DIGITALNA ELEKTRONIKA

I PREDAVANJE

Tematske cjeline kursa

1. Odzivi linearnih krugova:

Prolazak impulsa kroz linearne krugove;

Metode analize impulsnih krugova;
Odzivi elementarnih pasivnih krugova (RC i RL krugovi).

2. Kola za diferenciranje i integriranje;

Tranzistor kao prekida.
3. Sklopovi:

Bistabilni multivibrator;
Naini okidanja bistabilnih multivibratora;
Ostale sheme bistabilnih multivibratora

4. Monostabilni multivibrator;
Astabilni multivibrator.
5. Schmittovo kolo (Schmittov triger):
Schmittovo kolo sa tranzistorima koji rade u linearnom reimu;

Schmittovo kolo sa tranzistorima koji rade u prekidakom

reimu;

6. Generator pilastog napona;

7. Bloking-generator (monostabilni i astabilni).
8. Sklopovi na bazi integriranih pojaala:
Schmittovo kolo;
astabilni multivibrator;
monostabilni multivibrator;
3

9. Logiki elementi i sklopovi

Osnovna logika kola;
Univerzalna logika kola.

10. Brojai
11. Prekidake matrice
12. Karakteristine strukture:

Sumatori;
Binarni mnoa;
Analogno - digitalni konvertori (ADK);
Digitalno analogni konvertori (DAK).
4

 Razmatraju se aktivni i pasivni sklopovi za

generiranje i obradu nesinusoidalnih
signala.
Primjena:u raunarskoj tehnici,sistemima za
obradu podataka, sistemima automatskog
upravljanja, komunikacionim sistemima;
takoe: telemetrijskim, televizijskim i radarskim
strukturama i digitalnoj instrumentaciji.
Potrebno je prvo razmotriti odzive
elementarnih pasivnih mrea na
karakteristine ulazne signale i izvriti
analizu rada osnovnih sklopova u
prekidakom reimu rada.
5

Odzivi linearnih krugova

1. Prolazak impulsa kroz linearne krugove
Definiranje impulsa: impuls napona (struje) u krugu
je signal ije je trajanje malo ili uporedivo sa
trajanjem prelaznih procesa toga kruga, odnosno
njegovim vremenskim konstantama (dijelovi
mikrosec, ms, sekunde, minute ili vie).
Dovoenje niza impulsa
a) interval izmeu dva uzastopna impulsa znatno vei
od trajanja prel.procesa kruga - analiza se vri kao
da djeluje samo jedan impuls.
b) interval izmeu dva uzastopna impulsa uporediv sa
trajanjem pr.procesa kruga-niz impulsa se razmatra
kao sloeni valni oblik.
6

 Ako se impulsi periodiki ponavljaju definira se:

faktor iscjepkanosti: period signala/ vrijeme trajanja
impulsa
Q=T/ti
koeficijent ispune
A=1/Q=ti/T
frekvencija
f=1/T=1/Qti
Impulsi koji se najee sreu:pravougaoni,
trapezoidni, trougaoni, zvonasti.

2. Metode analize impulsnih krugova

Nalaenje neke struje ili napona u ovisnosti od
vremena, pri :
a) pojavi napona ili struje u kolu,
b) iskljuivanju ili ukljuivanju aktivnih ili pasivnih
elemenata,
c) promjeni odreenih parametara kruga.
Promjena konfiguracije kruga-promjena energije.
Energija se ne moe skokovito mijenjati- mijenja se
postupno tokom prelaznog procesa.
Analiza impulsnih krugova se svodi na analizu
prelaznih procesa.
Ako kola sadre nelinearne elemente (tranzistore)8
vri se linearna aproksimacija njihovih karakteristika.

Analiza prelaznih procesa:

1. klasini metod-rjeavanje diferencijalne jednaine,
2. operatorski metod,
3. metod Laplace-ove transformacije,
4. metod Duhamel-ovog integrala.
Struja kroz induktivitet i napon na kondenzatoru se ne
mogu skokovito mijenjati (energija mag. i el. polja).
1) Klasini metod: esto je promjena napona i struje u
impulsnim sklopovima data diferencijalnom
jednainom I reda:
y(t)=dx(t)/dt+x(t)
(*)
x(t) -traena funkcija

- vremenska konstanta kruga

y(t) napon ili struja vanjskog izvora

 Ovi krugovi sadre otpor R i jedan reaktivni

element (L ili C).
Opi oblik rjeenja diferencijalne jednaine je:
x(t)=x1(t)+ x2(t)
x1(t) partikularno (parcijalno) rjeenje
x2(t) rjeenje homogene diferencijalne jednaine.
Rjeenje homogene diferencijalne jednaine :
dx(t)/dt+x(t)=0
x2(t)=Aept
A konstanta
p korijen karakteristine jednaine:
p+1=0

p=-1/

x(t)=x1(t)+ Ae-t/
10

 Partikularno rjeenje diferencijalne jednaine zavisi

od desne strane jednaine (*) vanjsko dejstvo.
Ako vanjsko dejstvo (funkcija prisle) predstavlja izvor
konstantnog napona ili struje (to je est sluaj),
tada je:
x1(t)= X1= const i dx1/dt=0
x(t)=X1+ Ae-t/
Nalaenje konstante A iz poetnih uvjeta:
za t=0 ope rjeenje je:
x(0)=X1+ Ae0= X1+ A
za t= ope rjeenje je:
x()=X1
A= x(0) - x()
x(t)=x()- (x() - x(0) )e-t/
Prelazni proces je mogue opisati na osnovu
poetne i konane vrijednosti traene veliine.
11

4) Odziv impulsnog sklopa na sloenu vanjsku

pobudu y(t), moe se odrediti Duhamel-ovim
integralom:
t

x(t ) = y (t ) h(0) +

y (t )h ( )d

h(t) prelazna funkcija kruga (odziv kruga na

jedininu step funkciju pri nultim poetnim
uvjetima).

12

3.Odzivi elementarnih pasivnih krugova

(RC i RL krugovi)
a) Karakteristini signali na ulazu: step funkcija, rampa
i eksponencijalna funkcija.
b) Ostali valni oblici se najee mogu formirati od ovih
signala na pr.: pravougaoni, pilasti i trapezni.

13

 Impulsi se formiraju tako da svaki od dovedenih

komponentnih napona traje od trenutka
njegovog ukljuenja, do t=.
Odziv kruga na sloeni signal, je jednak sumi
odziva na osnovne ulazne signale (linearna
14
mrea-princip superpozicije)

Prikaz RC/RL kruga kao etveropola:

Ako je

u1 (t ) = u1(1) (t ) + u1( 2) (t ) + .... + u1( n ) (t )

Izlazni napon sa slike je:
u 2 (t ) = u 2(1) (t ) + u 2( 2) (t ) + .... + u 2( n ) (t )
gdje

su

u 2(1) (t )...u 2( n ) (t ) odzivi

na

komponentne

funkcije

15

3a) Odzivi RC i RL kruga na step funkciju

Vremenski odziv bilo kog kruga na jedininu
step ulaznu funkciju naziva se prelazna
funkcija tog kruga - h(t). u R (0) = E; u R () = 0
t

1) RC krug: prazan

kondenzator je kratak spoj u t=0

x(t)=x1()- (x() - x(0) )e-t/,

u R (t ) = Ee

u c (0) = 0; u c () = E
t

u C (t ) = E 1 e

= RC

16

2) RL krug: induktivitet bez energije u t=0

predstavlja beskonaan otpor.
x(t)=x1()- (x() - x(0) )e-t/,

u R (0) = 0; u R () = E
t

u R (t ) = E 1 e

u L (0) = E; u L () = 0;
u L (t ) = Ee

= L/R

17

Primjer: Pasivna mrea prema slici- smatra se da se u

t=0 javlja skok struje i konani pad napona na C1
i C2.
Ovdje se smatra da su strujni i naponski izvori idealni
generatori i da mogu razviti beskonane snageidealizacija u mnogim impulsnim sklopovima.
U=

Q
;
C

C=

C1C 2
C1 + C 2

C1C 2
Q=
E
C1 + C 2
C1C 2
C2
Q
1
U 1 (0) =
=
E
=
E;
C1 C1 + C 2 C1 C1 + C 2
U 2 (0) =

CC
C1
Q
1
= 1 2 E
=
E
C 2 C1 + C 2 C 2 C1 + C 2
18

 U stacionarnom reimu je: u1()=E i u2()= 0,

koristei:
x(t)=x()- (x() - x(0) )e-t/,
slijedi:

C2
u1 (t ) = E E
E e
C1 + C 2

C2
u1 (t ) = E E 1
e
C1 + C 2
i

C1
u 2 (t ) = 0 0
E e
C1 + C 2
C1
u 2 (t ) =
Ee
C1 + C 2

= R (C1 + C 2 )

19

3b) Odzivi RC i RL kruga na pravougaoni

impuls
Pravougaoni impuls se predstavlja kao suma dvije
pomjerene step funkcije suprotnog znaka.
Sistem linearan - odziv kruga je suma odziva na
dvije step funkcije.
Definira se vrijeme potrebno da se signal promijeni od
vrijednosti E do vrijednosti (1- )E, kao duina ela
(fronta) impulsa:
tf=m.
Za eksponencijalni valni oblik i m su dati tabelom:

0,01
4,6

0,05
3

0,1
2,2
20

Nalaenje odziva RC kruga na pravougaoni impuls

na ulazu.

21

Diskusija odziva:
1) napon na kondenzatoru
a) za << ti, odziv je vrlo blizak obliku ulaznog signala:
pri / ti<0,03 tf< ti/10 oblik izl.sign. je pravougaon.
b) za > ti, raste duina fronta signala, izlazni signal pri:
/ ti>0,3 ne stigne da naraste do stacionarne
vrijednost izlazni signal je pilast, kao na slici:

22

2) napon na otporu
a) za >> ti, (/ ti >>1) odziv je vrlo blizak obliku
ulaznog signala.
b) za << ti, izlazni signal predstavlja dva
kratkotrajna impulsa uglavnom iste amplitude kao
ulazni signal.

23

3c) Odziv RC kruga na niz pravougaonih

impulsa
1) Ako je razmak izmeu dva impulsa (T-ti) dovoljno
veliki da se smire prelazni procesi, koriste se
rezultati 3b)
2) Ako je (T-ti) (od razmaka izmeu 2 impulsa):
prvi impuls nabija kondenzator do nekog nivoa;
izmeu impulsa kondenzator se prazni;
sljedei impuls dopunjuje kondenzator;
izmeu impulsa kondenzator se prazni;
proces se ponavlja dok se ne uspostavi ravnotea
izmeu punjenja i pranjenja kondenzatora.
24

2) Odziv RC kruga na niz impulsa na ulazu

25

 Porast napona na kondenzatoru tokom k-tog impulsa:

(

U C ( nk ) = E U C ( k 1)

1 e

ti

u c(pk)

= RC

Iz Taylorovog reda, ako je ti<<:

t
i

ti

u c(nk)

, U C ( nk ) E U C ( k 1)

ti

u c(k-1)

ti
k-ti impuls.

Promjena napona na kondenzatoru, tokom pranjenja

T ti
kondenzatora:

U C ( pk ) = U C ( k 1) + U C ( nk ) 1 e

Iz Taylorovog reda, ako je ti<<:

T ti

T ti

, U C ( pk ) U C ( k 1) + U C ( nk )

T ti

26

 Stanje dinamike ravnotee:

Srednja vrijednost napona na kondenzatoru je jednaka
istosmjernoj komponenti ulaznog signala.

U C ( nk ) = U C ( pk )
ti

(E U C (k 1) ) = (U C (k 1) + U C (nk ) )
E

U Csr

ti

= U Csr

U Csr >> U C ( nk )

U C ( k 1) = U Csr ;
ti

T ti

T ti

U Csr

ti
E
T

27

3d) Odziv RC kruga na rampu

Moe se nai koritenjem Duhamel-ovog integrala u
t
obliku :

u 2 (t ) = u1 (0)h(t ) + u1 ( )h(t )d
0

Ako je na ulazu rampa:

u1 (t ) = kt
u1 (0) = 0; u1 ( ) = k

Ako raunamo odziv na otporu R, onda je prelazna

t

funkcija na R:
h(t ) = e
t

Odziv na R:

u R (t ) = u1 (0)h(t ) + u1 ( )h(t )d

u R (t ) = 0e

+ ke
0

d
28

 Smjena:

= ;
2

Odziv na R:

Odziv na C:

u R (t ) =

d = d

= t i

ke d = ke

u R (t ) = k (1 e

u C (t ) = u1 (t ) u R (t ) = kt k (1 e

29

 Poetna brzina promjene napona na otporu (du/dt)t=0 je

jednaka poetnoj brzini promjene ulaznog napona:

u R (t ) = k (1 e ); du R (t ) / dt = k
Poetna brzina promjene napona
na kondenzatoru (du/dt)t=0 je jednaka nuli:
u C (t ) = kt k (1 e

); du (t ) / dt = o

Nakon dostizanja stacionarnog stanja (poslije 3):

uR (t)=k ; i uC (t)=k(t- ).

i kondenzator se nabija
konstantnom strujom
a napon na njemu raste linearno
napon na otporu je konstantan.
30

 Odziv RL kruga na rampu je obrnut:

u L (t ) = k (1 e

u R (t ) = kt k (1 e

i
L
=
R
31

3e) Odziv RC kruga na impuls trapezoidnog oblika:

Ulazni signal se
razlae na 4 rampe.
Odzivi se sabiru.

32

Diskusija: parametar je /tf (tf - vrijeme fronta:0,05E-0,95E).

Napon na kondenzatoru dosta vjerno slijedi ulaz, sa
zakanjenjem od i neto rastegnuto za malo /tf :

uR se blii ulaznom
naponu za (/tf>>1)
Za malo (/tf)
uR je pilast.

33

3f) Odziv RC kruga na eksponencijalni ulaz

Na ulazu je eksponencijalna funkcija oblika:

u1 (t ) = E (1 e
u1 ( ) =

u1 ( 0) = 0
Pr elazna funkcija (na R )
h(t ) = e

h(t ) = e

34

1) Odziv na R:

u R (t ) = u1 (0)h(t ) + u1 ( )h(t )d

u R (t ) = 0e
q=

1
e

Eq
u R (t ) =
(e
q 1

2) Odziv na C:

u C (t ) = u1 (t ) u R (t )

u C (t ) = E (1 e

Eq
)
(e e
q 1

)
35

Dijagram u ovisnosti od q=/1: napon na otporu R.

Diskusija:
1. Za q=/1 >>1 (veliko ) odziv je slian odzivu na step funkciju.
2. Kako se smanjuje, pad napona na R je strmiji i njegova
amplituda je manja:
za q=/1 =1, uRmax= 0,37 E (Lopitalovim pravilom).
Eq
u R (t ) =
(e
q 1
1.q >> 1

u R (t ) ~ E (e

u R (t ) ~ Ee

(e

) ~ 0)

36

Napon na kondenzatoru C
1. Za q=/1 >>1 odziv slian odzivu na step funkciju.
2. Za q=/1 <<1 odziv slian ulaznom signalu

u C (t ) = E (1 e

Eq
(e
q 1

1.q >> 1

u C (t ) ~ E (1 e
u C (t ) ~ E (1 e

) E (e

) : odziv na step

2.q << 1

Eq
1
u C (t ) = E (1 e ) (
(e e 1 )) ~ 0
q 1

u C (t ) = E (1 e

) : exp onencija ln i ulaz

37

2) Odziv RL kruga je obrnut od odziva RC kruga.

u R (t ) = E (1 e

Eq
)
(e e
q 1

Eq
u L (t ) =
(e e
q 1
L
=
R

38