SEMINARSKI RAD

DIGITALNI INSTRUMENTI ZA ELEKTRIČNA MJERENJA

VAHID MUJIĆ
SADRŽAJ
Sadržaj ............................................................................................................................... 1

1. Uvod ............................................................................................................................. 2

2. Analogno digitalna pretvorba signala............................................................................. 3

3. Digitalni mjerni instrumenti.......................................................................................... 5

3.1.Univerzalni digitalni mjerni instrument................................................................... 6

3.1.1. Mjerenje struje pomoću univerzalnog mjernog instrumenta ......................... 7

3.1.2. Mjerenje napona pomoću univerzalnog mjernog instrumenta........................8

3.1.3. Mjerenje otpora pomoću univerzalnog mjernog instrumenta........................ 8

3.1.4. Mjerenje snage istosmjerne struje ................................................................. 8

3.2. Osciloskop .............................................................................................................. 9

4. Zaključak....................................................................................................................... 13

5. Literatura ...................................................................................................................... 13

______________________________________1___________________________________
1. UVOD
Izučavanje pojmova o fizikalnoj veličini i njenom mjerenju spada u osnovne predmete
naučnog istraživanja. Teoretska istraživanja na ovom planu provode se u okviru različitih
naučnih i tehničkih disciplina: filozofije, fizike, matematike, elektrotehnike, mjerne tehnike
idt. U tom kontekstu nauka o mjerenju zauzima posebno mjesto u sistemu savremenih
nauka i
tehnika. Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako
u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede i nauke. Kuda god krenemo
susrećemo se sa mjerenjem.
- Mjerenje je skup eksperimentalnih postupaka koji imaju za cilj određivanje jedne
veličine.
- Mjerenje je proces poređenja vrijednosti nepoznate veličine sa veličinom koja je uzeta
za jedinicu mjere.
Osnovna podjela mjernih instrumenata u elektrotehnici:
∙ analogne
∙ digitalne
Ovdje ćemo se bazirati na digitalne mjerne intrumente za električna mjerenja. Između ostalog
objasniti ćemo princip rada univerzalnog digitalnog mjernog instrumenta i osciloskopa.

KLJUČNE RIJEČI:
Digitalni univerzalni mjerni instrument, mjerenje struje-napona-otpora-snage, osciloskop.

______________________________________2__________________________________
2. ANALOGNO DITIGALNA PRETVORBA SIGNALA

Rezultat svakog koraka pretvorbe je digitalni signal određen binarnim brojem.

- Binarni broj je određen zahtijevanom rezolucijom pretvornika (izražena u broju bita).
Najveći broj pretvorbi analognog signala u jedinici vremena (sekunda) naziva se:
brzina pretvorbe ili frekvencija uzorkovanja (jednostavno izražena u hercima).
- Dakle, u najjednostavnijem primjeru se kvantizirana vrijednost mjerenog signala
izražava binarnim brojem. Svaki se stepen kvantizacije tada može predstaviti jednim
binarnim brojem u binarno kodiranom decimalnom sustavu (BCD).
Činjenica da kvant ipak nema dovoljno malu vrijednost, stvara mogućnost pogreške u
odmjeravanju iznosa signala: pogrešku kvantizacije.

Slika 1. Analogno digitalna pretvorba [9]

__________________________________3________________________________________
 Vidimo da je uz kvantizaciju na prethodnoj slici, moguće ustanoviti samo određene
vrijednosti analognog signala (0,5; 1,5; 2,5;...6,5).
- Međuvrijednosti se ne mogu iskazati, odnosno svakoj analognoj vrijednosti koja npr.
leži između ± 0,5 pridijeljena je ista digitalna vrijednost: 001.
- Pogreška kvantizacije se izražava pomoću širine koraka kvantizacije (Q).
- Digitalni sustav, od same pretvorbe analognog signala do prikazivanja ili predaje
kodiranih vrijednosti, ima osobitu tehniku obrade mjerene veličine.
- Pri projektiranju digitalnih sustava općenito, pa tako i digitalnih mjernih instrumenata,
izbor načina kodiranja mjerenog signala jedan je od osnovnih problema,
- Danas se digitalni sustavi uglavnom temelje na binarnom brojevnom sustavu s
osnovicom. Takav sustav je jednostavan za tehničku realizaciju, i znatno ekonomičniji
od drugih.

Slika 2. Tok mjerene veličine u digitalnom mjernom sustavu [9]

_______________________________________4___________________________________
3. DIGITALNI MJERNI INSTRUMENTI
Kod digitalnih mjernih instrumenata očitavanje mjerene veličine je mnogo lakše i tačnije
nego kod analognih intrumenata.
Vrijednost se direktno očita na LCD pokazniku, dakle nema dvojbe oko izbora ljestvice,
određivanja konstante instrumenta i množenja sa njom i nema subjektivnih grešaka pri
očitavanju broja podioka kao sto je slučaj kod analognih mjernih instrumenata.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE:
-Digitalni (cifarski ) prikaz
-Prikazivanje iz konačnog skupa vrijednosti (diskretne vrijednosti)
-Prikazivanje vremenski diskretno
-Minimalna greška jednaka polovini minimalne promjene najniže cifre

ELEMENTI DIGITALNOG MJERNOG INSTRUMENTA:

- Senzorsko i prilagodno kolo (mjerenu veličinu pretvara u naponski signal i prilagođava
opseg napona A/D konvertoru)
- NF filter (ogranicava spektar ulaznog signala, granična učestanost filtra po Nikvistovom
kriterijumu mora biti manja od polovine učestanosti odmjeravanja)
- Analogno digitalni konvertor
- Digitalni pokazni sistem

_______________________________________5___________________________________
3.1. UNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENT (multimetar)
Za servisiranje raznih električnih uređaja u kućanstvu, u radionici, ili za održavanje
električnih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore.
Pošto
je nepraktično nositi više instrumenata napravljen je univerzalni mjerni instrument (naziva se
i multimetar). On je lako prenosiv, mehanički otporan i dovoljno tačan za rad na terenu, a
njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenični naponi i struje, i električni otpor.

Slika 3. Univerzalni digitalni mjerni instrumenti YF-3120 i YF-3140 [4]

Univerzalnim mjernim instrumentima YF-3120 i YF-3140 prikazanim na slici 3. mogu se

mjeriti naponi (istosmjerni do Umax = 1000 [V] i izmjenični do Umax = 750 [V]), struje
(istosmjerne i izmjenične do Imax = 20 [A]), otpori otpornika do Rmax = 20 [MΩ], te parametar
hFE bipolarnih PNP i NPN tranzistora. Osim toga, univerzalni mjerni instrument YF-3140 ima
mogućnost mjerenja kapaciteta kondenzatora Cx.
Osnovna razlika između dva prikazana digitalna univerzalna mjerna instrumenta je u tome što
model YF-3120 ima odvojene dijelove skale za mjerenje istosmjernih i izmjeničnih veličina
(napona i struja), dok model YF-3140 ima prekidač kojim se određuje mjere li se istosmjerne
(DC) ili izmjenične (AC) veličine dok se isti dio skale koristi u oba slučaja.
Oba prikazana modela jednako se spajaju na željeno mjerno mjesto. U donjem dijelu uređaja
postoje četiri priključnice pored kojih piše što se pomoću njih mjeri. Gledano slijeva nadesno,
prva je priključnica označena crvenom bojom i pored nje piše "20 A", pored sljedeće piše
"mA", sljedeća je označena s "COM" i posljednja ima raznobojne oznake "V" i "Ω".

________________________________________6__________________________________
Prilikom spajanja univerzalnog mjernog instrumenta na mjesto mjerenja neke od električnih
veličina, uvijek je potrebno spojiti instrument s dvije žice, od kojih jedna uvijek izlazi iz
zajedničke priključnice (COM). Iz koje od preostale tri priključnice na instrumentu izlazi
druga žica koja se na mjerno mjesto spaja ovisno o tome što instrumentom želimo mjeriti.

↑ ↑ ↑

Priključnica za mjerenje Priključnica za mjerenje struja Priključnica za mjerenje otpora i napona

struja većih od 20 [mA] i manjih od 20 [mA]
manjih od 20 [A]

Slika 4. Priključnice [4]

Simbol Funkcija Opis

DC napon Mjerno područje za mjerenje istosmjernih napona
AC napon Mjerno područje za mjerenje izmjenicnih napona
mV mili Volt 1/1000V
A Amper Jedinica za jačinu električne struje
mA mili Amper 1/1000A
Ω Ohm Jedinica za eektrični otpor
dioda Mjerno područje za testiranje dioda
provodljivost Mjerno područje za akustički test provodljivosti

Simboli na LCD pokazniku multimetra [11]

3.1.1. MJERENJE STRUJE POMOCU UNIVERZALNOG MJERNOG

INSTRUMENTA

Ukoliko mjerimo struju iznosa većeg od 20 [mA] i manjeg od 20 [A], tada će druga žica na
instrument biti spojena u prvu priključnicu (20 A) (slika 4). Ukoliko je struja koju želimo
mjeriti manja od 20 [mA], tada će druga žica biti spojena na drugu priključnicu (mA) (slika
4). U oba će slučaja odabrano mjerno područje morati biti dio skale za mjerenje struje
(istosmjerne ili izmjenične, ovisno o tome koji oblik struje mjerimo). Na mjernom mjestu,
kada mjerimo struju, univerzalni mjerni instrument mora biti serijski spojen u strujni
krug.
_____________________________________7_____________________________________
3.1.2. MJERENJE NAPONA POMOCU UNIVERZALNOG MJERNOG
INSTRUMENTA
Ukoliko univerzalnim mjernim instrumentom mjerimo napon , tada će druga žica na
instrument biti spojena u četvrtu priključnicu (V) (slika 4). Odabrano mjerno područje će u
ovim slučajevima biti ili dio skale za mjerenje napona (istosmjernog ili izmjeničnog, ovisno o
tome koji oblik napona mjerimo). Na mjernom mjestu, kada mjerimo napon, univerzalni
mjerni instrument mora biti paralelno spojen u strujni krug.
Iako je opis dan za univerzalni mjerni instrument YF-3120, i za univerzalni mjerni instrument
YF-3140 vrijede ista pravila. Osnovna je razlika u tome što se odabir vrste napona ili struje
koju mjerimo (da li se radi o istosmjernim DC ili izmjeničnim AC električnim veličinama)
vrši pomoću preklopke u gornjem lijevom kutu iznad mjerne skale instrumenta.

3.1.3. MJERENJE OTPORA POMOCU UNIVERZALNO MJERNOG

INSTRUMENTA
Ukoliko univerzalnim mjernim instrumentom mjerimo otpor, tada će druga žica na instrument
biti spojena u četvrtu priključnicu (Ω) (slika 4). Odabrano mjerno područje će u ovim
slučajevima biti dio skale za mjerenje otpora. Na mjernom mjestu, kada mjerimo otpor,
univerzalni mjerni instrument mora biti paralelno spojen u strujni krug.

Kada vršimo mjerenja otpora, moramo pazite da su mjerne tačke koje diramo mjernim
vrhovima slobodne od prljavštine, ulja, laka ili slično, jer njihova prisutnost može da dovede
do pogreške u mjerenju.

3.1.4. MJERENJE SNAGE ISTOSMJERNE STRUJE

Snaga istosmjerne struje mjeri se obično tako što se pomoću ampermetra mjeri struja
portošača Ip, a pomoću voltmetra napon tereta Up. Snaga je proizvod oba očitanja Pp , odnosno
Pp=Up Ip.

Postoje dvije mogućnosti priključenja oba instrumenta:

- Ampermetar se priključi ispred voltmetra. Voltmetar je u tom slučaju priključen na

stezaljke potrošača
- Ampermetar se priključi iza voltmetra, tj u tom slučaju voltmetar je priključen na
stazaljke otvora napona Ug.

______________________________________8____________________________________
3.2. OSCILOSKOP
Osciloskop je uz univerzalni instrument za mjerenje napona, struje i otpornosti
najčešće korišten mjerni instrument u elektronici. Osnovna namjena mu je prikazivanje
vremenskih oblika periodičnih naponskih signala, ali se može koristiti i za prikazivanje
medjusobne zavisnosti dva naponska signala (mjerenje faze i učestanosti primjenom
Lizažuovih figura, snimanje prenosne karakteristike nelinearnih rezistivnih kola,
snimanje krive, magnećenja feromagnetskih materijala), kao i prikazivanje aperiodičnih
signala. Uz primjenu odgovarajućih strujnih sondi koje konvertuju strujne signale u
naponske, moguće je prikazivanje vremenskih oblika strujnih signala. Takođe, uz
primjenu odgovarajućih senzora koji konvertuju neelektrične fizičke veličine u električni
napon, moguće je vrštiti posmatranja i mjerenja na neelektričnim signalima.Osciloskop je
prvenstveno instrument za posmatranje signala i ne spada u najpreciznije mjerne instrumente.
Ovaj elektronički mjerni uređaj služi za brži dvodimenzionalni prikaz signala. Osciloskop se
najčešće koristi za prikaz vremenske ovisnosti nekog mjernog signala Y=f(t), gdje se
vodoravna (X-osa) podrazumijeva kao vremenska osa. Alternativno se osciloskop može
koristiti za prikaz funkcijske ovisnosti dva signala (takozvani X-Y način rada), gdje se na Y-osi
osciloskopa dovodi jedan od mjernih signala, dok se na X-osu dovodi signal u čijoj funkciji
želimo promatrati signal doveden na Y-osu.

Slika 5. Džepni digitalni LCD osciloskop [10]

_______________________________________9___________________________________
Povećanje kvaliteta i mogućnosti digitalnih komponenata i pad njihove cijene
uzrokovali su prodor digitalne tehnologije u sve oblasti elektronike, pa i u oblast
električnih mjerenja. Prvi digitalni osciloskopi su bili po komandama bitno različiti od
analognih. Njihov dalji razvoj je išao u dva pravca, ka logičkim analizatorima
namijenjenim za posmatranja signala i mjerenja u složenim digitalnim sistemima, gdje je
od manjeg značaja precizno poznavanje trenutne vrijednosti signala i veliki opseg
mogućih vrijednosti prikazanih signala, a od presudnog značaja je mogućnost
posmatranja velikog broja nezavisnih signala (svakako više od dva kanala koje
obezbjeđuju standardni osciloskopi), kao i mogućnost praćenja signala tokom dužeg
perioda vremena. Drugi pravac je išao ka savremenim digitalnim osciloskopima, koji se
po komandama minimalno razlikuju od analognih osciloskopa. Dodatne mogućnosti
koje pružaju digitalni osciloskopi su prije svega mogućnost lake akvizicije i skladištenja
rezultata mjerenja, kao i niz automatizovanih mjerenja koja su zasnovana na metodama
digitalne obrade signala.

Slika 6. Textronix TDS 210 [1]

Najčešće je moguće sa digitalnog osciloskopa prenijeti rezultate mjerenja u obliku datoteke

sa nizom odbiraka na personalni računar, gde je moguća njihova dalja digitalna obrada i
jednostavno arhiviranje (slika 8). Digitalni osciloskopi najčešće mogu da automatski vrše
mjerenje srednje vrijednosti posmatranog signala, efektivne vrijednosti, amplitude, minimalne
i maksimalne vrijednosti, periode, trajanja uzlazne i silazne ivice digitalnih impulsa i tako
dalje.

_____________________________________10____________________________________
Savremeni digitalni osciloskopi sve više napuštaju koncept katodne cijevi i sliku prikazuju na
displeju baziranom na tečnom kristalu. To omogućava bitno smanjenje dimenzija i težine
osiloskopa. Bez obzira na dodatne mogućnosti, osnovni koncepti su kod digitalnih
osciloskopa identični kao i kod analognih osciloskopa. Rukovanje digitalnim
osciloskopima je gotovo identično rukovanju analognim. Nove mogućnosti su obično
jako dobro dokumentovane i lako se koriste.

Slika 7. Osciloskop Textronix TDS 220 [1]

Kod digitalnih osciloskopa, napon proporcionalan promatranoj veličini najprije se pretvara u

digitalni oblik putem A/D pretvornika pa se u nastavku obrađuje kao digitalni signal. Digitalni
osciloskopi pružaju daleko veće mogućnosti obrade signala od kojih valja istaći spremanje,
prijenos i mjerenje. Takvi osciloskopi su ustvari računala posebne namjene i uz njih dakako
ide odgovarajuća programska oprema (software). Treba reći da je moguće i obično računalo
(PC) uz neke sklopovske i programske dodatke koristiti kao osciloskop.

______________________________________11___________________________________
Slika 8. Osciloskop-računalo [10]

Osim osciloskopa u užem smislu prikaz na zaslonu koriste i mnogi drugi specijalizirani
instrumenti od kojih u telekomunikacijama koristimo npr. analizatore spektra, analizatore
mreže, reflektometre.

Osciloskopom možemo mjeriti:

- Fazni pomak
- Periode
- Frekvenciju
- Napon
- Amplitudu......

MJERENJE FREKVENCIJE: Kod promatranja signala sa vecim frekvencijama od 25Hz prikaz na

osciloskopu je utoliko mirniji što je frekvencija veca. Postoji gornje ograničenje po frekvenciji
mjerenja osciloskopom koje je posljedica njegove konstrukcije i proizvođači daju taj podatak.
Osciloskop je utoliko kvalitetniji što je ova gornja granična frekvencija signala koji se može
mjeriti veća. Danas su to uglavnom frekvencije 20MHz, 30MHz, 50MHZ ili 100MHz.

___________________________________12______________________________________
4. ZAKLJUČAK

Digitalni instrumenti se danas koriste dosta vise nego analogni.. Kod digitalnih instrumenata
pokazivanje instrumenta ovisi o valnom obliku mjerene veličine, što može prouzrokovati
greške prilikom mjerenja. Svaki tip instrumenta ima svoje područje primjene, prednost i
nedostatke koje je potrebno poznavati.

5. LITERATURA

[1] - Tektronix TDS 210 and TDS 220 Digital Real-Time Oscilloscopes User Manual,
Tektronix, Inc., 1997.
[2] - Praktikum za drugi razred elektrotehničara, Igor Prša, Bihać 2011
[3] - Električna mjerenja, Elektrotehnički fakultet ,Dejan Popović i Predrag Pejović,Beograd
2006
[4] - Praktikum elektrotehnike, Filozofski fakultet u Rijeci, odsjek za politehniku, Rijeka 2007
[5] - Princip rada i primena osciloskopa, Elektrotehnički fakultet , Predrag
Pejovic,Beogradu,1999
[6] - Mjerna tehnika, analogni i digitalni mjerni instrumenti, Fakultet elektrotehnike i
računarstva, Damir Ilić, Zagreb 2013
[7] - Mjerna tehnika, Mašinski fakultet, Nermina Zimović-Uzunović, Zenica 2006
[8] - Principles of electrical measurement, Warsaw university of Technology, S.Tumanski,
[9] - Mjerenja u elektrotehnici, Elektrotehnički fakultet u Osijeku, Damir Karavidović
[10] - Osciloskop slike
[11] - The Basics of Digital Multimeters, Patrick C Elliott, January 2010

________________________________________13_________________________________