Rekao je: 'Reci: 'Vjerujem u 1\llaha, a potom. ustr;.~j na
pravom putu."' U drugoj prcd <~ji st<~ji : " .. .pa ela više nikoga.
poslijl! tebe. ne pitam o tome." Imam Nevevi. u svome
komentaru S(/hiho Musli111o (2:9). ka:/.e: "Rekao je Cl-Kadi ' ljad.
Allah mu sc smilovao: ·ovo je vrl o sažeta i prl!cizna izreka
Poslanika, sallellahu alejhi ve s~ll e m. a u kontekstu j ~ ovog
kur' anskog ajeta : - Oni koji govore: ' Naš Gospodar je Allah !' - i
i stn~ju na pravom putu, neka se ni čega ne bqje i ni za č im ne
tugL(ju! · To znač i da čvr. to ~jerL(ju u jednog i jedinog Allaha i da
ustr;.~ju na tom pravom putu, bez zastranjenja, ela sc obavežu na
pokornost Uzvišenom Allahu i da. na ton1e, i na Ahiret presele."
1Z6
Omer b. El-Hattah, radijallahu anhu, je rekao:

"Ustrajnost na pravom putu znači iskrena pokornost
Uzvišenom J\llahu, bez zaobilaženj a i izmicanj a, kako to
radi lukava lisica."
Ehu El -Alije Er-Rijahije rekao: ' Ustr~tinost na pravom
putu znač i iskreno iskazivanje vjere Uzvišenom Allahu,
iskreno pozivanje Njegovoj vjeri i iskreno djelovanje."
Ustrajnost na pravom putu ogleda sc u tri stvari :
slije<.knjc Allahove Knjige, Poslanikova Sunncta i
pri vrženostl.c.tiednici. 11 )
l 15 Imam Ibn EI-Kajjim. Allah mu se smi lovao. u svome djelu

lgft.W'fll -1-leh(on 111i11 lllesojidi.~-.~(~jton ( l :69), kaže: "Lijepo li je
rekao Ebu Šame u djelu U -HOI'(Hiisu ve-1-hide 'u: 'Privr/.e nosl
n~jedn ic i znači privrLenost istini i dosljedno s lijede t~jc puta istine.
be:t. ohz.ira da li njegovih sljedbenika bilo više ili manje. Jer. put
istine slijedila je prva zajednica muslimana, Allahov Poslanik,
sallellahu alcjhi vc sL:IIem , i njegovi ashabi. 13r~j onih, k <.~ji
donose novotarije, nije uo pće važan....
Amr b. M ~jmun EI-Evdi.Li je rekao: 'Bio sam uz. Muaza u
Jemenu i nisam se rastajao od njega sve dok ga nisam ukopao u
Šamu. Poslije njega, bio sam uz n<~jholj eg pravnika (j'okilw ),
Abdullaha b. Mcs' uda, radijallahu anhu. Od '*ga sam č uo daje
rekao : 'Budite pri vr2eni zajednici , jer Allah štiti z.<.~jednicu.'
Takoder, č uo sam ga jednog dana ela je rekao: · Doći će va m
va lije kt~ji neće klm~jati namaz ll t~egovo vrijeme. Vi obavljajte
namaz ll njegovo vrijeme, jer namaz je obavcz.a (fiu ·d ). a
klanj<~jte i ·a nj ima, pa će vam to biti kao dobrovoljni namaz.·
Rekao sam: 'O ashabi Poslanika! Nije mi jasno šta nam to
127
El -Haris b. Esed EI-Muhasibi El -Basri
govorite!?' 'A šta to?', upitao je. Rekao sam: ' N a ređ uj eš mi i
podsti češ me da obav ljam namaz u džematu, a potom, každ mi
da klanjam sam, jer je namaz obaveza, te da kl anjam i u džematu
i da će mi to biti dobrovoljni namaz.' Rekao je: 'O Arme, sim:
Mej muna! Smatrao sam te za rl<u holjeg fakiha u ovom n~j estu .
Znaš li šta je džemat (z.:~j edni ca)?' Rekao sam: 'Ne znam .'
Rekao je: ' D7.e mat je ono što je u skladu sa istinom. pa makar
bio i sam."'
lJ d rug<~ i predaji stoji : 'lJdari o me je po bedru i rekao: 'Već ina
ljudi je odstupila od džema1.<:1, a džemat je ono što je u sk lad u sa
pokornosti Uzvišenom All ahu .'
Nu 'ajm b. HarnrnaJ je rekao: 'Ako sc zajedni ca iskvari . onda
slijedi ono što je slijedil a pret hod na z<ucdnica, prije nego sc
iskvarila, pa makar bio sam. U tom s lučaju , sam ti si /.ajedni ca.
Ovo spomir~e EI-Bej hcki i drugi."'
Takoder. Ibn E I - K<:~[jim s lič no ovome navod i i u '/'lanut-!-
11111Vekki 'in (] :409). a nakon toga dodaje: "Neki ljudi su napravili
da sun net bude novotarija. a ono što je dobro da bude ružno, jer
je mali bn~j onih kqji rade dobro. Ti ljudi kažu: ' Om~j ko se
izdv<..~ji , izdvojio sc uDžehennemu.' Oni ne zm~ju da je omu , kqji
se izdvoji, o m~j koji odstupi sa puta istine. Kada bi svi ljudi. osim
jednog. odstupili sa puta istine. bili bi oni kqji su sc i i'.A.I V<~jili , a
omu jedan bi bio Z<ucdn ica.
Ljudi su se izdvojili u vrijeme imama Ahmeda b. Hanbela. osim
jednog malog brqja. Ta šač ica ljudi bili su zajednica (diemaf). a
kadije, muftije, hali ti1 i njihovi sljedbenici bili su oni koji su se
i zd v<~jili. Imam Ahmed je sam bio z<\ieclnica. Kada to ljudi nisu
mogli prihvatiti. rekoše haliti : 'Z.tr da ti , tvoje kadije. t v<..~j e val ije,
128
Znaj da je najprikladniji put za spas svakog roba, da

radi u skladu sa svojim znanjem, da se zaštiti strahom (od
Allaha), da mu Uzvišeni Allah bude dovoljan. Zato, radi
na poboljš:mju svoga stanja, prikloni se Allahu, udalji sc
od sumnjivih stvm·i i situacija, utmmji svoje potrebe kod
ljudi, 11 6 želi ljudima ono što želiš sam sebi i nemoj im
željeti ono što ne želiš sam sebi, nemoj otkrivati ono što je
skriveno (kod ljudi). Nemoj razmišljati o grijehu i nemoj
ustrajavati na manjim greškama. U svakoj teškoći
pribjegni Allahu, NJemu se prikloni u svakoj situaciji i u
Njega se pouzdaj. 11
tvoji pravnici i muftije, zar da svi vi budete u 1'-<tbludi, a Ahmed

sam bude u pravu?' Hali fa lo nije mogao p<~jmiti , pa je zatvorio
Ahmeda i počeo sa mu<':er~jern i kažr~javanjem ." Nakon toga, na
vidjelo je im~ la istina, a propalo je ono za što su oni tvrdili da je
istina.
116 Rečeno je: " Veličini čovjeka je u r~egovqj neovisnosti od
ljudi."
l 17 Istinsko pouzdanje u Allaha podrazumijeva uzimanje u
obzir svih okolnosti , a om~j k<~ji zanemari te okolnosti. njegovo
pouzdar~je je igra i zabava. To nikako ne znači omalovažavanje
pouzdanja u Allaha, već naprotiv. Oni koji zaneman~ju okolnosti,
njihovo pouzdanje nije ispravno.
Pouzdar~ e je kao dova koju je Allah učinio sredstvom 7..a
ostvarivar~je onoga što se želi. O ovome govori 1-.1-Fejruz Abadi
u svome djelu Besa im ze vit-ternjiz, 2:3 1R.
Kao potvrda ovome su i riječ i Allahova Poslanika, sallellahu
al~jhi ve sellem. kada mu je došao jedan Arap i upitao ga:
129
l zo lin~j
svoje strasti , nemoj se zadovoljiti i šče kivanjem
i nemoj se isticati! Allahu sta lno zah valjuj i mnogo od
njega oprost traži.
Iz razmi šljanja pouku uzimaj. 11 x Polahko i prischno
pos tup;~j u situacij<mm koje n ameću brzinu i lij epo sc
ponašc~j u kontkatu sa ljuclima.
11 9
Nemqj sc ljutiti na ljude
i1. vlastitih prohtjcva, a radi Allaha budi ljut na sche. Ne
uzvnt b.~j ljudima lošim postupkom! Pripazi sc kada
neznalica hvali samoga sebe, a ti ne prihvataj hvalu ni od
koga! Umanji smijanje i napusti ša lu . 120 Prikrij hol. a
javno pokazuj skromnost. U sebi ja čaj . igumo ·t, a budi
svjestan da te može zadesiti oč~j i siromaštvo. Budi
strpljiv u onome što tc zadesi i budi zadovoljan onim što ti
"i\ llahov P<s l a ni čc! H oć u li pustili devu i pouz.dati sc u i\ llahaT

On mu je odgovori o: "Svc:/.i je i pm11.daj sc u 1\ llaha! .. Ovaj
had is bilježi Tirmi ~~: i u svome Sunenu i ka:/.c da je lwdis gari b.
l l X ·1j . razm i š l. i <~i o onome i1. čega možd pouku uzeti, a n crn c~j
razmi šljati o onome što ne daje dobar rezu ltat.
l 19 Ruvcjlll h. Ahmed El-13agdadi rekao je svome sinu : "Sinak
moji Neka I V(~j c djelovanje hude so. a I V(~jc po n aša 1~j c brašno."
Tj. neka ko li č in ski odnos iLmedu morala i djclovHIDH bude kao
odnos izmed u brašna i soli. Lijep moral a manje dobrih ttjcla
bolji je od bezobrazluka sa više dobrih eljela. Ovo spo111 injc
imam El-Kandi u svome djelu EI-Fumk . 3:96.
120 Hasan El-1:3asri , raclijallahu anhu. je govori o: 'T uga na
ovome svijetu oplod ujc dobro djelo, a smij~11~jc v:ierni ka .ic
nemarnost (guflet) u njegovom srcu. Mnogo smijeha um11 vljujc
srce.'' (Navedeno prema : 1:.'1-Hilw· od Lhu Ne ' inw. 2: l ~:l i l52.)
130
je Allah odredio. Budi uvjeren u Allahovo obcćaqje, a

nemoj hiti sigun:m u svoje djelovanje. Nemqj uzimati na
sebe ono od čega si poštcdcn. Nemoj upropastili ono i'll što
si uzeo obavezu na sebe. U sebi g<~i osjea~ potrebe nl svim
onim što Allah cl<:~e i želju 711 spasom od Njega. Oprosti
onome ko ti nepravdu učin i i udijeli onome ko tebi uskrati.
U imc Allaha održavaj dobre odnose sa onim koji ne
želi s tobom . 12 1 U imc Allaha cl<.~ prednost onome koji
ljubav prema tebi pokazuj e. Sebe i svoj imetak uloži za
svoju braću . 1 22 U svojoj vjeri ispuni obaveze prema
Allahu. Nemoj da te lvqj e dobro djelo uč ini velikim (u
tvojim očima) i ne polcjcnjuj ružno djelo koje uradiš,
koliko god malo bilo.
Pripazi sc uljepšavanja naukom, kao što sc paziš divljenja
svojim djelom. Uskladi svqjc umlt<Ul1je moralne vrline sa
sv<~jim znar~jcm. Allahu iskazuj pokomost lako što sc n eće-:
pokoriti ljudinn a m: iskazuj pokornost ljudima kada oni
čine grijeh prema Allahu. Nemqj štediti trud u imc Allnhn i
12 1 Imam Ahmed b. Hanbcl u svome djelu F./- 'l/el. l :97. bilj6.i

od Poslanika. sallcllahu alcjhi vc sellem. da je rekao: "Pokloni
onome ko tebi ne poklaqja! Po~jcti onoga ko tebe ne po~jećujc!"
1n Poznati tab i' ija. Mu ham med h. EI-Munkedir. upitan je:
" Kc ~j c djelo ti je najdraže?" On je odgovorio: "Unijeti radost u
srce ~jc rnika :· /\ kada je upitan šta bi žel io, odgovoriojc: "Volio
bih da č inim dobro svc~joj brać i . " Ovo bilježi imam Ahmed u
svome djelu El- 'l/el. l ::B .
131
ne smatr~j da si dovoljno dobra uč inio u Njegovo imc. U

svome namazu potpuno se predaj Allahu. 12·1
123 lj. Obavljaj namaz predano i potpuno, svoj im srcc1n.

dušom i razumom uz zadovoljenje i svih te rmalnih i'.ahQeva i
n ačina 11jcgova obavljanja. To je ono što se podrazumijeva u
Allahovoj naredbi o obav lj ar~ju namaza, koja se ponavlja u
Kur'ani Kerimu: "Obavljajte namaz!" Nigdje i nijednom nije
došla naredba u obliku: "Kl anjajte:!!" Obavljanje namaza
(ikametus-salah) znač i njegovo potpuno obav ljaqje uz
zadovoljenje svih šartova i ruknova, vanjskih i unutarr~ih . Ovako
obavljen namaz daje velike rezultate za sreć u cijelog ummeta,
kao i za svakog p<~j edinca. Da hi bilo tako. neophodno jt! da se
izvrše sve obaveze, unutarnje i va njske, koje zahtijeva namaz,
bko forma lno tako i suštinsk i. Formalnu stranu neophodno je
zadovoljiti skrušenošć u , smire nošć u na ruku\1 i scdždi ,
razmišljanjem o onome što se uč i u namazu. Suštinu je
neophodno zadovoljiti osjećajem straha od Allaha i osjećajem
Njegove prisutnosti . Pažnju i prisebnost klanj ača u namazu ne
smije ništa odvratiti. Ovakav namaz je namaz, koji je Ibrahim,
alejhisselam, tražio od Allaha za sebe i svoj potomak:
"GosJ>Odaru moj, daj da ja i potomci moji obavljamo
namaz!" (Ibrahim, 40) Upravo radi ovakvog namaza i njegove
vrijednosti, Uzvišeni Allah traži od posljednjeg Poslanika,
Muhammcda, sallellahu alejhi ve sellem. da nared i svoj <.~j čeljadi
da obavljaju i istraj u na namazu: "Naredi čeljadi svojoj da
obavlja mtmaz i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da sc
sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji sc budu
Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak." (Taha. l ~2)
132
Jedna od vtijednosti namaza, kada sc obav lja na nač in kako to

Allah traži, je da od v l ač i klanj ača od svega što je ružno i što je
grijeh. Uzvišeni 1\llah o tome kaže: " Kazuj Knjigu koja ti sc
ohjavljuje i obavljaj namaz. Namaz, zaista, odvraća od
razvrata i od svt.>ga što je ružno." (El-'Ankebut, 45)
Dntga vrijednosi namaza je da se vjernik pri vikava na
podnošet~je teškoća. mimo i sa snažnom voljom. O tome
Uzvišeni 1\ llah kaže: "0 v_jcrnici, tražite sebi pomoći u
strpljivosti i obvaljanju molitve! AIJah je doista na strani
strpljivih." (El-Bekarc, 153)
Od vrijednosti istinski obavljenog natml'l..tl je i to da briše grijehe i
ptijeslupe, a svi mi, osim onih kl~je je Allah zaštitio, imamo
grijeha. Prema tome, svima nam je potreban takav namaz.
Uzv i ~eni Allah kaže: "l obavljajte namaz početkom i kra,jcm
dana, i u prvim časovima noći! Dobm d_jela 7-aista poništavaju
hrdava. To je pouka 1..a one koji pouku žele." (Hud, 11 4)
Od vtijednosti istinski obavljenog namaza je i la da takav nam.l'l.
stvara snažnu prepreku izmedu kla 11jača i između briga i
malodušnosti . Uzvišeni Allah kaže: "Ćovjek je, uistinu, stvoren
malodušan: kada ga nevolja sna<le - brižan je, a kada mu je
dobro - nepristupačan je, osim vjernika, koji namaze svoje
hudu redovno i stalno obavljali." (El-Me'aridž, 19-23)
Nakon svega ovoga, ako vidimo čovje ka kojemu J1jegov namaz
ne donosi spomenute koristi i vrijednosti , možemo, zasigumo,
ustvrditi da 11jegov namaz nije om~j namaz koji je naredio
Uzvišeni 1\ llah Svqjim robovima. Takav namaz će najprije biti
namaz onih o kqjima Allah kaže: " Licemjeri misle da će
Allaha prevariti, i On će ih 7.-::t varanje njihovo kazniti. Kada
133
Sa revnošću i želj om izvrši obavezu zekata, a svoj post

čuvaj od laži i ogovaranja.
Štiti i poštuj prava komšije, siromaha i bližnjeg. 12.j
Lijepo od gc~jaj sv0je ukul:ane i budi blag spram onih koji
ti služe. Redovno i bez ljenosti obavljaj namaz, onako
kako ti je nare<.1cno. Ako tc neko pokrenuo na či 1~j cnj c
dobrih djcln, požuri da to i uč ini š, a ako ti nešto bude
nejasno i sum nj ivo. napusti ga. 125 Budi mi lost iv prema
VJern icima i uvijek istinu govori. Ne zak linji sc često,
ust~tjuda namaz ohave, lijeno sc dižu, i samo :t.Jtlo da hi sc

pokazli pred svijetom, a Allaha gotovo d<1 i ne spmncnu."
(En-Nisa ', 142) Da nas Allah, Svqjom dobrotom, zaštiti toga zla !
124 Nastoj da imaš dobrog i čestitog komšiju. o kqjem jedan
pjesnik ispjeva ove sti hove:
/ .ltl'idilll \'O.Ve/11 kont.\'(ji .\'to vontje u krnn\-iluku,
Hlogo onon1 ko tmjoj kui:i Ollll'kne kolni;[jom.
125 Poznati tabi ' ija. Mu ham med h. Siri n. mclijallahu anilu. kada
bi mu bile rredočene dvije stvari koje sc ti č u vjere, rrihvatio bi
onu koja je sigurnija. Desilo se clajc.jcclnc prilike. kupio pšenicu
1~1 trgovin u 1.a čet.erdesct hiljada dirhema . Obaviješten je o
neče mu što mu sc nije svidjelo, a ti če e porijekla pšenice. Zhog
toga je ostavio pšenicu ili ju .ic podijel io kao sadaku. Njegov
uče nik . Hišam b. llassan ka/.c: ' ·M uh amm~:d b. Sirin ostavio je
čcterdcset hiljada radi n ečega što vi danas smatrate ispravnim."
Na vedeno pn.:ma Torilllt -1-islont od 7.ehebija. 4: 194- 195. U
biograliji El-Muhasibija spomi nje sc da _je ostavio sedamdeset
hiljada dirhema nasljedstva. a samo radi odredenih Slll1111ii u neke
sta vove svoga oca.
134
makar istinu govorio. 12(' Pripazi se ops1mog govora,

makar i 1:ječit bio! Ne budi usiljen u vjeri, makar je dobro
poznavao.
Prednost ch~j znanju prije nego bilo šta kažeš.127 Nakon
što uložiš napor, pokaži samilost i nježnost. Sa ljudima
126 Reče no je: ''Znak lažova je često zak li11janje, pa i onda kada
to od njega niko ne traži.'' Zato. ako nije neophodno, nemoj se
1.aklinjati . Prenosi Buhari u svome djelu El-Torih i l-lakim u
Mustedreku (4 :303), scneelom kqji ima odredene nedo tatke, od
Ibn Omera, raclijallahu anim, da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallcllahu alejhi vc scllem: 'Zaklinjanje je grijeh i
kajanje.'" Tojc 1.bog toga što on~j kqji sc zakli11jc može prekršiti
svo ju1aklctvu i time uč initi grijeh ili da sc pokaje radi toga što je
sam sebe s priječ i o uauradi nešto što je trebao uraditi . Osim toga,
kada om~j k( ~ji sc 1.akli11je kaže: "Tako mi Allaha, ni am to
uradio'' ili "tako mi Allaha, :t.asigurno ću uraditi to i to", u tim
rij eč ima je jedna vrsta protivljenja Allahu . .Jer, Allah može uč initi
ela ne bude tako, pa je, u tom s lu čc~ju uč inio prekršaj ili može
kazniti njegovo srce k<~janjem. Zalo, musliman treba izbjegavati
zakletvu koliko god je to moguće. A kada nesvjesno izrekne
zak letvu. neka ka7.e: ·'ln šae llahu". To je bolje za njegovu vjeru i
sigurnije za njegovu za kletvu. A Allah upuć L~j e na rravi rut
onoga ko od Njega tn\?.i uputu .
1:n ·l} trebaš dobro poznavati ono o čemu govoriš ili da to
uradiš prije nego što ga izgovoriš. K o me ntirajuć i ajctc iz sure El-

Fati ha : "Samo Tebe obo7.avamo i samo od Tebe pomoć
tražimo. Uputi nas na pravi put!", šejh Ihn EI - K <~iiirn , Allah
mu se smilovao, je rekao: "Kada rob odluč i ela uradi neko ctjelo,
prvo lllora znati ela lije to pokornost Allahu ili nije?
135
Ako u~j postupak n~je pokomost Allahu, ne treba ga ni č initi. osim

u s lučaj u da spada u dozvoljene stvari kqjima će sc čovjek pomoći
u pokomosti /\!lahu. U tom s luč~ju i to pos~je pokomost.
Ukoliko mu sc pokaže da je to pokornost Allahu. onda neka ga
ne radi sve dotle dok ne vid i da li će imati podršku u tom poslu.
/\ko neće imati podršku. neka ga ne radi. da ne bi ponizio sam
sebe. !\. ako će imati podršku, onda neka gleda da pride tom
poslu onako kako treba . Jer, u suprotnom, upropastit će t<:~j
posao ili ga pokvariti .
Ove tri stvari: pokomost, podrška (pomoć) i uputa. je. u suština
sreće i spasa svakog roba, a č ij e znače r* je adr/ano u
Allahovim riječ ima : "Samo Tebe obo7avamo i samo od Tebe
pomoć tra7.i mo. Uputi nas na pravi put!" Najsretnija stvorenja su
oni , kqji Allaha o božav<~ju i koji od Njega pom oć i uputu traže. a
najnesretniji su oni kqji ne posjeduju ove tri stvari .
Medu r~jim a ima onih koji su shva tili riječ i : "Samo Tebe
obož.:'lvamo", ali nisu shvatili ili su slabo shvatili rij eč i : ''Samo od
Tebe pomoć tra7.irno". Takvi su poniženi i rastuženi .
Među r~jima ima onih koj i su shvatili riječ i : "Samo od Tebe
po m oć tražimo", ali nisu shvatili ili . u slabo shvatili rij eči :.
''Samo Tebe obo7avamo''. Takvi irn~ju moć i utjee<u. ali njihov
kraj je n<ugori kraj .
Medu njima irna onih kr~ji su shvatili rij eč i : ''Samo Tebe
obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo". ali nisu shvatili
suštinu tra;/.enja Allahove upute, što je s lu čaj sa mnogim
robov ima i pobožnjacima, č ije znanje je neznatno o onome s
č ime je /\llah poslao Svoga Poslanika, sa llellahu alcjhi ve
136
postupaj hlago, tako ela ti vjera ostane ispravna i nipošto
sellem, od upute i istinske vjere." (Navedeno prema: '1'/amu-1-

nlll vekki 'in , 2: 161 - 162)
'Ahdu-1-Fettah je rekao: "Tako mi Allaha, ovo je uzvišen zakon
koga oba~jav;~ju svjetla vjerovjesničke svjetiljke. To je potrebno
svakome ko želi živjeti ispravnim životom ili želi ispravnost
cije log ummeta. Zato, dobro zapamti '*gove riječ i i znače nje.
Jer lo će ti, zasigumo, mnogo koristiti ."
Lijep prirrticr davanja prednosti znanju u odnosu na djelo
nalazimo u rij eči ma kadije ljada u djelu Tertihu-1-medarik. ~ : 89,
kada donosi biografiju El-Bchlula b. Rašida EI-Kajrcvanija El-
Malikija (preselio na Ahire! 183.h.g.), ptijatelja imama Malika.
Allah lllu se smilovao, a bio je jedan od velikih i poznatih
pobožt~jaka i iskrenih /\llahovih robova. Kadija ljad kaže:
"Jednog dana El -Behlul je i1.ašao svqjim prijateljima, a rukom je
zaklonio svqj mali prst. Neko od '*gov ih ukuća na zatražio je
nešto od njega. a on je, da to ne bi 1.aboravio, za svoj mali prst
ptivezao konac. Poslije je rekao: 'Plašio sam se ela ne uradim
neku novinu .' Radi toga je zaklonio svoj mali prst, da neko ne bi
vidio i počeo raditi isto što je on uradio. Potom, u povjerenju je to
ispričao nekom od svojih prijatelja i poslao ga kod Ibn Femtha
da ga upita o tome. Ovaj sc vratio sa odgovorom: 'Abdullah h.
Omer je radio isto to.' Nakon toga, EI-Behlulje sklonio ruku sa
malog prsta i rekao : ' Hvala Allahu Kqji me nije uč ini o od onih
koj i u islamu donose novotarije."'
Pogledaj , Allah ti se smilovao, kako je ovaj veliki imam prikrio
p1ivezan konac na malom prstu sve dok nije saznao kakav je
islamski propis o tome, a u strahu da ne uradi kakvu novotatiju ili
prekršaj u vjeti.
137
im sc ne ulaguj . 12R Sa ljudima komunicin~ na lijep nač in i

nipošto se nemoj stiditi ela. zn ono što ne znaš, kažeš:
"Allah n<~jbo lj e zna! "
12X Ibn lladžer Cl-' /\sqa lani 11 djelu Ft'llllt-1-1}{/ri, l 0:428, ka/.<.::
"Razlika izmedu cl ije rij eč i : el-nutt!(/mf i <'1-nlltda/wn<'. je u to111e
što prva znač i hlago i bri/.lj ivo postupanje u odnosu prema
ljudima: blagost u odnosu prema nezna lici kada sc podučava ,
blagost u odnosu prenw gt:jcšniku kada sc pokušava odvrati ti od
grijeha, ne iznoseći javno 1~jcgov grijeh, tc po ku š<~j odvraća nj a
blagim riječ im a i primjerenim postupkom, a posebno, ako sc želi
pridobiti . Takav postupak je od ahlaka vjernika i lijepo je
postupati na takav nač in . Riječ e!-ntudo/wnc. pak, uzeta je od
rij eč i Nl-di/tun , što znači pokaziva nje nečega č ime sc prikriva
unutra š t~jost. a l'l-1111{{/o!tene je komunikacija sa g1ješnikom i
odobrava nje. a ne osuda i odhaciva11je onoga što on radi . To je
za branjeno muslimanu ." Ncl-;i ka7.u da rij eč l'l-nutt!umt znač i
upotreba ovoga svijeta u cilju ostvarenja ovosvjetskog dobra ili
ostvarenja vrijednosti vjere ili ostvarenja dobra i jednog i cl111gog.
a el-tJtut!oltcite znač i upotreba ovoga sv ijeta u cilju ostvan.:njn
samo ovos-..:jetskog dobra .
Imam Ibn E I - K<~ijim spomi1~j e razliku ii'medu ove dvije rij eč i u
svome djelu f:'r-Ru!t na 2H l. strani . a to prenosi El-llaliz El-
lkqa' i u svonte djelu Sirmr-m!ti na 23 . strani : "'Razlika izmedu
l'l-ntut!(/mf i <'1-ntudo/wiw je u tome što prva znnč i lijep i blag
postupak prema čo-..:j ek u u cilju njegovog izv{ clenja na put istine
i odvraćanj a sa puta neistine. dok druga znač i lijep i blag
postupak prema čo-..:jeku u ci lju odobravanja njegov ih nt/.ni h
postupaka. Zalo je l'l-ntut/(lm/ postupak vjernika , a el-llt{((/(1/t<'llt'
postupak d vo li č t~jaka . l·: vo i r rim jera i'.a to. / ,amislite čov jeka
138
Nemoj govoriti onome koji ne že li slušati tvoj govor!

O vjeri nemoj govoriti kod onoga koji ti pokušava vjeru
omrazi ti! Ne izlaži sc t eškoća ma, ukoliko nisi kadnr nosi ti
sc sa njima! Kloni se svega onoga što umanjuje tvoj u
vrijednost, a svqje djelovanje oslobodi od nedo l ičnog
ponašanja! Brati mi sc samo sa povjerljivim i pou:t,danim!
Svoje l <~jnc ne imosi svim ljudima! Nikome ne nudi
nešto što prevazi lazi nj egove mogu ć nosti , niti mu nudi
znanje koje njegov razum nije kadar pojmiti! Nemoj sc
kqji itna či r i posjeti ga ljekar, njegov prijatelj, kc~ji ga pregleda i

detaljno ispita u k<~jem stadiju e nalazi č ir. Potom, poduzme
korake za njegovo mekša vanje sve dok čir ne sazrije, a onda ga,
jednostavno i blago, rasij ečt: i odstrani iz r~jcga ono što treba
odstra niti . Nakon toga. na ranu stavi odgovarajući lijek kako bi
spriječ io in lekciju, a potom i oclgovan~ ućumasl i'll obnovu tkiva,
tc sredstvo i'.a isušivanje. Na kraju to lijepo zamota i previjc
zavqjem sve dok rana u potpunosti ne zacijeli. To je el -nuf{/omt,
a el -nuf{/ohene je kada ljekar dode i kaže da to nije ništa, pa to
sve lijepo prev ije i skloni oci oč iju , a sve zbog toga što ga je strah
ra~jcći čir. U takvqj situaciji čir raste i razv ija e. sve dok ne
ii'l l.:tOve vel ike teškoće i neprilike."
Poznati sahabija. Abdullah b. Mes' ud, radijallahu anilu. je rekao:
"Č'mjek će ii'.ić i iz svoje kuće kao '(jemik i sresti će thrgog
čo~ jeka, koji od njega nešto treba, pa će mu reć i : 'Ti si dobro i
dobro sc clr2iš.' l tako ga hvali , a ovaj ne uspije dobiti ništa od
onoga što mu je trebalo oci njega. Na t::~j način izazvao je Allahovu
sr<.L/.bu i vratil će se kući. a od r~cgove ~jere neće ništa ostati." Ove
riječ i bi [ježi imam /\hmed u svonte c[jclu /:)-'l/el. l :2(>X.
139
upuštati u nešto, ako nisi pozvan! Poštuj skupove ukmc i

129
budi svjestan pozicije umnih ljudi!
129 Kako je ovo lijep moral! Kako je samo velika korist za

onoga koji nast<~ji ste::ći ovakav moral! Imam Ahmed h. Han beL
radija llahu anhu, proveo je U7. svoga šejha (učitelja), llu š~jma b.
Bešira El-Vasi tija, pet godina, a iz poštovanja prema njemu i
nj egov~j poziciji, samo dva puta ga je upi tao o nečemu. O
ovome govori imam Ahmed u svome djelu El- '/lei, l: 145. Sujuti
bilježi u svome djelu l·J -f)žami 'us-sag ir od Poslanika, sallelluhu
al~jhi vc seilem, da je rekao: "OhraZL~jtc sc. a uč ite i poštovaqje
prema znanju. Budite ponizni prema onima od kojih ste stekli
znanje." Ov<u hadis. od Ehu Hurejre. prenosi Et-Tabcrani u foJ-
l.:. v.mtu i lhn 'Adi.ii u El-Kamilu sa slabim lancem prenosilaca.
1-Munavi u svome c.(jclu F(~jdu-1-kw/ir (3 :253), komcntir~jući
rij eč i :
"13uditc ponizni prema onima od kojih ste stekli zna11je''.
kaže: "Znm1ie se, zaista, postiže samo poniznošću i predanim
slušanjem . Skrušen odnos uče nika prema svome uč ite lju (š~jhu)
jest ugled, 11jegova poniznost prema njemu jest visok pohl.<~j , a
1~j egova podložnost uč itel_ju je 1~j egova čast. Poznati alim i imam
Abdullah b.' Abbas, raclijallahu anhu, iako je bio ugledan i, usto,
radak Poslanika, sallellahu a l~j hi ve sellem, uzeo je pod ruku
Zcjd b. Sabita i rekao: 'Ovako nam je naređeno da radimo sa
našom u!emom', a Zejd b. Sabit je poljubio ruku Ibn 'Abbasa i
rekao: 'Ovako nam je nm·edcno da radimo sa č lanovi m a
Porodice našeg Vjcro~jesnika .'
Es-S ul~jmi.ii je rekao: ' Nijedan čovjek nije imao hrabrosti upitati
nešto Ibn El-M use.ijeba, prije nego zatraži do7.volu od 1~j ega . kao
što sc traži dozvola od halife.' Imam Šalija je rekao: ' U blizini
imama Malika, polahko sam listao knji gu kako ne bi čuo šum
140
listova.' Er-Rebi ', učeni k imama Šafije, je rekao: 'Tako 1111

Allaha, nisam imao hrabrosti piti vodu pred imamom Šafij om,
dok on gleda u mene."'
U svome djelu Menakih el-imam Ebi Han{le (2:7), El-Muvafhlk
EI-Hu varizmi pripovijeda: "Prenosi se od Ebu Hani fe da je
rekao: ' Nisam ispružio nogu prema kuć i svoga uč ite lj a
Hammada, iz poštovanja prema njemu, a i zmeđu moje i 1~ egove
kuće bilo je sedam ulica. Od kako je Hammad preselio na Ahirct,
nisam klanjao nijedan namaz, a da nisam za 1~ ega tražio oprosta
kao što tražim oprosta za svoje roditelje. Ja, i'a ista, tražim oprost
za onoga od koga sam nešto na uč i o ili za onoga ko mc je
neče mu poduč i o.' Ebu Ju suf~ učenik imama Ebu llanife, je
rekao: 'Za Ebu Hanifu Allahu upuć uj em dovu prije nego što
uputim dovu za svqje roditelje. Čuo sam Ebu Hanitl1daje rekao:
Allahu dovu upuć Lti em n Hammada kao što Mu dovu
upu ć uj e m 7.a svqje roditelje .. ,,
Imam Ahmed b. Hanbel, raclijallahu anhu,je rekao: "Ima t1ideset

godina od kako nisam prespavao noć, a da Allahu dovu ne
uputim i zamolim Ga za oprost za imama Šatiju ." Abdullah b.
Ahmed b. Hanbel je upitao svoga oca: 'Kakav je čovj ek bio
Šafija, jer, ČL~jem te da mu mnogo dovu čini š?." On mu je
odgovorio: "Sine moj ! Šalija je bio ono što je sunce za ovaj
svijet, ono što je zdravlje za ljude. Pa, razmisli , da li ovo dvoje
imaju nasljednika ili nekoga ko ih može zamijeniti?" (Navedeno
prema Tarih Bagdad, EI-Hatib El-Bagcladi , 2:62-66)
Allahu naš, oprosti našim šcjhovima i svakome onom ko nas je
nečem u poduč i o . Smiluj im se i počasti ih TV<~jim zadovoljstvom
(rizalukmn), na mjestu u kome će biti zadovoljni kod Tebe, o
Najmilosti vij i Mil osn iče !
141
El -Haris b. Esed E/ -Muhasibi El -Basri
Praktikuj n ag rađi vanje i ne odbijaj dobro koje ti sc

nudi . 1 w Kloni se neznalica i bestidnika ! O svo jim
pitanjima traži mi šlj enje onih koji sc boj L: /\llaha. Pomozi
bratu muslimanu kome je nepravda nanesena, a ako on
drugome nepravdu nanosi, vrati ga na pul isprav nosti .
Ispuni sw~j e obaveze prema bratu muslimanu, a nemoj
insistirati na svojim prav ima kod njcgn. Olakš<~j onome ko
je u dugove zapao ! Budi blag i paž lj iv prema hudovici i
jctimu! Počas ti stq1lji ve siromahe, a smiluj sc imu ć nima
kl~ji su u nevolje 1.apali! Nipošto ne zavidi nima koj ima
je Allah dao neku blagodat! Nikoga nemoj ogovarati !
130 Pod dobrom ovc(jc sc podrawmijeva svaka blagodat i

usluga koju ti nl!ko d111gi ponudi . Pre111a tOillC. na st (~j da nagrad iš
Čo'-': ieka /4.1
njegovu uslugu i ela. na dobro eljelo uzvratiš dohrilll .
Naš Poslanik. sallellahu alejhi ve scllclll. je rekao: '' Kada vani
neko urGdi nešto dobro. nagradi tt: ga /.a lo. a ako ga nemale č im e
nagrad iti . onda Allahu dovu upuć ujlt: /41 1~j ega. sve d lk ne vidite
da ste ga nagradi li .'' O v<~i hadis prenosi esai (5:X2) i Ebu
Da vud od Ibn Omera. radijall ahu anilu. a na veden je pn~ m a Ehu
Davudu.
U uzv raćm~je na dobro spada i dova Z:.'l onoga od koga si nešto
n a uč i o ili od koga si imao nekak vu korist . kao što je imam r::bu
l lani ll: č ini o dovu za svoga šejha Hammacla. Ebu Jusul" 7.<l svoga
š~jha Ehu llani l"u. in1am Ahmed /.a svoga š ·_jha Ša liju. neka je
Allah zadovoljan sviIll a 1~jin~a. Prenosi sc daje Ša lija. radijallahu
anhu. rekao: "S lobodan je onaj kqji poštuje i jedan trenutak
prijateljstva i ljubavi ili sc prikloni onome k(~ji mu je koristio
makar i jednom riječj u ." (Navt:dcno prt:ma c(jdu Šalut-/-h({( /i wi
'ltles-seJI/tsijje.)
142
Zatvori sebi vrata sumnjičenja strahom od pitanja, (tj. šta

ćeš odgovoriti Allahu za tv<~je su mnji čenje drugoga, kada
tc o tome bude upitao na Sudnjcmu danu ). a otvori vrata
lij epog mišljct~ja iznalaženjem opravdanja. Zatvori schi
vratn pohlepe gublj enjem nade (u tude), n otvori vrata
bogatstva uvjerenjem (u d woljnost onoga što imaš).
Oslobodi zikrullah (~jećanje na Allaha) od bilo kakvih
11
ružnih i neprimjerenih dodavanja. 1
1.1 1 aš Poslanik Muhwmned. salldlahu alcj hi vc scllcm. na

IX>četku nama7..1. uruči ao je J\ Ila hu ovu dovu : ·'A llahu mc.~ j! Tebi
sam uvijek na raspolaganju. Svako cl >hro je kod Tebe. a zlo Tebi
ne dolazi." ' (Navedeno prema c(jclu: Sunen EIJi !Jol'lld. l :20 1.)
K o mcntir~juć i P >slanikove riječ i : ··svako dobro je kod Tebe. a
;.:lo Tebi ne dolazi", Ibn El-Esir, u svome djelu En- ihaje. kaže:
··Ružni m posturkom ne mo:l.c sc Tebi rribližavati , niti tražiti
Tvoje /.adovnljstvo. Zlo ne dolazi do Tebe. Samo lijepa rij eč i
dobro djelo dola7..c Tebi."
Ove riječ i nam kazt!iu kako sc treba ronašati prilikom upućiva 1~ja
hvale Allahu. tc ela sc Allahu pripisuju sa1no lijepe stvari . Namvno.
to ne z.nači nijckaqje jegovc moć i nad svim stvarima. /\li, takvo
ponašw~jc sc traži od muslimana. Kaže sc: '"( losrodar nebe .., i
Zeml_jc", a ne kaže e: "Gosrxxlar pasa i svi1~ja'', iako je On i
qjihov Gospod<u· i Gos1x>dar svega što postqji .
143
Koristi vrijeme i znaj sa č ime odlazi tvoja noć i tvoj

dan. 1:12
132 1} nem l~j gubiti vrijeme i koristi ga tako što što ćeš sam
imati koristi a i drugome koristiti. a posebno. ako sc obrazujcš.
Vrijeme je vrhunac tvoga imetka.
Navodeći biograliju El-Hatiba El-8agdadija, po1.natog
hi storičara i muhaddisa, Zehebi u svome djelu Te~kirt'/11 -1-llllf/(r:.
(3: 1141 ), spominje da je šet::~ ući nosio u ruci džuz i u hodu ga
uč io, a u cilju da ne izgubi vrijeme.
lJ biografiji priznatog autoriteta. imama Ebu 1-Ve t~1a Ibn '/\kila

El-Hanbclija (rođ. 431., a preselio 513.h.g.), SJX)rninjc se da je
govorio: "Nije mi dozvoljeno da izgubim nijedan sat svoga
?.ivota. Pa i onda kada mqj jezik prestane govoriti i moje oč i
prestanu č itati , svqj um razmišljanjem upošljavam. pa i kada :e
ležeći odmaram. Ne ustajem, a da već nisam pomislio o onome
što bi napisao. Zaista, moj trud na rtanu s~ecanja znar~ja već i je u
mojim osamdesetim godinama od onoga iz dvadesetih godina
moga ;!.ivota. Ja, maksimalno skrać uj em vrijeme koje provodim
u jelu. Suhi hljeb uzimam sa vodom ela bi potrošio mar*
vremena za žvakanje. kako bi mi više vremena ostalo :.ra č itanj e
ili zapisivar~je nečega što mije promuklo. Po mi š ljcr~u razumnih
ljudi i svih učenjaka , najbolje što čovje k može uštedi ti je vrijeme.
Vrijeme je dobitak kqji se, na sve nač ine, treba iskoristiti. jer
obaveza ima rnnogo."
Njegov učenik, Ibn El-Ožcvzi je rekao: " Imam Ibn ' Akil uvijek
je bio zaokupljen naukom . Uvijek je razmišljao i istraživao
nejasna i precizna pitanja. Svoja istraživar~ja i promišljanja stavio
je u knjigu, koju je nazvao EI-Funun."
144
Upu t a tragaocima pravog puta
El-llalil'. b. Rcd/.c b je rekao: "Imam Ibn 'Akil mnogo je pisao u

t-;. l ič itim oblastima nauke. Nap isao je oko dvadeset knj iga.
N<~j vcćc '*govo qjelo je t:t-Fu111111. To je veoma obimno djelo
kt~j e sadrži mnoge vrijedno ti i govori o likhu, telsiru, usuli
fikhu . usui i dinu, arapskom jeziku, gramatici, poezij i, historiji i
ptipovijedanju . U tom qjdu su i njegove di skusije i rasprave.
njegova n:v.mi š lj a t~j a i plodov i '*govog naučnog rada.''
Zchehi je rekao: 'To je m~j ob imnije djdo na ovome svijetu.
Jedan čo~j ek mi je rekao da je vidio svezak. k(~j i nosi broj i7.< 1
čctiri stotog brqja:· Ibn Redžeb je rekao: ·• eki kažu da to djelo
ima osam stotina svezaka."
Ibn EI-Džcvzi je rekao: ''Kada je imam Ibn 'Akil bio na samrti .
:/.ene su plakale, a on je rekao: ·Pedeset godina sam, ll imc Allaha.
potpisivao (potpisivao je fetve u koj ima je objašt~j avao Allahove
propise u odredenim situacijama koje su sc dogadalc lj udi ma. op.
prev.). pa. pustite me da se radujem susretu sa Njim" Iza scoc nije
ostavio ništa osim kt~ji ga i odjeće kqju je nosio. Odj eća je bila
dovoljna da lllll obezbijedi će line i JXlkrije t~j egove dugove. Allah
mu sc smilovao i nagradio ga m~jljepšom nagladom.
Poznati islamski pravnik , Abdull ah b. El-Mubarek El-'Uk beri.
obrazowao sc u toj oblasti kod Ibn 'Akil a. Šali ' EI-Hanbeli mu je
rekao da otkupi t~j egove knjige. Ovaj je prodao s vc~j e imat~j e i /.a
lobijeni novac kupio djela U -Fumtn i EI-Fus11l i to uva kufio. (U
skra ' enom obliku navedeno prema: Zej/11 tahekati-l-lw11ahile od
l-Ila liza b. Redžeba, l : 142- 1o2 i 185.)
brate mqj, Allah č u vao i tebe i mene. kakve plodove
Pog l ed~j
d<ue promišljanje, raspodjela vremena i ulaganje ttucla ll clobm i
nauci. To su plodovi za ne povjerovat, ali je to istina. Imam Ibn
145
· Aqil je napisao osam stotina svezaka. a osim toga napisao je _još

oko dvadeset djela. a neka od njih saclr.:le i po deset tomova.
Lijepo je rekao imam Bchaudclin b. En-Nchas EI-Hakbi En-
Nahvi. k <.~ji je preselio na J\hirct 69X .h.g.. Allah mu se
smilo vao: "Danas je jcdno. a sutra je isto, kada je u pitanju
icanje nauke, k ~j o m i;ov jck sti če mudrost, a bujica nastaje
kada sc tai;kc sastave."
Oprosti mi, c i_ j c1~jeni č itaoče, jer sam oduljio u ovo j naromcni . Ali,
nadam sc da će ti ovo koristiti. ne bi li shvatio vrijednost vremena.
Samo kod neznalica vrijeme je na.ijcllini_je, a kod učcqjaka i
razumnih ljudi . vrijcmc j ~.: n;~jvrcclnij c. Kod njih .ic vrijcnll: tcmdj
11jihovog z.nanja i uporištc 1~jihovog života. To sc jasno vidi iz
1 ri1qjcra imama Ebu EI-Vdaa Ibn ';\ki la EI-Hanbdi_ja. kqjijc suhi
hljeb uzimao sa vodom da bi potrošio manje vremena za žvakaqje,
kako bi mu više vrcm~..:na ostalo z·t č itanj e ili Zltpisivw1ic nečega
što mu je promaklo ili l l i ihadet Allahu.
Pogledaj biograliju šej ha Ibn EI-Dževzija. l«~ ii je, vrlo USP.icšno,
oponašao Ibn ·/\kila. Pogledaj , pa ćeš vidjeti kako je on cijenio
vrij c m~..: i 11jl.:govu vrijednost. kako je koristio v 1i_ j ~..: mc kada bi Ill U
dolaY.ili gosti ili bczposli ča ri . U svome <-\jelu S(!idu-1-hotir. l :4() i
201 -202. tc 2:~ l R-3 19, on kaže : ··c\ )\.:jek treba z.nati i cijeniti
vrijedn st svoga vremena. e t~.;ba propustiti nijedan trenutak. a
ela nij~.; u ihadctu . Treba uvijek nastojati da ka/.e ili urad i bolje i
bo lje. Ono dobro, kqje 1~jegovo tijelo ne mo}.c podnijeti , neka mu
bude na umu . U jednom hadisu stoji : 'Odluka vjernika je bolja
oci njegovog c.tjcla.' Naši dobri prethodnici brižno su koristili
svaki trenutak. Prenosi sc od Amira b. 'Abdi K; ~jsa. jednog od
pobožnih i skromnih tabi'ina, da muje neki čovje k rekao : ' Kaži
mi nešto!'. a on _je odgovorio: '/ . a usta vi sunce!' Vidi o sam
146
mnoge ljude kako se čudno odnose 1 rema vremenu. Duge noći

provode u beskorisnom govoru ili č itanju beskorisnih knji ga. a
dane provode u spavm~ju . U kasno popodne odlaze na oba lu
rijeke Tigris i šetaju po pijacama (Ibn EI-Dževz.i je :/.ivio u
Bagdadu). Takve ljude sam uporedio sa ljudi1na koji razgovan~ju
pl oveći brodom. a oni o tome pt~jma ncmqju. Mali br(~j njih
shvatio je znače nj e postt~ja1~ja. Oni su sc /lthavi li sobom i g l ed<.~iu
kako će sc pripremiti z.a putovanje sa ovog ·vijda. cka va m je
Allah stalno na umu u toku vašeg ovosvjetskog :/.ivota! Nast(~jte
iskoristiti vrijeme prije nego za to bude kasno !
Allahu se u~jcčc m od clružc1~ja sa bcspos li ča rima . Vidio sam da
mc mnogo ljudi pos j eć uje onako kako se oni medusobno
po~jećuju . Cak, učesutle po~jetc sm atn~ju nekom vrstom usluge.
7.n;~ju dugo ostati s ij ek:ć i . Na tim sijelima prepričavaju pri če
drugih i prič;~ju o onome što ih sc ne ti če. U tim pričama bude i
ogovaranj a. Ovakve p )Sjete i sijela danas mnogi prakticir<~ll.
Neki ča k i vole ela im ovak vi ljudi dolaze na sijelo, a pose bno u
danima praznika i rado. ti . Tako sc mcclusobnn pn~jećL~ju , a le
po~jctc ne ograničav;~ju se samo na čestitanj e i učestvovm1j c u
radost i, već su, često, samo gublj e1~jc vrcmt:na, kako sam to,
malo prije. spomenuo.
Pošto Zll<llll cijeniti vrijeme, a poznata m1 .Jt: i ohavez.a
iskorištavanja vremena u č i1~j e1~ju dobra, takva praksa mi sc nije
svidjela. Bio sam pred iz.borom izmt:du dvije stvari : ili da
odbacim takvu praksu, što je moglo prekinuti moje veze sa njima
ili da .je prihvati m, što je znač il o gubljenje vremena. Trudio sam
se da moj i susreti sa ljudima budu u granicama, a kada to nisam
mogao kontrolirati . onda bi wnm~ji o svt~j govor u cilju bc/.eg
raspuštm~ja sijela . Takoder, poslove kqjc sam mogao raditi uz
147
Stalno ohnavljLu pok<\ianje Uzvišenom Allahu! Vrijeme

svoga života (življenja) podijeli na tri dijela: jedan dio za
sticanje nauke (obrazovar~e) ; drugi dio za rad; treći dio za
obavljanje vlastitih potreba i obaveza. Uzmi pouku od onih
koji su bili i nestali! Neka ti na umu budu dvije skupine
pred Uzvišenim Allahom: skupina koja će u Džennet s
Njegovim zadovoljstvom i skupina koja će u Vatnr s
Njegovom srdžbom. Budi sv:jestan Allahove blizine
počasti tvoje meleke, Kimmen kotihine! 1.1 .1
razgovor, ostavljao sam / <.1 susrete sa ljudima i na u~j nač in

koristio vrijeme. Tako sam u razgovoru sa njima sjekao papir.
ši ljio olovke za pisanje. slagao sveske. Ovi obavezni poslovi nisu
zahtijevali upošljava nje razuma i prisustvo srca, pa sam ih
ostav ljao za vrijeme kada imam po. jctu. a taj nač in nisam
izgubio ništa od svoga vremena .
Vidio sam mnoge ljude da ne sll vat<\iu zn ače nje ;.i vota. Nekima
od njih Allah je dao dovoljno imetka da ne moraju raditi . Takvi.
po č ita v dan. ~jede na trgovima i pijacama posmatrt~j uć i druge
ljude. Drugi sjede i i gn~ju šah, a treć i prepri čavaj u pri če o
vladarima, visokim i niskim cijenama i tome s li č no. Viuio sam
da je Uzvišeni Allah dao da shvate vrijednost života, vremena i
zdra vlja samo oni. koje je On uputio kako da to iskoriste, a Allah
je rekao: 'To mogu postići samo vrlo sJ-etni' . (Fussilct. ~5)
Molimo Allaha da nas poduč i vrijednosti vremena i našeg
ovosvjctskog ;.ivota i da nam pomogne da ga na najbolji nač in
iskoristimo. Amin'
133 Da. Kiramen katibin, /.<:lista, zaslužuju svako poštovanje i
čast. Naš Poslanik Muhammcd, sallellahu a l ~jhi ve sellern,
ostav io je oporuku za komši.iu i rekao: ''Džibri l mi je neprestano
148
Prihvati Allahove hlagodati sa razum.ijevanjem na

1
njih Mu u1.vrali lijepom zahvalom. 1· ' 1
preporučivao s u~jeda, toliko, da ·am pomislio da će ga proglas iti

oci onih koj i irn<uu pravo u ostavštini.' Ovo je rekao za komšiju.
a izmedu tebe i komšije je zid, a kako je tek za meleka koji je na
tvojim ramenima i kqji gleda svaki tv<~j dobar i loš postupak.
Otuda je njegovo pravo preče od prava komšije.
svome djelu /Jehdteltm-111(/its ve te/ta/li/ut hi n lli 'rfj'eti n ut /elw
\'e ntll 'afc~jlw (4: 165), komentirajući Poslanikove riječ i : "f)žihril
mi je neprestano preporuč ivao u Jeda, toliko, da sam pomislio
da će ga proglasiti od on ih koji irn<~ju pravo u ostavštini", lijepo
je kazao š~jh Ibn Cbu D:Lemre 1·:1-Endelusi, 1\llah mu sc
smilovao: "Pažnja! Kada sc pouzdano ma da imaš odredene
obaveze pn:: ma komšiji : ne smiješ ga uznemiravati i moraš mu
dobro čini ti , a izmedu tdx: i r~j ega je zid, kako je tek nela sa
melek ima Kimmen kati bin. oci kojih tc ništa ne rai'.dV< ~ia i k t~ji su
stalno uz tebe?! Kako 1~jih možeš uznemiravati či r~j c r~j em grijeha
i drugih prijestupa? Dobro razmisli: da li je, u tom s lučaj u , tvtj
iman ispravan i, kakvo je tvqje stanje, jadn i če!? Jer, spominje se
da se meleki , Kiramen katibin, raduju dobrirn djelima roba. više
nego što se sam rob raduje kada ugleda nagradu za ta dobra cUela.
a da sc više ;_.aloste m:go što se sam rob ražalosti kada ugleda
kaznu za sv<~j a loša c.tjela. Prema r~jim a ćeš pogriješiti ako l1e:t.
stida i sustezar~a radiš ono što je zabrar ~jcno. Zato. pripazi se
prije negu zastori budu skinuti i vrata zatvorena. /\ko si od onih
kqji sebe ne č u vaj u , ako si od onih, od k~jih komšije nisu sigurni.
on la, daleko ti kuća oclrll( ~je hi la."
l 34 Pog l ccl<~i kako je lije p postupak poznatog tab i' ija. · Ul~jda b.
'U mej ra EI-Mekkija, pripovjedača i1. Mekke, kqji je prese lio na
149
El -Haris b. Esed EI-Muhasibi El-Basri
/\hi rd 68.h.g.. /\llah mu se smilovno. 8io je poznat po čv rstini i

ispravnosti sv< ~je vjere i veoma t:ječ it. Slu šajuć i ga, sahabija
/\bJullah b. Omer hi plakao . .lednom mu je došla :!ena. k<~ja je
bila <duševljena svojom ljer otom. Željela je ela ga zwcdc i
skrene sa njegovog ispravnog puta. Medutim. iz takvog slm!ia.
on ju je izveo na put iskrenih Allahovih robo va. koji su
zadovol,jni Allahovim bi<lgodatima i zahvalni Mu na nji111a.
U svome djdu 1:\·-,)'ikot . EI-' IJ/Ii pripov ijeda Ja muje njegov
otac, /\bdullah. rekao: "U Mekki je /.ivjela jedna lijepa žena. Bila
j~.: udata. Jednog dana sc poglecbla u ogledalo i rekla svome
mužu: ' Misli ' li da ima iko. ko bi vidio mojl.! lice. a da mu sc ne
bi dopalo i da ga ne bi pri vukl o?· Mu:/. je odgovorio Ja postqji
takav čnv: jek . a ona je upitala: ·Ko je t<~j ? ' Rekao je: ·' l Jfx:jd b.
'U mjer.' D<v.voli mi da odem koJ njega i J a ga iskušmn .' Mu/.
.ioj je dozvolio. Otišl<! je kod ' l Jb~jda i /.atraž ila let vu od njega.
Oti šao je sa njom u jedan kraj mekanskog harema . P kazala mu
je sam mali Jio svoje ljepote. 'U bejd .i< ~j j ~.: rekao: ' Boj se
Allaha. rorkinjo Allahova! ' Ona mu je u/.vratila : 'Ludo sam
zaljuhl,jcna u tehc. pa. nmni sli (i odlu č i' ) šta mi možeš uraditi?'
·Po tn vit ć u ti neko liko pitanja·. rekao je on. ·pa. ako mi iskreno
t)Jgovoriš, razmislit ću i odluč iti ' . Odgovorila je: ·što god me
budeš pitao. iskreno ć u ti odgovoriti .' ' Reci mi '. upitao ju je,
'kada bi ti došao melek stm1i da ti uzme dušu. ela li hi i tada
poželjela ela udovoljim tv<~j o j strasti ?' Odgovorila je: 'Tako mi
/\llaha. ne bih poželjela! ' ' Istinu si rekla' , rekao je 'lJ bejd i
ponovo upitao: ' Kada ljuclitna budu davanc knji ge njihovih djela.
a ti ne znaš ela li ćeš uzeti svoju knji gu u desnu ili lijev u ruku, da
li bi i tada po/djela ela uJo volj im tvc~j<~ j strasti?' Odgovorila je:
·Tako mi /\llaha. ne bih poželjela!· ' Istinu si rekla'. rekao je
·LJbejd i ponovo upitao : ' Kada bi bila na Sirat ć upriji i krenula da
150
Nemoj da te prevari tvoj nef" pa da ustvrdi š kako si

pribran kod All aha i kod ljudi . 115
.ic pnxkš, ne zm~iuć i ela li ćeš .ic preći il i nećeš. da li bi i tada

poželjela ela udovoljim tvc~i qi strasti?' Odgovorila .ic: 'Tako mi
Allaha, ne bih poželjela!' ' Istinu si rekla· , rekao jc 'lJbcjd i ponovo
upitao: ' Kada hi donijeli Mi1.an za vaga1~je ljudskih djela, a ti ne
znaš hoće li ti pritegnuti tv<~ i a dobra ili loša eljela, da li bi i tada
poželjela da udovoljim tvc~i c~i strasti?' Odgovorila je: ·Tako mi
Allaha. ne bih 1X)7.e ljela!" ' Istinu si rekla', rekao je 'lJ I~id i ponovo
upitao: ' Kada hi stala pred A lh~w da tc On pita za tvoja djda, da li
bi i tada IX):/.eljela da udovoljim tv<~ioi strasti?' Odgovorila je:
·Tak< mi Allaha. ne bih poželjela!' ' Istinu si rek la ', rekao .ic
'Ubcjcl i nastavio: 'Boj se /\llaha. ropki1~jo Allahova! Allah ti je
blagodat podario i n•~jljepšc sc prema tebi ponio.' Poslije toga,
:/.ena se vratila svome mužu, a on juje upitao: 'Šta si uradila?' 'Ti
si hczv1ijedan, a i mi smo bezvrijedni ', ocigovori la je. Od tada se, u
potpunosti posvetila ibadetu. Poče la je klar~iati i (X)Stiti. Njen mu:/.
_je, poslije. govolio: · · u ~jd b. 'U m~ir mije pokvario ženu. Svaka
noć mi .ic bila kao prva bračna noć, a sada, moja žena se. u
potpunosti . posveti la ibadetu."'
13.S Tj. nemoj da nasiedncš na došaptavarlje tvoga ega kako
imaš posebno mjesto kod /\ llaha. niti da te zavara ono što ljudi o
tebi govore. To nije osobina istinskih ari b .
Navodeći biograliju EI-Behlula h. Rašida EI - K <~jreva nija EI-
Malikija, jednog od prijatelja imama Malika i pm.natog
pobož11iaka i -..: iernika. kqii je preselio na /\hiret 181.h.g., u
svome djelu Tertihu-1-medorik, Rl-Kadi ' lj ad citira jednog od
učenika 1·:1-Behlula: "EI-Behlulje dobio jedno pi srno. Otvorio ga
.ic i vidio da je naslov ljeno od 'žene iz Scmcrkanda - Jiorosana'.
151
Nipošto ne ponižav <~i istinu ponižavar~jem ljudi, jer, to

je ubita ča n otrov. Od sebe odstrani strah da ćeš pasti u
oč ima ljudi tako što ćeš sc plašiti njihove ljutnj e. Odstrani
od sebe strah od sirornaštva, tako što ćeš biti svjestan
hli1.inc smrti .
Pri krij svoj trag koliko god možeš. ' y, Uloži
maksirnal <m napor prilikom savjetovanja! Iskazuj snažnu
ljubav u imc Allaha, a odluč no prekid<~i (odnose sa
ljudima) u ime Allaha! l .l?
kqja je počinila neki veliki grijeh, a potom . e iskreno pok<:~jala

Al lahu i koci jega utoč i šte potražila. Raspitivala sc o iskrenim
Allahov im robovi ma na Zemlji . Reče n o j (~j je za čctvericu , a
.jedan d njih je bio EI-Behlul iz Atiikc. pi smu muje napisala:
'O Behlulc. All ahom te molim ela Mu dovu uputiš i zamoliš Ga
ela mi odulji ono što mi je dao.' Pripov ij eda č kaže da mu je, u
tom trenutku, pismo ispalo iz ruku. a on se licem spusti o na
zemlju . Pl akao je sve dok sc pismo nije nakvasilo njegovim
suzama i ?.alijepilo za zt.:mlju . Tada je sam sebi rekao: '()
Behlule! Iz. St.:mcrkanda - Horosana! '? Teško tebi kod Allaha.
ako ti ne oprosti !'" Dakle. kada je hvalio dokle se č ul o za njega.
to muje poveća l o strah od Allaha.
lJ(> 'lj . prikriv<:~j svoja dobra djela koliko god možeš, da bi bila
iskrcni,i:1 i bli:l.a primanju kod Allaha.
1.17 lJ Komenlom Mct vetta-a inuuno Mu/iko od E1.-Zurkan i_ja.
odjeljak Naredba obavljanja vitr namaza, l :n l. prenosi se od
Sc' ida h. F.I-Muscjjcba da _je rekao: "Ebu l3ekr Es-Siddik je
pred spava nje obavljao vilr namaz. a Omer h. El-Hattab ga je
obavljao pred kn~j n oć i . " Komentator I:::z-Zurkani ka:!.<.: :
"Prenosi sc da je o ovome obaviješten Poslanik. sallcllahu
152
Prijuteljuj samo sa onima koji su Allaha svjesm 1

onima koji znaju i koji su upućcni . 1 •1 R Druži se samo sa
pametnima i mudrima! Slijedi imame koji su bili prije
tche, a budi uč itelj onima koji će doć i poslije tebe! Budi
imam bogobojaznima i pribjcžištc onima koji uputu traže!
Nikome nemoj iznositi sv t~j e pritužbe!
Nemoj da ti vjera služi za sticanje ovoga sv ijeta.' ~·J
alcj hi ve sei lem. paje rekao: ' Ova_j je opre:t.a n, a ovaj oJiuča n ."
Takoc.1er, spominje se daje Poslanik , salid lahu alcj hi vc sellem.
rekao Ehu Bekru : 'Preventi vno si posn1 pio (J a ne bi prcspavao
vitr namaz)', a Omeru je rekao: ' Od luč no si postupi o (jer si bio
siguran da ćeš se probuJiti) .. ,.
138 Naš Poslanik. sallellahu al~jhi ve sellem,je rekao: "Prijateljuj
samo sa v:jemikom. a tvoju hranu neka jeJu samo bogobojazni ."
Ov<u hadis prenosc Ehu Davud (4:259) od Ehu Se' ida EI-Hudrija i
Tim1izi (9:242) konstatir<~jući da je ha lis lnsen.
139 Navodeć i biografiju 1·: 1-Behlula b. Rašida E I - K;~j reva nij a EI-
Malikija, jednog od prijatelja imama Malika i po:t.natog
pobožnjaka i vjcmika, i\ llah im se smilovao, u vomc ~j e lu
Tcrlihu-1-JJJed(/rik, (3:9~). El-KaJi ' !jad kaže: "Spominje sc daje
El-13ehlul dao dva dinara jednom od svc~jih prijatelja Ja mu za
njih kupi kvalitetno ulje. Neko muje rekao clajcJan kršća nin ima
m~jkvalitt.:tnij e ulje. Ovaj je otišao kod 11jega, dao mu el va dinara i
rekao da želi najkvalitetnije ulje :w EI-Fkhlula. Kršćanin je
rekao: ·Mi sc približavamo /\ !lahu c ije n eći i poštuj tuć i l] -
Seh lula kao što i vi to rad ite.' Za dva dinara dao mu je toliko ulja
koliko Jt~j e i'..a četiri dinara, ali. to ulje je bilo slabijeg kvaliteta.
Ovaj je došao kod El-13ehlula i i spri čao mu šta se dogodilo. Fl-
[kh lul jc rekao: 'Uč ini o si mi uslugu. a sada mi uč ini još jednu!
153
Osamljuj sc, ali u n11.umnim granicama! Nipošto ne

u zi11u~j ono što ti nije dozvoljeno (/w/a/)! J-lo
Budi zadovoljan sa onilll što imaš od ovosvjetskih
dobara. Lij epo ponašanj e traži u baščama z11anja! J .JI
Vrati mi mqja dva dinara!' 'A zašto'?' '. upitao je OV<\i · EI-Bchlul
je odgovorio: ·~jcti o sam sc ov ih Allahovih riječ i : 'Ne treba da
ljudi k~ji u Allaha i u onaj svijet vjeruju hudu u ljubavi sa
onima koji sc Allahu i Poslaniku Njegovu su1>rostavljaju' . pa
sam sc uplašio ela konzumirqju ć i ulje kršća nina ne osjetim ljubav
prema njemu i budem od onih k (~ji sc suprotstavlj<\iu Allahu i
Njegovom Poslani ku, a radi ncwatnog ovosvjctskog dobra. " '
Poglcd<\ite sam n kako je č uvao sv(~j vjeru .
140 Imam Ahmed b. llanbcljc upitan : "Č: imc sc razmckšavaju
srca''"· a on .it.: odgovori o: '' Kon:t.umiranjem dozvoljcnt.: (/tolo/)
hrant.:." Ovo se spominje u djelu 'f'o!Jekotu -1-/wnohi/e od Ibn
F.hu.Ja' laa. 1:2 19.
Seh l h. Abdullah F.t-Tusteri je rekao: "Ko želi da bude prika?.anu
svjetlu iskrenih Allahovih robova, neka jede samo ono što je
dozvoljeno (!tolo/) i neka se drži Sunneta Allahova Poslanika,
sallellahu alcjhi vc scllem." Abdullah h. El-Mubarak je rekao:
"[)a vratim clirhcmu h~ji imam sumnju, draže mije nego da. kao
sadaku. podijelim stt tinu hiljada dirhcma." Kada bi ispraćalc
svqjc muževe na posao, žene naših dobrih predaka su im
govorile: "'Budite s~j es ni Allaha kada z·1nas za raclu.ictc! Nc rm~jtc
nas hraniti haramom! .l er, mi sc možemo trpiti glad. nl i ne
možemo trpiti haram ." U clru gt~ j prcd <~ i i stt~j i: " Mi mo/.cmo trpiti
glad, ali ne možemo trpili Vatru ."
154
Radost traži u sarnoć i , stid u dij elovima svoje duše, pouku

u dolinama promišlj anja, mudrost u bašča ma straha. Zm~j
ela A llah stalno pokazuje dobro prema tebi iako ti ne
poštuješ Njegovu mu·edbu . Zn<.ti da On prema tebi
pokazuje blagost, iako sc ti okrećeš od sj eća nj a na Njega;
ela prikri va tvoju sramotu , iako Ga sc ti malo stidiš. Zmti
cin je On neovisan od tebe, a ti ne možeš bez Njega. Gdje
je on<u koji zna za svoga Gospodara? Gdje je omu koji sc
boji radi svoga grijcšcnja? Gdje je omu koji sc raduje
svojoj p )božnosti? Gdj e j om~j koji se zabavio zikrom'!
Gdje je onaj koji sc boji daljine od svoga Gospodm·a? To
je on<.u ko111e je oprošteno. Z<.u· tc Gospodar nije vidi o
kako si ra1.otkrio sramote?
1
Brate moj ! Zn<.ti da grijeh prouzrokuje nemarnost; ' 12
ncnmrnost prmu.rokujc okrutnost; okrutnost prouzrokuje
14 1 <~i b )lja ba šča je Kur'ani Kerim . Muhammed b. Vasi' je

rekao: "Kur'an je haš<.': a ari 1 ~1 . pa, gdje god sc u r~j qj sn~jesti š, bit
će ti OS'(j cže r~j e .'' Ovo sc spo mir~j c u djelu El-Hi/ye od Ehu
c" ima, 2: 347.
142 Ahdullah b. Mes' ucl. raclijall allu anhu, je rekao: "Uistinu.
smatram da čo'(jck , sv,~jim grijc·enjcm, zaborav lja ono što je
nauč i o." (Navedeno prema: /)žami ·u hejoni-1- 'iln1i vefmllifli od
Ih n ·Ahclu-l-13crTa. l: l<J6.)
U !jelu Tahe/.:atu-1-/uowf(jje oci 'Al ija El-Karija (2:4R7) s t ,~ji :
"Kada bi imam Ebu Hanilt:, Allah mu sc smilovao, imao
problema sa nekim pravnim pitanjem, govorio hi : 'Ovo je samo
zbog grijeha "' ~ji sam uradio.· Tada bi č inio isti gl ~tr, a nekada bi i
klar~j ao dobrovoljni narna/.. Nakon toga bi riješio pitanje i rt:kao
155
El-Haris b. Esed EI -Muhasibi El -Basri
udaljenost od Allaha ; udaljenost od Allaha vod i u Vatru .

O ovome razmišljaju ž ivi , a mrtvi , oni su s<uni sche
usmrtili že ljom za ~~i m svij etom .' ·!.'
hi : ·Nadao sam se da mi je oprošteno.' Kada je Z'l to č uo 1:::1-

Fudajl b.' ljad, glasno je plakao i rekao: 'To je radi toga što je
malo griješio, dok drugi ne obrać~ju pažr~ju na to."''
Navodeći biografiju Veki'a b. EI-DžetTaha El-Kutija, jednog od
poznatih imama i hafi z·1 hadisa, Ibn llaclžer. u svome djelu
Telrz.ilmt-teldh ( l f: 129), navod i: '"Ali h. Hašrem je rekao:
'G kxlao sam Veki 'a i nikada ga nisan1 vidio sa knjigom. On je
sve pamtio. .lednom sam ga upitao šta je dobro za jačanj e
memorije i pam će nj a, a on mi je odgovori o: ·Napu šta r~j e grijeha.
To je najbolje što ·arn isprobao :t~t jača r~j e memorije i
pamćenja ." '
14 3 /\utor ovdje navodi samo neke posljedi ce griješenja. Šcjh

Ibn LI-Kajjim u svt~jim djelima EI- Fevo 'id i EI-Ut evahu-1-kqfi.
detaljno govori o štctnostirna grijcšcnja. Usto, on pravi preciznu
u poredbu izmedu posljedica gri_j eše r~ja i posljedica ncgrije"enja.
na takav nači n kL~ji navodi svakog razumnog čo~j e ka da napusti
grij de r~j e i sve ono što vodi u grijeh i rodsti če ga na č ir~j e r~j e
dobra i onoga što vodi dobru. lako je cit<tt dug, od luč io sarn ga
ovdje prenijeti , a radi njegove velike vrij 'dnosti i koristi . Zato.
obrati pa:/.nju i dobro rc.vmisli o ov im rij eči m a. a /\llah u zaštitu
uzirna , voje iskrene robove.
Ibn EI-K<\liim. /\llah rnu sc smilovao, u EI-Fevo'id (str. 4 1.. 07 ..
13<J., 150. i 15 1.), kaže: "Grije i su rane, a neke rane mogu
prou:t.rokovati i smrt. Nema veće kazne :t.a roba od surovosti srca
i udaljenosti od /\llaha. a najdalja srca od Allaha su surova i
okrutna srca. Kada srce okruti (okameni ). presuše oč i . Okrutnost
156
srca nast~ j e kao rezultat četiri stvari, ukoliko predu gran1cu

potrebe: jelo, spava l~ e, govor i druže1~e .
Znaj da je ko ntrolinu~j e strasti i prohtjeva lakše od kontrolira1~a
onoga što strast neminovno donosi. Strast donosi bol i kaznu, ili
prekida potpuno uživm* i slast. ili odnosi vrijeme "to predstav lja
gubitak i k<:~janje. ili kalja čast č ij e je sticanje kori ·nije za roba od
njenog kaljar~a. ili odnosi imetak č ije je čuvanj e bolje l'.a roba od
njegovog ras ipa1~a , ili donosi poniženje, a čast i poštenje je bolje
.je za roba od poni ženja; ili uskraĆ L~j e blagodat k(~ja bi bila bolja i
prijatnija za roba od udovoljavanj a proh~j ev ima ; ili otvara put
nekoj beznačajnqj i prostoj stvari kqji je prije toga bio :t.atvoren;
ili dom si brigu, teškoć u , :/.alost i strah. koji sc ne mogu ni
porediti sa uživaqjem u stra ti; ili uništava zna1~je koje je mnogo
vrednije od udovoljavanja prohtjevima; ili raduje ncp1ijatclja i
rastuŽL~j e prijatelja; ili sprječava dola?ak blagodati k(~jaj e na pulu
do tebe; ili prouzrokuje sramotu k(~ja trajno ostaje. jer, svojstva
čovjeka i 1*gov moral , rezultat su 1~egov ih ~jela . Z 'llO, slavljen
neka je Al lah, Gospodar svjetova.
Kada bi jedine koristi od napuštanje grijeha bi le: ljudstvo, zaštita
časti. oč uvar~je ugleda, zaštita imetka koj i je /\Ila h dao čov:j eku
za ostvarenje ovosvjetskih i onosvjetskih interesa, ljubav prema
Allahovim stvore1~jim a. razgovor medu ljudima, ispravan 7.ivot.
rahat luk, snaga rca, ljepota duše, uži var~e srca. otvorenost,
sigurnost od g1ješnika i razvratnika, maqjc briga, teškoća i tuge,
visoka pozicija. zaštita svjetlosti srca od tame grijeha, izlaz i1.
teških situacija, opskrba odakle sc čovj ek i ne nada, o lak ša 1~j e u
situacijama k t~j e u za g1:jcšnike prava teškoća, olakšanje u
obavljanju ibadeta, olakšanje u sticanju znar~a . lijepa pri ča medu
ljudima. dove Allahu za čovjeka, lijepo lice, poštivm~jc od strane
157
El -Haris b . Esed El -Muhasibi El-Basri
ljudi, pom oć od strane ljudi u s luč;~ ju nanošc r~j a nepravde i

napada. l'aštita časti od strane ljudi kada se čo vjek ogovara. brzo
udovoljenje dovi čovj e ka , nestanak otLK1enosti od /\llaha, bli1.ina
meleka, udaljt!nost pokvarenjaka i šejtana, natj cccll~j c ljudi da
čovjeku (kqji sc č u va grijeha) uč in e uslugu i ispune njegovu
potn.:bu, nastqjanjc ljudi da steknu ljubav. rwkl onost i društvo
tak vog čo-:j e k a , takav sc ne plaši smrti, već sc radL~j~..: susretu . a
Allahom, ov;1j dur1jaluk je bcznač<.1j a n u '*govom srcu, dok mu
/\hirct;.nač i sve, taka v nastt~j i da posti gne spas na /\hiretu. slast
pokoravm1ja /\ !lahu, slast ima mt u r1jcgovom srcu, čovje ku kt~ ji
se č u va grijeha meleki, nosioci Arša. č ine dovu. a Kiramen
katibin mu se radL~ju i stalno dov u /\!lahu upuć L~ju za njega.
po wćar~jc 7.11anj:1. razumijc va r~ja , imana i spo1.najc. ljubav
Uzv i ~ enog /\llaha i Njegova radost pok t~jar~ju čo-: iekn - kada bi.
dakle. vo bile jedini:! koristi napuštanja grijeha. bilo bi dovoljno
da podstakne čo -:jcka dn napusti to zlo.
Ovo su samo neki rezultati napuštar1ia grijehn. dok je čovj e k još na
ovome svijetu, a kada preseli na Ahiret, meleki ga doček~ju sa
mdosnom v ij ešć u od Uzvišenog /\llaha Ja će u Džennet. dn 111
r~j~.:ga ncrna straha i Ja ne treba da sc žalosti . Čo~jek sc o !obada
od okova ovoga svijeta i sdi u džennetske bašče u kqjirnn će
u/.i vati sw do Sudnjeg dana. A na Sudnjem elanu, kada ljudi budu
nn vclik(~j /.egi i u znqju, Oll<1i koji sc kloni grijeha. bit će u
hladovini ' /\ rša. i\ kada ljudi odu ispred Allaha, On će ga uzeti.
1.ajcdno sa ostalirn Njegovim iskrenim rulxw ima. a to _je od
Allahove dobrote kqju On daje samo onima kqjirna On hoće, a
All alt m.: izmjemo d<~jc."
(Ovo je bio citat iz djela 0 -Fe\'(l .id ocllbn El - K <~ijima . )
158
Ibn EI-Kajjim, Allah mu sc smilovao, u svome ii'.va nrcdnoill

djelu tJ-Di evahu-1-kofi limen se-efe 'tlllid-devo 'i.v-.\'qfi, detaljno
n abn~ja posljedice grijcše11ja, k(~je sc vraćaj u direktno na
g1jcšnika. On ih. na više od stotinu stranica (52- 166). nabr<~j a
jednu po jednu, o l~jaš11j avaj uć i svak u od 11j ih, n avodeć i dokaz za
to i ukazuju ć i na isprava n postupak . Ja ć u ovdje ii'nijeti samo
neke na vode. Ibn El-Kaijim, Allah mu sc smilovao, ka:/.c:
"Griješc1* ima veoma štetne, ružne i pogubnc posljed ice i'A:l srce
i tijelo čovje ka , kako na ovome tako i na buduće m . vijctu.
jihovu pravu štetnost i pogubnost zna samo Allaha . F.vo samo
ne koli ko od 1ih posljedica: uskrać i vanje /.nanja i opskrbe,
otudcnost g1:jcšnika od Allaha i od ljudi , teškoće, i'Itlamnjcnost
srca. lica i kabura . mlitavost srca i tijela, nepokornost Allahu,
uni šta vm~je života. grijcšc 1~j c vodi u novo griješe'* i ·labi volju
srca i njegovu ovisnost o Allahu, tc otk lanja iz srca o~jeć<~j
prezira1~je grijeha. (ii:jcšnik svqjim grijcše11jem omalova:/.ava
Ui'.višenog Allaha i prouzrokL!je sebi štetu od ljudi i životinja.
(]riješer* donosi ponižc11je, kvari mzum i ostavlja svoj pečat na
srcu g1ješnika. G1:ješnik svojim griješenjem ulazi p<xl okrilje
prnkktstva Allahovog Poslanika, salldlahu al ~jhi vc sd bn. što
mu uskraĆL!jc njegovu dovu i dovu meleka i'.a one kqji sc (XWim!ju
Allaltovoj naredbi i slijede Allahovu Knjigu i Sunnet Njegovog
Poslanika. Grijcšc 1~je je uzrok razli č itim v 1~tama kazne u Hei7.ehu .
Na ovome svijetu g1ijcšcnje proui'.rokujc: pokvw·enosl vod<.:, zraka,
u ~ j cva. plodova i ljudskih naslanthi , kao što uništava stid. brigu o
~jeri i vcliča11j e Gospodara. Uzvišeni Allah zcmemlii'L!jc g1jcšnika,
a u tome je prava propast. i udaljava ga iz kn1ga oni h kojima
dobrotu Svqju uk<:v.L!je, uskraćuje mu Sv~ju nagmdu k(~ju dobrima
d<~j c, u skrać uje mu blagodati i izlaže ga nesreć i i srce mu ispw~javn
strahom. Srce g1jcšnika posi<UC bolesno i 11111 vo. nakon što je bilo
159
zdravo i ?.ivahno. Grješnik je zarobljenik šejtana svoje zk duše

kqja ga na :.r.lo navraća i:.r. svqjih strasti i proh~j cva, a to uništava
1~ egovu poziciju u društvu i oclstranjL~j e oci njega sve ono što je
1\jcpo, a d<De mu ono što je 111žno. Grijcšc1~je briše berićet znaqja,
dj e lovm~a , opskrbe, života i berićet svega cln1gog. Grijcšc1~je
udaljava meleke kqji su :.r.adužcni z.a čov jeka, a približava mu
š~jtane, 1~cgove neprijatelje. Griješcnje ostavlja ružne tragove u
srcu g1:ješnika, kao naprimjer: neč istoća, pokvarenost,
zapcčaće nost, licemjerstvo, loš moral , plihvatanje sunuui vih st v;ui
i cln1ge sm11nc bolesti. Prema tome, uzrok svih mia ovoga i onoga
svijeta. kqje mogu :.r.adesiti srce i tijelo čo-.:j eka.jcst grijcšc1~jc ...
Oprostite radi ovog dugog citata, ali , bilo je to u cilju spašavanja
od n<:~jveće bolesti - g~iješenja . Mi smo slabi . nmogo griješimo i
prema Allahu asiluk pokaZLtiemo. Zato je potrebno da sc
podsjetimo i ukažemo na štetne posljedice griješe 1~ja , ne bi li se
kanili toga zla i tcvbu uč inili Znalcu svega skrivenog.
Veoma lijepe i snažne rij eč i o napušta1~ju grijeha rekao je imam
Ibn EI-Džcvzi u svome djelu S{(idu-1-hotir ( l: l RS i 2:272). On je,
Allah mu se smilovao, rekao: "Nipošto sc ne suprotstavlj<~jtc
Allahu, jer posljedice toga su stra ne. Dobro sc ČUV<~jte grijeha, a
v
posebno grijeha u osami, jer borbom protiv Allaha, čo vjek gubi

Njegovu :.r.aštitu. Uži var~jc u grijehu o~jeća samo om~j kqji sc stalno
nalazi u gaflctu (st<:u1ju ncmamosti), dok budni vjcmik ne o~jcća
nikakvo uživm1jc u tome, _jer u momentima uživw~ja on sc pri ~j eća
Allahove zabrane i stntšnih posljedica g~·iješe 1~ja . Pa. ako je
1~jegova spozn<Da snažna, on o~jcća blizinu Allaha. K<~ji je to
zabranio i njegovo tijelo i srce :.r.atreperc. Ako je, pak, njegovo srce
obu:.r.eto strašć u , momenti uživw~a su veoma kratki, a polom.
slijedi vječno poni žc 1~je, k<~ianjc, stalno plakm~j e. žaljenje radi
160
Znaj ela, kako god svjetlost elana ne koristi slijepcu, tako

svjetlost. zmmja ne oba<;java nikog dmgog, osim one koji su
Allaha svjesni. Također, kako m11vome ne k01isti lijek, tako
lijepo pomt~m~e ne ostavlja traga na tužitelja. Kako god
snažna kiša neće oploditi kamen, tako mudrost neće oploditi
srce k<.~jc o~jeća ljubav prema ovome svijetu. 144
onoga što je uč ir1jcno, i to tako traje. Pa čak i kada bude uvjeren

da muje oprošteno, uvijek će na umu imati prijekor za ono što je
uradio. Kako je ružno grUešenje! Kako su ružne njegove
posljedice! Kako su ružne priče o r~emu! Jačina griješer1ia mjeri
sc prema jačini gatlet.1 (nemamosti i zaborava Allaha), pa, što
god je čovjek više u gatlctu, '*govo grijcvc11ic je gore."
(Navedeno uz neznatne intervencije.)
Allah se smilovao naš~m bratu, velikom mudžahidu i da ' iji,
šejhu Mustafi Es-Siba ' iju, koji, u svome djelu Hakez.a
'ol/emetni-1-hl!iotu (str. 32.), kaže: " Kada te tvqj nefs nagovara
na grijeh, podsjeti ga na Allaha, a ako nastavi nagovaranje,
podsjeti ga na ponašanje pravih ljudi , pa, ako i poslije loga
nastavi nagovanu*, pod~jeti ga na sramotu kqja na ·taje kada
ljudi sazm~ u za grijeh, a ako i poslije toga nagovm·anje ne
prestane, onda zm~j da si se, tog momenta, pretvorio u životir~u."
Allahu naš, Ti Koji srca i vid preokrećeš, učv rsti naša srca u
Tvojoj vjeri!
144 Malik b. Dinar je upitao Hasana El-Basrija, radijallahu anhu:
"Kakva je kazna alimu kc~ji zavoli ovaj dur1jaluk?" Hasan je
odgovorio: "Umirar* srca. A kada 1..avoli ov~j svijet, traga za
njim sredstvima, kqjima se, inače, radi za Ahirct. Tada ga
napuštaju blagodati znanja, a on, samo formalno, ostaje alim ."
(Navedeno prema: EI-Bidajetu ven-nihajetu od Ibn Kesira, 9:268.)
161
Onaj, koji se priviknc na svoje stra-;ti i prohtjeve, gubi

moral. Onaj, koji radi suprotno od onoga što mu njegovo
znanje pokazuje, veliki je neznalica. Onaj, kome ne koristi
njegov lijek, kako će drugoga liječiti.
Zmti da su na ovome svijetu najrahatniji skromni
ljudi, 145 a najteže je onima koji se predaju stieanju
dunjaluka. Moral koji najbolje može pomoći čovjeku da
postigne skronmost, jest kratka nada. t .J(,
Oni koji su spoznali Allaha smatrc.tiu da slavljenje i
hvaljenje Allaha stojeći, jest stanje koje mti više ptibližuje
roba Allahu. Uzvišeni Allah kaže: "Allah, zaista, stalno
nad vama bdi." (En-N isa, l)
145 Neki čo-..:jek je zatražio savjet od Muhammeda b. Vasi 'a, a

on mu je rekao: "Savjetujem ti da budeš kralj na ovome i
budućem svijetu!" "A kako to?'', upitao je čo-..:jek. Muhammed
je rekao: "Budi skroman na ovome svijetu!" (Navedeno prema:
Turihu-1-is/um od Zchebija, 5: 159.)
146 U djelu Nehdžu-1-he/aga (4: 199), koje se pripisuje 'Aliju.
radijallahu anhu, stoji: "Sva skromnost (odricar~je od ovoga
svijeta) nalazi se između dvije riječ i iz Kur'ana - Uzvišeni Allah
kaže: 'Da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i
da se ne bi previše radovali onome što vam On dade.' Prema
tome, ko ne žali za onim što gaje prošlo i ne raduje se onome što
će doći , uzeo je skromnost z.:'l obadva kraja.''
162
Zm~ da nema bližeg puta od iskrenosti, uspješnijeg

vodiča od znanja i bolje poputbinc od takvaluka.147
Napustiti ono što čovjeku nije neophodno, najbolje je
za oclbacivm1je vesvese (šejtansko nagovaranje). N'uvišc
što osvjetljava srce je ispravnost grudi. Našao srun da je
čast vjernika u njegovom takvaluku, njegova blagost u
njegovoj strpljivosti, da je njegov razum njegov ukras, da
14 7 Kako ne, kada Uzvišeni Allah u Kur' anu vel i: ''l onim, što
vam je potrebno 7..a put, snabdijte se. A najbolja opskrba je
bogo~jaznost. J Mene se bojte, o razumom obdareni!" (EI -
Bckarc, 197) Uzvišeni Allah nas obm.ještava da je naredba o
bogobojaznosti uvijek važila. On kaže: "Mi smo onima kojima
.ic data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da sc bojite
AUaha." (En-N isa', 131 )
Navodeći ov~j ~jeti kerim, EI-Fejmz Abadi, u svome qjclu
Besa 'iru zevit-ten!iiz .fi leta 'ifi-l-kitahi-1- 'aziz, (2: l 16), kaže: "Iz
ovoga •ueti kerima da sc razumjeti da na svijetu postoji svojstvo -
kl~jc je bolje za roba, k<.* donosi više dobra, koje ima veću
nagradu, kojim se mtibolje iskazuje pokomost Allahu, koje je
robu n~jpreče, koje je naju pjcšnije za on~j svijet - od ovoga
svl~jstva, Uzvišeni Allah bi ga u obavezu stavio Sv<.~jim
robovima, jer On je najmudriji i n~jmilostiviji . Međutim, pošto
Allah traži samo ovo svqjstvo, od nas, kao što je tražio i od onih
koji su bili ptijc, time nam govori daje bogobojaznost glavni ci lj
koji se ne smije zapostavili i da je Allah u tom jednom svojstvu
sakupio pomku. uputu, ispravan put, odgoj i obrazovanje.
Njegove riječi: 'Zaista. Allah prima samo od bogobojaznih',
ukazuju na to da se, na kraju, sve vraća na bogobojaznost."
163
je njegova ljubav u prašt,mju, 14 x a nJ egova veličina u

njegovoj poniznosti i ljubaznosti.
Znaj da želja za bogatstvom, kada je Allah odabrao
robu siromaštvo, predstavlj a nezadovoljstvo, a želja za
siromaštvom, kada je Allah odabrao robu bogatstvo,
predstavlja nasilj e.To je ~jcžanje od zahvalnosti Allahu iz
nedovoljne spozm~je i gubljenje vremena iz nedovoljnog
znanj a. To znač i da sc vjerovanj e imu ćnog roba neće
popraviti sirornaštvom, a vjerovanje siromašnog roba
n eće popraviti bogatstvo. Prenosi sc da je Uzvišeni Allah
rekao: "Zaista, medu Mojim robovima ima onil1 č ij e
vjerovanj e može popraviti samo siromaštvo, a kada bi mu
dao bogatstvo, to bi ga pokvarilo. Zaista, među Mojim
robovima ima onih č ij e vjerovanje može popraviti samo
bogatstvo, a kada bi mu dao siromaštvo, to bi ga
pokvarilo." 149
148 Muhammed b. Vasi' je rekao: "Biti ponižen na ovom

svijetu bolje je nego biti pon ižen na Ahi retu .'' (Navedeno prema:
Tarihu-1-is/wn oci Zchchija, 5: 161 .)
149 Ovo je jedan dio od slabog had i ·i kudsije, a prenosi ga Enes
b. Malik od Allahovog Poslanika, sallell ahu a l ~jhi ve sellem, a
on od Džibrila, da je Uzvišeni Allah rekao: ''Ko omalovaži
Moga iskrenog roba, Meni sc suprotstavio . .." Bilježi ga Ebu
Ja' la, EI-Bezzar, Et-Taberani i Ibn Ebu Ed-Dunja u djelu Kilabu-
1-evl(ja ', str. l OO. pre nosć i iz djela Medžmu 'alu resa 'ili-/mi Ehi
Ed-Dunja. Takoder, bijc:/.i ga EI-Hakim Et-Timizi , Ibn
Mirdevej h, Ebu Ne' im i EI-Bejhcki u djelu EI-Esnw 'u ves-s{fclt,
str. 12 1., tc Ibn 'Asa kir. Tako st<?ii i u djelu Fethu-1-hari od Ibn
Hadžcra, ll :29:1, i u E/-l!haff.t!us-.\·unnUje fi -1-e/wdisi-/-kudusijje
164
Ista stvar je sa zdravljem i bolešću . Onaj koji je

spoznao Allaha, neće ga optužiti. 150 Onaj k~ji od Allaha
razumijeva poruke, zadovoljan je Njegovom odredbom.
Da ne postoji nijedm1 drugi <uet, znalcima hi bio dovolj<m
ov<u <uct: "Gospodar tvo.i stvara šta hoće, i On
odabira. Oni nemaju pravo da biraju." (El-Kasas, 68)
od Muhammcda El-Medenija, str. 35-36. Ibn lladžcr kaže: "U

lancu prenosilca ovog hadisi kudsije postoje slabosti ." Ibn
Rcdžcb El-Hanbeli , u djelu Džami 'u-l- 'ulwni ve-1-hikem, str.
314.. kaže: '·El-Hasan b. Jahja El-Hušeni prenosi od Sadake b.
Abdullaha Ecl-Dimeškij a, a obadvoj ica su slabi prenosioci
hadisa. Takocler. llišam El-Kenani prenosi od Enesa, a Hišarnje
nepo7.nat prenosilac. Kada je Ibn Me' in upitan za Hi šama El-
Kenanija, odgovorio je: 'Niko i ništa', ~j . nije mjerodavan
prenosi lac."
150 Kako će Ga optužiti kada je On o Sebi rekao: "AUah
znanjem Svojim sve obuhvata!" (Et-Talak, 12) Obuhvatanje
znanjem svega znač i da poznaje 1-tiegovo postojm1je, pol,
kakvoću , vel i č inu , zašto postqji i šta se njime že li, da pozm~je
~~j e govo stvaranje i iz čega je stvo reno, njegovu JX>trebu, šta
pozitivno uti če na njega i šta ga kvari , te, kakav mu je završetak.
Sve to može poznavati samo Uzvišeni Allaha. Onaj ko to zna
istinskim znanjem, neće optužiti Allaha za Njegovo djelovanje.
Jer, "On sve zna i mudar je" . " A kako i ne bi znao Onaj Koji
stvara, Onaj Koji sve potanko zna, Koji je o svemu
obaviješten." (El-Mulk, 14)
165
Nipošto se ne ponaš<u kako se ponas~uu neznalice!

Nemqj sjediti sa grješnicima!15 1 Ne prihvat<U tvrdnje onih
k(~ji su oduševljeni sami sobom, niti nade uobraženih, niti
očaj oč<:~ nih .
Po istini radi , u Allaha siguran hudi , dohro da se radi

naređuj , a od nevalj alih dj ela odvraćaj! 152 .Jer, ko bude
iskren prema Allahu, On će ga uputiti kako da radi ; ko se,
radi dmgoga, ulj epša, Allah će ga razotkriti ; ko se u
151 Omer b. EI-Hattab, raclijallahu anhu, je rekao: "Sjedite sa

onima koji Allahu pok<~j a nj c upuć uju , jer njihova srca su
osjetljivija." (Navedeno prema: Revdatu-1-'ukalo · od Ibn
Hibbana, str. 18.)
152 13uhari u svome Sahihu (Kit({bu-1-men(/kih - h({/m kiss({ti-1-
hej'llti ve-l-in/itqi 'alo 'Usrrull!). 7:52-53. prenosi od 'Amra b.
M~jmun a da je. nakon što je Ehu Lu' luc El-Mcdžusi ranio Omem
h. EI-Hattaha, radijali ahu anl1u, i nakon što su saznali ela je umro,
rekao: "Ušli smo kod Omera, a i clmgi ljudi su došli da rnu zah valu
iskažu. Došao je jedan m k-tel ić i rekao: ' Veseli se, o i'.apovjcdni če
pravovjemih, onome č ime tc je Allah obradovao!' Kada sc ml adi ć
okrenuo da iziđe, vidjelo se da mu se ogrtač v uče po tlu. Omer je
rekao: ' Vratite mi tog mladi ća! ' Kada sc vmtio, rekao muje: 'Sine
brata moga, podigni SV(~j ogrtač, jer će biti č i šć i , a to će biti i izraz
bogobojaznosti prema tvome Gostxxlaru.'
Pogledaj, Allah tc z.aštitio, kako Omer, radijallahu anhu, u
posljedr1jim trenucima svoga života, ne zaboravlja na obavezu
narecli vanja dobra i savjt:tujc mladić u šta je bolje za r1jega da
uradi . Allah bio zadovoljan Omerom i om ogu ć i o nama da se
ugledamo na njega i njegov nač in života.
166
Allaha pouzda, On mu je dovolj:m; ko u drugog

povjerenje ima, On će ga zamrziti; ko se Nj ega plaši, On
će ga osigurati; ko je Njemu zahvalan, On će mu dati još
više; ko Njemu pokornost iskazuj e, On će ga počastiti ; ko
Njemu prednost da, On će ga zavaliti.
.
VJent Allah .
· u ne tspOV .. lUJ. razumom. l ·'i'· U svome
IJeC
djelovanju ne povodi se za svojim strastima, ne napuštaj
istinu, ne daj legitimitet neistini i ne nadaj se oprostu, ako
si zaboravio na pokaj;mje.
Znaj da znanj e i praksa ne mogu biti zadovo ljavaj uć i ,
osim ako je jasno i nedvoj beno utvrđen njihov ispravan
temelj , ako se ne odlikuju i s krenošću i i st initošć u , ako
njihov i plodov i ne dolaze kao rezultat bogobojaznosti ,
ako ne posjedL~ju brižno odabrane dokaze. Nemqj se
zavaravati i sc rplj e nošć u (radi neizvršavanja obaveza) jer
niko nema opravdm1je za naizvršavanje svoj ih obaveza,
niti iko može bez Allaha.
153 Ova rečenica može imali dva mačer~ja . Prvo: nemoj Allahu
iskazivati pokomost na nač in da 7.a to oček uj eš naknadu . Drugo:
nemoj temeljiti svoje vjerova nje na razumu, U. neka tvqje
vjerovanje ne bude racionalno, pa ela izvršavaš samo one naredbe
ili zabrane koje prihvata tvoj razum. Razum slijedi ispravan
Šcrijal, a ne obratno, u svemu onome Šlo Šcrijal nareduje ili
zabranjuje, bez obzira da li ti to racionalno shvatio ili ne. U isto
vrijeme. sve šlo je pouzdano od šerijatski h propisa, nije u
suprotnosti sa zdra vim razumom, iako su, ponekad, veoma
suptilni da bi ih razum mogao zapaziti .
167
Znaj da je sreća čov:j eka u iskrenom nijetu za ono što

traži od Allaha i u Nj egow~j pomoći za ono što On voli.
Kome Allah želi dobro, podari mu razum, omili mu
nauku,'-'i 4 podati mu osjećaj straha od Allaha, 1:;:; blagost,
154 Zn~j da je bavl_iet'1ie naukom kqja čo•v:jcku nije neophodna

(m1fi/a) bolje od bavljenja dobrovoljnim ibaclctom Ti~j pul su
slijedili čet verica imama i drugi veliki ljudi islamskog ummet:a. EI-
Hatiz b. 'AbUu-I-BerT prenosi u svome djelu El-/J/liko' na strani
84., seneclom kt~j i seže do Er-Rebi 'a b. Sul~jmana El-Muradija.
učenika imama Šatijc, da je rekao: "Čuo sam Šaliju da je rekao:
'Traženje nauke je bolje od obav[j <u~ja dobrovoljnog namaza."'
Imam EI-Kešmiri u cljelll Fejdu-1-hori 'ala sahihi-1-/Ju/wri.
(l : 162), kome ntirajuć i poglavlje o nauci. kaže : ''Nemoj negirali
vrijednost nauke, jer, imam Malik i imam Ebu Hanife sm atn~ju
da je bavljenje naukom bolje od bavljenja dobrovoljnim
ibadetom. Od imama postoje dvije pred<ue: jedna o vrijednosti
nauke, a druga o vrijednosti džihada. Isto spominje i Ibn
Tcj mi.ije, t\llah mu se smilovao, u Minhadžus-sunnc."
U biografiji imanJa Ebll Zer'e Er-Ra;.r.ija, poznatog hadiskog
autoriteta i šej ha imama Ahmeda. u djelu Tahdatu-1-/wnahilt•
( l: 199) od Ibn Ebi Ja' laa i ll djelu Menakilm-1-inuuni Ahnwd
(str.2&9.) od Ibn Džev;.r.ija. spomir1je sc daje Abdullah b. Ahmed
b. Hanl-,el rekao: "Kada je Ebu Zer' a došao ll Bagdad. odsjeo je
kod moga oca. Mnogo vremena su provodili u izučavar1iu
nauč nih pitaqja . .Jednog dana čuo sam oca da kaže: ' Danas ni!:iam
klanjao ništa osim l ~1 rz namaza. Dao sam prednost izuča va r~ju
nauč nih pitar~ja nad obavljanju dobrovoljnih namaza (na/ila).' "
168
Spominje se da je neko od imama napustio dobrovoljno

podučava nj e i posvetio sc dobrovoljnom ibndctu, pa je jedan od
njegovih simpatizera u snu vidio da t<~i imam treba da sc vrati
dobrovoljnom podučavanju i š irer~ju nauke.
U biogra fiji imama Abdullaha b. Vchba EI-Kurdija [I -Masrija
(preselio na Ahi ret 197 .h.g.), poznatog muhaddisa, hik iha,
pobožr~j aka , a. kete i prijatelja imama Malika, l ,~j sa rs-Sevrija i
drugih, spominje sc da je Suhnun rekao: " Ibn Vchb je podijelio
voj život u tri etape: jedan dio je proveo u borbi na Allahovom
putu, drugi u poclučavar~ju ljudi u Egiptu, a treć i u obavljanju
hadždža. Spomiqjc se Jaje tridesetšest puta obavio had7.d7.''
Sin rticgovog brata je rekao: "Bio sam sa njim u Aleksandriji na
vqjnom polo7.:*1. Oko njega sc okupio jedan brqj ljudi ela ga
pitaju o nauci. On mi je rekao: 'Ovo je grad ibadcta, a teško sebi
mogu priuštiti vrijeme za ibt~det, jer dosta vrer nena provede m sa
ljudima.' Potom, otkazao je sastanke sa ljudima i posvetio se
ibadetu i vqj nom zadatku (straža). Nakon dva dana došao mu je
nek i čovjek i rekao mu: ' Vidio sam sebe u jednoj vclikt~j džamiji
prema Kabi . U toj džamiji bio je Poslanik, sallellah u a l ~j hi vc
sellem, a sa njegove desne strane bio je Ebu Bekr, radijallahu
anhu, sa lijeve strane Omer, radijallahu anhu, a ti si bio ispred
r~j cga. U d7.a miji su svijetlili kandi lj i, da ljepše nije moglo biti. U
jednom trenutku, jedna svjetiljka sc ugasila. Poslanik , sallcl lahu
a l ~jhi vc scl lem,je rekao: 'Ustani , o Abdullahu, i upalije! ' Ustao
si i upalio je. Potom, isto se desilo i sa drugom sv:jeti ljkom . Ostao
si tu nekoliko dana i primijetio da su se sve svjetiljke skoro
ugas ile. Cbu IJekrje rekao: ' O Allahov Pos lani če ! Vidiš li šta sc
dešava sa svjdiljkuma?' , a on je, salid lahu a l ~jhi vc scllcm,
rekao: To je djelo Ahdullaha. On želi da ih uime.' Ibn Vehb je
169
tada počeo plakati, a čo-.:j c k mu je rekao: ' Došao sam da tc

o brad~j e rn.Da sam znao da će tc to u brigu bac iti , ne bih ni
dolazio.' ' Bit će dobro', rekao je Ibn Yehb i dodao: 'Ov<~i sanje
opomena za mene. Mislio sam da je ibadet bolji od širenja nauke
i znanja.· Nakon toga, mnogo vremena je posvetio nauci. Bio je
sa ljudima i oni sumu u č ili i pitali ga.
Ibn Yehb .ie rekao: ·sjedio sam pred Malikom i pisao. Čuo se
ikarnet 1.a namaz (u drugoj predaji: mujezin je uč i o ezan), a pred
1~jirn su bile rasporedene knj ige. Požurio sam da ih pokupim, a
Malik mi .ie rekao: ' Polahko! Ono če mu si krenuo nije bolje od
ovoga u čemu si sada, uko liko je nijet ispravan.'
Imam Jahja El-Lejsi, alim Endelusa i učenik imama Malika, je
rekao: ' Kome dode smit , a on bude zaokupljen naukom, Iti ega i
vjero-.:jesnike rastav ljat će u Džennetu samo jedna deredža ...,
155 Strahopoštovanje je sv0jstvo kqjim su bili oki će ni i naši
dobri preci, Allah bio zadovoljan nj ima. ''Neki čovj e k je rekao
Muharnrnedu b. Vasi'u, koji je bio poznati alim, po bož1~j a k .
muhaddis i borac na All ahovom putu : 'Volim tc u ime All aha', a
on muje odgovo1io: 'All ah tebe zavolio, Onaj . radi Koga si ti
zavolio mene. Allahu m0j, kod Tebe zaštitu tražim od toga da
budem zavaljen u Tvoje ime, a da mc Ti prei'.i re.~ ."' (Navedeno
prema: El-Hi /ye od Ebu Ne' ima, 2:~49.)
Da bi saznao još nešto o ovome pobožnjaku. Muhammedu b.
Va i'u, citirat ću ti nekoliko reče ni ca iz njegove biogralije. uz
ono što smo o njemu već spomenu li i što će m o , malo kasnije,
spomenuti . U svome djelu Tarihu-1-islmn (5: 159- 1ol) Zehebi
veli : "Rekao je D:ž.1 te r b. S ul~jma n : ' Kada bih u svome srcu
osjetio okrutnost, jutrom bih otišao kod Mu hammeda h. Vasi' a i
170
zadovolj stvo onim što posjeduje i ukaže mu na njegove

mahan e.
Znaj, Allah ti sc smilovao, da su iskrenost, poštenje i
nepomućeno vjerovanje temelj svakog drugog stanja. Od
iskrenosti i poštenja dolazi strpljenje, zadovoljstvo,
skromnost (zuhd) i prijaznost, a od nepomućenog
vjerovanja u Allaha dolazi čvrsto ubj eđenje, strah, ljubav,
veličanje i stid.
Svaki vjemik u ovim položajima ima svoje mjesto po

kojem sc raspozn~je 1~cgovo stanje, pa se za njega kaže
da sc boji i da u sebi gaji nadu; da gaji nadu i da osjeća
strah; da je strpljiv i da osjeća zadovolj stvo; da voli i da
osjeća stid. Jačina i slabost svakog stanja mjeri se prema
vjerovanju (i11wnu) vjernika i njegovoj spoznaji . A za
svaki temelj od ovih . t<:mja postoje tri znaka po kojima sc
st<mjc raspoznnje:
gledao u njegovo lice. Djelovao je kao da je izgubio dijete.· El-

Asme' i je rekao: ' Kada je Kutejbe b. Muslim postrojio Turke,
pitao je za Muhamrneda h. Yasi'a. 'To je onaj na desnom krilu,
što pokazuje svc~jim prstom prema nebu', odgovoriše mu. a on
reče: 'Taj prst mi je draži od stotinu hiljada isukanih sablji i
lijepog mladića.'
Kada je 123.h.g. preselio na Ahiret, Allah mu se smilovao,
Sul~jrnan b. Bilal Et-Tejmiij, poznati i veliki hadiski alim, je
r~kao: 'Volio bih da sretnem Allaha, a da moja knjiga qjela bude,
jedino. kao što je ktliiga Muhammecla b. Vasi 'a. "'
Tijelo zamotano u svoje ćefi ne, Allahova milost tom tijelu.
171
Iskrenost je u tri st v<u·i k(~je ne mogu biti ispravne i

upotpunjene bez njih. a to su: iskrenost srca u vjerovanju.
iskrena namjera u djelovanju i iskrenost u govoru.
Strpljivost je u tri stvari koje ne mogu biti ispravne i
upotpunjene bez njih, a to su : strpljivost u poštivanju
Allahovih zabrana, strpljivost i dosljednost ll s lij cđc nju
Allahovih naredbi i strpljivost u teškoćama, ll imc Allaha.
Skromnost (km1a 'a) je sadr.hmo u LTi stvari: ograni čeno
konzuminmjc hr::me u situaciji kada je dovoljno ima,
održavanje siromaštva i pokazivm~jc bogatstva i
i'.adovoljstva u situaciji kada sc nema i kada je um:mjcna
opskrba i pouzchmje u Allaha u teškim vremenima i
nesrećama. Skromnost ima svoj početak i kraj : početak je
napllštat~e izobilja u situaciji kada je čovjek u mogućnosti
živjeti u izobilju, a kraj je pokazivar~e bogatstva u situaciji
kada je opskrba umanjena. Otuda su neki rekli : "Skromnost
(kana 'a) je iznad zadovoljstva (rid(/)." Jer, onaj koji je
zadovoljan (radi) , nije izložen uskrać ivanju i davanju, a
skromnom (kani' ) je clovolj::m r~jegov Gospodar i sa Njim
ne želi ništa drugo osim ono što muje On odredio.
Asketiz..11n (zuhd) je saclr7an u tri stvati i čm-:jek se ne
može nazvati asketom (zalud), ukoliko ih nema pri sebi, a to
su: udaljavar~jc ruku od (h.K1c) imovine, čistota duše od
onoga što je dozvoljeno (halo/) i ncrmm10st naspr::un
dunjaluka kada sc irna mnogo prilika da sc dunjaluk
iskoristi.1·"c'
15(, Imam Abdul lah h. El-Mubarek ovako delinira asketu : "To

je OlltU koji. kada dobije dunjaluk (OVOSVjetsko dobro). ne radLUe
172
Asketu odlikuju još tri stvari: zaštita duše u situaciji

kada ima velike prohtjeve i želje, izbjegavanje onoga što
vodi u bogatstvo, uzimanje onoga što je čovjeku
potrebno, samo ako je dobro poznato.
Radost je u tri stvari: radost znanjem i ?.i krom u osami,
radost čvrstim ubjeđe njem i spoznajom u osami, radost
Allahom u svakoj situaciji .
Zadovoljstvo je red ljubavi, duša prožeta čvrstim
ubjeđenjem i pouzdanjem u Allaha. Spominje sc od E.ijuba
Es-Sihtijanija i El-Fudajla b. ljada, Allah im se smilovao, da
su rekli: "Zadovoljstvo je txmzdanje u Allaha."
Ovo su znakovi iskrenosti kako ih nauka opisuje.
Sufjan Es-Scvri , Allah mu se smilovao, je govorio: "Kada
se iskrenost iskrenoga upotpuni , on nije posjcdnik onoga
što je u njegovim rukama."
Znakovi čistog i nepomućcnog vjerovanja: nema
iskrenog vjernika sve dok ne bude iskreno vjerovao da
Allahu nije ništa slično, da Mu nije ništa ravno, da On
nema prijateljicu niti djecu. 157
sc, a ako ga to dobro prode (ako ga ne dobije), ne :!alosti se."

(Navedeno prema: 7'f'J1ihu -l-medarik od 'Ijada, 3:40.)
157 Ovdje ću ti navesti tri slučaja kqji govore o pravqj i istinskoj
vjeri u Allaha, ne bi li se okoristio i iz toga pouku uzeo.
Kada navodi događaje iz 16. godine po Hidžri, imam Ibn Džcrir
Et-Tabe1i, u svome djelu Tarihu-1-umemi ve-l-muluki, (4: 176),
kaže: "Kada su muslimani došli u Medain i sakupi li plijen,
približio se neki čovjek sa velikom posudom napu~1enom
173
skupoejenostima i umjetninama i stavio je ispred onoga koji je

bio odgovoran i'.a plijen. On i oni koji su bili sa njim. rekli su:
' Nikada nešto s li č no nismo vidjeli! Ono što mi imamo nije ni
blizu ovoga. A, jesi li ti uz~o n~što od ovoga?' Čovjek j~
odgov01io: 'Tako mi /\llaha. ela nije Allaha. ne bih vam ovo ni
donio.· Tada su shvatili da sc radi o posebnom čovjeku. pa su ga
upitali za imc, a onje odgovorio: 'Tako mi /\llaha. neć u vam reći
ko am. pa da mc hva lite. niti ć u reći drugima, pa da mc i oni
hvale. Ali. Allahu 7.ahvaljujcm i dovoljna mi je Njegova
nagrada.· Kada sc udaljio. poslali su za njim čo~ jeka da ga prali.
Tako je došao do '*govih prijatelja i upitao ih 1; 1 njega. Saznao
je da je lo hi o ' /\mir b. 'Abdu Kaj s." 'Amir h. '/\bdu K~~j s El-
llaclrcmi, bio je .iedan od poznatih pobo/.njaka i7. g~.:neracUc
tabi'ina. Onje prvi mcc1 u njima, koji j~.:. u 13asri. bio po:t.nat po
asketi zmu . Nekajc Allah zadovoljan njime.
Ibn Qutej bc. u svome djelu 'Ujtlltll-1-u/i/}({r. ( l: 172). pripovijeda:
"Mesleme b. · Abclu-1-Mclik je opkoli o jedno utvrdcnjc . lJ :t.idu
utvrdenja nalazio sc jedan otvor. Pokušao je nagovoriti ljude da
udu knv. laj otvor. Medutim, niko unutra nije ušao. Došao je
jedan obi ča n v<~jnik i u' ao u unutrašnjost utvrlkqja i /\ llah im je
om oguć i o osvaj< .u1ie utvrdcr1ja. Nakon toga, Mcsleme je javno
zatražio da mu doete vt~jnik k(~ji je prošao kn)!. otvor u zidu
ulvrdcnja. Medutim, niko se nije odazvao. Mcslcmc je ponovo
zatražio da mu sc tqj v<~ jnik obavezno .iavi i ela dodc kod njega.
Došao je čo~je k kod stražara Mcs leme i zatra7.io doz o lu da ude
kod njega. Stra/.a r ga je upitao: ''Jesi li ti o m~j što j · prošao kroz
otvor u zidu ul v rlk r~j aT "Ja ću vu m reć i ko je on", odgovorio je
ov~~j. Kada je ušao kod Mcsleme, rekao mu je: "Vojnik. kqji je
rrošao kroz otvor u zidu utv rđe r~ a. traži od vas tri stvari : da ne
pišete hali li r~jcgovo ime, da ga nič im ne nagradite i da ne pitate o
174
njegovom porijeklu i r~egovom plemenu." Z.rpo~jednik Mesleme

je prihvatio ove z.ah~jevc, a čo~jek mu je rekao: ''.Ja sam t::~j
vqjnik." akon ovog događ::~ja, Mesleme nije klaqjao n~jedan
namaz, a da n~je upuć i vao dovu Allahu: "/\l lahu moj, uč ini mc da
budem sa vqjnikom kqji je prošao kroz otvor u zidu utvrder~a."
Es-Suli.iiu pripovijeda da je čuo od '/\ la 'a, a on kaže da mu je
.la'kub b. D:bd er b. Sul~jman ispri čao: "Hio sam vqjnik u vqjsci
EI -Mu'tcsima prilikom osv<vanja Amurije. Vqjksa je zatrebala
vodu, pa je El-Mu 'tcsim pružio korito od kože u dužini od deset
milja. Iz tog korita voda je dolazila pod zidine ;\murijc. Priča se
da je u njegovoj kortiici bilo osamdeset hiljada šarenih i
osamdeset hiljada crnih konja. Svakoga elana. na zidinama
Amurije. izlazio je jedan Rimljanin, kqji je. na arapskom jeziku,
psovao Poslanika. sallellahu al~jhi ve sellem, njegovo imc i
njegovo porijeklo. Muslimani rna je to teško palo, ali ga nisu
mogli gađati , jer je bio izvan domaš<0a njihovih strijelaca. 8iu
sam dobar strijelac - nastavlja Ja' kub - pa sarn nanišanio
strijelom u pravcu Rimljanina i pogodio ga u vrat. Pao je sa
zidine, a muslimani su uzvikivali : 'Allahu ekher'. EI-Mu 'tcsim
sc obradovao i :t.atražio da mu . e privede vqjnik kqji je pogod io
Rimljanina. Kada sam ušao kod r~ega, upitao me za mqjc ime i
porijeklo. Pošto ·am mu se predstavio, rekao je: 'Hvala Al lahu,
K c_~ji je nagradu ove strije le dao čovjeku od mc_~ j e rodbine
(Abasija).' Potom mi je rekao: 'Prodaj mi sv<~ju nagradu
(.l'l'l'oh)!' Odgovorio sam mu : 'Zapovjedni če pravovjernih. scvab
sc ne prod<0e.' Insistirao je da mu prodam sevab, a zauzvrat,
nudio mi je stotinu hiljada dirhema. Kada sam odbio prodati svoj
sevab, povećao je cijenu na ret stotina hi lj ada dirhema. Tada am
mu rekao: ·Neć u prodati sv<~i sevah n 1 cijeli cluqjaluk, ali ću ti
pokl oniti pola moga sevaba. Allah mi je svjedok.' El-Mu 'tesim
175
Potom, želja vjernika treba biti Jedan i Jedini Allah, a

sva njegova nastojanja trebaju biti usmjerena ka Allahu, u
obavljanju dobrovoljnih i obaveznih djela.
Ispravnost čvrstog ubjeđenja (jekin) je u tri stvari :
smirenju srca u pouzdanju u Allaha, povinovanju
Allahovoj m.u-edbi i brizi, i bojazni od onoga što je bilo.
Čvrsto ubjeđer~je ima svoj početak i kraj : početak je
smirenost, a kr~j je u dovoljnosti Jednog i Jedinog Allaha,
jer, Uzvišeni Allah kaže: "0 Vjerovjesniče, Allah je
dovoljan tebi i vjernicima k~ji te slijt.'<ic." (El-Enfal , 64)
Prema tome, Allah je Onaj Koji je dovolj<m, a rob je om~
koji to prihvata i zadovolj:m je Allahovom <Xircdbom.
O krajnjem dometu čv rstog ubj eđenja ovdje govorimo
kao o osobini roba u njegovom vjerov<mju, a ne u smislu
teorijske konačnosti ubjeđenja, jer to nijedno stvorenje
nije kadro dostići , kako reče Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem: "Niko nikada neće moći dostići
Allahovu suštinu." Kada su ashabi rekli da su čuli kako je
je odgovorio: 'Prihvatam! Neka ti Al lah podati svako dobro!"'

(Navedeno prema: Risaletun .fls-.w!Jdi ver-rimajeti ve-1-h{!ili,
rukopis pohranjen u biblioteci 'El-Haremu-1-Mekkijj ' u Mekki
pod brojem 34, autora Ibrahima b. Vcliija EI-Haneftja Es-
Sehahija iz Gazze, koji je bio muftija u Gazzi . Autor je, Allah mu
se smilovao, oko nčao pisanje ovoga qjela 959.h. g.)
Allahu je upućeno dobro djelo tog halitc, kqji svim silama nastqji
otkupiti sevap, a Allahu je upućeno i djelo tog strijelca, koji ne
že li prodati svqj sevap za cijeli dunjaluk .
176
Isa h. Merjem, alejhissclam, hodao po vodi, Poslanik je

rekao: " Da su sc njegova ubijeđenost i strah povećali ,
hodao bi i po zraku." 15 t~
Strah dolazi poslije čvrstog ubjeđenja. Jer, da li si vidio
nekoga da e boji, osim kada je u to čvrsto ubijeđen?
15X Ovo je podmetnut hadis i njegovo pripisivanjc Poslaniku,

sallcllahu al~jhi ve sellem, potpuno je neosnovano. Ovaj haclis
naveden je i u djelu lhjau 'ulwnid-din, 12:94. Kada govori o
njemu. EI-Hatiz El-'lraki, kaže: "Poznato je ela su ovo rij eč i
Bekra b. Abdullaha EI-Muzcnija, kqje prenosi Ibn Ebu Ed-Dunja
u <\jelu Ki/(1/m-f:jekin. gdje kaže: ' llavari.ijuni su izgubili svoga
poslanika. pa im je rečeno da se uputio ka moru. Krenuli su ela ga
traže. Kada su do"li do mora, vidjeli su ga kako hoda po vodi .
Potom, spom ir~j e rij eči lsaa, alejhissclarn: ·Kada bi čo~jek imao
čv rsto u~jeđer~j e koliko jedna dlaka, hodao bi po vodi.'"
Hadis bilježi i imam Ahmed u svome qjclu Kito/mz--.uhd na strani

56-57., gdje kaže: "Rekao nam je Behz, rekao nam je Ehu Hi lal.
rekao nam je Bekr b. Abdullah: " Hav<ui.iiuni su ii'.gubili svoga
poslanika, pa su krenuli su da ga traže. Našli su ga kako hoda po
vodi. Neko od 11jih je rekao: 'Allahov Vjero~jesniče! Hoćemo li
krenuti prema tebi?' On je odgovorio: 'Da.' Ovaj je stavio jednu
nogu, zatim drugu, a potom je potonuo. Tada je Isa, al~jhissclam ,
rekao: 'O ti kratkog imana, d~j mi tvc~ju ruku! Kada bi čovjek
imao čvrsto ul~jeđcr~jc koliko jedan lnrn, hodao bi po vodi."'
Na kr~ju, ja ću dodati da su ovo isra ilijjati. Nama n\je naređeno
da vjen~jemo u njihovu istinitost, niti nam je naređeno da ih
odbacimo. Dozvoljeno je prepričavati ih u cilju uzimanja pouke.
177
Strah je u tri stvari: strah vjerovanja (i111ono) , a njegov

zna k Je. napuslan.Je gn.J el1a. 1·~<> T o Je
y • • • . stn.u1
·• mune.
. la. Potom,
strah prethodnika (h(/\:/its-selef), a njegov mak je
stntllopoštovanjc, zabrinutost i pobožnost. To je strah
uleme. Zatim, strah izmi canj a (da nas nešto ne pr0<.1c), a
njegov mak je ulaganje napora na phmu stjecanja
Allahova zadovolj stva uz poštovanj e i veličar1jc
Uzvišenog All<ma. To je strah iskrenih Alhtllovih robova
(s il/diko).
Četvrti tepen traha je strah veličanja i uzdizanja
All<tl1a (ho~/it-1-i' z.mn ) , a t<.~j stepen, Alhtll je odvojio 1.a
Svoje meleke i vjen vjesnike, alcjhimussclam . .Jer, oni, po
sv<~joj prirodi, vjeruju da će ih Allah obuhvatiti Svojim
oprostom. Zato je njihov stntl1, u stvari, njihov ibadet i
njihovo ve li ča nj e Allaha.
Ljubav je u tri stvari i čovjek se ne može smatrati onim
koji prema Allahu osjeća ljubav, ukoliko je nema p1i sebi
- ljubav vjernika u ime lJ;.višenog Allaha, 1c,o a znak tc
159 Tj . napuštanje 1natcrijalnih i duhovnih grijeha. Muhammed

b. Vasi ' je rekao: "Kada hi grijesi imali miris. ne bi mi se mogli
ni prihli?.iti od 1~jihovog neugodnog mirisa." ( nvedeno prema:
U -lli/ye od Ehu Ne' ima. 2::~49 . )
160 Rij eči poznatog tabi'ijc, Mcsruka b. EI-Ecl;.cte'a, Allah mu
se smilovao. najbolje objaš nja v,~j u ljubav u in1e Uzvišenog
Allaha. Neki čo-v:jck mu je. jednom prilikom, rekao: "Uistinu. ja
tc volim u imt..: Allaha ." Mesruk je odgovorio: 'Ti si zavolio
Allaha. pa si zavolio onoga koji voli Allaha." (Navedeno prema:
Kitohu-1- 'i ld. od imama Ahmeda. l :73.)
178
ljubavi ogleda sc u tome da se od vjemika otkloni ono što ga

uznemirava, a da mu se primakne ono što mu korist donosi.
Ljuhav prema Poslaniku, saJiallahu alejhi ve sellcm, u
imc All aha, 1c' 1 a ta ljubav se ogleda u slijcđcnju nj egovog
S unncl<.t. 1 c'~ Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: "Reci: 'Ako
161 l} da voliš Allahovog Poslanika. sallcllahu a l ~jhi vc sdlcm,

zato što je Allah tako naredio.
162 Slijcclenjc Pos lanikovog Sunneta može biti na više načina ,
a jedan od r~jih je da ulo:/.iš napor ili svqj imetak na planu
sli_jcclcnja njegovg Sunm:ta, pa makar na tom putu imao i
poteškoće i materijalne izdatke. Jer, za uzvrat, s lij eđe nj e m
Poslanikovog Sunneta, dobit ćeš mnogo više oci onoga što ćeš
uložiti . Evo jednog primjera, k<~ji ti , mo:l.<.la, ni na um neće
pasti . a time ćeš naučiti nešto če mu poziva i Allahov Poslan ik,
sallellahu al~jhi ve scllcm:
Ahdullah b. Abdurrahman b. Ebu Hu s~jn govori kako je Osman b.
·A tla n. radijallahu an hu, kupio baštu od nekog čovjeka .
Dogovarali su se oko cijene sve dok sc, konač no, nisu usaglasili .
Nakon toga, Osman je rekao prodavaču : "D<~j mi tvt~ju 111ku!'', a
bila je praksa da se svaki dogovoreni posao okonča nrkovar~jem
prodavača i kupca. Kada je prodavač vidio ispnrženu Osmanovu
11rku, rekao je: "Tako mi Allaha, neću ti prodati baštu sve dok mi
ne dod<.l~ još deset hiljada dirhema." Hazreti Osman sc okrenuo
Abdurrahmanu b. 'Avli.r i t<!kao: "Č:uo sam Allahovog Poslanika,
sallellahu alcjhi vc scllcrn. ela je rekao: '/ .a ista će Allah uvesti u
D:/.ennet čo~jeka, kqji je velikodušan i popustlji v kada prod<.~je.
kupL~j e, presudqje i kada mu sc prcsuđL~je. · Potom se okrenuo
prodavač u i rekao mu: 'Evo! Uzmi deset hiljada dirhema, kako bih
179
AUaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i

grijehe vam oprostiti!"' (Ali lmnm, 3 L) A ljubav prema
Uzvi šenom Allahu ogleda se u pokornosti Njemu i
napuštanju griješenja. Kaže , e: "Stalno p1isj ećanjc
blagodati , donosi ljubav." 1r' 1
bio dostqjan ovih riječ i kqjc sam čuo od Poslanika. sallellahu alc:jhi
vc sell em.'" (Navedeno prema: 1::1-M('fa!ihu -1-'al(/(' hi z.eva 'idi-1-
IIU'.mllidis-semall(je, od Ibn llaclžera, l :376.) Allah bio zadovoljan
Osmanom i svima onima k<~ji ga slijede. uo Sudt~ega elana.
163 Veliki autoritet EI-F~jruz J\bacli , Allah mu sc smilovao, u
svome qjclu Besa 'im zevit-ten!jiz, (2:42 1-422), kaže: "Post<.~j i
deset stvari koje kod čo-..:jeka razv ij ~ju ljubav prema Uzvišenom
Allahu, a to su:
Prvo: Uče nj e Kw·'ani Kerima uz razmi š ljat~jc o 1.načenjima
'*govih ajeta i pronicanje u ono što Allah time /.eli posti ć i kod
Svoga roba .
Drugo: Pribli /.avar~j eUzv išenom Allahu obavJ.janjem
uohrovoljnog ibaueta, a nakon što se obavi ono što je obaveza
(f(trz), jer to, nakon ljubavi prema Allahu, uonosi i Allahovu
ljubav prema robu.
Treće: Sta lno ~j ećar~j e na Allaha (zikr) u svakc~j situaciji :
jezikom. srcem, cijelom i halom. A Allahova ljubav prema
onome. ko prema Njemu g:.~ji ljubav, zavisi oci intenziteta tog
zikra.
Četvrto: Davanje preunosti onome što Allah voli nad onim što
žei i t voj nef s.
180
Ljubav prema Allahu ima svoj početak i završnicu.

Njen početak je ljubav prema Njemu radi Njegovih
blagodati i dobara. Ibn Mesud, radij allahu m1hu, je rekao:
"Srca su po prirodi sklona onome ko im dobro čini."
N<uv iši stepen ljubavi prema Allahu jeste ljubav kojom
se poštuje Allahovo pravo. ' Ali b. EI-Fud<UI , Allahova
milost njemu, je rekao: "U1.višcni Allah sc voli 1.ato što je
Peto: Upoz.nati srce sa Allahovim imenima i svojstvima i

ponašati se u skladu sa tom spoznajom. Jer, ko spozna Allaha
Njegovim imenima i svqjstvima, On će ga, zasigumo, zavoljeti.
Šesto: Svjesnost Allahove dobrote i Njegovih vidljivih i
nevidljivih blagodati.
Sedmo: Potpuna skrušenost i potčir~jenost srca pred Uzvišenim
Allahom .
Osmo: Osamljenje s /\llahom u1.adnjqj trećini noći, pred zoru. a
u cilju uče nja Njegovih riječi, upućivanja dove i iskrene
potč inj e nosti Njemu, ela bi se završilo sa tevbom i traženjem
oprostaod Njega.
Deveto: Dru7.enje sa onima, kqji prema Allahu gaje iskrenu
ljubav, tc ubirar~je plodova ~jihovih rij eč i. On~j . koji prema
Allahu g;_~ji ljubav, ne treba govoriti . osim u situaciji kada zna da
'*gove riječi koriste.
Deseto: Udaljavanje od svega onoga što može biti 7l tpreka
izmedu srca roba i Uzvišenog Allaha.
Poštivanjem i uvažavanjem gore navedenog, oni, koji g<~je ljubav
prema Allahu, dostigli su t<-u stepen.
181
1\llah." Neki čovjek je zatražio savjet od Tavusa, a on mu

je rekao: 'Savjetujem ti da voliš Allaha takvom ljubavlju
ela ti ni šta drugo ne bude draže od Njega. Boj se Allaha
takvi m strahom da ne bude ni šta dntgo čega bi se više
bojao nego što se Njega bojiš. Nadaj se u Allaha takvom
nadom koja će stati izmec.1u tebe i te bojazni. Želi drugi m
ljudima ono što želiš sam sebi."'
Veličanje Allaha preclst<tvlja za stici ono što glava
predstavlja za tijelo, tj . jedno bez dntgog ne mogu. Kada
se rob stidi svoga Gospodara, on Ga vel iča i uzdiže.
Najbolji stid je duhovno usredotočenje radi Uzvišenog
Allaha. 1(' 4 Duhovno usredotočenje je u tri stvari:
usredotočenje na praktično iskazivanje pokornosti /\!lahu,
usredotoče nje radi Allaha na planu napuštanja gtijcšcnja i
usredotoče nje radi Allaha u namjerama i mislima. Jer,
/\llahov Poslanik, sallallahu al~jhi vc sellcm, je rekao:
l M Su ljan Es-Sevri je rekao: "Kajs b. Muslim nije di gao gla vu

prema nehujoš od toliko i toliko vremena. a iz stida od 1\llaha."
Ovo bilježi imam Ahmed u svome djelu El- '/lei. ( l :340). a u
istom djelu, ( l :2 14 ). spomi nje se ela je po7.nati tab i' ija Se' id h.
EI-Muse_ueb. rekao: ··run ill trideset god ina 111L~je7. in nije pro uč io
czan, a ela nisam bio u džamiji."
Ovo .ie vrhunac duhovnog usred otoče r~ja radi AIla ha, jer obaveza
roba je ela bude pred svqjim (lospodarom prije nego što ga
pozove, a ne ela ga zove, pa da, tek onda, cloclc.
182
"Obožavaj Allaha kao da ga vidiš, jer, ako Ti Njega ne

IS, () 11 tel1e, ZaiSta,
Vl'd'v ' . i'l. " ( (lS.
VIC
Duhovno i srčan o u s red otoče nj e na Allaha je teže i

napomijc za tijelo od n oć n og obav lj anja dobrovo ljnih
munaza. od posta u toku dana i od trošenja imetka na
Allahovom putu. Spominje sc ela je ' Ali h. Ebu Tali b,
radijaJiahu anhu , rekao: "Zaista, Allah na Zemlji ima
Svqjc zdjele (posude), a od tih zdjela na Zemlji su i srca.
On iz nj ih ne prima ništa što nije proč i šćc no , snažno i
nježn<>.'' 166
To zn ač i da rob proč i sti svoje srce u imc Allaha
povinuju ć i sc Nj egovim zapovijedima, napu š t<~juć i
165 O ovom hadi ll nJegovom lancu prenosilaca. već . mo

govcnili .
166 U s li č nom obliku ovu izreku prenosi imam Ahmed u svome
(~jelu Kito!J/1(.-Z.llhd na strani 384.. p ripi sujuć i je Hai idu
b.Ma\lanu . Takoder, u s li č nom obliku zabilje:l.e n je i merli.1 '
hadis od Ehu ']nebe EI-Houlanija, da je Poslanik. sallcllahu
alc: jhi vc scllem. rekao: "Zaista, među stanovnicima Zemlje
All ah ima Svoje posude, a posude Vašeg Gospodara su srca
Njegovih iskrenih rob va. Njemu nqjdraža srca su ona kt~ja su
najl~jc:l.ni,ja. " Ovqj hadis bilježi Tabcrani , a u njegovom lancu
prenosilaca nalazi sc Reki.ijc b. El-Veliel /.A l koga sc tvrdi da je
obmanjivao u prenošenju hadisa, ali ll ovom scncdu on koristi
terminologiju kqja upuĆL!i e na to da je čuo hadis od svog
prethodnika. Ovo sc spomi'* u l~j el u EI-Mef.:osidu-1-hosene. od
Es-Schavija, na ~47 . strani , kao i El-Muna vi u svome djelu
F(jdu-1-kw /ir. 2:496.
183
Njegove zabrane i prakticirajuć i iskrenost i bojaznost.

Također, rob proč i šćava s v<.~j c srce radi Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prih vat<~juć i sve ono
što je on donio, teoretski, prakti čno i duhovno, a radi
vjernika, proč i šćava ga o tkl a nj ajuć i ono što ih uznemirava
i donoseći im ono od čega koristi imaju.
Nj egova rij eč snažno u citiranom tekstu, znač i
odlučnost na planu uspostavlj anj a kaznenog sistema radi
Allaha, te naređivanj e dobra i s ptj ečava nj e zla.
Što sc tiče nježnosti koja sc spominje u citiranom
tekstu, ona dolazi u dva smisla: samilost praće n a pl ačo m i
blagost praćen a dobrodu šnošću .
Od Allaha je po moć , a On namj e dovoljan i najbolji je
Pomagač.
1 67
167 U ori ginalnim rukopisima ovoga ujela, na kraju stoji i ovo:

"Završcno je qjdo Risaletu-1-nlltster.\'idin s Allahovom po m oć i .
Njemu pripaua svaka hvala." Nakon toga i u raz li č itim
oblicima, spominje se sa lavat i selam Posl aniku, sallcllahu
alcj hi vc sdlcm , njegovoj porodici i 1~j egov im prij ateljima.
Nema sumnje ua su to rij eč i pre pi s i vača , a svaka hva la pripada
Allahu, Gospodaru svjetova.
184
Ponizni Allahov rob (ptiredivač ovoga djela, autor

komcntma i pisac "Bontona" tiskanog umjesto pogovora
na kr<tiu ove knjige, op. ured.) 'Abdu-1-Fettah b.
Muhammed Ebu Gudde, Allah oprostio grijehe njemu i
njegovim roditeljima, kaže: "Okončao sam rad na ovom
djelu, i u prvom navratu, pisanje komcntma, l. džumade-
1-ula, 1384.h.g. u Halebu. Nakon toga, znatno sam
proširio pisanje napomena, a u želji da ponudim ono što je
potrebno našoj omladini danas: upute i smjemice,
duhovna hrana i lijepo ponašanje u ovom pokvarenom
društvu, da Allah sačuva, nas i njih, od svakog zla i da nas
naputi na put dobra i ispravnosti.
Od Uzvišenog Allaha tTažim nagradu, a od onih koji sc

okoriste ovim, očekujem hajr dovu i lijep spomen. A ja
ni šta, hez Allaha, ne mogu. U Njega se uzdmn i Njemu
sc, konačno , vraćam.
U dntgom navratu, definitivno sam završio pism1je
komentara u ponedjeljak ujutTo, 5. džumade-1-ula,
l391.h.g. u Bejmtu.
Hvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova.
185
IZ ISLAMSKOG BONTONA
Iz islamskog bontona
Islam u sebi nosi mnoge vrijednosti i regulira pravila

ponašanja u svim sferama ljudskog života i u svim
situacijama sa kojima se čovjek susreće u svome
svakodnevnom životu.
U cilju izgradnje potpune islamske ličnosti , islam
poziva svoje sljedbenike i podstiče ih da te vrijednosti i
pravila primijene u svome životu. Nema sumnje da to
povećava moralnu ljepotu muslimana i privlači ga
srcima drugih ljudi.
Islamski bonton spada u temeljne nakane Šerijata.
To što se on naziva bontonom ne umanjuje njegovu
vrijednost i važnost u svakodnevnom životu čovjeka.
Jedan od naših dobrih prethodnika savjetovao je svome
sinu: "Sine moj! Nastoj da tvoje djelo bude so, a tvoj
moral brašno!" Ovim je želio reći da je više morala u
djelovanju bolje od velikog djelovanja koje nije
prožeta moralom.
189
'Abdu-1-Fettah Ebu Gudde
Nemojte se iznenaditi ako u ovom bontonu nađete

nešto što izgleda jednostavno i opće poznato, jer mnogi
od nas prave greške baš u tim poznatim stvarima, što
umanjuje vrijednost muslimanske ličnosti , koja treba
biti prepoznatljiva po svojoj ljepoti i uravnoteženosti.
Na to ukazuju i ove riječi našeg Poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem: "Lijepu odjeću obucite i
uredite vaše jahalice (prevozna sredstva) i vaše kuće
kako bi bili prepoznatljivi među ljudima."
1. Kada ulaziš u svoju kuću ili izlaziš iz nje nemoj
lupati vratima niti ih ostavljaj otvorena pa da se sama
zatvaraju . Lupanje vratima ne odgovara blagosti koju
zagovara islam, a tebi je čast što si njegov sljedbenik.
Zato, blago i polahko zatvori vrata za sobom. Možda si
č uo za hadis koji prenosi hazreti 'Aiša , radijallahu anha,
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem , rekao:
"Nema ništa što je prožeta blagošću i nježnošću a da
nije time uljepšana, a ako toga nema onda je,
zasigurno, unakaženo."
2. Kada ulaziš u svoju kuću ili izlaziš iz nje nazovi
selam onima koji su u njoj od tvojih ukućana , kako
muškarcima tako i ženama. Pozdrav muslimana je:
Esselamu 'alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Ne zamjenjuj ovaj pozdrav drugim pozdravima, kao:
dobro juto, ili merhaba ili tome slično! Ako selam
budeš zamjenjivao drugim pozdravom, vremenom će
ga nestati iz upotrebe, a on je simbol islama koji je
zacrtao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem , svojim
djelom i riječima .
190
Enes, radijallahu anhu, pripovijeda: "Rekao mi je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Sine moj!
Kada uđeš svojim ukućanima nazovi selam. Bit će to
berićet (blagoslov) tebi i tvojim ukućanima. '"
(Tirmizi)
Katade, jedan od poznatih tabi'ina je rekao : "Kada
uđeš u svoju kuću nazovi selam ukućanima , jer oni su
najpreči da im selam nazoveš."
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je rekao: "Rekao je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada neko
od vas dođe na sijelo neka nazove selam prisutnima, a i
onda kada želi napustiti sijelo. Jer, nazivanje selama
prilikom dolaska nije ništa preče od nazivanja selama
prilikom odlaska.'"
(Tirmizi)
3. Kada dođeš na sijelo nemoj sjedati između
dvojice, nego sjedi sa njihove desne ili lijeve strane.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Ne može se sjesti između dva čovjeka , osim s
njihovom dozvolom." (Ebu Davud)
Kada ~jedeš kod njih nemoj nastojati da čuješ ono što
njih dvojica govore, osim ako se ne radi o nekoj tajni ili
povjerljivom govoru između njih. Prisluškivanje razgo-
vora dvojice ljudi skrnavi tvoj moral i predstavlja grijeh.
Naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ko
bez dozvole prisluškuje tuđi razgovor, njegove uši će na
Sudnjem danu biti zalivene rastopljenim olovom."
(Buhari i drugi)
191
'Abdu-1 -Fettah Ebu Gudde
Znaj da ti ne priliči da nasamo razgovaraš sa nekim u

prisustvu treće osobe, jer to znači njegovo isključivanje
iz društva, što ga može navesti na svakakva razmišljanja
i pomisli. Takav postupak ne priliči muslimanu, zbog
čega ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i zabranjuje
ovim riječima: "Dvojica ne razgovaraju tiho u prisustvu
trećega."
U navedenom hadisu Poslanik ne upotrebljava

imperativ, upravo zbog toga što se ne može zamisliti da
musliman napravi takvu grešku. Ovaj hadis bilježe Malik
i Ebu Davud od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu.
Ibn Omer je upitan: "Šta ako su četverica?" , pa je
odgovorio: "U tom slučaju ne šteti."
Tj. ako su četverica zajedno, onda dvojica mogu
razgovarati odvojeno.
4. Kada nekome kucaš na vrata, kucaj blago, onoliko
koliko ukućani mogu čuti. Nemoj lupati kao što to rade
lopovi i provalnici.
Neka žena je došla kod Ahmeda b. Hanbela,
radijallahu anhu, s namjerom da ga upita o nekom
vjerskom propisu. Na vratima je pokucala malo jače.
Kada je imam Ahmed izašao, rekao je: "Tako kuca
policija."
Ashabi su noktima kucali Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem, iz poštovanja i ljubavi prema njemu. Ovo
bilježi Buhari u knizi El-Edebu-l-mufred.
Musliman će ovako postupati u kućama gdje je
dnevna soba blizu ulaznih vrata. Međutim, ako je
192
dnevna soba udaljena od ulaznih vrata, posjetilac će

kucati toliko da ga mogu čuti, ali opet to ne smije biti
grubo i snažno lupanje. Već smo spomenuli hadis u
kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli:
"Nema ništa što je prožeta blagošću i nježnošću a da
nije time uljepšana, a ako toga nema onda je,
zasigurno, unakaženo."
On je, također, rekao: "Kome je uskraćena blagost i
nježnost, uskraćeno mu je svako dobro."
(Muslim)
Između dva kucanja napravi pauzu tako da čovjek
može, bez žurbe, dovršiti uzimanje abdesta, bez žurbe
dovršiti obavljanje namaza, ili sažvakati zalogaj u
ustima. Nakon tri kucanja sa pauzama, ako osjetiš da su
ukućani zauzeti pa ti ne otvaraju, udalji se. Jer, Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Kada
neko od vas tri puta zatraži dozvolu za ulazak, a ne bude
mu otvoreno, neka se udalji."
(Buhari i Muslim)
Kada tražiš dozvolu za ulazak u kuću brata
muslimana, nemoj stajati tačno ispred vrata, nego se
pomjeri udesno ili ulijevo. Naš Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kada bi dolazio pred nečija vrata, ne
bi se licem okretao prema njima, nego bi stajao kod
desnog ili lijevog dovratka.
Ovo bilježi Ebu Davud.
5. Kada pokucaš na vrata brata muslimana i čuješ
upit: "Ko je?", jasno i razgovijetno reci svoje puno ime
193
po kome si poznat. Nemoj govoriti: "Jedan!", ili "Jal",

ili nešto tome slično, jer na osnovu toga čovjek neće
znati ko je pred vratima. Ne možeš se pouzdati da će te
neko prepoznati po glasu, jer glasovi mogu biti slični, a
možda svi ukućani ne poznaju tvoj glas. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije volio da se kaže: "Jal",
jer to ne znači ništa za ukućane . Buhari i Muslim prenose
od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, da je rekao:
"Došao sam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
pokucao na vrata. Upitao je: 'Ko je?' Odgovorio sam: 'Ja
sam l' , a on je rekao: 'Ja, ja l' , jer je to prezirao."
Ashabi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi
na vratima čuli pitanje: "Ko je?", govorili su svoja
imena. Buhari i Muslim prenose od Ebu Zerra, radijallahu
anhu, da je rekao: "Jedne večeri sam izašao napolje.
Iznenada, vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako sam šeta. Ja sam išao u sjeni mjeseca, a on
se okrenuo i primijetio me. Upitao je: 'Ko je?' , a ja sam
odgovorio: 'Ebu Zerrl "'Bi hari i Muslim, također, prenose
od Ummu Hani', sestre 'Alija, radijallahu anhu, i kćerke
amidže Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekla: "Došla sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, a on se kupao, dok ga je Fatima zaklanjala
zastorom. Upitao je: 'Ko je to?' Odgovorila sam: 'Ja
sam Um mu Hani' l'"
6. Ako si krenuo posjetiti brata muslimana uz
prethodnu najavu ili bez najave, pa te odbije uz
izvinjenje i obrazloženje da te ne može primiti,
1 prihvati njegovo izvinjenje i obrazloženje. Jer, on bolje
zna stanje u svojoj kući i eventualne probleme. Možda
194
Iz is lamskog bontona
mu je iskrsla nešto ozbiljno zbog čega te ne može

primiti u tom momentu.
Naši dobri prethodnici , prilikom međusobnih
posjeta, govorili su: "Možda ti je nešto iskrsla što te
sprječava da nas primiš!" To je bio uvod da onaj , koga
su posjetili, ponudi izvinjenje, ukoliko nije u situaciji
da ih primi.
Upravo zbog važnosti lijepog ponašanja u ovakvim
prilikama i mogućnosti da posjetilac pomisli nešto
ružno, ukoliko bude odbijen uz izvinjenje i obrazlo-
ženje, Kur'ani Kerim jasno i nedvosmisleno definira
način postupanja: "A ako u njima (kućama) nikoga ne
nađete, ne ulazite u njih dok vam se ne dopusti; a
ako vam se rekne: 'Vratite se!" - vi se vratite, bolje
vam je, a Allah zna ono što radite."
(En-Nur, 28)
Ovakvo ponašanje koje određuje Kur'an oslobađa
muslimana, koji se nađe u nezgodnoj situaciji i nije u
poziciji da primi goste, laganja i izvrdavanja u koje
može zapasti, poručujući kako nije kod kuće i tome
slično. Na taj način počinje lagati, a i djeca u kući to
uče od njega. Kao rezultat takvog ponašanja može se
pojaviti i mržnja među muslimanima.
Kur'ani Kerim, svojom uputom, udaljava nas od
takvih i sličnih postupaka. On omogućava onome
domaćinu da se uljudno i prikladno izvini bratu
muslimanu radi nemogućnosti njegovog prijema, a od
posjetioca traži da bez prigovora prihvati izvinjenje.
195
7. Kada ulaziš u svoju kuću ili kuću brata muslimana

ili izlaziš iz nje, uradi to na najljepši način. Obori svoj
pogled i spusti glas. Obuću izuj na mjestu gdje se izuva i
uredno je složi. Ne zaboravi da, kada obuvaš obuću ,
prvo obuj desnu nogu, a potom lijevu, a prilikom
skidanja obuće slijedi obrnut red. Naš Poslanik
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem , je rekao:
"Kada neko od vas obuva obuću neka prvo obuje
desnu nogu , a kada je skida, neka prvo skine obuću
lijeve noge. Neka desna noga bude prva u obuvanju, a
zadnja u skidanju obuće ."
(Muslim i drugi)
Prije nego što dođeš pred vrata brata muslimana,
pogledaj svoju obuć u , pa, ako na njoj vidiš kakve
nečistoće , otkloni je. Jer, islam je vjera čistoće i
učtivosti .
8. Ne suprotstavljaj se bratu muslimanu kada ti

ponudi određeno mjesto u svojoj kući. Naprotiv, sjedi
baš na mjesto koje ti ponudi. Jer, ako bi sjeo gdje ti
želiš, možda sjedneš na mjesto sa kojeg možeš vidjeti
nešto što nije za gledanje u kući ili da ukućane dovedeš
u neugodnu situaciju. Zato, bez pogovora prihvati
ponudu domaćina. Također , prihvati ono čime te želi
počastiti . Haridže b. Zejd , ušao je kod Ibn Sirina, kao
njegov gost. Našao ga je kako sjedi na tlu , naslonjen na
jastuk. Poželio je sjesti pored njega. Rekao je:
"Zadovoljit ć u se onim čime si i ti zadovoljan . " Ibn Siri n
mu je odgovorio: "U svojoj kući ne prihvatam isti odnos
prema tebi kakav imam prema sebi. Zato, sjedi gdje ti
se ponudi da sjedeš." Nemoj sjediti na mjestu gdje
196
sjedi domaćin, osim ako ti ga sam ne ponudi. Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ne
može se biti imam čovjeku u njegovom domu niti sjesti
na njegovo mjesto, osim s njegovim dopuštenjem."
(Muslim)
9. Poštuj starijega i njegovo pravo! Daj mu prednost
prilikom ulaska ili izlaska! Kada se sretneš s njim,
nazovi mu selam, a kada s njim u razgovoru, omogući
mu da prvi govori.
Saslušaj njegove riječi s poštovanjem, a kada
razgovaraš s njim, spusti svoj glas i razgovaraj blago i
smireno. Kada mu se obraćaš ili ako ga zoveš, ne
zaboravi da ga osloviš na najbolji način.
Evo nekoliko hadisa koji pozivaju na ovakvo
ponašanje sa starijima. Dva brata su došla kod
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da mu ispričaju
neki događaj koji im se desio. Mlađi je počeo da
govori, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem , je
rekao: "Daj prednost starijem! Daj prednost starijem!"
(Buhari i Muslim)
Naš Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao: "Nije od nas onaj koji ne poštuje starijega,
koji nema milosti prema mlađima i koji ne poštuje
prava uleme."
(Ahmed i Hakim)
Pogledaj kako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
podučava omladinu lijepom ponašanju prilikom susreta
i druženja.
197
'Abdu-1 -Fettah Ebu Gudde
Poznati sahabija, Malik b. El-Huvejris, radijallahu

anhu, pripovijeda: "Jednog dana došli smo kod
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Bili smo,
otprilike, istih godina. Ostali smo kod Poslanika
dvadeset noći. Bio je blag i milostiv prema nama.
Jednog dana je pomislio da smo se zaželjeli naših
porodica. Upitao nas je koga smo iza sebe ostavili.
Kada smo mu odgovorili, rekao je: 'Vratite se svojim
porodicama i među njima boravite! Podučavajte ih
(propisima vjere) i naređujte im (da to obavljaju). A
kada prispije vrijeme namaza, neka jedan od vas uči
ezan, a neka vam imam bude najstariji među vama."
(Buhari i Muslim)
10. Kada ulaziš u kuću ili mjesto gdje ljudi spavaju,
budi tih i blag u svojim pokretima. Prilikom ulaska ili
izlazka nemoj praviti buku. Već smo citirali hadis:
"Kome je uskraćena blagost i nježnost, uskraćeno mu
je svako dobro."
(Muslim)
El-Mikdad b. El-Esved, radijallahu anhu, je rekao: " ...
Davali smo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
njegov dio mlijeka. Noću , kada bi ulazio, nazivao je
selam glasom koji ne bi probudio one koji spavaju, a
čuli bi ga oni koji su bili budni ... " (Muslim i Tirmizi)
Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao
noću radi noćnog namaza, učio je takvim glasom da je
bilo ugodno budnima, a nije budio one koji su spavali.
Ovo je samo jedan dio islamskog bontona. Nastojao
sam biti jasan i jednostavan u izlaganju, kako bi to
dobro shvatio i radio po tome.
198
Jz islamskog bontona
Ova pravila najbolje možeš primijeniti u svojoj kući i

kući brata muslimana; kod sebe i kod brata muslimana.
Nemoj zapostavljati ova pravila tvrdeći kako između
tebe i tvoga brata muslimana nema usiljenosti.
Naprotiv, tvoj lijep i blag odnos najviše zaslužuju tvoji
ukućani i tvoji prijatelji.
Neki čovjek je došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i upitao ga: "Allahov Poslaniče! Ko od ljudi
najviše zaslužuje lijep odnos s moje strane?" Poslanik
je odgovorio: "Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim
tvoja majka, potom tvoj otac, a zatim bliža i bliža
rodbina."
(Buhari i Muslim)
Zato, brate moj , nipošto ne zanemaruj lijep odnos
prema onima koji , kod tebe, imaju najviše prava na
njega. Ako njih zapostaviš zbog drugih, sam sebe si
ponizio i zanemario svoje obaveze prema njima.
Također , po strani si ostavio uputu našega Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Zato, od Allaha pomoć traži
na putu stjecanja Njegovog zadovoljstva, a On se brine
o Svojim dobrim robovima.
199
SADRŽAJ
PREDGOVOR PREVODIOCA ..... .... .. ....... ................7

UPUTA TRAGAOCIMA PRAVOG PUTA ... ........... !!
IZ ISLAMSKOG BONTONA ................. .. ... ...... .. .... l H9
Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc
sc llem, kaže: "Na vama je da sc prihvatite
moje prakse i prakse mojih pravovjemih
nasljednika (hali fa) poslije mene. Prihvatite
to snažno kao kad prihvatite nešto zubima,
plašeći sc da vam to neko ne otme."
Znaj da Allahova Knjiga od nas

zahtijeva djelovanje u skladu sa njezinim
propisima, kao što zahtijeva i strah od
Allahove kazne i prijetnje, nadu u Njegovo
obećanje, vjerovanje u nejasne ajetc i
uzimanje pouke iz kur'anskih kazivanja.
Ako po ovome postupiš, izašao si iz tmine
neznanja na svjetlo znanja; iz kazne (azab)
koju proizvodi sumnja u olakšanje koje
donosi uvjerenost i sigurno znanje.
Uzvišeni Allah je rekao: "Allah je zaštitnik
onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmin a
na svjetlo.'' (El-Bekarc, 257)
ISI:N 9958-9516-4-9

Uputa Tragaocima Pravog Puta PDF Free

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uputa Tragaocima Pravog Puta PDF Free

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Predgovor

Knjiga Uputa tragaocima pravoga puta uglednog i

U ovakvom materijalističkom okruženju i lažnom

Mahijetul-'akli ve ma'nahu va-h-tilafunnasi fihi, EL-&l'su

Na kraju, molimo Uzvišenog Allaha da nam

Sarajevo, Rebi 'u-l-Ahir 1422.h.g./juli 2001 .g.

Hvala Allahu, Prvom i Vječnom, Jednom i

Uzvišeni Allah je odabrao, između svojih iskrenih i

Pa, kome je Allah prsa uč inio prostranim, u č ij e Tee je

J Ovo je dio haclisa koj i prenosi lrhad b. Sm·ija Es-Suki ni.

Zn ~~ da Allahova Knjiga od nas zahtijeva djelovanje u

mnoga IC.l.i'mimoilaže1~ja . Tada, na vama je ela sc prihvatite 1m ~ jc

On, također, veli: " Da ovaj Kur'an kakvom brdu o~javimo, ti

cxlgovotio onako kako <xlgovara iskreni i neptistrasni alim, a l t~j

To prepozn<:~ju i teže ka tome oni koji pozm~ju Allaha,

Priznati autoritet, ~jnuclclin b. El-Munejjir. u svome K()Jnenfortt

Nav odeć i bi ogn.t~iju E l - Ha~i za

Prcispitaj svo j nijcts i spoznaj želju, j er, dj elo sc

h.Ukde, Muhammedu h. Scidu, a koj i je bio poznat po svo joj

S lično sc desilo i imamu l ·: bu lshaku Eš-Širaziju, istaknutom

ve sellem, je rekao: "Uistinu, djela se vrednuju prema

vodilja. Svako c~j elo vrednuje sc prema nijctu, pa ako je ispravan

6 Ovo je jedna od naj već ih blagodati Uzvišenog Allaha robu

7 Ovaj had is bilježe Buhari i Muslim u svoj im sahihima u

onaj od čije su ruke i jezika ljudi sigurni, a vjernik je onaj

djelatnicima od dugog djelovanja." Su~jan Es-S~vri je rekao: "U

9 Šcjh Ibn EI-K;~ijim. Allah mu se smilovao. veoma lijepo i

Hazrcti Omer, radijall <~1u <mhu, je rekao: "Smni sa

svom žestinom, a snaga vjerova nja i ljudski n.v.Lun pomažu

Imam Hasan El-Basri, radijallahu anhu. je rekao: "Vjernik je

vjeri i im<u nade u Njega u svim stvm·ima i pitanjima.

l l Ibn Abdu-l-BeiT prenosi. u djelu Džmni 'u hejoni-1- 'il111i \'('

mahcu1a 13, jer, govorilo se: "Dovoljno je sramote čovjeku

13 Sufjan h. Husejn El-Vasi ti je rekao: "Kod Ijasa b.Mu'avije EI-

Svoj razum upotrij ebi na Allahovom putu, a to zna či

14 'l} ne oslat!i<~i se, u potpunosti, na sw~j razum. jer razum ima

Budi zadovoljan onim što ti Allah že li. Ibn Mes'ud,

18 Šcjh lhn EI - K<.~jjim , Allah mu sc smilovao, je n.:kao: ''Svaki

koristi. Jer, vjera podrazumijeva obavljar~je svega onoga što je

Nemoj se žaliti na onoga ko je saosjcćajan prema tebi

l <J U djelu Te:-kiretu-1-ht!ff{ r:. e d Zcllt:hija. na str. 14 1. gdje

Znaj ela n ećeš osjetiti slast imana sve dok ne budeš

20 To je v:icrovanjc u Allahovo odreder1ie tako da budeš

Jedna od dova Allahova Poslanika, salid lahu alejhi ve sellem, bila

rekao je: "Tako mi Allaha, mislio sam napisali naredbu o

Drugi s luč<~j : Prenijeli su mi iskreni vjemici i dobri vqjnici

Iskreno i pravedno djeluj , pa će ti All ah povećati nuri

Uzvišeni Allah kaže: "0 , kako je Allahu mrsko

2 1 Trnžio snm ovaj hadis medu -.:jcrodostojnim. apokriti1im i

Upitali su Junusa b. Ubcjda da li zna nekoga ko radi kao što je

Budi poni zan spram istine i pokori joj se. 24 Uvijek se

nakon izvj~snog vr~mena podigao je i r~kao : ·Prema tome.

25 Ove riječi 1 ~ 1 - Muhas ibija , autora ovog l(jcla: "lJvijek sc . jećaj

Allahovu zaštitu (hlad). uzrok je Allahovoj ramovrsnqj nagradi i

potom dolazi zikr samo srcem, a zatim, zikr samo jezikom.

pod nm;lovorn Medirnu '11 er-resailis-sitt. Prvo izda~je je štampano

.1 e muhaddis Ebu-1-Ahhas Ahtm.:d b. Omer. autor poznatog

Isti čo~jt:k je nastavio: 'Oni jedu, zatim ust<~ju i neumom plešu, a

Ovo je stepen (deredža) onih koji su spoznali Allaha (orf/i), koji se

Allahov Poshmik. sall all <~1ll alejhi ve sellem, je rekao:

Tim1izi bilježi i potvrc1L!ie ~j erodostojnost hadisa. koji prenosi od

džennetske bašče ?', upitali su. Poslanik je odgovorio: 'Halke

Kada je Muaz b. Džebel, radija !lahu anhu, bio na samtti , rekao