Komunikacija kao okvir za

planiranje poučavanja u RTP-u

Metodika nastave politehnike 1

Damir Purković
damir@ffri.hr
Ironija današnjice
Komunikacijski hendikep – u informacijsko-
komunikacijskoj eri nedostatak nuţnih
komunikacijskih vještina

Razlog: preopterećenost (prevelik šum) zbog

mnoštva informacija koje se uzimaju “zdravo za
gotovo” i koje često dolaze s Interneta.
Izazov za nastavnika
dobra (i često tradicionalna) komunikacija
N - U - nuţan preduvjet - najvaţniji i
najteţi izazov za nastavnika.

komunikacija, demonstracija i praktičan

rad - osnova suvremene tehničko-
tehnološke edukacije.
Osobine djelotvornog nastavnika
Opće osobine - za sve nastavnike:
• Dobronamjernost: dobar nastavnik=dobra osoba
• Nesebičnost - ţelja za pomaganje drugima
• Nesamoljubljivost , čovjekoljublje i neautoritarnost
• Smisao za humor
• Komunikacijske vještine
• Slušateljske osobine
• Osobnost i bliskost s učenicima
• Vještine rješavanja konfliktnih situacija, socijalnih pitanja i problema
Posebne osobine - vaţne za RTP:
• Vještine potrebne za demonstraciju, oblikovanje i odrţavanje
nastavnik sredstava
• Stručna tehničko-tehnološka znanja i vještine
• Vještine svladavanja nastavnih problema u RTP-u
Osobine dobrog nastavnika
Dobar učitelj izraţava (prema Clark, 1988.):
vjerovanje u i razvoj i napredak ljudskih mogućnosti
svijest o tome da se vlastitim pozivom postaje čovjek
proširena socijalna imaginacija i osjetljivost
otvorenost prema novim idejama (organiziranja nastave)
duboku osjetljivost na alate u ljudskim odnosima
naučen imunitet prema tehničkim ciljevima
sposobnost stvaranja sloţenih vrijednosnih izbora
visoko razvijenu moralnu svijest
sofisticirane informacije o vještinama rukovanja
proširenu svijest (pogled) u budućnost
Temeljne osobine dobrog nastavnika
politehnike
osobine dobrog ​komunikatora i nastavnika
dobro pripremljenog za demonstracije i
prezentacije (predavanja)

osnove nastave: komunikacija, priprema,

demonstracija i prezentacija (predavanje)
Komunikacija
Komunikacija - svjesni napor za učinkovito
govorenje i slušanje (uključenih strana).

Neformalna komunikacija - svakodnevna

komunikacija; nepoţeljna u nastavi

Formalna komunikacija – daje značaj i vrijednost

informaciji pa treba osigurati točno primanje i
razumijevanje iste.
Formalna komunikacija
Formalna komunikacija:
zahtijeva od govornika visoku razinu točnosti (izgovora),
Zahtjeva učinkovitost (jezgrovitost) i preciznosti u odnosu na
sadrţaj,
Govornik (pošiljatelj) treba osigurati jasne i razumljive poruke,
Govornik je odgovoran za razumijevanje poruka.

Učinkovito govoriti (i slušati) i formalno komunicirati je

istoznačnica - jedinstvena aktivnost.

Svrha formalne komunikacije je potaknuti polaznike na

aktivnost ili na razumijevanje sadrţaja.
Formalna komunikacija u nastavi
Aspekti ciklusa formalne komunikacije:
Analiza polaznika
– Uzrast, razina, sklonosti interesi ... polaznika
Priprema
– Izbor sadrţaja, informacija, planiranje...
Uvjeţbavanje
– Samoosposobljavanje za izvoĎenje nastave
IzvoĎenje nastave (isporuka)
– Izgled, kretanje, uvjeti, glas, izgovor, kontakt ...
Povratne informacije
– Vlastito praćenje (formativna), nakon izvedbe (sumativna)
refleksija (odraţavanje)
– Analiza učinkovitosti, reorganizacija, poboljšanje
Formalna komunikacija u nastavi
Ciklus refleksije
Analiza polaznika
Bez pravog (izmjerenog) uvida u osobine polaznika (što
ţele ili ne ţele znati, koliko stvarno znaju...) nuţno je raditi
s pretpostavkama.

Iskusan nastavnik - točnije pretpostavke.

Uz pretpostavke, analiza se moţe provesti preko pitanja:

Koliko polaznika će biti uključeno u nastavu?
Koje su im zajedničke osobine, demografska obiljeţja (sposobnost,
dob, razred, spol, rasa, spolnost), interesi...?
Što znaju o temi i što se od njih očekuje da će naučiti?
Kakva očekivanja imaju drugi (roditelji, interesne skupine ...)?
Priprema nastavnika
Priprema nastavnika obuhvaća niz aspekata: sadrţajni,
materijalni, organizacijski, psihološki, dokumentacijski... ali
i komunikacijski

Središnja (glavna) poruka teme - ideja vodilja za

osmišljavanje demonstracije ili predavanja

Smjernice – kriteriji za razvoj glavne poruke:

Koja je namjera-cilj teme?
– Informirati i educirati, zabaviti, uvjeriti, potaknuti, steći znanje o postupku
ili o uvjetima...?
Koji su ishodi (ciljevi i zadaci) učenja?
– Što će naučiti promatranjem ili sudjelovanjem? Usmjerenost prakt. rada?
Poruka mora biti jednostavna!
– Temu treba moći rezimirati kroz jednu do dvije rečenice!
Priprema nastavnika
Nakon jasne poruke, cilja i ishoda – temu razraditi u 3-
6 ključnih točaka (koraka nastave)

Za svaki korak razviti komunikacijsku podršku:

Opisne informacije ili kratke priče,
Dobar uvod – privlačenje pozornosti,
Strategije za uvoĎenje u temu,
Zaključivanje teme ...

Preporuke za odreĎivanje prioriteta pri izboru podataka:

• Što polaznici trebaju znati?
• Što bi bilo lijepo (dobro i korisno) da znaju?
• Što je to što oni stvarno trebaju znati?
Priprema nastavnika
Planirajte uporabu razgovornog, ali standardnog jezika,

Koristite svima jasan i razumljiv jezik,

Izbjegavajte kratice i žargon;ne pokušavajte koristiti jezik i/ili žargon uč.,

Koristiti kratke riječi i rečenice uz aktivne glagole,

Fragmentirane ili djelomične rečenice, prisutne u govornom jeziku, koristiti u

određenoj mjeri i pri određenim aktivnostima,

Koristiti rečenice i fraze koje je lakše zapamtiti i kasnije ih se sjetiti,

Planirati ponavljanje glavnih točaka rada i sadržaja, tijekom nastave

(lekcije) i na kraju rada,

Poželjno je koristiti primjere iz vlastitog rada i iskustva,

Koristiti ilustracije, usporedbe, citate, statističke prikaze kako bi učenici

shvatili što govorite ili pokazujete.
Priprema nastavnika
Za nastavu različitu od formalnog predavanja
planirati postavljanje velikog broja pitanja:
Planirati (i kasnije osmisliti) niz redundantnih pitanja (pitanje
istog sadrţaja na različiti način)
Planirati više izazovnih pitanja više razine,

Postavljanje pitanja - učinkovit način za odrţavanje

pozornosti polaznika.

Preporuka: Osmislite nekoliko pitanja na koja bi

polaznici najradije odgovarali i nekoliko kojih se
najviše boje, zatim pripremite odgovore na ta pitanja.
Priprema nastavnika
Pripremanje uključuje i razvoj učinkovitog
završetka demonstracije ili predavanja. Pri
tom se moţe:
Ponoviti glavna (središnja) poruka teme,
Ponoviti (naglasiti) svrha ili ciljevi nastave,
Koristiti kratka priča povezana s porukom,
Postavite završno pitanje ili više njih,
Sistematizirati ili rekapitulirati sadrţaj,
Komentirati s učenicima sadrţaj koji slijedi itd.
Priprema nastavnika
Koliko onoga što ţelite reći trebate i napisati? U fazi pripremanja, sve!

Česta uporaba podsjetnika s ključnim točkama umjesto ispisanog teksta.

Za demonstraciju - koristiti artikulaciju teme (plan lekcije).

U RTP-u nije poţeljno vidljivo koristiti pripremu niti čitati tekst s nje. Izaziva
kod polaznika osjećaj nepoznavanja sadrţaja kojeg predajete.

Prozirnice ili prezentacijski slajdovi - učinkovito sredstvo i podsjetnik.

Ono što morate pročitati (premda to nije poţeljno) koristite tekst s fontom
veličine 16-20 s dvostrukim proredom.

Ne spajajte stranice spajalicom i numerirajte ih.

Priprema nastavnika
Korištenje vizualnih pomagala - vrlo učinkovito.
Istraţivanje: zadrţavanje informacija s vizualnom podrškom, u
memoriji polaznika nakon 5 dana, 65% u odnosu na 5% bez
vizualne podrške.

Vizualna pomagala ne smiju postati „štake“ bez kojih

niste pokretni.
Poštovanje
= (Slika o vama X 25%) + (Sposobnost X 50%) + (Finoća X 25%)
i status

Vaše vizualno predstavljanje sadrţaja odraz vas kao

osobe, vaša primjena tehnologije profesionalizam.
Uvježbavanje izvođenja nastave
Nakon završetka prvog nacrta (plana) nastave ili izrade pripreme,
materijala i sl., nuţno je „prošetati“ kroz nju.

Najčešće metode uvjeţbavanja nastave:

misaona prosudba izvedbe - pomoć pri izmjenama i poboljšanjima
plana nastave i same lekcije (sadrţaja).
Izvedba pokusnog predavanja barem jednom prije stvarne izvedbe.
Pred ogledalom (ako je dostupno);snimanje govora na diktafon.
Pokusno predavanje uz zamišljanje polaznika i simulaciju komunikacije
s njima.
Pokusno predavanje u ureĎenoj vjeţbaonici, laboratoriju ili radionici -
najbolji prostori za uvjeţbavanje predavanja iz RTP-a.
Snimanje pokusnog predavanja video kamerom i obavljanje opseţne i
učinkovite analize predavanja.
Izvođenje nastave (isporuka)
Smetnje: nervozna i uznemirenost prije izvedbe
• ako pred učenicima izvodi nastavu prvi put ili
• ako prvi put izvodi nastavu nepoznatog sadrţaja
taj osjećaj je normalan i imaju ga i mnogi iskusni nastavnici, a razina
uzbuĎenosti ovisi o polaznicima.

Bolja pripremljenost - veće samopouzdanje i manje nervoze prije

predavanja.

Neke tehnike za umanjivanje napetost:

• istezanje zglobova neposredno prije predavanja,
• širenje ruku i duboko disanje,
• ispiranje (iskašljavanje, čišćenje) grla prije predavanja itd.

Povišeni adrenalin prije predavanja - koristan na početku; paziti da vas

previše ne ubrza pri izvoĎenju.
Što više govorite u predavaonici - manje stresno iskustvo.
Izvođenje nastave
Odijevanje, izgled i tehnologija...
Odijevanje - prikladno, udobno i konzervativno (neutralno).

Izbjegavajte svijetle bijele košulje, veliki nakit, mjedene

gumbe itd. - smetnja pri radu.

Uvijek izgledati profesionalno (i u laboratoriju ili radionici).

Ranije pripremiti potrebna nastavna sredstva i pomagala.

Pravovremeno provjeriti softver na računalima.

Na vrijeme provjeriti ispravnost i spremnost drugih sredstva i

tehnologije (strojeva, ureĎaja, instrumenata...)
Izvođenje nastave - uvođenje
Na početku zatraţite paţnju polaznika provjerom
komunikacije - pripremljeno (samopouzdano) i iskreno:

Pozdravite polaznike i osigurajte vrijeme za uvoĎenje ili za

strategiju uvoĎenja u temu.

Upoznajte polaznike sa svrhom nastave ili očekivanog

postignuća.

Opišite slijed demonstracije ili predavanja (prvo ću ..., pa ću...,

zatim ću...).

Recite o čemu ćete govoriti, kako ćete to reći i koliko će dugo

to trajati. (Vodite računa o vremenu.)
Izvođenje nastave - naputci
Uspravno hodajte i duboko dišite.

Krećite se - „ne puštajte korijenje“!; Oprez: previše kretanja je zbunjujuće.

Odrţavajte kontakt očima. Premještajte i povremeno zadrţavajte pogled.

Mijenjajte intenzitet i ton glasa, brzinu izgovaranja - naglasite bitno; ne uspavljujte.

Glasom pokaţite emocije i entuzijazam prema sadrţaju.

Uravnoteţite govor: ne govorite pretiho, preglasno, presporo niti prebrzo.

Ne korisite poštapalice kao:“hm“, „uh“, „mm“, „znači“ i sl. Umjesto toga napravite tihu pauzu.

Pokušajte učinkovito koristiti gestikulacije i izraz lica - oprez, ne pretjerujte da ne izazovete

podsmjeh i skretanje pozornosti na nebitno.

Koristite osmjeh kad god je to prikladno ali ne stvarajte šaljivu komunikaciju.

Prikladno koristite gestikulaciju rukama, ostalo vrijeme - ruke uz tijelo ili naslonjene lagano na stol.
Izvođenje nastave - naputci
Uvijek koristite standardni jezik, neovisno o polaznicima. Kakvoćom formalne komunikacije
oblikujete poštovanje polaznika prema vama.

Izbjegavajte pogreške pri izgovoru i nepravilnu uporabu jezika.

Ne koristite jezik neke interesne ili strukovne skupine, lokalne zajednice, dijalekt ili ţargon.

Ne koristite seksistički jezik, terminologiju i dvosmislene izraze.

Kad god niste sigurni u ispravnost uporabe jezika konzultirajte literaturu.

Postavljajte puno pitanja polaznicima prilikom demonstracije i budite spremni za različite odgovore
i rješenja.

Pripremite se unaprijed za pitanja i moguće odgovore prilikom demonstracije - najbolji način za

„obranu“ od neţeljenih pitanja i prekidanja.

Na pitanja odgovarajte kratko i drţite se teme. Budite iskreni, ako ne znate odgovor na pitanje
trebate to i reći.

Ne pokušavajte lagati, izbjeći odgovor ili se okomiti na polaznika.

Izvođenje nastave - humor
Humor - sedmi osjećaj potreban za učinkovito
formalno komuniciranje.
Oprez - nemojte postati klaun!
Oprezno i umjereno koristite humor – moţete
uvrijediti ili povrijediti i s blago uvredljivim humorom.
Uz oprez, humor pomaţe pri opuštanju, razbija
krutost i barijeru izmeĎu vas i polaznika, ublaţava
posljedice nuţnih neugodnosti u nastavi.

„Ne puštajte glupana naokolo s osjetljivim

materijalom!“
Izvođenje nastave-završni dio
Nemojte se ispričavati zbog vašeg nastavnog materijala! Isprika
zvuči kao da se niste pripremili ili su odabrane informacije nevaţne.
Blaga isprika prihvatljiva ako ste se udaljili od teme (ili ste
nenamjerno nekoga uvrijedili i sl).

Zaključite predavanje ili demonstraciju sigurno i samopouzdano:

Pregledno ponovite predavanje, središnju poruku i ključne točke.
Poveţite ono što ste radili s projekcijom onog što ćete raditi sljedeće.
To činite u neposrednoj blizini polaznika - time pokazujete kako cijenite
njihovu suradnju.

Na kraju moţete odahnuti s olakšanjem!

Povratne informacije
Povratne informacije:
koje nastavnik pruţa za vrijeme i nakon nastave
koje sluţe za tekuće uvjeţbavanje polaznika

VAŢNO:
pozitivno odgovoriti na pitanja polaznika
pozitivno reagirati na odgovarajuće ponašanje
ostati zainteresiran odgovorima i njihovim pitanjima.

„Dug je put do iskrenosti tijekom predavanja i pokazivanja.“

Povratne informacije
Smjernice za pruţanje povratnih informacija:
Usmjeriti se na ponašanje i pitanja, a ne na osobnost.
Usmjeriti se na specifičnu (konkretnu) situaciju, a ne
na apstraktna pitanja.
Usredotočiti se na sadašnjost.
Osigurati prihvatljivost i prijemljivost povratne
informacije polaznicima.
Provjeriti usklaĎenost verbalnih i neverbalnih poruka.
Povratne informacije - naputci
Da bi mogli pruţiti povratnu informaciju polaznicima morate ih promatrati i slušati.

Dobar slušatelj ne prekida polaznika, osobito kako bi ispravio njegove greške ili
ostvarene dosege.

Dobar slušatelj ne prosuĎuje naglo i promišljeno odgovara.

Učinkovito slušanje povratne informacije traţi od vas suočavanje s vašim polaznikom i

prisutnim predrasudama i drugim smetnjama koje narušavaju ono što čujete.

Potraţite u sebi osjećaje i osnovne pretpostavke na kojima se temelji djelovanje

(aktivnosti), primjedbe ili pitanja polaznika.

Usredotočite se na ono što je polaznik rekao i suzdrţite se od uvjeţbavanja odgovora

dok ga još slušate.

Povratna informacija od vas zahtijeva prosudbu, ne da vaša riječ bude zadnja.

Povratne informacije - naputci
Pri davanju povratne informacije - opisati opaţeno ponašanje koje je reakcija na tu
informaciju.

Pripremiti polaznika za prihvaćanje povratne informacije. Izbjegavajte iznenaĎenja,

mora znati što moţe očekivati.

Vaši komentari trebaju opisivati ponašanje i reakcije umjesto da ih tek jednostavno

tumače.

Povratne informacije usmjeriti na nedavna dogaĎanja, radnje ili ponašanja koja se

mogu mijenjati.

Dati puno pozitivnih povratnih informacija pravovremeno - dok je polaznika moguće

time motivirati.

Osjetljive povratne informacije (ekstremno ponašanje, postignuća ...) rezervirati za

sastanke s polaznicima izvan “očiju” drugih.

Izbjeći ljutnju i osobne napade - prihvatite kritiku vaše nastavne prakse bez posebne
obrane.
(Prema: Jung / Associates, 1973.)
Povratne informacije - tehnike
Tehnike za davanje povratne informacije:
Parafraziranje
• svrha - pokazati da ste polaznika aktivno slušali.
• iskazivanje originalne izjave polaznika u specifičnijim uvjetima, koristeći primjere, ili ga reinterpretirati
u općenitijim uvjetima.
Provjera percepcije
• zajednički napor kako bi se razumjeli osjećaji u pozadini iskazanih riječi i djela (aktivnosti)
• razumijevanje iskazanog i/ili napravljenog.
• moţete htjeti opisati svoje dojmove prema osjećajima polaznika koje je on imao prema onom što je
radio.
– Za vještine, npr.: „ razumijem vaš otpor prema tome i vidi se da se osjećate kao da se vaše vještine
ne poboljšavaju, ali moj dojam je da je došlo do velikog poboljšanja u vašim vještinama...“
• Izbjegavajte izraze odobravanje ili neodobravanje.
Opisivanje ponašanja
• opis konkretne radnje (aktivnosti) bez prosudbe te radnje - izbjegavaju se optuţbe ili generalizacije o
motivima, stavovima ili osobinama ličnosti.
Povratna informacija „u sendviču“ (Petrina, 2006.)
• naučinkovitija tehnika - konstruktivne kritike izmeĎu dva pozitivno orijentirana komentara.
• „Sendvič“ povratna informacija usmjerena je primarno na tekuća ponašanja i sekundarno na
proizvode.
– Npr. Pri izradi web-stranice: „vidim da ste napredovali od papira do ekrana na ovom projektu, ali ste
previše nestrpljivi s vremenom koje vam je potrebno za urednost stranice. Razlomite ovaj posao na
pet koraka i usredotočite se na svaki. Entuzijazam vam je izvrstan i znam da možete napraviti dobar
posao!“
Refleksija
Refleksija u ciklusu formalne komunikacije je sasvim
prirodan slijed.

Mislimo o onom što smo rekli (i napravili), o onom što

smo trebali reći i o onom što nismo trebali reći ili uraditi.

Razmišljamo o našim radnjama i osjećajima.

Pitamo se kako je naše predavanje ili demonstracija primljena
od strane polaznika.

Većinu vremena - sami sebi najveći kritičari

Refleksija
Namjerna refleksija - vlasititi uvid u ono što je
pruţeno i smjer kojim treba ići u dogledno vrijeme.

Najučinkovitiji postupak - kroz pregled video snimke

dogovorno snimanje demonstracije ili predavanja u svrhu
pregledavanja zbog analize i refleksije.
U većini slučajeva, pri obrazovanju nastavnika video analizu
je najbolje uraditi s kolegama.
Omogućava usmjerenu raspravu o pojedinim momentima
demonstracije ili predavanja.
Refleksija – kako započeti?
Razmišljanja za početak refleksije koja
proizlaze iz završetaka sljedećih rečenica:
Saznao sam da ...
Zaprepastio sam se zbog...
Sjetio sam se da...
Bilo mi je teško...
Uţivao sam ...
Planiram promijeniti...
PredviĎam da...
Refleksija – kamo dalje?
Refleksija - uključuje obvezu djelovanja na vaša nastavna ostvarenja i
rješenja.

Najbolje je zadrţati vlastitu usmjerenost na odreĎene (specifične)

sposobnosti.

Rješavajte konkretne probleme kao što su: artikulacija nastave,

entuzijazam, tehnike koje vam olakšavaju nastavu, tehnike propitivanja,
glasovne mogućnosti, zaključivanje teme itd.

Nastavite uvjeţbavati sposobnosti izvedbom demonstracija i predavanja

koja tek slijede. Jedan ciklus je sad dovršen, a drugi je započeo.

Tehnike refleksije - uključene su u meta-komunikaciju.

Meta-komuniciranje - kominiciranje kroz koje uvjeţbavamo komunikaciju.
Zadaća br. 1
Iz nastavnog plana i programa tehničke kulture ili nekog stručno-
tehničkog predmeta odaberite jednu temu.

Izradite pregledan plan (nacrt) izvedbe teme s komunikacijskog

aspekta:
Odredite središnju ideju teme
Skicirajte ključne točke – korake teme
Za svaki korak razvijte komunikacijsku podršku
• Opišite uvoĎenje u temu
• Opišite komunikaciju, kretanje i aktivnosti tijekom izvedbe
• Opišite zaključivanje teme
• ...
Navedite sve dijaloge i sva pitanja koja postavljate, te predvidite sve
odgovore učenika

Dokument spremite u elektroničkom obliku (doc, ppt i sl.), pošaljite ga

putem elektroničke pošte i postavite na sjedište za e-učenje.
Dodatni izvori
http://www.asoo.hr/UserDocsImages/u
pravljanje_razredom_1.pdf