Professional Documents
Culture Documents
Mjerenje faznog pomaka osciloskopom izvodi se vrlo jednostavno. Signali, čiji se fazni pomaci mjere,
se dovode na kanale 1 i 2. Mase na zaslonu oba kanala se postave na istu liniju. ( Napomena: kanale
možemo neovisno jedan od drugog pomjerati po okomitoj liniji ). Zatim se odabere vremenska baza
tako da očitanje bude najbolje. Za ovo mjerenje možemo na zaslonu imati i manje od jednog perioda
signala (slika dole). Na prvi kanal dovodimo referentni signal ( uzimamo da je = 0 ), a na drugi kanal
dovodimo signal čiji fazni pomak mjerimo. Na osciloskopu izmjerimo vrijeme koje protekne između
prolaza referentnog signala kroz nulu i slijedećeg signala, pri čemu ti prolazi trebaju biti ili oba rastuća
ili oba padajuća. Iz ovog vremena možemo izračunati fazni pomak u stepenima prema izrazu: U izrazu
T je period signala koji se može izmjeriti na način opisan u prethodnom dijelu.
Struja koja će poteći krugom postepeno će nabijati kondenzator na početku najbrže a, zatim sve
sporije.
Za vrijeme trajanja ulaznog idealnog impulsa, napon na ulazu RC mreže mjenjat će se kao i u slučaju
skokovite pobude, tj
Kada ulazni napon padne na 0, izlazni napon ( tj.napon na kondenzatoru postepeno se smanjuje
eksporemaj zakonu.
T=RC<<tp T>>tp
Ako je vrijeme konst. ( vremenska konstanta ) kruga velika u odnosu na trajanje impulsa kondenzator
će se nabijati na relativno mali iznos napona u odnosu na amplitudu ulaznog impulsa.
Ako se na ulazu mreže dovede skok napon sa 0 ( V ) na U ( V ) onda će u prvom trenutku cijeli iznos
napona U naći na otporu R ( uz predpostavku da je kondenzator C prije nailaska pobude bio prazan ).
Kako se kondenzator nabija, tako se struja postepeno smanjuje, jer napon sa kondenzatora djeluje
suprotno prema ulaznom naponu , tj struja je.
Struja I teće sve dok se kondenzator ne nabije na puni iznos ulaznog napona U.