T-1 OSNOVNE SKLOPKE I SKLOPOVI

ENERGETSKE ELEKTRONIKE
1. OSNOVNE SKLOPKE
1.1. SVOJSTVA IDEALNE SKLOPKE
Sklopovi i ureaji energetske elektronike obavljaju pretvorbu parametara elektrine
energije uz visok stupanj korisnog djelovanja. Da bi to bilo mogue, potrebno je da
poluvodiki ventili koje se kao sklopke koriste u energetskoj elektronici imaju svojstva to
blia svojstvima idealne sklopke. Idealna sklopka trebala bi imati sljedea svojstva:
a) Treba izdrati proizvoljno visok napon u zapornom i propusnom smjeru uz
struju sklopke jednaku nuli kada je u isklopljenom stanju (engl. OFF). Ovo
svojstvo odgovara beskonano velikom otporu sklopke u isklopljenom stanju
(R
OFF
= ).
b) Treba moi voditi proizvoljno veliku struju uz pad napona jednak nuli u
uklopljenom stanju. Ovo svojstvo odgovara otporu u stanju voenja jednakom
nuli (R
ON
= 0). Bilo bi zgodno da sklopka vodi struju u oba smjera, ali
poluvodike sklopke vode struju uglavnom samo u jednom, propusnom smjeru,
a ne vode struju u onom drugom, zapornom smjeru.
c) Prelazak iz isklopljenog stanja u uklopljeno i obratno, trebao bi biti trenutan,
odmah po dolasku upravljakog impulsa.
d) Upravljaki krug sklopke trebao bi imati zanemarivo male gubitke, tj. snaga
koja se zahtijeva za upravljanje sklopkom treba biti zanemarivo mala.
Stvarni uinski poluvodiki ventili naravno nemaju svojstva idealne sklopke, ali se, ukoliko
poznajemo njihova svojstva, mogu koristiti kao sklopke u sklopovima i ureajima
energetske elektronike. Slika 1. prikazuje idealizirane i linearizirane strujno-naponske
odnose na osnovnoj poluvodikoj sklopki tijekom uklapanja, voenja, isklapanja i
nevoenja. Prikazani valni oblici mogu nam pomoi u razumijevanju rada sklopke i
definiranju osnovnih pojmova.
Promatrani sklop sa slike 1. prikazuje uobiajenu situaciju u energetskoj elektronici,
struja strujnog izvora I
o
, nadomjetava induktivno troilo. Prikazana dioda je idealna, to je
daleko od istine i u praksi moe prouzroiti dodatna naprezanja poluvodike sklopke.
Kada je sklopka uklopljena (ON), struja troila I
o
tee kroz sklopku i dioda je
zaporno polarizirana. Kada sklopka isklopi (OFF), struja troila I
o
tee kroz diodu, te se
napon jednak ulaznom naponu V
d
pojavljuje na sklopki. Pretpostavlja se da sklopka uklapa i
isklapa upravljana periodikim upravljakim signalom sklopne frekvencije f
S
= 1/T
S
. T
S
je
sklopna perioda (engl. switching time period).
Analizirajmo valne oblike. Nakon to je sklopka bila isklopljena, uklapa se pomou
pozitivnog upravljakog signala. No struja kroz sklopku ne poinje rasti trenutno, ve
nakon vremena zatezanja uklapanja t
d(on)
(engl. delay time), nakon kojeg slijedi vrijeme
porasta struje t
ri
(engl. current rise time). Idealna dioda jo uvijek je u stanju voenja i na
njoj je pad napona jednak nuli. Tek nakon to je struja sklopke narasla na vrijednost I
o
,
idealna dioda postaje zaporno polarizirana, a napon na sklopki nakon vremena pada
napona t
fv
(engl. voltage fall time) pada na malu vrijednost napona u stanju voenja V
on
(engl. on-state voltage). Iz slike je uoljivo da su tijekom uklapanja sklopke (interval t
c(on)
=
t
ri
+ t
fv
) na sklopki prisutni i napon i struja razliiti od nule. Energija disipirana na sklopki
tijekom uklapanja moe se aproksimirati pomou izraza
W
c(on)
= 0,5 V
d
I
o
t
c(on)
Slika 1. Idealizirani valni oblici tijekom rada sklopke: a) pojednostavnjeni induktivni
sklop s porednom diodom, b) valni oblici struje i napona sklopke (v
T
, i
T
), c) valni oblik
trenutnih gubitaka na sklopki p
T
.
Sada je sklopka potpuno uklopljena, pad napona u stanju voenja V
on
je reda
veliine 1 V i ovisi o tipu poluvodike sklopke, a sklopka vodi struju I
o
tijekom uklopljenog
stanja (interval t
on
). U naelu je uklopljeno stanje mnogo due od vremena uklapanja ili
isklapanja. Energija disipirana u stanju voenja moe se aproksimirati pomou izraza
W
on
= V
on
I
o
t
on
Da bi se sklopka isklopila potrebno je na njen upravljaki prikljuak dovesti
negativni signal. Poetak porasta napona na sklopki kasni za upravljakim signalom za
vrijeme zatezanja isklapanja t
d(off)
, a napon naraste na svoju konanu vrijednost nakon
nakon vremena porasta napona t
rv
(engl. voltage rise time). Nakon to napon na sklopki
dosegne svoju konanu vrijednost Vd, idealna dioda postaje propusno polarizirana i poinje
voditi struju, te se struja sklopke poinje smanjivati. Struja sklopke pada na nulu nakon
vremena pada struje t
fi
(engl. current fall time). Iz slike je uoljivo da su tijekom isklapanja
sklopke (interval t
c(off)
= t
rv
+ t
fi
) na sklopki prisutni i napon i struja razliiti od nule. Energija
disipirana na sklopki tijekom isklapanja moe se aproksimirati pomou izraza
W
c(off)
= 0,5 V
d
I
o
t
c(off)
Iz valnog oblika trenutnih gubitaka na sklopki uoava se da se veliki gubici javljaju
tijekom uklapanja i isklapanja sklopke i to f
S
puta u jednoj sekundi. Stoga se srednja
vrijednost sklopnih gubitaka na poluvodikoj sklopki moe aproksimirati izrazom
P
S
= 0,5 V
d
I
o
f
S
(t
c(on)
+ t
c(off)
)
Sklopni gubici su proporcionalni sklopnoj frekvenciji i vremenima uklapanja i
isklapanja. Slijedi vaan zakljuak; ukoliko se upotrijebe poluvodike sklopke s malim
sklopnim vremenima, sklop moe raditi na visokim frekvencijama uz jednake sklopne
gubitke.
Gubici voenja mogu se aproksimirati izrazom
P
on
= V
on
I
o
t
on
/ T
S

iz kojeg je uoljivo da pad napona u stanju voenja sklopke bitno utjee na gubitke voenja
sklopke. Stoga treba odabirati poluvodike sklopke sa to manjim padom napona u stanju
voenja.
Ponovo je potrebno napomenuti da valni oblici prikazani na slici 1. predstavljaju
idealizaciju sa sluaj troila nadomjetenog strujnim izvorom. Za ostale tipove troila valni
oblici struje i napona sklopke tijekom sklapanja (zajedniki naziv za uklapanje i isklapanje)
razlikuju se od prikazanih, ali definicije pojmova vrijede, kao i naelo izraunavanja
gubitaka. Potrebno je samo prilagoditi izraze.
1.2. OSNOVNI TIPOVI POLUVODIKIH VENTILA
Postoji cijelo mnotvo poluvodikih ventila koje se u veoj ili manjoj mjeri koriste u
sklopovima i ureajima energetske elektronike. Na osnovni nain, uinski poluvodiki
ventili mogu se podijeliti u 3 skupine:
a) neupravljivi ventili ili diode,
b) regenerativni bipolarne ventili (poluupravljivi), tipa tiristor,
c) upravljivi ventili tipa tranzistor , iji su glavni predstavnici bipolarni tranzistor (BJT),
MOS tranzistor (MOSFET) i IGBT.
Za svaku od spomenutih skupina ventila slijedi prikaz temeljnih svojstava i
karakteristika.
1.2.1. Diode
Slika 2. prikazuje simbol diode, te njezinu realnu i idealiziranu ui karakteristiku.
Prikljuci diode nazivaju se anoda (A) i katoda (K). Dioda vodi kada je njena anoda
pozitivnija od katode (v
AK
>0), a zapire kada je anoda negativnija od katode (v
AK
<0). U
stanju zapiranja moe izdrati odreeni zaporni napon, manji od probojnog napona. U
stanju voenja, na diodi je pad napona priblino jednak 1 V. Za diodu je svojstven problem
isklapanja, kada se javlja struja oporavljanja (engl. reverse recovery current), koja moe
uzrokovati velike probleme u stvarnom radu sklopa. Primjerice ukoliko su na sklopu
prisutni rasipni induktiviteti, zbog struje oporavljanja diode mogu se javiti veliki prenaponi
na ostalim komponentama sklopa.
Slika 2. Dioda: a) simbol, b) realna i c) idealizirana ui karakteristika
1.2.2. Tiristori
Slika 3. prikazuje simbol klasinog tiristora, te njegovu realnu i idealiziranu ui
karakteristiku. Prokljuci tiristora nazivaju se anoda (A), katoda (K) i geit (G) ili
upravljaka elektroda.
Slika 3. Tiristor: a) simbol, b) realna i c) idealizirana ui karakteristika
Poput diode i tiristor u zapornom smjeru (potencijal anode manji od potencijala katode,
v
AK
<0) ne vodi struju (osim male zaporne struje) i moe preuzeti zaporni napon iznosa
manjeg od probojnog. Za razliku od diode, u propusnom smjeru (potencijal anode vei od
potencijala katode, v
AK
>0) tiristor moe preuzeti blokirni napon manji od probojnog
ukoliko na geitu nema pozitivnog napona. U stanju blokiranja tiristor ne vodi struju.
Ukoliko se tiristoru na geit dovede pozitivni napon (strujni impuls) odgovarajuih
karakteristika, nakon regenerativnog procesa uklapanja, tiristor iz stanja blokiranja prelazi
u stanje voenja u kojem je na njemu pad napona tipinog iznosa 1-3 V. Jednom kad tiristor
provede (struja tiristora mora biti vea od struje prihvaanja I
L
- latching current),
upravljaki impuls se moe i ukloniti, a tiristor ostaje u samoodravajuem stanju voenja.
Sada se tiristor ponaa kao dioda, ne moe se isklopiti drugim strujnim impulsom na geitu.
Tiristor isklapa tek kada mu struja padne na nulu, tonije reeno ispod struje dranja I
H
(engl. holding current).
Slika 4. prikazuje vaan parametar tiristora, kojem treba posvetiti panju prilikom
projektiranja. Poput diode, i struja tiristora tijekom isklapanja poprima izvjesno vrijeme
negativnu vrijednost (struja oporavljanja) prije no to se vrati na nulu nakon vremena t
rr
. No
kod tiristora je vaniji parametar vrijeme oporavljanja t
q
(engl. turn-off time). To je vrijeme
koje treba proi od prolaska struje tiristora kroz nulu do ponovnog preuzimanja blokirnog
napona tiristora. Ukoliko se blokirni napon pojavi na tiristoru prije isteka vremena
oporavljanja, moe doi do neeljenog uklapanja i unitenja tiristora. Kataloki definirano
vrijeme oporavljanja tiristora razlikujemo od sklopovski definiranog vremena odmaranja
t
odm
, tijekom kojeg je na tiristoru zaporni napon, v
AK
<0. Vrijeme odmaranja mora biti vee
ili jednako od vremena oporavljanja tiristora, t
odm
t
q
.
Slika 4. Prikaz pojava tijekom isklapanja tiristora
Posebna vrsta tiristora koja pripada skupini regenerativnih sklopki tipa tiristor, ali po
upravljivosti pripada potpuno upravljivim sklopkama (poput tranzistora) jest geitom
isklopivi tiristor, poznat po kratici GTO (engl. gate turn-off thyristor). Slika 5. prikazuje
simbol, te realnu i idealiziranu ui karakteristiku geitom isklopivog tiristora.
Poput klasinog tiristora i GTO se iz stanja blokiranja dovodi u stanje voenja kratkim
pozitivnim impulsom struje geita i
G
i ostaje u stanju voenja bez daljnjeg prisustva struje
geita. No za razliku od klasinog tiristora, GTO se moe isklopiti pomou kratkotrajnog
(nekoliko s) ali snanog negativnog strujnog impulsa struje geita. Amplituda negativnog
strujnog impulsa tipino iznosi 1/3 struje koja se isklapa. Sklop za generiranje upravljakih
impulsa GTO tiristora dosta je sloen, a sloena je i zatita GTO tiristora. Vremena
uklapanja i isklapanja GTO tiristora vea su no kod klasinog tiristora (od nekoliko do 25
s). Zbog svoje velike naponske i strujne opteretivosti (4,5 kV / nekoliko kA) GTO tiristor
se koristi gotovo iskljuivo u ureajima koji rade pri visokim naponima i velikim strujama
u frekvencijskom podruju od nekoliko stotina Hz do 10 kHz.
Slika 5. Geitom isklopivi tiristor: a) simbol, b) realna i c) idealizirana ui karakteristika
1.2.3. Tranzistori
Tranzistori su potpuno upravljive sklopke. Pomou impulsa na upravljakoj
elektrodi mogu se uklopiti i isklopiti. Mogu voditi struju samo u jednom smjeru, a kada ne
vode opteretivi su samo jednim polaritetom napona (blokirnim). Glavni predstavnici
skupine tranzistora su bipolarni tranzistor (BJT), MOSFET i IGBT. Danas BJT sve vie
gubi na vanosti, dok IGBT postaje glavna poluvodika sklopna komponenta.
1.2.3.1. Bipolarni tranzistor (BJT)
Slika 6. prikazuje simbol, realne i idealizirane ui karakteristike bipolarnog
tranzistora. Prikljuci BJT-a nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor (C). BJT je strujno
upravljana komponenta, te je za dovoenje BJT-a u eljenu radnu toku u podruju
zasienja potrebno na prikljuak baze dovesti trajnu struju baze i
B
odgovarajueg iznosa. U
zasienju, koje je normalno radno podruje BJT-a u energetskoj elektronici, pad napona u
stanju voenja iznosi V
CE(sat)
= 1-2 V. Vremena uklapanja i isklapanja su u podruju od
nekoliko stotina ns do nekoliko s. Kod isklapanja treba uzeti u obzir i tzv. vrijeme
uskladitenja (engl. storage time).
Slika 6. Bipolarni tranzistor: a) simbol, b) realne i c) idealizirane ui karakteristike
1.2.3.2. MOSFET
Slika 7. prikazuje simbol, realne i idealizirane ui karakteristike MOSFET-a
(uinskog tranzistora s efektom polja). Prikljuci MOSFET-a nazivaju se geit ili
upravljaka elektroda (G), uvod (source, S) i odvod (drain, D). MOSFET je naponski
upravljana komponenta. Za uklapanje MOSFET-a (n-kanalnog) potrebno je trajno na
upravljaku elektrodu (geit) dovesti pozitivni napon V
GS
iznosa veeg od napona praga
V
GS(th)
. Budui da je geit MOSFET-a kapacitivnog karaktera, potronja upravljakog kruga
MOSFET-a je minimalna. Sklopna vremena MOSFET-a su vrlo kratka, u rasponu od
nekoliko desetaka ns do nekoliko stotina ns. MOSFET je znatno bra komponenta od BJT-a
i moe raditi na viim sklopnim frekvencijama. U stanju voenja MOSFET se ponaa kao
otpornik vrijednosti R
DS(on)
. Nedostatak MOSFET-a je da komponente vee naponske klase
(>200 V) imaju veu vrijednost otpora u stanju voenja, a time i poveane gubitke pri
veim strujama.
Slika 7. MOSFET: a) simbol, b) realne i c) idealizirane ui karakteristike
1.2.3.3. IGBT
Slika 8. prikazuje simbole, realne i idealizirane ui karakteristike IGBT-a
(bipolarnog tranzistora s izoliranom upravljakom elektrodom). Prikljuci IGBT-a
nazivaju se geit ili upravljaka elektroda (G), emiter (E) i kolektor (C). Postoji i drugi
simbol za IGBT uz odgovarajue nazivlje za prikljuke (G, D, S). IGBT sjedinjuje neka
dobra svojstva bipolarnog tranzistora i MOSFET-a. Upravljaki krug IGBT-a je kao kod
MOSFET-a, dakle upravljanje je naponsko, gotovo bez gubitaka. Zbog bipolarnog
mehanizma voenja IGBT, poput BJT-a, ima nizak pad napona u stanju voenja (V
on
= V
CES
= 2-3 V kod 1000 V naponske klase), znatno manji od MOSFET-a iste naponske klase.
IGBT ima vremena sklapanja reda oko 1 s, a komercijalno je dosegnuta naponska klasa 3
kV i strujna klasa 1700 A. Ovisno o tehnolokoj izvedbi, IGBT moe poput GTO-a
preuzeti i odreeni zaporni napon, za razliku od ostalih sklopki tipa tranzistor.
Slika 8. IGBT: a) simboli, b) realne i c) idealizirane ui karakteristike
2. OSNOVNI SKLOPOVI
U veini primjena ureaja energetske elektronike, potrebno je najprije ulazni
izmjenini sinusni napon frekvencije 50/60 Hz pretvoriti u istosmjeni napon.
Najjednostavniji sklop koji moe obaviti tu funkciju je poluvalni diodni ispravlja. Ukoliko
se jo eli dodati mogunost upravljanja ispravljenim naponom, umjesto diode upotrijebit
e se tiristor, ostvarivi poluvalni tiristorski ispravlja. Navedeni sklopovi nemaju gotovo
nikakvu praktinu primjenu, ali je razumijevanje njihovog rada temelj razumijevanja rada
znatno sloenijih sklopova energetske elektronike. Budui da sklop s diodom radi jednako
kao i sklop s tiristorom uz kut upravljanja jednak 0, moe se smatrati samo posebnim
sluajem poluvalnog tiristorskog ispravljaa. Analizu rada poluvalnih ispravljaa podijelit
emo prema vrsti troila. Troilo moe biti djelatno (R
d
), induktivno (R
d
, L
d
), s
protuelektromotornom silom (E) i s porednom diodom (engl. freewheeling diode).
2.1. POLUVALNI ISPRAVLJA UZ DJELATNO TROILO
Slika 9. prikazuje shemu poluvalnog diodnog ispravljaa uz djelatno troilo R i
odgovarajue valne oblike sklopa, napon izmjeninog izvora v
S
, napon troila v
d
, napon
diode v
D
i struju troila i
d
. Slika 10. prikazuje shemu poluvalnog tiristorskog ispravljaa i
odgovarajue valne oblike sklopa. Razlika u odnosu na diodni sklop je u injenici da se
poetak voenja tiristora moe odgoditi za elektriki kut (vidi sliku) kojeg zovemo kut
upravljanja. Kut upravljanja predstavlja kanjenje trenutka uklapanja tiristora za
trenutkom u kojem bi na mjestu tiristora uklopila dioda. Rad diodnog ispravljaa identian
je radu tiristorskog ispravljaa uz kut upravljanja = 0.
= 0 Dioda, odnosno tiristor, provede u trenutku pojave pozitivnog poluvala
napona izmjeninog izvora v
S
= 2 V
S
sin(t). Budui da je troilo djelatno, struja troila je
proporcionalna naponu troila. Dioda, odnosno tiristor, prestaju voditi padom napona v
S
na
nulu, zbog pada struje troila na nulu. Jednostavno se moe izraunati izraz za srednju
vrijednost napona na troilu V
di0
V v d t V t d t V V
di d
t t
S S S 0
0
2
0
1
2
1
2
2
2
0 45

( ) sin( ) ( ) ,
Trenutna vrijednost struje troila prema Ohmovom zakonu je i
d
= v
d
/ R, pa je srednja
vrijednost struje troila jednaka I
d
= V
di0
/ R.
0 Kod tiristorskog ispravljaa, ukoliko je kut upravljanja razliit od nule,
voenje tiristora ne poinje s pojavom pozitivnog poluvala izmjeninog izvora, ve nakon
dolaska strujnog impulsa i
G
na geit tiristora, uz pozitivan (blokirni) napon na tiristoru v
AK
.
Sve do dolaska okidnog impulsa na tiristoru je pozitivan napon jednak naponu izmjeninog
izvora, a na troilu je napon jednak nuli. Nakon uklapanja tiristora, na tiristoru je napon
jednak nuli, a napon izmjeninog izvora pojavljuje se na troilu. Tiristor isklapa i preuzima
negativni (zaporni) napon jednak naponu izvora nakon to mu struja padne na nulu, a to se
deava pri prolasku napona izvora kroz nulu ka negativnim vrijednostima. Zakljuujemo da
se promjenom kuta upravljanja moe mijenjati srednja vrijednost napona troila, a prema
tome i struje troila. Jednostavno se moe izvesti izraz za srednju vrijednost napon troila
kao ovisnost o kutu upravljanja, koji se jo naziva i upravljaka karakteristika, V
d
= f().
V V t d t V
di
t
S di

2
1
2
1
0
sin( ) ( ) ( cos )
Slika 9. Poluvalni diodni ispravlja i karakteristini valni oblici uz djelatno troilo
Slika 10. Poluvalni tiristorski ispravlja i karakteristini valni oblici uz djelatno troilo
2.2. POLUVALNI ISPRAVLJA UZ INDUKTIVNO TROILO
Induktivno troilo (serijski spoj otpornika R i prigunice L) najei je tip troila u
energetskoj elektronici. Unoenje prigunice u krug troila dovodi do bitnih promjena u
radu sklopa u odnosu na djelatno troilo. Slika 11. opisuje poluvalni diodni ispravlja uz
induktivno troilo, dok slika 12. opisuje poluvalni tiristorski ispravlja uz induktivno
troilo.
= 0 Kao i kod djelatnog troila, voenje diode (tiristora) poinje u trenutku kada
napon izmjeninog izvora postane pozitivan. Vrijedi diferencijalna jednadba
v Ri L
di
dt
S
+
koja ima homogeno (prirodno) i partikularno (prisilno) rjeenje (vidi udbenik, pogl. 3.2.2.)
i
V
Z
t Ae
d
S
Rt
L
+

2
sin( )
gdje je Z R L +
2 2
( )

tan ( )
1
L
R
A
V
Z
V L
Z
S S

2 2
2
sin

Iz slike je vidljivo da voenje diode (tiristora) ne prestaje s padom napona izmjeninog
izvora na nulu, ve struja troila i dalje tee, iako je napon izvora negativan! Ova je
injenica na prvi pogled udna (kako ventil vodi struju a napon je negativan ??), ali nakon
razmiljanja potpuno razumljiva. Prigunica ima svojstvo akumuliranja energije, te je u
trenutku t
2
, kada napon izvora pada na nulu, u prigunici akumulirana energija odreena
strujom i
d
(t
2
) koja tee kroz prigunicu prema prije izvedenom izrazu. Budui da dioda
(tiristor) isklapa tek kada struja kroz nju padne na nulu, to e struja troila tei sve do
trenutka t
3
. to je prigunica L veeg induktiviteta (vea vremenska konstanta) to e struja
troila dulje tei, ali najdulje do kraja periode napona izmjeninog izvora. Trenutak
prestanka voenja struje troila t
3
mora se izraunati iterativnim postupkom ili
simulacijom, jer se radi o transcedentnoj jednadbi.
0 Kod tiristorskog ispravljaa, odgaa se poetak voenja tiristora za kut
upravljanja . Struja troila ne tee sve dok tiristor ne provede. Kada tiristor provede,
vrijedi ista diferencijalna jednadba kao i kod diodnog ispravljaa, uz promijenjen poetni
trenutak voenja t = . Nakon matematikog postupka dobiva se rjeenje za struju troila
i
V
Z
t e
d
S
R
L
t

2
sin( ) sin( )
( )

koje vrijedi za t .
Slika 11. Poluvalni diodni ispravlja i karakteristini valni oblici uz induktivno troilo
Poseban sluaj sluaj induktivnog troila je isto induktivno troilo (R=0). Tada je
valni oblik struje troila i
d
simetrian oko njene vrne vrijednosti i struja troila tee cijelu
periodu izmjeninog napona ukoliko je sklop bez gubitaka i kut upravljanja jednak nuli.
Vrijede slijedei izrazi za struju troila
[ ]
i
V
L
t
d
S

2
2 2

sin( ) sin( ) za t ,
[ ]
i
V
L
t
d
S

2
2 2


sin( ) sin( ) , odnosno
[ ]
i
V
L
t
d
S

2
1

cos( ) , za = 0.
Slika 12. Poluvalni tiristorski ispravlja i karakteristini valni oblici uz induktivno troilo
2.3. POLUVALNI ISPRAVLJA S POREDNOM DIODOM
U energetskoj elektronici se esto paralelno induktivnom troilu spaja tzv. poredna
dioda. Uloga poredne diode je da osigura put struji troila u trenucima kada su sklopke
pretvaraa iskljuene. Slika 13. prikazuje poluvalni diodni ispravlja s porednom diodom i
karakteristine valne oblike napona i struje troila.
Slika 13. Poluvalni diodni ispravlja s induktivnim troilom i porednom diodom
Svi dosad prikazani poluvalni ispravljai imali su isprekidanu struju troila (osim graninog
sluaja isto induktivnog troila kod idealnog diodnog ispravljaa). Poredna dioda spojena
paralelno induktivnom troilu osigurava neisprekidanu (kontinuiranu) struju troila i
d
, to je
uoljivo sa slike 13.
Rad sklopa s porednom diodom moe se podijeliti u 2 faze. U prvoj fazi vodi dioda
D1, napon na troilu jednak je naponu izmjeninog izvora i struja troila raste, a vrijedi
jednadba kruga
v Ri L
di
dt
S dI
dI
+
Prva faza traje od trenutka t = 0 (ukoliko je ventil tiristor t = ) do t = . Kada napon
izmjeninog izvora postane jednak nuli padajui prema negativnim vrijednostima, prestane
voditi dioda D1, a poinje voditi poredna dioda D2 (vidi metodu pretpostavljenih stanja u
udbeniku). Struja induktivnog troila i
d
zatvara se dakle preko poredne diode D2 i pada, a
vrijedi jednadba kruga
0 + Ri L
di
dt
dII
dII
Tijekom voenja poredne diode, napon na troilu jednak je nuli, a struja troila, premda
neisprekidana, ne tee kroz izmjenini izvor, ve kroz porednu diodu. Ovo svojstvo sklopa s
porednom diodom vrlo je vano kod sloenijih ispravljakih spojeva. Ukoliko je vremenska
konstanta induktivnog troila znatno vea od periode naponskog izvora (L/R >> T) ,
valovitost struje troila i
d
postaje malena, a srednja vrijednost struje troila odreena je
srednjom vrijednosti napona na troilu i djelatnim otporom.
I
d
= V
d
/R
U ustaljenom stanju sklopa, srednja vrijednost struje troila ne ovisi o induktivitetu
prigunice, ve samo o djelatnom otporu R. Ova injenica vrijedi bez obzira da li je
poluvodiki ventil upotrebljen u sklopu dioda ili tiristor.
Izvod za analitike izraze struje troila tijekom faza I i II sklopa neto je sloeniji, a
rezultat su izrazi
i
V
Z
t i
V
Z
e
dI
S
dI
S
t
R
L
+

1
]
1

2 2
sin( ) ( ) sin( )
( )

i i e
dII dI
R
L

( )
( )

Izvedeni izrazi vrijede i za diodni ( = 0) i za tiristorski sklop.

2.4. POLUVALNI ISPRAVLJA S NAPONSKIM IZVOROM
U KRUGU TROILA
U energetskoj elektronici est je sluaj da se u krugu troila nalazi naponski izvor
(protuelektromotorna sila). To primjerice moe biti akumulatorska baterija ili pak
inducirani napon istosmjernog stroja. Slika 14. ilustrira rad diodnog, a slika 15. rad
tiristorskog poluvalnog ispravljaa uz induktivno troilo i naponski izvor u krugu troila.
Analizirajmo valne oblike na slici 14.
Uz prisustvo naponskog izvora E
d
, dioda ne provede u t = 0 ve u trenutku t
1
, a to je
kada potencijal anode diode postane vei od potencijala katode. Kada bi napon E
d
bio vei
od vrne vrijednosti napona naponskog izvora, dioda nikada ne bi ni provela. Uz djelatno
troilo, dioda vodi struju troila sve dok napon v
S
ponovo ne postane manji od E
d
. U sluaju
induktivnog troila, kao to je to prikazano na slici 14, voenje diode traje do trenutka t
3
,
sve dok se ne razgradi energija akumulirana u prigunici tijekom intervala [t
1
- t
2
].
U sluaju tiristorskog sklopa, situacija je malo sloenija. O poetku voenja tiristora
ne odluuje vie samo kut upravljanja , ve i napon naponskog izvora E
d
u krugu troila.
Ukoliko je E
d
u trenutku pojave okidnog impulsa tiristora manji od trenutne vrijednosti
izmjeninog napona v
S
(), tiristor e provesti, kao da naponskog izvora u krugu troila
nema, uz kut upravljanja . Ako je pak E
d
u trenutku pojave okidnog impulsa tiristora vei
od trenutne vrijednosti izmjeninog napona v
S
(), tiristor nee provesti sve dok ne postane
v
S
> E
d
. Ukoliko je u meuvremenu nestao okidni impuls s geita tiristora, tiristor nee niti
tada provesti. Tijekom voenja tiristora, vrijedi diferencijalna jednadba
2 V t E Ri L
di
dt
S d
sin( ) + +
ije rjeenje ovisi o parametrima L/R i E
d
/V
S
.
Srednja vrijednost struje troila I
d
sada je osim djelatnim otporom R, odreena
naponom naponskog izvora u krugu troila. Za vrijeme voenja poluvodikog ventila
(diode ili tiristora) napon na troilu jednak je naponu izmjeninog izvora v
S
, a dok ventil ne
vodi, napon na troilu jednak je naponu E
d
. Ukoliko se trajanje voenja ventila oznai s =

4
-
2
, tada je srednja vrijednost struje troila jednaka
I
V E
R
d
di d

_
,

2
Vano je zapamtiti da naponski izvor u krugu troila utjee na trenutke uklapanja
poluvodikih ventila i utjee na srednju vrijednost struje troila. Ukoliko je struja troila
isprekidana, napon E
d
vidi se u valnom obliku napona na troilu V
d
, no ukoliko je struja
troila neisprekidana, napon E
d
ne vidi se u valnom obliku napona na troilu V
d
, ali utjee
na srednju vrijednost struje troila.
Slika 14. Poluvalni diodni ispravlja s naponskim izvorom u krugu troila
Slika 15. Poluvalni tiristorski ispravlja s naponskim izvorom u krugu troila