TEHNIKA TELEKOMUNIKACIJE , prof.

Amel Bašić

Linijski pojačavaći

Poznato je da niskofrekventna telefonska veza u najprostijem slučaju, ostvaruje tako što se dva
sagovornika međusobno povežu dvožičnim vodom. Poznato je i to da govorne struje slabe u toku
prenosa i da je to slabljenje utoliko veće ukoliko je vod duži. U jednom trenutku slabljenje biva tako
veliko da je prenos telefonskog signala nemoguć i to je znak da se duž prenosnog puta moraju
postaviti pojačavači.

Razmak linijskih pojačavaća duž VF trase a, samim tim i njihov broj zavisi od granične frekvencije
multipleksnog signala koji se prenosi. Dakle što je granična frekvencija viša pojačavaćke dionice su
kraće, i obrnuto. Potreba za velikim brojem linijskih pojačavača duž VF trase uslovljava i njihova
konstruktivna rješenja. U početku, linijski pojačavači su smještani u posebne podzemne objekte
( kućice ). Međutim, razvojem elektronike i tehnologije dimenzije pojedinih komponenata i sklopova
su se toliko smanjile da je moguće kompletan linijski pojačavač ( za oba smjera prenosa ), sa svim
pratećim sistemima, smjestiti u omanji kofer. Zbog toga se danas linijski pojačavači grade isključiva za
tzv. podzemnu montažu.

Napapajanje linijskih pojačavaća

Kao što je već rečeno, broj podzemnih linijskih pojačavača duž VF trase je veoma veliki. Zbog velikog
broja pojačavača na jednoj relaciji bilo bi previše skupo obezbjeđivati potrebnu snagu iz lokalnih
baterija ili mreže ili nekog drugog izvora. Zato se linijski pojačavači daljinski napajaju posredstvom
telekomunikacionog kabla iz nekoliko tačaka, s tim da struje napajanja protiču kroz unutrašnje
provodnike istih koaksijalnih parica, koje prenose i telekomunikacione signale.

Daljinsko napajanje moguće je izmjenič-nom ili istosmjernom strujom. Svaka varijanta ima svoje
prednosti i nedostatke.

 Ukoliko se daljinsko napajanje izvodi istosmjernom strujom, mora se iz jedinice za daljinsko

napajanje krenuti sa dovoljno velikim naponom jer ne postoji mogućnost za kasnije
transformisanje.
 U slučaju daljinskog napajanja izmjeničnom strujom svaki linijski pojačavač ima sopstvenu
mrežnu jedinicu sa filterskom skretnicom ( FS ) i ispravljačem ( I ).

Filterskom skretnicom odvaja se struja za napajanje od telekomunikacionog signala. Neizbježni pad

napona, uslijed prenosa kompenzuje se transformatorom. Dio energije se ispravlja ispravljačem i
koristi za napajanje posmatranog linijskog pojačavača, a drugi dio preko filterske skretnice usmjerava
se dalje na vod za prenos prema slijedećem linijskom pojačavaču.
 5. Princip daljinskog upravljanja izmjeničnom strujom

Funkcionalne jedinice telefonskog aparata

Telefonski aparat se u osnovi sastoji iz četiri funkcionalne jedinice:

 Komutacione
 Pozivne
 Biračke
 Elektroakustičke

6.Funkcionalna jedinica telefonskog aparata

Komunitaciona jedinica

Komutacioni element, koji svojim kontaktnim perima u jednom položaju uključuje na

pretplatnički vod pozivne a u drugom govorne ili elektroakustične organe, naziva se prekidač viljuške
ili viljuška. Pomoću ove jedinice telefonskog aparata obezbjeđuje se da su za vrijeme razgovora na
pretplatnički vod uključeni govorni a isključeni pozivni, a za vrijeme mirovanja uključeni pozivni a
isključeni govorni organi aparata.
Prekidač viljuške svojim mirnim i radnim položajem, obezbjeđuje dva karakteristična stanja
telefonskog aparata:

 Stanje položene
 Stanje podignute mikrotelefonske kombinacije

Kontakti prekidača viljuške treba da imaju praktično zanemariv prelazni otpor i dugačak vijek trajanja.

Pozivna jedinica

Pozivno kolo je dio telefonskog aparata pomoću koga se akustično ili svetlosno daje do znanja
pozvanom pretplatniku da treba da prihvati poziv, koji je došao po njegovom vodu. Ovo kolo
se sastoji od kondezatora i nekog, najčešće akustičnog, indikatora, zvona, zujalice, tonskog pozivnika
i slično.

Kondezator C u pozivnom kolu služi da onemogući protok jednosmijerne struje iz izvora za napajanje,
koji se nalazi u telefonskoj centrali.