PREPORUKE UITELJIMA ZA IZRADU

PRILAGOENOG PROGRAMA

Goranka ulibrk, prof.reh., O Josipa Matoa, Vukovar

Prilagoeni program
- Program prilagoen ueniku, prije svega njegovim jakim stranama,
sposobnostima, onome to uenik zna i moe

- Nema univerzalnog prilagoenog programa

- Koliko djece toliko prilagoenih programa

- Nositelj izrade prilagoenog programa je uitelj uz podrku

edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka

Prilagoeni program
- Moe se izraditi za sve nastavne predmete, ali i samo za neke
( nema propisanog pravila)

- Uenicima treba prilagoditi programe iz onih nastavnih

predmeta u kojima pokazuje izrazite tekoe u svladavanju
nastavnih sadraja

- Uitelj treba izdvojiti one sadraje i zahtjeve koje uenik moe

svladati (smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve)

Prilagoeni program
- Nastavne sadraje obogatiti metodama (npr. uenje kroz
iskustvo, rad u grupi, uz podrku vrnjaka) i didaktikim
materijalima koji e olakati razumijevanje i usvajanje gradiva
( npr. slova od brusnog papira, tapii za matematiku,
raunaljke)

Prilagoeni program
- Na poetku svake kolske godine utvruje se iz kojih je
nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagoene programe

- Tijekom kolske godine mogue je unositi promjene u

predloene programe

- Na kraju kolske godine potrebno je izvijestiti o uspjenosti

uenika u provedenom obliku kolovanja

Prilagoeni program
- Pri izradi prilagoenog programa vana je suradnja uitelja s
roditeljima i edukacijsko-rehabilitacijskim strunjakom u svim
fazama izrade prilagoenog programa radi unapreivanja
potencijala uenika s ciljem poveanja uspjenosti
edukacije,a time i socijalne integracije

Koraci pri izradi prilagoenog programa

1.

Inicijalna procjena

2.

Izrada individualiziranog odgojno-obrazovnog programa

(IOOP)

3.

Praenje, ocjenjivanje i finalna procjena

Inicijalna procjena
- Provodi se na poetku kolske godine i vrednuje se opisno s
obzirom na uspjenost jake strane i tekoe uenika ( ono
to jo nije svladao)

- Pri tome je znaajno utvrivanje sposobnosti, razine steenih

znanja, potreba i interesa uenika na podrujima znaajnim
za izradu prilagoenog programa

Inicijalna procjena obuhvaa:

- Utvrivanje sposobnosti (provodi se u razliitim kolskim aktivnostima
posebno u onim vanim za usvajanje nastavnih sadraja odreenog
predmeta)

- Utvrivanje razine znanja

Odreivanje interesa

- Odreivanje potreba

Utvrivanje sposobnosti
to uenik moe?
- itanje
- Sluanje, usmeno i pismeno izraavanje
- Raunanje i geometrijsko predoavanje
- Prostorno i vremensko predoavanje
- Rukovanjem sredstvima za rad
- Radne navike

Utvrivanje sposobnosti
ITANJE
- tehnika itanja
- razumijevanje proitanog

SLUANJE, USMENO I PISMENO IZRAAVANJE

- koncentrirano sluanje
- pamenje i razumijevanje usmenih uputa, naloga, sadrajnih
podataka, vjetina razgovaranja i usmenog izraavanja u razliitim
oblicima

Utvrivanje sposobnosti
SLUANJE, USMENO I PISMENO IZRAAVANJE
- uspjenost prepisivanja (s ploe, iz knjige)
- samostalno pisanje (odgovori na pitanja, diktat, sastavak)

RAUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOAVANJE

- pojam broja
- odnosi meu brojevima
- osnovne raunske operacije

Utvrivanje sposobnosti
RAUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOAVANJE
- poznavanje geometrijskih tijela, geometrijskih likova, rukovanje
geometrijskim priborom
- poznavanje mjernih jedinica
- predoavanje zadanih likova na papiru

PROSTORNO I VREMENSKO PREDOAVANJE

- snalaenje u uionici, snalaenje u ostalim unutarnjim i vanjskim kolskim
prostorima, snalaenje na zemljopisnoj karti, poznavanje vremenskih
relacija te sposobnost planiranja i izvoenja rada u odreenom vremenu

Utvrivanje sposobnosti
RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD
- pravilno koritenje pribora, alata, instrumenata

RADNE NAVIKE
- osnovne radne vjetine i navike, urednost i preciznost u radu

Utvrivanje razine znanja

ZPR znanje prisjeanja (samo sjeanje da se neto uilo, npr.
nazivi, godine, neke informacije, podatci, simboli, formule)

ZPP znanje prepoznavanja (tono prepoznavanje nekih sadraja

bez mogueg ireg objanjenja tih sadraja, npr. prepoznavanje
vrste reenice)

ZR znanje reprodukcije (uglavnom sigurno i tono ponavljanje

sadraja temeljeno na izvoru uenja, ali bez umijea primjene u
svakodnevnom radu (npr. poznavanje pravopisnih pravila bez
uspjene primjene)

Utvrivanje razine znanja

ZO znanje operativnosti (dobro poznavanje sadraja i
sposobnost primjene nauenog u svakodnevnim
aktivnostima, npr. poznavanje pravopisnih pravila uz
primjenu)

SZ stvaralako znanje (stvaranje novih materijalnih i

duhovnih dobara temeljem steenog znanja, npr. inovacije na
razliitim podrujima rada i stvaranja)

Odreivanje interesa
to uenik voli?
- odnosi se na aktivnosti koje uenik voli/eli raditi

- stupanj motivacije za nastavni predmet/podruje/sadraj

- interesi se utvruju razgovorom s uenikom, roditeljem, ostalim

uenicima i uiteljima te promatranjem reakcija na poticaje za razne
nastavne odnosno kolske aktivnosti

Odreivanje potreba
to je ueniku potrebno?

- podrazumijeva sagledavanje uenikova ponaanja u nastavi, u

druenju s vrnjacima, u odnosu prema odraslima,
informiranje o obiteljskoj situaciji, o koritenju slobodnog
vremena, a u cilju otkrivanja motivacijskih razloga ponaanja
(poticanje samopouzdanja, samopotovanja, odgovornosti,
suradnje)

Inicijalna procjena primjer iz prakse

- Uenik D..
- 5.r. O
- Intelektualne tekoe (LMR)
to uenik moe?
- svladao tehniku itanja, ita sporo
- zapise s ploe prepisuje pisanim slovima
- razumije jednostavne upute
- pamti nastavne sadraje vezane uz svakodnevni ivot
- zbraja s prijelazom desetice uz konkretan materijal
- tablicu mnoenja i dijeljenja djelomino usvojio

Inicijalna procjena primjer iz prakse

- mjerne jedinice djelomino usvojio
- poznaje geometrijske likove
- prihvaa rad u paru i skupini

to je ueniku potrebno?
Odgojne potrebe
- poticati i razvijati socijalne vjetine
- poticati samostalnost u radu
- razvijanje pozitivne slike o sebi, jaati samopouzdanje i motivaciju za uenje

Inicijalna procjena primjer iz prakse

Obrazovne potrebe
- prilagoditi nastavne sadraje (smanjiti dubinu i irinu nastavnih sadraja)
- saimati tekst, smanjiti broj injenica
- primjenjivati shematske prikaze
- isticati bitno u tekstu bojom
- davati precizne i kratke upute
- esto provjeravati razumijevanje sluanog
- rabiti jednostavan govorni izraz

Inicijalna procjena primjer iz prakse

Obrazovne potrebe
- znanje provjeravati nakon kraih cjelina
- omoguiti produljeno vrijeme za rjeavanje zadataka
- koristiti pitanja s ponuenim odgovorima, slikovni materijal
- izraditi nastavne listie

Zadatak
Na osnovu prethodnih informacija napraviti prijedlog
mjesenog plana za hrvatski jezik, tema: Imenice

IOOP primjer iz prakse

Uenik: D..
Razred: 5.r.
Nastavni predmet: Hrvatski jezik
Mjesec: Rujan

SADRAJ EDUKACIJE (podruje, teme , kljuni pojmovi)

Nastavno podruje: Jezik
Tema : Imenice

IOOP primjer iz prakse

CILJEVI ZA UENIKA (obrazovna postignua)
- razumjeti pojam imenice kao vrste rijei
- razlikovati ope i vlastite imenice
- razlikovati jedninu i mnoinu imenica
- razlikovati muki, enski i srednji rod
- usvojenost znanja na razini operativnosti

AKTIVNOSTI ZA UENIKA
- ukljuivanje u rad u skupini
- rad u paru

IOOP primjer iz prakse

STRATEGIJE PODRKE (prilagodba metoda, oblika rada, sredstava,
postupaka, zahtjeva)
- uporaba slikovnog materijala, izostavljanje suvinih detalja
- podcrtavanje, uokvirivanje, isticanje u tekstu bojom
- uporaba shematskih prikaza
- smanjivanje broja injenica
- stupnjevito pruanje pomoi u rjeavanju zadataka
- uporaba jednostavnih, kraih reenica s poznatim rijeima

IOOP primjer iz prakse

STRATEGIJE PODRKE
- provjeravanje razumijevanja sluanog
- stupnjevito uenje sadraja
- omoguiti ueniku dulje vrijeme za rad
- ponavljane je bitnih dijelova sadraja
- ea provjera znanja s manjim brojem pitanja
- primjena zadataka razliite teine
- zajedniko planiranje rada s uenikom
- ee promjene aktivnosti

 3 i 4 razred, matematika.m2ts
5 razred hrvatski jezij.m2ts

Izrada individualiziranog odgojnoobrazovnog programa (IOOP)

- procjena sposobnosti, znanja, interesa i potreba uenika je osnova za
izradu IOOP-a

- odabrati odgovarajue odrednice prilagoavanja

- primijeniti prikladne postupke prilagoavanja

- odabrati odgovarajue didaktiko-metodike oblike rada

Odrednice prilagoavanja nastavnog

programa
- odrediti sadraj edukacije (podruja, teme, kljuni pojmovi)

- odrediti obrazovna postignua (kratkoroni i dugoroni ciljevi)

- odrediti razine usvajanja odreenih nastavnih sadraja

- odrediti strategije podrke (prilagodba metoda, sredstava,

oblika rada, postupaka, zahtjeva)

Postupci prilagoavanja
PERCEPTIVNO PRILAGOAVANJE
Prilagoavanje sredstava predoavanja
(slike, crtei, karte, sheme) pojednostavljivanjem, izdvajanjem bitnog,
izostavljanjem suvinih detalja
Prilagoavanjem tiska uveavanjem ili pojaavanjem tiska,
poveavanjem razmaka izmeu rijei, reenica ili redova teksta
Prilagoavanje prostora za itanje/pisanje uveavanjem prostora za
itanje i pisanje
Razni oblici isticanja u tekstu podcrtavanje, uokvirivanje, mijenjanje boje
tiska

Postupci prilagoavanja
SPOZNAJNO PRILAGOAVANJE
Uvoenje u postupak stupnjevito pruanje pomoi u rjeavanju zadataka
Planiranje teksta osvjeivanje slijeda putem slike, pitanja, rijei
Saimanje teksta izdvajanje bitnih odrednica teksta, smanjivanje broja
injenica
Semantiko pojednostavljivanje sadraja uenja prerada
sadraja sukladno spoznajnim sposobnostima uenika
Primjena shematskih prikaza analitiko/sintetiko predoavanje sadraja
na pregledan nain

Postupci prilagoavanja
SPOZNAJNO PRILAGOAVANJE
Stupnjevito perceptivno potkrjepljenje istog sadraja postupno uvoenje u
apstraktan nain miljenja
GOVORNO PRILAGOAVANJE
Prilagoavanje izraajnosti boje, visine, jaine glasa uz primjerenu gestu i
mimiku
Prilagoavanje razgovijetnosti govorenjem u neposrednoj blizini uenika
(licem u lice)
Govorno usmjeravanje panje primjena usmjeravajuih izriaja (npr. ovo je
vano, molim pazite, molim sluajte)

Postupci prilagoavanja
GOVORNO PRILAGOAVANJE
Prilagoavanje razumljivosti uporaba jasnih, razgovijetnih,
jednostavnih i kraih reenica s poznatim odnosno
objanjenim novim rijeima, ponavljanje izreenog, provjera
razumijevanja sluanog putem pokazivanja, pitanja,
postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno pojanjavanje
izreenog

Postupci prilagoavanja
PRILAGOAVANJE ZAHTJEVA
Zahtjevi u odnosu na samostalnost stupnjevito pruanje pomoi
i nadzora pri rjeavanju razliitih zadataka, izvoenju pokusa ili
postupaka, rukovanje alatima, strojevima
Zahtjevi u odnosu na vrijeme rada predvianje duljeg vremena
za rjeavanje zadataka osobito u pismenim provjerama znanja
Zahtjevi u odnosu na nain rada pojedinano zadavanje
zadataka, koritenje zadataka razliite teine, ee
vjebanje i ponavljanje

Postupci prilagoavanja
PRILAGOAVANJE ZAHTJEVA
Zahtjevi u odnosu na provjeravanje samo usmena provjera
znanja ili davanje mogunosti da ueniku netko drugi ita,
ea provjera znanja u kraim vremenskim intervalima i s
manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju
Zahtjevi u odnosu na aktivnost zajedniko planiranje rada s
uenikom, ee promjene aktivnosti, fiziko pribliavanje
izvoru spoznavanja (hiperaktivnost)

Odabir strategija podrke

- Odnosi se na primjenu odgovarajuih didaktiko-metodikih
oblika rada, socijalnih oblika samostalnih aktivnosti uenika
te primjenu poticaja koji e pridonijeti razvoju pozitivne
emocionalno-socijalne klime u razredu, a u cilju ostvarivanja
svrsishodne aktivnosti i odnosa izmeu uitelja i uenika te
uenika i uenika u nastavnom procesu

- Vano je odabrati odgovarajue oblike rada (rad u skupinama,

rad u parovima, individualni rad)

Odabir strategija podrke

- Vano je odabrati primjerene metode rada (izlaganje,
razgovor, pokazivanje, praktini rad, itanje, pisanje, crtanje)
- Primjerene emocionalno-socijalne poticaje/motivacijski plan
(osmjehivanje, dodirivanje, kimanje glavom, otvoren stav
uitelja, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, vidljivi oblici
pozitivnog vrednovanja, poticanje suradnje meu uenicima
kroz razliite oblike zajednikih aktivnosti)
- Odabir odgovarajuih sredstava rada i didakt. materijala

Primjer individualiziranog programa

Uenica A.A., 4. razred, dobar uspjeh na polugoditu, tekoe u svladavanju gradiva prirode i
drutva i jezika
Potpuna funkcionalna obitelj, mlai brat
Logoped- tekoe itanja i pisanja
Psiholog prosjene intelektualne sposobnosti, miljenje na prijelazu funkcionalne i apstraktne
razine, uredno kratkotrajno pamenje, potekoe u dosjeanju informacija, visoka ukupna
anksioznost te ispitna i separacijska anksioznost i anksiozna osjetljivost (visok stupanj
zabrinutosti za vlastito postignue, niska samoprocjena, afektivno-fizioloko uzbuenje u ispitnoj
situaciji, intenzivna bojaljivost praenja osjeajem nadolazee katastrofe, zabrinutost u
situacijama odvajanja od ljudi za koje je vezana)

Edukacijski rehabilitator usvojena tehnika itanja, analiza i sinteza uredne, pogreke u vidu
zamjene slinih slova ili isputanja slova; samostalno interpretira proitani tekst uz dodatna
pitanja; zadani tekst prepisuje pisanim slovima, pie po diktatu uz manje pogreke (zamjena
slinih slova); samostalno rjeava matematike zadatke, uz povremene pogreke kada
zamjenjuje znakove za raunske operacije; usvojena pravila i definicije primjenjuje

Prijedlozi za rad
Koristiti razliite vrste podraaja (vidne, slune, dodirne), utvrditi dominantni stil uenja
Saeti, jednostavniji tekstovi (i kod lektire)
Stalno provjeravati razumijevanje sadraja
U udbeniku jasno oznaiti vana mjesta (pravila, primjere, postupke)
Podijeliti zadau na vie faza
Krae ispitne cjeline
Due ekanje na odgovor
Manje zadataka podijeljenih po teini (laki, tei, laki)
U dogovoru s djevojicom koristiti vie usmenog (kratka i jasna pitanja) ili pismenog
ispitivanja (bez vremenskog ogranienja), unaprijed najaviti i dogovoriti ispitivanje

Prijedlozi za rad
Brza povratna informacija
Izbjegavati itanje na glas ili pisanje po ploi
Greke u pisanju ne ispravljati ve podvlaiti
Vjebati tehnike pamenja npr. umne mape
Koristiti razliite oblike grupnog rada
Koristiti to vie pohvale i nagrade
Vjebati koritenje unutarnjeg govora (razvijati vjetine samoopaanja) i tehnike planiranja
Vjebati tehnike distrakcije u anksioznim situacijama
Ocjenjivanje vie vrednovati zalaganje i motivaciju za rad
Podrka logopeda

Praenje, ocjenjivanje i finalna

procjena
Praenje, ocjenjivanje i utvrivanje napretka uenika u
edukacijskom procesu znaajne su sastavnice evaluacije
prilagoenog programa

Praenje, ocjenjivanje i finalna

procjena
PRAENJE
- pojedinano
- grupno
- sveobuhvatno
- analitiko
- dosljedno
- dokumentirano
- odnosi se na sve etape odgojno-obrazovnog rada (obrada novog sadraja,
vjebanje, ponavljanje, provjeravanje)

Praenje, ocjenjivanje i finalna

procjena
PROVJERAVANJE NAUENOG
- usmeno ili pismeno
- individualno ili grupno
- uz prilagoavanje zahtjeva osobitostima uenika
- naini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno na
uenike
- na tako odabranim sadrajima uenici trebaju stjecati
funkcionalna znanja i razvijati sposobnost samoocjenjivanja

Praenje, ocjenjivanje i finalna

procjena
OCJENJIVANJE
- treba biti opisno i brojano (1 do 5) u odnosu na razine znanja
unutar pojedinog nastavnog predmeta

- Naputak o praenju i ocjenjivanju uenika s tekoama u

razvoju u osnovnoj i srednjoj koli (Glasnik Ministarstva
prosvjete i porta RH, posebno izdanje, 4/1996.)

Praenje, ocjenjivanje i finalna

procjena
FINALNA PROCJENA
- treba se temeljiti na kontinuiranom praenju napredovanja
uenika
- moe se iskazati u obliku izvjea po pojedinim obrazovnim
razdobljima

Prema potrebi mogue je provesti izmjene i dopune

individualiziranog odgojno-obrazovnog programa (IOOPa).

Ope preporuke
- S uenikom uspostaviti pozitivan dobronamjeran odnos
- Pohvaliti trud koji ulae
- Osigurati ueniku odgovarajue mjesto u uionici koje e mu omoguiti
dobro praenje nastave
- Poticati uenikovu samostalnost
- Vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja (ea provjera znanja)
- Omoguiti ueniku dulje vrijeme za rad
- Razraditi motivacijski plan
- Poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju i zajednike aktivnosti

 7 razred, drutvo.m2ts
8 razred, likovni odgoj.m2ts

HVALA NA POZORNOSTI!