Mjerni pretvornici prilog predavanjima

5-1
MJERENJE BRZINE:
PODJELA:
Obzirom na tip gibanja:
- pretvornici za mjerenje linearne brzine (translacija)
- pretvornici za mjerenje kutne brzine (rotacija)


MJERENJE BRZINE KORITENJEM PRETVORNIKA POMAKA:

[ ]
[ ] [ ] s rad s
dt
d
s m
dt
dx
v
/ , / ,
/ ,
=
=

- voditi rauna o izboru adekvatne metode mjerenja pomaka obzirom na brzinu
- posebnu panju treba obratiti smanjenju uma (derivacija istie um)





PRETVORNICI LINEARNE BRZINE (LVT LINEAR VELOCITY TRANSDUCERS)

Princip rada:

Uslijed relativnog pomaka permanentnog
magneta i zavojnice generira se napon
proporcionalan brzini pomaka:

vBl e
o
=

Raspon: 1.5 cm 60 cm
Izlazni napon: 2 22 mV/(mm/s)


Koriste se za:
- mjerenje brzine translatornog gibanja
- za mjerenje brzine vibracija

Webster, Pg. 16-4, Fig. 16.2
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-2
Izvedba:



Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-3
MJERENJE BRZINE TEMELJENO NA DOPLEROVOM EFEKTU:

Princip rada:
Odailja alje val frekvencije f
0
prema mjernom objektu. Ako se mjerni objekt kree
odreenom brzinom v prijemnik e primati val promijenjene frekvencije. Promjena frekvencije
f je proporcionalna brzini v.
1. Prijemnik se kree u odnosu prema izvoru brzinom v
p

Ako je brzina ultrazvunog vala c, tada je rezultantna brzina dolaska vala do prijemnika v
p
c.
prijemnik uje" " koju a frekvencij 1 1
vala odaslanog a frekvencij
0
0 0
0
0

=
=
c
v
f f
c
v
c
v c
f
c
f
p p p

gdje je: c brzina rasprostiranja vala
f
0
frekvencija odaslanog vala

0
valna duljina

2. Izvor se kree u odnosu prema prijemniku brzinom v
i

Mijenja se valna duljina za iznos puta kojeg je izvor preao prema prijemniku za vrijeme
trajanja jedne periode vala T.
prijemnik uje" " koju a frekvencij 1 vrijedi ako
1
1
1
1
1
1
0
0
0
0
0 0
0

<<
= = = =
=
c
v
f f c v
c
v
f
c
v
c
T
v
c
T v
c
f
T v
i
i
i i i
i
i
m m m
m
m

Npr. ako izvor odailje ultrazvuni val frekvencije f
0
, a objekt se pribliava izvoru brzinom v:

ODAILJA
PRIJEMNIK
MJERENI
OBJEKT
v
f
0
f
r
f
p

+ =
c
v
f f
r
1
0
frekvencija na mjestu objekta

=
c
v
f
c
v
f
f
r
r
p
1
1
frekvencija na mjestu prijemnika
brzini je alna proporcion e frekvencij promjena
2 2 2 1 1
0
0 0 0
2
0
2
0
v f
c
v
f f
f f
c
v
f f
c
v
c
v
f
c
v
f f
p
=
+ = +

+ + =

+ =

Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-4
MJERENJE KUTNE BRZINE:

TAHOGENERATORI:

- istosmjerni tahogenerator - elektriki stroj male snage koji generira istosmjerni
napon proporcionalan brzini vrtnje
o linearna karakteristika U()
o polaritet generiranog napona ovisi o smjeru vrtnje
o imaju kolektor i etkice - odravanje

- izmjenini tahogenerator elektriki stroj male snage koji generira izmjenini
napon ija amplituda (i frekvencija kod sinhronog generatora) je proporcionalna
brzini vrtnje.
Za odreivanje smjera vrtnje potreban je sinkrodemodulator.

Dvije izvedbe:
- asinhroni generira izmjenini signal amplitude proporcionalne brzini vrtnje
- sinhroni generira izmjenini signal amplitude i frekvencije proporcionalne
brzini vrtnje

Karakteristike
o linearna karakteristika U() i f()
o nema kolektora, etkica ili kliznih kontakata nema potrebe za
odravanjem
o za odreivanje smjera vrtnje potreban je sinhrodemodulator


MJERENJE KUTNE BRZINE POMOU VRTLONIH STRUJA:

Na osovinu koja se okree privren je permanentni magnet. Pod utjecajem promjenjivog
magnetskog polja u vodljivom disku od neferomagnetskog materijala (aluminijski disk) se
induciraju vrtlone struje. Uslijed meudjelovanja magnetskog polja magneta koji se okree i
induciranih vrtlonih struja javlja se sila koja nastoji zakrenuti disk u smjeru okretanja
magneta. Ovoj sili se suprotstavlja sila spiralne opruge pa se disk otklanja za kut
proporcionalan kutnoj brzini okretanja magneta.


Slika: Stankovi, pg. 182, Fig. 5.30



Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-5
OPTIKO MJERENJE BROJA OKRETAJA

S proputanjem svjetla


Sensortechnik Pg. 751, Fig. 12.7


S refleksijom svjetla


Sensortechnik Pg. 751, Fig. 12.8

Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-6
MAGNETSKO MJERENJE BROJA OKRETAJA

Tahogenerator s promjenjivom reluktancijom


Bentley Pg. 151, Fig. 8.8


Mjerenje broja okretaja koritenjem Wiegandovog efekta

Nagla promjena magnetskog polja u kojem se nalazi specijalno procesirana feromagnetska
ica (malog promjera) generira otri naponski impuls (Wiegandov impuls).


Karakteristike: ne treba vanjskog napajanja
dvije ice
beskontaktno mjerenje
20 kHz
napon relativno visoke razine
40C 125C

Mjerenje broja okretaja pomou reed-relaya ili Hallove sonde



Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-7
MJERENJE UBRZANJA (AKCELERACIJE) - AKCELEROMETRI:

MJERENJE UBRZANJA KORITENJEM PRETVORNIKA POMAKA:


Webster, Pg. 16-8 Fig 16.5.
Rezonantna frekvencija akcelerometra mora biti puno manja od frekvencije vibracija
mjerenog objekta (velika masa m i mala konstanta opruge c).

pomaku alno proporcion ubrzanje kx x
m
c
a
cx ma F
= =
= =



MJERENJE UBRZANJA KORITENJEM TENZOMETARA



Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-8
PIEZOELEKTRIKI AKCELEROMETRI

Piezoelektriki efekt:




naboju
alno proporcion ubrzanje
t koeficijen
ricki piezoelekt -
kq
m
q
a
ma F q
= =
= =

Sensortechnik, pg. 37, Fig. 3-2
- kvarc: - piezoelektriki keramiki materijali:
o ne pokazuje piroelektriki efekt
o nema histereze
o piezoelektriki koeficijent:
= 2.3 pC/N (longitudinalni),
= 4.6 pC/N (smini)
o veliki izolacijski otpor
o dielektrika konstanta: = 4.5
o mala promjena osjetljivosti s
temperaturom: manje od 1% za 100C

o osim piezoelektrikog pokazuju i
piroelektriki efekt
o imaju histerezu
o piezoelektriki koeficijent:
= 100 do 800 pC/N
o izolacijski otpor manji od kvarca
o dielektrika konstanta: = 100 do 2000
o piezoelektrika svojstva se gube iznad
Currie-temperature (200-400C)

Kistler, pg 3, Fig. 3
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-9
Naini deformacije kristala:


Kistler, pg. 2, Fig. 2

Izvedba akcelerometra koji koristi longitudinalni efekt


Fraden, pg. 319 fig. 7.7
Izvedba akcelerometra koji koristi posmani efekt


Kistler, pg. 10, Fig. 10.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-10
Amplitudno-frekvencijska karakteristika piezoelektrikog akcelerometra


S&SC pg. 351 Fig. 6.17
Nije mogue mjeriti statike akceleracije.
Nabojsko pojaalo

Bentley, Pg. 165, Fig. 8.15















kabla i kristala kapacitetu o ovisi ne napon izlazni

pojacalom nabojskim s
pojacala nabojskog bez
F F C N
OUT
F C N
C N
C
q
AC C C
Aq
U A U
AC C C
q
U
C C
q
U

+ +
= =
+ +
=
+
=

Koristi se prikljuni kabel koji svojim savijanjem ne stvara dodatni naboj.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-11
Usporedba izvedbi: nabojsko pojaalo ugraeno u senzor ili odvojeno

Senzor s odvojenim nabojskim pojaalom:
- temperaturno podruje senzora (npr. turmalin i litij-niobat) iznosi preko 500C, dok
bi s ugraenom elektronikom bilo ogranieno na 120 165C.
- jednostavno se moe mijenjati mjerno podruje to omoguava potpuno
koritenje cijelog dinamikog podruja akcelerometra
- nabojska pojaala su relativno skupa
- kabel izmeu akcelerometra i pojaala treba imati veliki izolacijski otpor i niski
um.

Senzor s ugraenim nabojskim pojaalom:
- niskoimpedancijski izlaz prikljuni kabel moe biti po volji dugaak (do par
stotina metara) bez utjecaja na osjetljivost akcelerometra
- manja osjetljivost na smetnje

INTEGRIRANI AKCELEROMETRI

Piezorezistivni

Gardner, Pg. 173, Fig., 7-18.
Deformacijom kristalne reetke dolazi do promjene otpora materijala.
Najvee naprezanje je u bazi nosaa. Prenosi se na piezootpornik.
- lateralna osjetljivost
- temperaturna osjetljivost

Kapacitivni (diferencijalni):

Gardner, Pg. 175, Fig., 7-19.
Moe mjeriti statiku akceleraciju npr. ubrzanje sile tee.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-12
INTEGRIRANI AKCELEROMETAR S DIGITALNIM IZLAZOM ADXL202/ADXL210

Izveden je s diferencijalnim kondenzatorom omoguava mjerenje i statikih ubrzanja, npr.
ubrzanje sile tee moe se koristiti za mjerenje nagiba (engl. tilt sensor)
Omoguava mjerenje dinamikih akceleracija (npr. vibracije). Frekvencijski pojas na
digitalnim izlazima iznosi 500 Hz, a na analognim 5 kHz.




Najvea osjetljivost na "tilt" senzor postie se kada je os akcelerometra paralelna s
povrinom zemlje.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-13
MJERENJE NAPREZANJA:


Stankovi, pg. 110, Fig. 4.2

[ ]
t) koeficijen (Poissonov metale za 4 . 0 do 25 . 0 ,
alno) (transverz sile djelovanja smjer na okomito a deformacij
nalno) (longitudi sile djelovanja smjeru u a deformacij
naprezanje - N/m ,
2
= =

=
=

l r
r
l
r
r
l
l
S
F


Za naprezanja manja od granice elastinosti relativno produljenje je linearno proporcionalno
naprezanju.


Sensortechnik, Pg. 416, Fig. 9-16

Veza izmeu i
l
je Youngov modul elastinosti E.
Hookov zakon:
E

=
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-14
TENZOMETRI (STRAIN GAUGE):

Pretvornici koji koriste svojstvo promjene otpora uslijed promjene dimenzija.

K
l
dl
K
R
R
e factor engl. gaug K
K
l
dl
r
dr
l
dl
d
l
dl
R
dR
r
dr
l
dl d
R
dR
dr
r S
dS
dr r dS r S
S
dS
l
dl d
R
dR
S
dS
S
l
l
dl
S
l d
S
l
dR
dS
S
l
dl
S
d
S
l
dR
dS
S
R
dl
l
R
d
R
dR
S
l
R
= =

= + + =

+ + =
+ =
= = =
+ =
+ =
+ =

=
=
) ( pretvorbe t koeficijen
t koeficijen Poissonov
lan tivni piezorezis
2 1 2 1
2
2
, 2 ,
2
2



Konstantan: K 2 (dominira 1 + 2)
Pt-PtIr: K 6 (temperaturno podruje do 1000C)
Poluvodiki K 120 (dominira , vrlo izraena temperaturna ovisnost)



Mjerenje naprezanja pomou tenzometara:

E E
K
R
R
K
R
R
= = = izraunati moemo poznati uz


Promjenom temperature dolazi i do promjene dimenzija tenzometara.
Zbog toga, tenzometre treba odabrati takve da imaju isti temperaturni koeficijent rastezanja
kao i podloga na koju se lijepe (npr. konstantan ima priblino jednaki temperaturni koeficijent
rastezanja kao elik).

Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-15
IZVEDBE TENZOMETARA:

Sensortechnik, Pg. 413, Fig. 9-13
Ovakvom izvedbom ostvarujemo veu osjetljivost u longitudinalnom smjeru (nl).
U transverzalnom smjeru dolazi samo do razmicanja pojedinih vodia, promjena otpora je
zanemariva.
Vrijednosti otpora: 120, 350, 700, 1000 .

Gardner, Pg. 186, Fig. 7.27
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-16
TEMPERATURNA OVISNOST TENZOMETARA

Posebno je izraena kod poluvodikih tenzometara.



Konstantan: = -310
-5
K
-1



Tenzometri se redovito koriste u mosnom spoju. Ako postoji samo jedan aktivni tenzometar,
obavezno se lijepi i jedan neaktivni koji slui za temperaturnu kompenzaciju:

Jedan tenzometar u mostu sa temperaturnom kompenzacijom


K
U
U
R
R U
U
vrijedi malo
R
R
uz
4
4
: ,
0
1
1 0
=

Dva tenzometra u mostu

K
U
U
2
0
=
Postignuta je dvostruko vea
osjetljivost nego u prvom sluaju.

etiri tenzometra u mostu
K U U
0
=
etverostruka osjetljivost
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-17
MJERENJE SILE:
MJERENJEM POMAKA ELASTINOG ELEMENTA (OPRUGE):

Webster, Pg. 23-7, Fig. 23.7
MJERENJE SILE POMOU TENZOMETARA

Webster, Pg. 23-7, Fig. 23.7
Razliiti oblici elastinih tijela (omoguavaju mjerenje statikih sila):


Sensortechnik, Pg. 417, Fig. 9-17
Primjena koda vaga.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-18
MJERENJE SILE POMOU PIEZOELEKTRIKIH PRETVORNIKA

Omoguavaju mjerenje dinamikih sila praktiki bez pomaka.
Mogunost izvedbe 3D pretvornika sile primjenom kristala rezanih u razliitim smjerovima.
Po jednoj osi se koriste dva kristala spojena tako da im se generirani naboj pomae.

Tichy, Pg. 169, Fig. 9.11.

Tichy, Pg. 169, Fig. 9.12.
MJERENJE SILE POMOU OTPORNIKA OSJETLJIVOG NA SILU (FORCE SENSING RESISTORS FSR)


Izmeu dviju folija nalazi se vodljiva tinta.
Potrebna je linearizacija.
Odstupanje (15% u laboratorijskim
uvjetima) dosta veliko, ali omoguavaju
mjerenje sile u uvjetima gdje to drugi
senzori ne mogu (npr. koriste se za
mjerenje sile u obui).

Webster, pg. 23-12
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-19
MJERENJE SILE NA TEMELJU MAGNETOSTRIKCIJE

Dolazi do promjena magnetskih osobina materijala podvrgnutog mehanikom naprezanju.
U neoptereenom stanju oblik magnetskih silnica je takav da je rezultantni tok kroz
sekundarni namot (B) jednak nuli, a time i izlazni napon. Uslijed djelovanja sile smanjuje se
permeabilnost i to vie u vertikalnom pravcu, tj. u pravcu djelovanja sile, zbog ega se
deformiraju magnetske slinice rezultantni tok sekundarnog namota postaje razliit od nule
pa se javlja i sekundarni napon proporcionalan sili.

Stankovi, Pg. 132, Fig. 4-22.
Liptak, Pg. 826, Fig.7.24o

MJERENJE MOMENTA

Webster, Pg. 24-2, Fig. 24.1
MJERENJE MOMENTA POMOU TENZOMETARA

Stankovi, Pg. 127, Fig. 4-19.
Uslijed torzije otpor jednog tenzometra se poveava, dok se drugom tenzometru otpor
smanjuje. Koristi se puni most.
Mjerni pretvornici prilog predavanjima
5-20
MJERENJE MOMENTA OPTIKIM METODAMA

- prosijavanje
- refleksija




MJERENJE MOMENTA MAGNETSKIM METODAMA

Promjenjiva reluktancija. Uslijed torzije dolazi do faznog pomaka izmeu signala .

Webster, Pg. 24-6, Fig. 24.3