Multivibratori

(bistabil, monostabil i astabil)

Multivibratori su elektronički impulsni sklopovi koji
imaju dva stanja. Sklop nastaje međusobnim
povezivanjem dvije tranzistorske sklopke. Mogu biti
povezane otpornikom ili kondenzatorom. Vrsta veze
određuje vrstu stanja. Povezivanjem preko otpornika
dobiva se stabilno stanje, a povezivanjem preko
kondenzatora kvazistabilno stanje.

Promjena stanja je skokovita, pa je idealizirani valni

oblik promjene izlaznog napona pravokutan.
Stanje sklopa može biti stabilno ili kvazistabilno tj.
nestabilno.
• Stabilno stanje je stanje u kojem sklop može biti trajno, sve
do nailaska vanjske pobude, kad se prebacuje u drugo stanje.
• Kvazistabilno ili nestabilno stanje je stanje u kojem se sklop
zadržava točno određeno vrijeme, nakon čega se prebacuje u
drugo stanje.
• Trajanje kvazistabilnog stanja određeno je kapacitetom
kondenzatora i otporom kroz kojeg se kondenzator prazni.
• Svaki multivibrator ima dva stanja pa, ovisno o vrsti
stanja,razlikujemo bistabilni, monostabilni i astabilni 
multivibrator.
• Uz ova tri sklopa može se još dodati i emiterski vezani bistabil
ili Schmittov okidni sklop kojim se postiže razlučivanje ulaznog
napona po amplitudi. Sklop ima dva stabilna stanja.
 BISTABIL
Bistabilni multivibrator ili BISTABIL je sklop
koji ima oba stanja stabilna , a promjena stanja
nastupa pobudom izvana , na jedan od ulaza.
Kako bistabil zadržava svako stanje do nailaska
pobude, osnovno svojstvo bistabila je pamćenje.
Bistabil pamti stanje sve dok je uključen napon
napajanja.
ulaz 1. ulaz 2.

1. Osnovni sklop bistabila

Osnovni sklop bistabila sastoji se od dvije tranzistorske
sklopke. Izlaz prve tranzistorske sklopke vezan je na
ulaz druge tranzistorske sklopke , a izlaz druge
tranzistorske sklopke vezan je na ulaz prve .(vidi sliku 1.)
Kažemo da je sklop simetričan.
Izlazi tranzistorskih sklopki promatraju se kao izlazi
bistabila.
Uključenjem napona napajanja, zbog male nesimetrije
sklopa, jedan tranzistor odlazi u stanje zasićenja, a drugi
u stanje zapiranja te se bistabil postavlja u stabilno stanje.
Pretpostavimo da je tranzistor Tr1 u stanju zasićenja, a
tranzistor Tr2 u stanju zapiranja.
Napon na kolektoru tranzistora Tr1 je malen
napon zasićenja, što odgovara logičkoj
nuli(tranzistor vodi). Taj se napon zbog povratne
veze preko otpornika Rb2 prenosi na bazu
tranzistora Tr2 i drži ga u stanju zapiranja.
Zbog toga je napon na kolektoru Tr2 visoke
razine (odgovara logičkoj jedinici), a baza
tranzistora Tr1 preko otpornika Rb1 dobiva
dovoljno veliku struju baze koja ga drži u stanju
zasićenja (vodi).
S obzirom na to da je sklop simetričan, na isti se
način može provesti analiza drugog stabilnog
stanja, u kojem je tranzistor Tr2 u stanju
zasićenja, a tranzistor Tr1 u stanju zapiranja.
Oba su opisana stanja stabilna, a mogu se
promijeniti vanjskom pobudom.
Opis stabilnih stanja bistabila
Okidanje bistabila
Promjena stanja bistabila naziva se okidanje
bistabila (engl. trigger).
 Okidanje bistabila može se izvesti:

a) statičkom (izravnom ili istosmjernom) pobudom

b) dinamičkom (neizravnom, izmjeničnom) pobudom.
 Statička pobuda bistabila
Statičkom se pobudom tranzistor koji je u stanju
zapiranja dovodi u stanje zasićenja. To se može
ostvariti dovođenjem stalnog pozitivnog napona
preko diode na bazu tranzistora koji je u stanju
zapiranja(sl.2). Taj tranzistor tada dobiva potrebnu
struju baze, odlazi u stanje zasićenja, njegov
kolektorski napon pada na UCEzas, što dovodi drugi
tranzistor u stanje zapiranja. Ulaz na bazi tranzistora
Tr1 označava se sa S (engl. set - postaviti), a drugi se
ulaz označava s R (engl. reset - poništiti, vratiti).
Ako ni na jedan ulaz nije doveden napon pobude,
bistabil ostaje u postojećem stanju.
Ako se istovremeno dovede pobuda na oba ulaza
bistabila, oba tranzistora idu u područje
zasićenja, odnosno na oba izlaza je logička nula.
Bistabil bi se nakon prestanka pobude postavio u
jedno stabilno stanje, ali ne zna se u koje. Zato
nije dopušteno istovremeno dovođenje pobude
na obje baze. 
2. Bistabil s ulazima za okidanje
Bistabil koji ima dva ulaza S i R i dva izlaza Q i
naziva se S R bistabil.
Ulazni napon dovodimo na bazu tranzistora , a
izlazni napon promatramo na kolektorima
tranzistora. Jedan izlaz uvijek pokazuje
komplementarnu vrijednost drugog izlaza.
Komplementaran = ako je jedan nula (0), drugi
je jedan (1) i obratno
a) Pobuda na ulazu

b) Pobuda na ulazu

c) Stanje na izlazu

d) Stanje na izlazu

3. Vremenski dijagram promjene stanja bistabila

Primjena bistabila:
Koristi se kao memorijski sklop u
digitalnim sklopovima, brojilima,
registrima, za dijeljenje frekvencije i dr.
 MONOSTABIL
Monostabilni multivibrator ili MONOSTABIL je sklop kod kojeg je
jedna veza između tranzistorskih sklopki izravna (otporna), a druga
kapacitivna. Posljedica toga je da monostabil ima jedno stabilno i
jedno kvazistabilno stanje. Za promjenu stabilnog stanja potrebna
je vanjska pobuda preko prikladnog ulaza za okidanje, dok se iz
kvazistabilnog stanja sklop sam vraća u stabilno stanje.
Pri uključenju na napon napajanja monostabil je u stabilnom stanju. Tranzistor Tr1
dobiva preko otpora RB struju baze koja ga drži u zasićenju . Napon na izlazu Q1
je UCEzas , a tranzistorom Tr1 teče kolektorska struja zasićenja IC1.

Djelovanje monostabila
Primjena monostabila:
 Za dijeljenje frekvencije
 Promjenu širine impulsa
 Dijeljenje frekvencije pomoću monostabila
Vidimo da je izlazni period 3× veći nego ulaznog impulsa, a to
znači da je frekvencija 3× manja, tj dijeli frekvenciju s 3 (tri)
Trajanje kvazistabilih stanja se računa :
T1= 0,693 RB1C1
T2 = 0,693 RB2C2
Iz tog slijedi frekvencija izlaznog napona:
f=
 ASTABIL
Astabilni multivibrator ili ASTABIL je sklop koji
ima dva kvazistabilna stanja , a prebacuje se iz
jednog u drugo stanje bez vanjske pobude tj.
samostalno oscilira.
Četverokanalni osciloskop priključen na ulaze i izlaze
astabila
 Prikaz rada astabila
U trenutku uključenja astabil se zbog male nesimetrije postavlja u
jedno stanje, a zatim sam mijenja stanja.
U trenutku uključenja astabil se zbog male nesimetrije
postavlja u jedno stanje, a zatim sam mijenja stanja.
Kondenzatori C1 i C2 se naizmjenično nabijaju i izbijaju.
Napon s kondenzatora C1 tijekom određenog vremena drži
tranzistor Tr1 u stanju zapiranja, a nakon toga se stanje
promijeni tako da napon s kondenzatora C2 tijekom
određenog vremena drži tranzistor Tr2 u stanju zapiranja.
Nesimetrija može nastati zbog tolerancije otpora ili
nejednakosti faktora strujnog pojačanja tranzistora .
PRIMJENA: Za generiranje pravokutnog napona, kod
brojila kao impulsi ritma , kao ispitni signal i dr.