INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

TRAVNIK

TEMA: Ciljevi telekomunikacijske regulative

u BiH
SEMINARSKI RAD
PREDMET: REGULATIVA U TK

Predmetni nastavnik: Student:

Prof.dr. sc Halid Žigić Ahmed Rodić

S-34/12 - I

Novi Travnik, Februar 2015.

1
Sadržaj :

Sadržaj : .......................................................................................................................... 2
1. UVOD ......................................................................................................................... 3
2. VIZIJA I MISIJA ........................................................................................................ 4
2.1 Vizija Agencije ..................................................................................................... 4
2.2 Misija Agencije ..................................................................................................... 4
3. POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA BOSNE HERCEGOVIINE ........ 4
4. CILJEVI IZRADE POLITIKE ................................................................................... 5
4.1 Infrastruktura i usluge ........................................................................................... 7
4.1.1 Razvoj i izgradnja TK infrastrukture ............................................................. 7
4.1.2. Univerzalna usluga ....................................................................................... 9
4.1.3. Širokopojasne pristupne mreže ................................................................... 10
4.1.4. Radiofrekventni spektar .............................................................................. 10
4.1.5. Razvoj usluga.............................................................................................. 11
4.1.6. Nove tehnologije ......................................................................................... 11
4.1.7. Razvoj i istraživanje ................................................................................... 12
4.2 Tržište i regulative .............................................................................................. 13
4.2.1. Konkurencija i tržište .................................................................................. 13
4.2.2 Zaštita korisnika........................................................................................... 13
4.3 Veze sa okruženjem/harmonizacija .................................................................... 14
4.3.1. Harmonizacija procesa................................................................................ 14
4.4 Implementacija ................................................................................................... 15
4.4.1 Nosioci implementacije Politike .................................................................. 15
4.4.2 Pračenje realizacije ...................................................................................... 15
4.4.3 Naučno stručni skupovi ............................................................................... 15
5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 16
6. LITERATURA ......................................................................................................... 17

2
 1. UVOD

Agencija za komunikacije (RAK) je nastala 2. marta 2001. godine spajanjem

nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije.
Agencija je nezavisna bh. institucija koja djeluje na državnom nivou primjenjujući
Zakon o komunikacijama BiH, u skladu sa opštim principima objektivnosti,
transparentnosti i nediskriminacije, i u potpunosti je nezavisna prilikom donošenja
odluka.

RAK nije budžetski korisnik, ali generiše sredstva koja pripadaju državnom budžetu.

3
 2. VIZIJA I MISIJA

2.1 Vizija Agencije

Uspostavljeno jedinstveno, konkurentno i liberalizovano tržište elektronskih
komunikacija u skladu sa evropskim i svjetskim standardima razvoja tehnologije, te
osigurana sloboda govora i medijska sloboda u BiH.

2.2 Misija Agencije

Misija Agencije je regulisanje tržišta elektronskih komunikacija i audiovizelnog
sektora u Bosni i Hercegovini te upravljanje i nadzor nad frekvencijskim spektrom, sa
ciljem stvaranja uslova za primjenu novih tehnologija, razvoja konkurentnog sektora
elektronskih komunikacija i ponude kvalitetnih usluga u najboljem interesu krajnjeg
korisnika, te kontinuiran razvoj medijskih sloboda za dobrobit građana i društva u
cjelini.

3. POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA BOSNE

HERCEGOVIINE

Prilikom izrade Politike počlo se od slijedećih činjenica:

 Telekomunikacione usluge su esencijalna ljudska potreba u 21 vijeku;

 Razvijene telekomunikacione mreže i usluge predstavljaju uvjet za razvoj
informacionog društva ili društva znanja;
 Procesi globalizacije su kao osnovno društveno određenje današnjice,
posebno oslonjeni na efikasna i pouzdana sredstva komuniciranja;
 Ujedinjeni narodi (u daljnjem tekstu: UN) su kroz World Summit Information
Society (u daljnjem tekstu: WSIS deklaraciju) izrazili duboku zabrinutost zbog
postojanja izražene pojava "digitalne podjele" i da Akcionim planom WSIS
deklaracije, predlažu prevazilaženje digitalne podjele do 2015. godine;

 Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridru ivanju izme u Evropske zajednice i
njenih država članica i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i
Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske
zajednice i Bosne i Hercegovine, te je BiH dužna da svoje propise harmonizira
sa legislativom Evropske unije (u daljnjem tekstu: EU);

 Evropska unija, Europe Union (u daljnjem tekstu: EU) je usvojila "Zelenu

4
 knjigu" (Green Paper) EU o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija i
informacione tehnologije;
 BiH je potpisnica Electronic Sauth East Europe Agenda + (u daljnjem tekstu:
"eSEE Agende +");

 Sektor informacione i komunikacione tehnogije (u daljnjem tekstu: ICT
sektor) već učestvuje sa više od 10% u ukupnom svjetskom GDP-u i kao
takvom mu se treba dati posebna i prioritetna pažnja;

 U proteklom periodu je izvršeno usklađivanje Zakona o komunikacijama
("Službeni glasnik BiH", broj 31/03) sa potrebama Ministarstva sigurnosti u
pogledu ostvarivanja zakonitog elektronskog presretanja.

4. CILJEVI IZRADE POLITIKE

Osnovne telekomunikacijske infrastrukture (u daljnjem tekstu: TK infrastrukture) u

prošlosti su se razvijale putem javnih sredstava, u okviru investicijskih planova javnih
telekomunikacijskih operatora. Evolucija tehnologije i liberalizacija u
telekomunikacijama pokazale su da se razvoj telekomunikacijske infrastrukture (poput
mreža fiksnih telekomunikacija, mreža mobilnih komunikacija, pristupa Internetu)
može ostvarivati putem investicija i u javnom i u privatnom sektoru.

Partnerstvo između javnog i privatnog sektora može i treba da ubrza daljnji razvoj
TK infrastrukture i na njoj ponudi bogatiji set usluga. TK infrastrukturu i usluge treba
tretirati kao opće javno dobro, bez obzira na vlasničku strukturu. Ovo se može i treba
ostvari(va)ti pomoću regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom i slobodnom
konkurencijom, te i time ka osnovnom cilju - stvaranje neophodnih uvjeta za pružanje
povečanog seta usluga (širokopojasnih i drugih), podizanje kvaliteta usluga i
smanjenje cijene usluga za krajnjeg korisnika.

Put do ostvarenja ovog osnovnog cilja će kroz izbalansiran odnos, vremenski

kontroliranih koraka liberalizacije i odgovarajuće regulacije, trasirati ovom politikom,
ostvaruju i pri tome više strateških ciljeva, od kojih su najvažniji slijedeći:

1. Osiguranje potpune konkurentnosti na tržištu telekomunikacija, kroz nastavak

liberalizacije fiksnih, mobilnih i Internet operatora, potpunim definiranjem pravila
interkonekcije i odvezivanja lokalne petlje, a to treba dovesti do osiguranja
pouzdanih servisa, koji će u cjelini zadovoljiti očekivanja i potrebe korisnika usluga;

2. Daljnji razvoj TK infrastrukture s naglaskom na TK infrastrukturu koja omogučava

usluge širokopojasnog prijenosa, naročito u udaljenim oblastima i nerazvijenim

5
 dijelovima zemlje;

3. Definiranje procedura, metoda, rokova i naknada za dopune postojećih i dodjele

budućih licenci, posebno za univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme,
Universal Mobile Telekomunikations Systems (u daljnjem tekstu: UMTS) i
širokopojasne bežične pristupne sisteme, kako bi se ubrzao razvoj Sektora i
omogučilo brzo uvođenje novih širokopojasnih servisa;

4. Osiguranje univerzalnih TK servisa, po prihvatljivoj cijeni za sve korisnike, na

cijeloj teritoriji BiH i ispunjavanje zahtjeva za besplatnim servisima za hitne službe
(emergency services);

5. Zaštita interesa svih korisnika TK usluga, a posebno zaštita tajnosti i povjerljivosti

informacija koje oni razmjenjuju putem javih i privatnih TK mreža;

6. Osiguranje uvjeta za uspostavljanje zakonskog presretanja za potrebe Ministarstva

sigurnosti;

7. Osiguranje efikasnosti Sektora i potpune konkurentnosti operatora i servis

provajdera kroz efikasnu kontrolu kvaliteta i cijena pruženih usluga, baziranih na
troškovnom principu, uz sprječavanje vezanih ponuda i međuservisnog
subvencioniranja;

8. Osiguranje efikasnog korištenja radio frekvencijskog spektra i sistema TK

plana numeracije kao i njihove fer i nediskriminacijske dodjele;

9. Pračenje trendova i dinamike razvoja savremenog svijeta kroz usvajanje i

primjenu najnovijih tehnologija u oblasti info-komunikacija, kako bi se
prevazišao zaostatak za razvijenim zeljama i BiH približila krugu razvijenih
zemalja, odnosno EU, te harmoniziranje odnosa i regulative sa susjednim
zemljama i EU;

Ciljevi su razrađeni kroz cijeline koje čine strukturu Politike:

1. Infrastruktura i usluge

 Razvoj i izgradnja TK infrastrukture,

 Univezalna usluga,
 Širokopojasne pristupne mreže,
 Radio frekventni spektar,
 Razvoj usluga,
 Nove tehnologije,
 Razvoj i istraživanje

6
2. Tržište i regulative

 Konkurencija i tržište,
 Tarifna politika,
 Zakonska i regulatorna koordinacija,
 Standardizacija i licenciranje,
 Sprega javnog i privatnog sektora,
 Zaštita korisnika

3. Veze sa okruženjem/harmonizacija

 Harmonizacija institucionalnog okvira,

 Harmonizacija procesa,
 Harmonizacija politika

4. Implementiranje

4.1 Infrastruktura i usluge

4.1.1 Razvoj i izgradnja TK infrastrukture

Razvojem i izgradnjom jeftine, brze i sigurne TK infrastrukture osigurava se

zadovoljenje potreba građana, privrede, organa državne uprave i društva u cjelini. S
ciljem razvoja Sektora telekomunikacija u narednom periodu potrebno je omogučiti
racionalnije korištenje postojeće i ubrzati razvoj nove TK infrastrukture.

Vezano za prethodno, potrebno je definirati i preduzeti konkretne korake kojima bi se

omogučilo racionalnije korištenje postojeće TK infrastrukture, kao i izgradnja nove
širokopojasne infrastrukture.

Racionalnije korištenje postojeće infrastrukture se jednako odnosi i na prenosnu i na

pristupne mreže. Da bi se ovo ostvarilo potrebno je definirati i preduzeti konkretne
korake, koji se mogu sažeti u slijedeće bitne stavove:

(a) Definiranje i uspostavljanje ICT magistrale i akademske mreže na nivou BiH,

prema dokumentima koje treba izraditi na osnovu predloženih projektnih zadataka,

(b) Razvezivanje lokalne petlje,

(c) Intenziviranje izgradnje nove širokopojasne pristupne infrastrukture putem:

a. Omasovljenja digitalne pretplatničke mreže, x Digital Subscriber Line (u

daljnjem tekstu: xDSL priključaka),
b. uvođenja Univerzalnih mobilnih telekomunkacijskih sistema, Universal
Mobile Telekommunikations Systems (u daljnjem tekstu: 3G/UMTS)
mobilne telefonije;

7
 c. izgradnje bežičnih širokopojasnih pristupnih mreža Wireless Fidelity (u
daljnjem tekstu: WiFi) i Worldwide Interoperability for Microwave Access
(u daljnjem tekstu: WiMax) i dr.;
d. razvoja i izgradnje optičkih mreža u pristupu;
e. razvoja i implementiranja novih širokopojasnih tehnologija

(d) postupna konvergencija fiksne i mobilne mreže te Interneta,

(e) postupna konvergencija informacijskih, komunikacijskih i tehnologija medija,

(f) Harmoniziranje Plana frekvencija BiH:

a. za potrebe civilnog korištenja,

b. potrebe državnih institucija;
c. razvoja digitalnog radija i televizijskog emitiranja.

Uspješno provođenje ovih koraka rezultirala bi povečanjem stepena konkurentnosti

između pružaoca telekomunikacijskih usluga, omogučavanja pružanja novih usluga uz
racionalnije korištenje postojeće i razvoja nove TK infrastrukture.

Dakle, BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem bržeg razvoja

telekomunikacija, kao osnov za razvoj informacionog društva i uklapanja BiH u opće
globalizacijske tokove, kao i za brže predizanje općeg standarda građana BiH. S tim u
vezi zakonodavne vlasti na svim administrativnim nivoima će, odmah i neizostavno,
osigurati:

1. carinske olakšice za svu informacionu i telekomunikacionu opremu koja se ne

proizvodi u BiH, prema Programu mjera koji će, na prijedlog Resornog
ministarstva, donijeti Vijeće ministara BiH,
2. poreske olakšice za sve operatore telekomunikacionih mreža koji razvijaju
pristupnu infrastrukturu po progresivnoj stopi u odnosu na veličinu uloženih
sredstava, prema Programu mjera koji će, na prijedlog Resornog ministarstva,
donijeti Vijeće ministara BiH,
3. pojednostavljenje procesa osiguravanja uvjeta prava na trasu i lociranje
telekomunikacione opreme i davanja prioritetnog prava na trasu u koju se
polaže ili na koju se instalira telekomunikaciona struktura,
4. budžetska sredstva, u periodu važenja ove politike, za podršku naučnim i
istraživačkim projektima u oblasti ICT tehnologija, na nivou procentualnih
izdvajanja od ukupnih budžetskih sredstava zemalja iz okruženja.

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RAK)

će procesom regulative i primjenom principa kolokacije osigurati ekonomično

8
korištenje ograničenog prirodnog resursa te prava na trasu, uvažavajući i zaštitu
okoliša i kulturnih spomenika.

4.1.2. Univerzalna usluga

Programom realiziranja zadataka Univerzalne usluge, koji će u skladu sa zaključkom

Vijeća ministara, na prijedlog RAK-a usvojiti Vijeće ministara, a koji treba da sadrži:

 Obim Univerzalne usluge u BiH;

 Kriterij i način izbora nosioca obaveze reliziranja uvođenja Univerzalne
usluge;
 Optimalan mehanizam finansiranja Univerzalne usluge;
 Kriterij kvaliteta pružanja Univerzalne usluge u BiH;

Nakon toga bi se pristupilo faznom realiziranju, na način skladan dinamici, koja se

utvrdi u pomenutom Programu. Dakle, navedeni Program, precizira način realiziranja,
te dinamiku pojedinih aktivnosti iz Programa.

Potpunu primjenu Univerzalne usluge treba osigurati prema dinamici iz Programu VM

BiH, a fazno provoditi zavisno od osiguravanja slijedećih uvjeta:

1. osiguravanje finansiranja Univerzalne usluge kroz Fond za univerzalnu uslugu,

koji će se finansirati iz sredstava Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i
međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, a iz pristupne takse za deficitarni
pristup, koju plaća svaki pružaoc telekomunikacione usluge koji nema vlastitu
pristupnu mrežu i iz takse koju plaća svaki telekom operator i pružaoc
telekomunikacine usluge;

2. oslobađanja dominantnih operatora javnih telefonskih usluga od obaveze

finansiranja Univerzalne usluge iz vlastitih sredstava, osim dijela finansiranja iz
sredstava Fonda;

3. osiguravanja kriterija i načina izbora nosioca obaveze reliziranja uvođenja

Univerzalne usluge;

RAK je dužna regulirati ispunjenje prethodnih uvjeta i uskladiti fazno provođenje

osiguravanja Univerzalne usluge sa procjenom stupnja dostizanja pojedine faze, pri čemu
poveđanje obima Univerzalne usluge mora biti kontinuirano. Vijeće ministara i entitetske
vlade će za svaku fiskalnu godinu osigurati sredstva potrebna za finansiranje univerzalne
usuge.

9
4.1.3. Širokopojasne pristupne mreže

Imajući u vidu potencijale koje pruža razvijena širokopojasna TK infrastruktura na rast

bruto nacionalnog dohotka i podizanje kvaliteta života građana kroz brzi pristup
informacijama i web-baziranim komunikacijama, te masovnu upotrebu širokopojasnih
servisa kroz različite aplikacije, uključujući: teleobrazovanje, telemedicinu, e-upravu,
rad na daljinu i različite oblike zabave, Politika sektora telekomunikacija poseban
naglasak stavlja na ubrzanje razvoja ovog segmenta elektonskih komunikacija.

BiH će dosljedno raditi na provođenju zaključka iz "eSEE Agenda +", potpisane od

strane ministara izvlada zemalja jugoistočne Evrope, u Sarajevu 2007. godine i
ohrabrivati razvoj širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj baziranih
širokopojasnih elektronskih servisa kako bi se ubrzao razvoj informacionog društva i
postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana "eSEE Agenda +".

Postizanje postavljenih ciljeva iz "eSEE Agenda +", u domenu širokopojasne mrežne

infrastrukture i odgovarajućih servisa ostvarivat će se kroz slijedeće prioritete:

 Osiguravanje širokopojasnih mreža velikih bitskih brzina i pouzdanih servisa

koji će osigurati siguran pristup bogatim sadržajima;
 Podsticanje razvoja digitalnih sadržaja i servisa kao i prevođenje
konvencionalnih sadržaja u digitalni format;
 Harmoniziranje pravila i politika iz oblasti telekomunikacija i medija koji će
biti tehnološki neutralni i koji će omogućiti lakšu konvergenciju Informacionog
društva i medija servisa;
 Osiguravanje kompjutera i širokopojasnog pristupa Internetu za sve škole i
obrazovne institucije;
 Daljnji razvoj Akademske širokopojasne mreže koja će uvezati sve naučne
institucije u BiH i omogučiti im saradnju na važnim projektima za razvoj
informacionog društva, kao i drugim projektima od zajedničkog interesa.

4.1.4. Radiofrekventni spektar

U periodu do 2012. godine očekuju se značajne izmjene i unapređenja u dosadašnjem

načinu upravljanja radiofrekventnim spektrom u BiH, a odnose se na:

 Usklađivanje strukture i sadržaja Plana namjene frekvencija BiH prema

zaključcima Svjetske radio konferencije i zajedničkog evropskog plana
namjene;
 Razvoj Plana korištenja radiofrekvencija u skladu sa relevantnim
međunarodnim preporukama i interesima učesnika na BiH tržištu;
 Oslobađanje radiofrekventnog spektra u opsezima 2GHz i 3,4 - 3,8 GHz od
postojećih korisnika te licenciranje UMTS i WiMAX operatera u BiH;

10
  Stavljanje na raspolaganje tržištu radiofrekventnih opsega za potrebe
širokopojasnih pristupnih sistema u skladu sa potrebama i interesima
tržišta;
 Pružanje podrške provođenju tranzicije u zemaljskom TV emitiranju u BiH;
 Učešće u državnim projektima uspostavljanja moderne digitalne
radiokomunikcione mreže za potrebe državnih institucija;
 Utvrđivanje potreba i način kooridnacije korištenja frekvencija Ministarstva
odbrane BiH;
 Provođenje aktivnosti na implementiranju međunarodnog prefiksa "E7" za
oznažavanje rada radio stanica u skladu sa zaključcima Svjetske radio
konferencije WRC07.
 za potrebe univerzalnih usluga na bežičnim tehnologijama namijeniti dio
radio
 frekventnog spektra, u licenciranom području.

4.1.5. Razvoj usluga

Tokom perioda važenja ove politike će dominirati govorne i druge pojedinačne usluge
te im je potrebno posvetiti dužnu pažnju. Međutim, neophodno je istovremeno razvijati
multimedijalne usluge, uz preferiranje mrežnih uslužnih platformi, koje će
omogučavati ulazak novih davaoca usluga u TK lanac vrijednosti.

Dominantni operatori će biti glavni pokretači razvoja širokopojasnih usluga zbog

prirode vlasništva na izgrađenoj infrastrukturi. U cilju sprječavanja monopolskog
ponašanja i ubrzanja razvoja informacionog društva neophodno je u potpunosti
ispoštivati rokove za odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tržištu
širokopojasnih servisa.

Potrebno je uvesti stimulativne mjere za podsticanje javnog i privatnog sektora na

ulaganja u razvoj pristupnih optičkih mreža jer svuda prisutne bakarne kablovske
mreže i ograničeni radiofrekvencijski resursi neće biti u mogučnosti da u bliskoj
budučnosti zadovolje potrebe korisnika za objedinjenim visokokvalitetnim govornim,
podatkovnim i video uslugama.

4.1.6. Nove tehnologije

Uz poštovanje principa tehnološki neutralnog pristupa za razvoj Nove generacije

mreža, New Generation Network (u daljnjem tekstu: NGN mreža) i novih usluga, BiH
telekomunikaciono tržište bit će u potpunosti otvoreno za nove tehnologije u oblasti
telekomunikacija, koje će omogućiti koegzistenciju postojećih i novih mreža te
konvergenciju mrežnih infrastruktura, korisničkih uređaja i aplikacija. Uvođenjem

11
najnovijih switch tehnologija, virtuelnih privatnih mreža te korištenjem novih mrežnih
protokola bit će omogučeni jeftiniji servisi visokog kvaliteta i sigurnosti, a posebno za
poslovne aplikacije koje traže povečanu sigurnost i zaštitu podataka uz garantovane
prenosne kapacitete.

Posebno je važno podsticati razvoj optičkih mreža i optičkog umrežavanja od kraja do

kraja, što će zadovoljiti sve zahtjeve korisnika u budućnosti i omogučiti bolje
iskorištenje postojeće optičke mrežne infrastrukture.

U izgradnji širokopojasnih pristupnih mreža bit će poštovani princip tehnološke

neutralnosti, što znači da će se moći koristiti sve standardizirane tehnologije, uz uvjet
garantiranja ponuđenog i propisima zahtijevanog kvaliteta usluga, Quolity of Service
(u daljnjem tekstu: QoS), i to:

 Pristupne mreže sa bakarnim kablovima;

 Optičke kablovske mreže;
 Bežične mobilne pristupne mreže;
 Kablovske TV mreže (CaTV);
 Bežične fiksne pristupne mreže, Fixsed Wireless Access (u daljnjem tekstu:
FWA);
 Pristupne mreže po električnim napojnim kablovima, Power Line
Communications (u daljnjem tekstu: PLC);
 Satelitske mreže, Very Small Aperture Terminal (u daljnjem tekstu: VSAT) i
dr.

4.1.7. Razvoj i istraživanje

Trenutno stanje u telekomunikaciomnom sektoru okarakterizirano je veoma malim

učestvovanjem domaće proizvođačke i razvojne telekomunikacione industrije. S druge
strane, telekomunikacioni operateri, a posebno dominantni, ulažu velika investiciona
sredstva za nabavku opreme i usluga od dobavljača iz inozemstva, doprinoseći
značajno velikom platnom debalansu koji BiH ima sa inozemstvom.

Vijeće ministara bi u saradnji sa entitetskim vladama, telekomunikacionim operaterima

u večinskom državnom vlasništvu i drugim velikim korisnicima telekomunikacione
opreme trebao raditi na stvaranju uvjeta za zapošljavanje domaće radne snage i razvoj
domaće TK industrije, a posebno u razvoju softverskih rješenja.

U cilju uspostavljanja veze između nacionalne ekonomije i nauke, Ministarstvo

komunikacija i prometa bi na početku svake godine trebalo nominovati određeni broj u
praksi primjenljivih naučno-istraživačkih projekata, koji bi se realizirali prvenstveno
kroz domaće naučno-istraživačke ustanove, kroz saradnju sa privatnim sektorom ili
kroz uzajamno usaglašene regionalne projekte.

12
4.2 Tržište i regulative

4.2.1. Konkurencija i tržište

Privatizacija Sektora telekomunikacija

Privatizacija Sektora TK u BiH je u nadležnosti entitetskih vlada, međutim, polazeći

od činjenice da je u BiH provedena neujednačena privatizacija zatečenih telekom
operatora i polazeći od činjenice da se usluge telekomunikacija smatraju javnim
uslugama koje po vokaciji trebaju biti neutralne u odnosu na korisnika i u odnosu na
vlasničku strukturu pružaoca usluga, a u cilju ubrzanja ukupnog razvoja Sektora
telekomunikacija, Vijeće ministara treba osigurati zakonske i izvršne akte kojima se
izjednačava status svih operatora i pružaoca TK usluga.

Tržište usluga

Početkom 2006. godine liberalizirane su sve usluge na tržištu telekomunikacija u BiH i

time su stvoreni dodatni uvjeti za razvoj konkurencije te se kao osnovni cilj nalaže
daljnje jačanje konkurentnosti u svim segmentima tržišta.

U cilju pravilne liberalizacije telekomunikacijskog tržišta i stvaranja identičnih

konkurentnih uvjeta za sve učesnike na tržištu, neophodno je, kao jedno od osnova
regulative telekomunikacija, definiranje relevantnog tržišta u skladu sa opredjeljenjima
Evropske komisije. Potrebno je odabrati Metodologiju za analizu segmenata tržišta
telekomunikacija. Na bazi te metodologije RAK bi pristupio analizi tržišta i odredio
operatore sa značajnom tržišnom snagom za određena definirana tržišta.

Ova politika podrazumjeva da su sve telekomunikacione usluge u BiH liberalizirane,

te da su daljnje aktivnosti potrebne u svrhu zaštite interesa korisnika i podsticanja
konkurencije. Tokom provođenja ove politike jasno će se analizirati stvarni efekti
liberaliziranja i u slučaju izostanka kvalitetno reagirati.

4.2.2 Zaštita korisnika

Zaštita interesa svih korisnika telekomunikacionih usluga, a posebno zaštita

tajnovitosti i povjerljivosti informacija, koje oni razmjenjuju putem javnih i privatnih
TK mreža mora biti u skladu sa ekonomskofinansijskim i tehničkim uvjetima.

Prvo je moguće postići u praksi i u našim uvjetima, uz postavljanje regulatornog

okvira, daljim liberaliziranjem tržišta i slobodnom konkurencijom, te putem izgradnje
odgovarajuće infrastrukture.

Ovakvim konceptom će se i naša sredina sve više približavati ka osnovnom cilju,

izkazanom u stvaranju neophodnih uvjeta za pružanje povečanog seta usluga
(širokopojasnih i drugih), podizanju kvaliteta tih usluga i smanjenju cijene takvih
usluga za krajnjeg korisnika.

13
Drugo je stvar primjene najsavremenijih tehničkih mehanizama u pristupu i prijenosu
informacija i podataka, pouzdanih sekjuriti protokola i dr.

4.3 Veze sa okruženjem/harmonizacija

Sve aktivnosti u realiziranju Politike u narednom periodu treba harmonizirati, kako
unutar BiH, tako i sa evropskim i svjetskim dostignućima u ovoj oblasti, kako bi se
uspješno relizirali zacrtani ciljevi i time dostigli EU i svjetski trendovi razvoja Sektora
telekomunikacija u pogledu TK infrastrukture, novih IKT servisa i usluga, te
regulative za daljnji razvoj liberaliziranog konkurentnog tržišta u BiH.

4.3.1. Harmonizacija procesa

Politika sektora telekomunikacija u realiziranju zacrtatih ciljeva u predmetnom periodu

treba kontinuirano pratiti procese razvoja TK sektora i TK tržište u EU, a posebno
procese u regionu kroz koje EU daje ,podršku zemljama jugoistočne Evrope da što
prije dosegnu standarde EU u području razvoja TK tržišta i regulatornog okvira te
razvoja novih servisa i usluga elektronskih komunikacija, a što je predmet brojnih
inicijativa među kojima su i:

1. eSEE Initiative WG for Devolopment of Information Society,

2. bSEE Broadband SEE Taskforce,

3. Monitoring of Regulatory and Market Development of the Electronic

communications sevices and Information Society for Enlargement Country

4. ICT Forum of the Private Sector for SEE, lead by BAC

U svim ovim procesima BiH aktivno učestvuje i oni trebaju biti harmonizirani sa
procesimu razvoja Sektora telekomunikacija u BiH pri postavljanju ciljeva i
realiziranju ove politike.

Takođe neophodna harmonizacija i koordinacija procesa u okviru BiH između

najvažnijih aktera na tržištu telekomunikacija u BiH, a to su RAK i telekom operatori
u procesima razvoja sektora, liberaliziranja i jačanja konkurencije tržišta a naročito u
oblasti:

 Rebalansa tarifa u fiksnoj mreži

 Pripreme operatora za troškovni princip obračuna usluga fiksne mreže
 Uspostavljanje Fonda za univerzalne usluge

14
4.4 Implementacija

4.4.1 Nosioci implementacije Politike

Nosioci implementacije Politike su: Vijeće ministara, Ministarstvo komunikacija i prometa,

RAK, resorna entitetska i kantonalna ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi.

4.4.2 Pračenje realizacije

Pračenje realizacije je obaveza svih nosilaca implementacije Politike, svako u svom domenu,
a krovno/integralno pračenje je obaveza Ministarstva komunikacija i prometa, za šta će isto
izraditi odgovarajuće mehanizme i metodologiju.

4.4.3 Naučno stručni skupovi

U cilju razmjene mišljenja relevantnih stručnjaka u pojedinim oblastima i iznalaženja

najprihvatljivijih rješenja pojedinih pitanja/dilema RAK će sa Ministarstvom komunikacija i
prometa te Akademskom zajednicom organizirati naučno stručne skupove (tipa okruglih
stolova) na teme:

 interkonekcije,
 LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje,
 daljnjeg razvoja mobilnih komunikacija,
 ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt).

15
 5. ZAKLJUČAK

Misija Agencije je regulisanje tržišta elektronskih komunikacija i audiovizelnog sektora u

Bosni i Hercegovini te upravljanje i nadzor nad frekvencijskim spektrom, sa ciljem stvaranja
uslova za primjenu novih tehnologija, razvoja konkurentnog sektora elektronskih
komunikacija i ponude kvalitetnih usluga u najboljem interesu krajnjeg korisnika, te
kontinuiran razvoj medijskih sloboda za dobrobit građana i društva u cjelini.

Ciljevi su razrađeni kroz cijeline koje čine strukturu Politike:

1. Infrastruktura i usluge

 Razvoj i izgradnja TK infrastrukture,

 Univezalna usluga,
 Širokopojasne pristupne mreže,
 Radio frekventni spektar,
 Razvoj usluga,
 Nove tehnologije,
 Razvoj i istraživanje

2. Tržište i regulative

 Konkurencija i tržište,
 Tarifna politika,
 Zakonska i regulatorna koordinacija,
 Standardizacija i licenciranje,
 Sprega javnog i privatnog sektora,
 Zaštita korisnika

3. Veze sa okruženjem/harmonizacija

 Harmonizacija institucionalnog okvira,

 Harmonizacija procesa,
 Harmonizacija politika

4. Implementiranje

16
 6. LITERATURA

 https://www.google.ba/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-
8#q=ciljevi+telekomunikacijske+regulative+u+BiH+i+svijetu
 http://rak.ba/bos/index.php?uid=1268628374
 https://bedrudingusic.wordpress.com/2013/02/06/dr-kemal-huseinovic-dipl-ing-
generalni-direktor-regulatorne-agencije-za-komunikacije-rak-bih-mi-smo-uspjeli-da-
se-odupremo-pojedinacnim-pokusajima-da-se-izvrsi-pritisak-na-nas-rad/
 http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1446625152

17