ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

ODSJEK ZA AUTOMATIKU I ELEKTRONIKU

IMPULSNA ELEKTRONIKA

RIJEENI ZADACI
iz impulsne elektronike sa posljednja tri roka
Red.prof.dr Zijo Pai,dipl.ing.el.
Vii asistent mr Abdulah Akamovi,dipl.ing.el.
Asistent Senad Huseinbegovi,dipl.ing.el.

Sarajevo, 06.06.2008.godine

Zadatak: Zadan je sklop predstavljen slikom. Nacrtati vremenske dijagrame signala u

karakteristinim takama 1, 2, 3 i 4, te proraunati sklop tako da trajanje nestabilnog stanja iznosi
ti=0.2s.

Rjeenje:
Sa slike se moe zakljuiti da sklop predstavlja monostabilni multivibrator sa linearnim integriranim
pojaalom. Od podataka za sklop je poznato da je referentni napon monostabilnog multivibratora
Uref=2V i vrijeme trajanja nestabilnog stanja ti=0.2s. Takoer, moe se pretpostavit da se linearno
integrirano pojaalo napaja simetrino sa naponom EC.
U stacionarnom stanju (kada na ulazu nema impulsa) taka 2 je preko otpora R3 spojena na masu,
dok e taka 3 imati potencijal Uref. Kako je ulazni napon u operaciono pojaalo (razlika
potencijala taake 2 i 3) vei od nule, na izlazu monostabilnog multivibratora (taka 4) e biti napon
+EC.
Da bi se promijenilo stanje monostabilnog multibiratora, na ulaz sklopa (taka 1) potrebno je dovesti
pozitivan impuls, ija amplituda mora biti vea od referentnog napona Uref. Dovoenjem pozitivnog
impulsa u taku 1, u taki 2 se pojavljuje pozitivan skok, koji e uzrokovati promjenu stanja na
izlazu (taka 4) sa vrijednosti +EC na vrijednost EC. Ovaj pozitivan skok amplitude 2EC se prenosi
preko kondenzatora C2 i otporne mree R1 i R2, tako da potencijal u taki 3 se mijenja prema
sljedeem zakonu:
t

V3 (t ) = U ref

R1
2 EC
e ( R1 + R2 )C2
R1 + R2

(1)

Kada potencijal take 3 dostigne vrijednost 0, vrijednost napona na izlazu sklopa e se promjeniti.
Sada se u taki 4 javlja skok sa vrijednosti EC na vrijednost +EC, i ovo stanje ostaje sve do nailaska
sljedeeg pozitivnog impulsa. Ovaj pozitivni skok amplitude 2EC se ponovno prenosi preko
kondenzatora C2 i otporne mree R1 i R2, tako da se sada potencijal u taki 3 mijenja prema
sljedeem zakonu:
V3 (t ) = U ref

R1
U ref 2 EC
R1 + R2

( R1 + R2 )C2
e

Sklop nakon 3-5 vremenskih konstanti (R1+R2)C2 se vraa u stacionarno stanje.

2

2EC

2EC

R1
R1 + R2

R1
R1 + R2

Trajanje kvazistabilnog stanja se odreuje na osnovu relacije (1), uzimajui da vrijedi V3(ti)=0. Na
osnovu relacije (1) se dobija:
2E
R1
t i = (R1 + R2 )C 2 ln C
U ref R1 + R2

(2)

U posljednjoj relaciji su 4 nepoznate koje je potrebno odrediti. Kako zadatkom nije definisana
amplituda izlaznog signala, za napon napajanja linearnog operacionog pojaala EC se moe uzeti
standardna vrijednost EC=15V.
Da bi se sklop proraunao da radi korektno potrebno je jo usvojit vrijednosti otpora R1 i R2. Da bi
se mogle usvojiti vrijednosti otpora potreban je neki uslov na osnovu kojeg e se usvojiti vrijednosti
otpora R1 i R2. Ako se pogleda vremenski dijagram za taku 3, da bi sklop korektno radio potrebno
je da vrijedi:
R1
U ref 2 EC
<0
R1 + R2
odnosno:
2 EC U ref
R2 <
R1
U ref

Ako se uvrste brojne vrijednosti dobivamo da je R2<14R1. Sada usvajajui R1=1k, moe se
usvojiti i R2=8.2k. Sada koristei relaciju (2) mogue je odrediti vrijednost kondenzatora C2:
C2 =

ti
2 EC

(R1 + R2 ) ln

U ref

R1
R1 + R2

Uvrtavajui brojane vrijednosti ostalih parametara dobiva se C2=44.5F.

Kondenzator C1 i otpornik R3 predstavljaju diferencijator, tako da se za ova dva parametra mogu
uzeti standardne vrijednost C1=0.1F i R3=1k.

Zadatak: Nacrtati i proraunati bloking osilator tako da trajanja nestabilnih stanja iznose t1=50s i
t2=200s. Tansformator u krugu kolektora bloking oscilatora ima i tercijerni namotaj, sa odnosom
transformacije w1:w3=2.5 (w1 je broj namotaja u primaru). Napon na neoptereenom tercijernom
namotaju ima amplitudu UO=4V. Nacrtati i proraunati bloking oscilator.

Koristiti tranzistore sa podacima:

UCEmax=52V
ICmax=100mA

=100
ICO-zanemariti

Rjeenje:
ema sklopa je data na slici.

Koristei se vrijednou amplitude u tercijeru, mogue je odrediti vrijednost napona napajanja

sklopa EC.
w1 : w3 = 2.5
EC : U O = w1 : w3
EC = U O

w1
= 10V
w3

Da bi se odredila vrijednost odnosa transformacije primara i sekundara, potrebno je poznavati

vrijednost opteretnog otpora. Kako taj otpor nije dat (razmatra se sluaj neoptereenog sklopa),
odnos transformacije se proizvoljno usvaja. Tako da vrijedi w1:w2=5.
Koristei relaciju:
L

tv =

nRul
L
1+
C nRul2

mogue je odrediti vrijednost induktiviteta L, po uslovom da je

L
<< 1 . Ako se usvoji da je
C nRul2

Rul=100, tada vrijedi L=0.25mH (tv=t1).

L
<< 1 mogue odrediti donju granicu za vrijednost kapaciteta C. Tako da
C nRul2
se dobiva da je C>>0.5F. Sada se usvaja vrijednost kapaciteta C=1F.

Sada je iz relacije

Koristei se relacijom za trajanje pauze tp=t2:

U
t p = Rb C ln1 + C max
EC

mogue je odrediti vrijednost otpora Rb, pod uslovom da se zna vrijednost napona na kondenzatoru
za vrijeme trajanja vrha impulsa.
Vrijednost napona na kondenzatoru za vrijeme trajanja vrha e iznositi:

U C max

E
= C
n

v
1 e Rul C

Uvrtavajui brojane vrijednosti slijedi UCmax=0.787V. Sada na osnovu relacije za trajanje pauze
slijedi:
tp
Rb =
U

C ln1 + C max
EC

Iz posljednje relacije se dobiva Rb=2.64k.

Zadatak: Simetrini bistabilni multivibrator ima napon napajanja EC=10V i struje zasienja
ICzas=10mA. Tranzistori kada vode nalaze se na granici zasienja. Bistabilni multivibrator mijenja
stanja dovoenjem bipolarnih impulsa u bazu jednog tranzistora. Izraunati maksimalnu brzinu
(najkrae vrijeme) promjene stanja bistabilnog multivibratora. U bistabilnom multivibratoru su
koriteni tranzistori sa podacima:
UCEmax=52V
=100
ICmax=100mA
ICO-zanemariti
Rjeenje:
ema sklopa je data na slici.

Prvo je potrebno odrediti vrijednosti otpora u strukturi bistabilnog multivibratora. Kolektorske otpor
odreujemo iz uslova da kolektorska struja zasienja iznosi ICzas=10mA pri naponu napajanja
EC=10V.
RC =

EC VCEzas
= 1k
I Czas

Kako je zadatkom definisano, tranzistori kada vode treba da rade na granici zasienja. Tako da
vrijedi:
I
E V BE E B + VBE
I Bzas = Czas = C

RC + R
RB
R=

EC VBE
RC
E B + VBE I Czas
+
RB

Odavde se, usvajajui vrijednost otpora u bazi RB=10k i napona EB=2V dobiva vrijednost otpora
R=24k. Poznajui vrijednosti opora R i RB, mogue je odrediti vrijednost napona baza-emiter
zakoenog tranzistora, UBEk.
7

U BEk =

R
E B = 1.42V
RB + R

Najkrae vrijeme promjene stanja bistabilnog multivibratora se odreuje iz relacije:

Tmin = t z + t p + t k + Tu( + )
gdje je:
tz vrijeme iezavanja sekundarnih nosilaca naboja iz baze
tp vrijeme pripreme tranzistora za voenje
tk vrijeme koenja tranzistora
Tu(+ ) - vrijeme uspostavljanja napona na tranzistoru koji se koi
Kako su tranzistori na granici zasienja kada vode t z = 0 . Uzimajui ovu injenicu u obzir dobiva
se sljedea relacija:
U

U
Tmin = BEk + + RC C ln 10 1 BEk
I ul RC
EC

gdje je:
Iul amplituda ulaznog strujnog impulsa. Usvojit emo da je Iul=ICzas
1
=
- gdje f predstavlja graninu frekvenciju tranzistora u spoju sa zajednikom
2f
bazom. Parametar f za veinu tranzistora iznosi 100MHz.Tako da vrijedi
=1.6ns.

Da bi odredili najkrae vrijeme promjene stanja bistabilnog multivibratora, potrebno je odrediti

vrijednost kapaciteta komutirajuih kondenzatora C. Kako se bistabilni multivibrator okida
nesimetrino potrebno je da vrijedi:
RC C 1.5
odakle slijedi da je C=2,4pF.
Sada uvrtavajui brojane vrijednosti, dobiva se da je najkrae vrijeme promjene stanja bistabilnog
multivibratora Tmin=7ns.

Zadatak: Bistabilni multivibrator ima amplitudu izlaznog signala Um=10V. Izraunati maksimalnu
vrijednost struje u bazi tranzistora koji poinje da vodi (prilikom promjene stanja bistabilnog
multivibratora). Za formiranje bistabilnog multivibratora koriteni su tranzistori sa podacima:
UCEmax=52V
=100
ICmax=100mA
ICO-zanemariti
Rjeenje:
ema sklopa je data na slici.

Maksimalna vrijednost bazne struje (u trenutku promjene stanja) data je relacijom (na primjeru za
tranzistor T2):
U
I B 2 max = I C1zas BE 2 k
RC
Da bi se mogla odrediti maksimalna vrijednost bazne struje, neophodno je proraunati bistabilni
multivibrator. Za razmnatranje e se uzeti simetrian sklop. Potrebno je prvo usvojiti napone
napajanja EC i EB, te struje zasienja tranzistora ICzas.
EC = U m = 10V
E B = (1 2)V = 1.5V
I Czas = 10mA
Na osnovu poznatih napona i struja zasienja mogue je proraunati vrijednosti otpora bistabilnog
multivibratora.
RC =

EC VCEzas
= 1k
I Czas

Koristei se uslovom zasienja tranzistora:

I Bzas

I Czas

EC V BE E B + VBE EC VCEzas

RC + R
RB
RC
R

EC VBE
RC
E B + VBE EC VCEzas
+
RC
RB

Usvajajui vrijednost otpora u bazi RB=10k, dobiva se nejdnakost za otpor u povratnoj sprezi
R 49k . Ako usvojimo R=22k, dobiva se da je napon koenja:
U BE 2 k =

R
E B = 1.03V
RB + R

to uvrtavanjem u relaciju (*) daje maksimalnu vrijednost bazne struje I B max = 8.97mA .

10

Zadatak: Ampltuda signala koji se uzima sa emiterskog otpora mitovog kola iznosi 1V. Nacrtati i
proraunati mitovo kolo, tako da tranzistori kada vode budu na granici zasienja.

Koristiti trnzistore sa podacima:

Ucemax=50V =100
Icmax=100mA Ico-zanemariti

Rjeenje:
mitovo kolo na bazi tranzistora je dato na slici 1.
+Ec

Rc1

Rc2
R1
Ui

Rs
Uu

T2
T1
R2

Re

Slika 1. ema mitovog kola

Kada se na ulaz mitovog kola dovodi naponski signal ija se vrijednost mijenja od vrijednosti
ispod donjeg praga (Vd) do vrijednosti iznad gornjeg praga (Vg), za to nam moe posluiti
signal pile, onda se ulazni signal i signali u karakteristinim takama mogu predstaviti slikom 2.

11

Uu
Vg
Vd
t

Ui
Ec

Ec-Rc2Ic2

Ue
ReIe2
ReIe1

Slika 2. Ulazni signal, izlazni signal i signal na emiterskom otporu na mitovom kolu
Kada je ulazni signal 0V (nii od donjeg praga Vd) tranzistor T1 ne vodi a tranzistor T2 vodi. Izlazni
signal se nalazi na niem naponskom nivou i jednak je:
U i' = E c Rc 2 I c 2

Usvojimo Ec=10V, Ic2=10mA (<Icmax=100mA), Ui'=2,2V. Sada je Rc2 jednak:

Rc 2 =

E c U i' 10 2,2
=
= 780
I c2
10 10 3

Napon na emiterskom otporu je jednak:

U e' = Re I e 2

12

Poto prema uslovima zadatka tranzistori kada vode se nalaze na granici zasienja onda vrijedi:
I c 2 = I b 2 , Vce 2 = 0,2V ,
pa je:
U e' U i' Vce 2
U i' Vce 2
2,2 0,2
Re =
=
=
=
= 198 .
1
1
I e2 I b2 + I c2
3
(1 + ) I c 2 (1 +
)10 10

100
Da bi tranzistor T2 kada vodi bio na granici zasienja otpore R1 i R2 treba odabrati tako da se
obezbijedi:
I
I b 2 = c 2 = 100A

U b 2 = Vbe + U e' = 0,7 + 2 = 2,7V

+Ec

Rc1

R1

Rc2

Ub
T2
Ib

R2

Re

Slika 3. Proraun otpora R1 i R2

Prema slici 3 za potrebe prorauna otpora R1 i R2 moemo napisati jednaine:
E c = ( R1 + Rc1 ) I 1 + U b
I b = I1 I 2
U b = R2 I 2
Na navedene jednaine emo se vratiti kada odredimo otpor Rc1.
13

Da bi proveo tranzistor T1 ulazni napon treba da dostigne iznos koji odgovara naponu gornjeg praga
mitovog kola:
V g = U e' + V = 2 + 0,6 = 2,6V .
V = Vbe 0,1 = 0,6V

Kada provede T1 koi se T2 jer opada napon u kolektoru T1 odnosno smanjuje se struja I1. Da bi se
T2 zakoio a T1 potpuno otvorio potrebno je obezbijediti da se napon na emiterskom otporu smanji
kada provede T1 (za iznos koji odgovara iznosu histereze odnosno):
U e'' = U e' 1 = 2 1 = 1V

Na osnovu ovog napona odreujemo struju Ic1 odnosno Rc1.

1
I c1 (1 + ) = I e1

U e''
I e1 =
Re
E c = I c1 Rc1 + Vce1 + U e''

Rc1 =

E c Vce1 U e''
10 0,2 1
=
= 1760
''
1 100
Ue
(1 + 100) 198
(1 + ) Re

Sada smo u mogunosti izraunati R1 i R2. Iz ranije navedenih jednaina odreujemo vezu R1 i R2.

Ib =

Ec U b U b

.
R1 + Rc1 R2

Usvojimo R2=12k, tada je R1 jednako:

R1 =

Ec U b
10 2,7
7,3
Rc1 =
1760 =
1760 = 20701
6
6
Ub
2,7
100

10
+
225

10
6
100 10 +
Ib +
12 10 3
R2

Otpornik Rs odreujemo iz uslova da pri dostignutom naponu gornjeg praga kada provede tranzistor
T1 imamo potrebnu baznu struju, odnosno:
I
I b1 = c1

I b1 =
Rs =

''
e

V g U V
I c1

''
e

V g U V
(1 + ) U e''
Re

V g U e'' V
Rs

2,6 1 0,6
1980 10 3
=
100 =
= 19,6k
101 1
101
100 198

14

Poveanjem ulaznog napona iznad napona gornjeg praga rasti e struja baze te e T1 otii dublje u
zasienje odnosno poremetie se uslov granice zasienja. Smanjenjem ulaznog napona ispod
gornjeg praga tranzistor T1 e proi kroz linearno podruje do zakoenja na donjem pragu. Da bismo
to izbjegli moemo smanjiti Rs, ali tada pri provoenju T1 nije na granici zasienja. Inae reimi
rada T1 zavise od ulaznog napona ali to ne smeta samoj funkciji sklopa.

15

Zadatak: Astabilni multivibrator treba da ima trajanje jednog nestabilnog stanja (kada je T1
zakoen) fiksno, iznosa ti=2ms a trajanje drugog nestabilnog stanja (kada je T2 zakoen) podesivo u
rasponu od 2ms do 8ms. Podeavanje treba biti kontinuirano. Amplituda izlaznog signala
neoptereenog astabilnog multivibratora iznosi Um=10V. Nacrtati ovisnost dubine zasienja
tranzistora T2 o trajanju njegovog nestabilnog stanja.

Koristiti tranzistore sa podacima:

Ucemax=52V
Icmax=100mA

=100
Ico-zanemariti.

Rjeenje:
+Ec

R1

Rb2
Rc1

Ro
C1

Rc2
C2

T1
T2

Slika 1. ema sklopa

Standardni astabilni multivibrator emo neto modificirati prema slici 1. Ideja je da otporom Ro
obezbijedimo minimalno trajanje drugog nestabilnog stanja kada je R1 kratko spojen. Kada je R1 na
maksimalnoj vrijednosti trajanje drugog nestabilnog stanja je maksimalno. Promjenom R1
mijenjamo drugo nestabilno stanje.
Signali u karakteristinim takama astabilnog multivibratora su dati slikom 2. (primjer kada je T2
maksimalno).

16

uC1
Rc1C1

Ec

T1

T2

ub1
Rb2C2

Ec

uC2
Rc2C2

Ec

ub2
Ec

Rb1C1

Slika 2. Signali u karakteristinim takama

Radi jednostavnosti prorauna usvojimo da je punjenje kapaciteta C1 i C2 preko kolektorskih otpora
Rc1 i Rc2 identino i krae od 2ms, odnosno:
2ms
Rc1 C1 = RC 2 C 2 <
5
Usvojimo C1=C2=0,1F. Tada je Rc1=Rc2<4k
Rc1 i Rc2 emo odrediti iz uslova zasienja tranzistora.
Ec=10V (amplituda signala u kolektoru neoptereenog astabila).
Trajanje nestabilnih stanja je odreeno prelaznim procesom punjenja kondenzatora preko baznih
otpora i dato je sa:
T1 = Rb 2 C 2 ln 2
T2 = Rb1C1 ln 2 = ( R0 + R)C1 ln 2
Otpori Rb trebaju biti odabrani tako da obezbijede struje zasienja, odnosno:
Rb 2 < Rc 2 = 100k
Rb1 < Rc1 = 100k

17

S druge strane za usvojeno C1 i C2, Rb1 i Rb2 su odreeni vremenima T1 i T2. Pa imamo:
Rb 2 =

T1
2 10 3
=
= 28,5k
C 2 ln 2 0,1 10 6 ln 2
R0 = Rb 2 = 28,5k
R = 3R0 = 85,5k

Dubina zasienja tranzistora 2 je odreena kolinikom bazne struje tranzistora 2 i minimalno

potrebne bazne struje da bi tranzistor 2 bio u zasienju, odnosno:

S=

I b2
I b 2 min z

E c Vbe
I
R +R
Rc 2
= b2 = 0
= (uz zanemarenje Vbe ) =
Ec
I c2
R0 + R

Rc 2

R je potenciometar koji se mijenja od nule do 85,5k i njime se mijenja T2.

R0 + R =

T2
C1 ln 2

Uvrtavanjem prethodnog izraza u izraz za S dobijemo:

S=

Rc 2 C1 ln 2
T2

Rc 2
7 10 6
T2

Rc2 treba odabrati tako da pri maksimalnom T2 obezbijedi zasienje tranzistora 2, odnosno:
Rc 2 >

S min T2 max 1 8 10 3
= 1,14k
=
7 10 6
7 10 6

Odaberimo Rc2=1k2, istu vrijednost moemo uzeti i za Rc1. Struja zasienja tranzistora je manja od
maksimalno doputene.
Sada je S dato sa:
Rc 2 C1 ln 2 100 1,2 10 3 0,1 10 6 ln 2 8,4 10 3
S=
=
=
T2
T2
T2
pa je dijagram dat sa:
S

4,2

Dobijene vrijednosti elemenata sada su:

Ec=10V, Rc1=1k2, Rc2=2k2, C1=0,1F, C2=0,1 F,
Rb2=28,5k, Ro=28,5k, R=85,5k.
1,05
T2(ms)

8
18

Zadatak: Na ulaz D/A konvertora dovodi se binarno kodiran signal duine 5 bita. Maksimalna
vrijednost napona na izlazu D/A konvertora iznosi +9,3V. Nacrtati i proraunati strukturu D/A
konvertora. Koliko iznosi naponska protuvrijednost najbeznaajnijeg bita.
Rjeenje:
ema D/A konvertora sa 5 bita je data na slici 1.
-Vref

R1
R
D4
2R
D3
4R
Ui
D2
8R
D1
16R
D0

Slika 1. ema D/A konvertora sa 5 bita

Izlazni napon se odreuje iz jednakosti ulaznih struja i izlazne struje na invertujuem ulazu OP,
odnosno:
4

=I 1

i =0

Izraavajui struje preko otpora i referentnog i izlaznog napona dobije se:

Vref
R

Vref
2R

Vref
4R

Vref
8R

Vref
16 R

U iz
R1

Odavde se dobije:
U iz =

Vref R1
R

Di

2
i =0

4 i

, i = 0,1,2,3,4; Di (0,1)

Maksimalna vrijednost izlaznog napona dobije se kada su svi digitalni ulazi na log '1' odnosno Di=1,
i=0,1,2,3,4.
Vref R1 4 1
U iz max = 9,3 =
, i = 0,1,2,3,4
R i = 0 2 4 i
Odavde se dobije:

19

R1 9,3 16
=
R 31 Vref
Za usvojeno R1=R dobijemo Vref=4,8V.
Vrijednosti otpora R i R1 biramo u opsegu 1k-100k. Vrijednosti ispod 1k preopteretie strujom OP,
dok prevelike vrijednosti otpora ine sklop temperaturno osjetljivim.
Naponska protuvrijednost najbeznaajnijeg bita se dobije iz izraza:
4
D
U iz = 4,8 4i i , i = 0,1,2,3,4;
i =0 2
uz uslov D0=1, D1=0,D2=0,D3=0,D4=0.
Uiz=0,3V.

20

Zadatak: Generator pilastog napona sa izvorom konstantne struje optereen je kondenzatorom Cp.
Nacrtati i proraunati sklop tako da amplituda signala na opteretnom kondenzatoru iznosi 10V a
trajanje 200ms. Izraunati koeficijent nelinearnosti izlaznog signala. Koristiti tranzistore sa
podacima: Ucemax=50V, =100, Icmax=100mA, Ico zanemariti. Cp=0,33C gdje je C kapacitet
koriten u sklopu samoga generatora pilastog napona.
Rjeenje:

Rc1
Rb1
R1
Rb2
T1
Uu
Ui

T2
C
Cp

R2
Re

Slika 1. Generator pile sa opteretnim kondenzatorom Cp

Tranzistor T1 radi u prekidakom reimu, tranzistor T2 radi u linearnom reimu. Kondenzatori C i Cp
su vezani paralelno pa ih sklop osjea kao jedan ekvivalentni kondenzator Ce, tj:
C e = C + C p = C + 0,33C = 1,33C

Pilasti signal na izlazu sklopa se formira pranjenjem kondenzatora Ce konstantnom strujom.

Trajanje pilastog dijela signala, amplituda signala, struja pranjenja i kapacitet Ce su povezani
relacijom:
Q = C e U
Q = IT
Ce =

IT
U

21

Usvojimo I=1mA, sada je Ce jednako:

Ce =

IT 1 10 3 200 10 3
=
= 20F .
U
10

C=15F, Cp=5F
Tranzistor T2 se koristi kao strujni izvor sa strujom od 1mA. Otpore Re, R1 i R2 treba odabrati tako
da obezbijede konstantnu navedenu struju. Neka je pad napona na Re 1V tada je Re odreeno sa:
Re =

U Re
=
Ie

U Re
1k
1
(1 + ) I

Da bismo odredili otpore R1 i R2 trebamo odabrati napon napajanja:

E c > U + U c 0T 2 min + U '

U predstavlja amplitudu pilastog napona i ona je prema uslovima zadatka 10V, UcoT2min prestavlja
najnii napon koji e se pojaviti na izlazu (usvojimo ovaj napon 2V), U' predstavlja napon potreban
za obezbjeenje voenja tranzistora T1 kod maksimalnog napona na izlazu (usvojimo ovaj napon
2V). Sada je Ec=14V.

Uu

Ui
Ec
U'

UcoT2min

Slika 2. Signali na ulazu i izlazu generatora pile

Otpore R1 i R2 emo proraunati prema slici 3. Sa slike se vidi da vrijedi:
U b = U Re + Vbe = 1 + 0,6 = 1,6V
(za Si tranzistore napon Ube u linearnom reimu uzimamo 0,6V).
22

I b = I1 I 2
I Ec U b U b
=

R1
R2
Usvojimo R2=2k2, tada je R1 jednako:
R1 =

Uc Ub
14 1,6
12,4
=
=
= 16,82k
3
3
I U b 1 10
1,6
0,01 10 + 0,727 10 3
+
+
R2
100
2,2 10 3

R1

Ub

Re

R2

Slika 3. Za proraun R1 i R2
Otpor Rc1 se bira tako da struja punjenje kapaciteta ne prekorai maksimalno dozvoljenu kroz
tranzistor T1, tj:
E U c 0T 2 min
14 2
Rc1 > c
=
= 120
I c max
100 10 3
S druge strane otpor Rc1 zajedno sa djeliteljem Rb1 i Rb2 treba obezbijediti da kada se dostigne
maksimalna vrijednost izlaznog napona struje punjenje i pranjenja kapaciteta budu jednake. Poto
je struja pranjenja usvojena i iznosi 1mA onda sa Rc treba obezbijediti istu ovakvu struju pod
pretpostavkom da je T1 sve vrijeme u zasienju. Sada je:
Rc1 =

E c U i max 14 12
=
= 2k
I
1 10 3

Da bi T1 bio u zasienju otpor Rb1 treba odabrati tako da bude zadovoljeno:

23

I b1 >

I c1

Ec Vbe U i E c U i
>
Rb1
Rc1
Rb1 < Rc1

E c Vbe U i
Ec U i

Izraz u razlomku u najnepovoljnijem sluaju iznosi 0,65 kada je izlazni napon maksimalan, pa emo
Rb1 usvojiti prema nejednakosti:
Rb1 < 130k
tako da je Rb1=100k.
Rb1 i Rb2 trebaju obezbijediti sigurno koenje tranzistora T1 kada ne ulazni napon negativan i
dovoljno bazne struje trenzistoru T1 kada je ulazni napon pozitivan. Kada je ulazni napon negativan
napona u bazi T1 treba biti nii od 2V (minimalni iznos izlaznog napona) da bi T1 bio nepropusno
polarisan. Neka je amplituda ulaznih signala 12V tada treba biti zadovoljeno:
12 +

14 (12)
Rb 2 < 2
Rb1 + Rb 2

Odnosno:
Rb 2 < 1,166 Rb1
Kada je ulazni napon pozitivan treba biti zadovoljeno:
14 12
14
Rb1 > 12,7V
Rb1 + Rb 2
1,3Rb1 + 1,3Rb 2 > 2 Rb1
Rb 2 > 0,538Rb1
Usvojimo Rb2=Rb1=100k
=0, jer je Rp=0.

24