Mjerenje - proces dobivanja brojčanog podatka u odnosu na jedinicu mjere

Metar – metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijeđe u vakuumu za vrijeme od 1/c dijela
sekunde

Rezultat mjerenja - brojčana vrijednost koja pokazuje koliko je puta neka mjerena veličina veća ili
manja od mjerne jedinice

Mjerna nesigurnost - parametar pridružen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti

Mjerno jedinstvo – mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati izraženi u zakonitim jedinicama
koji se mogu, s utvrđenim mjernim nesigurnostima dovesti u vezu s referencijskim tvarima

Sastavnice mjernog jedinstva:

- Mjeriteljska infrastruktura
- Međunarodni sustav jedinica SI
- Etaloni
- Umjeravanje
- Sljedivost

Etalon - materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za
određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi
mogli poslužiti kao referencija

Umjeravanje - skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između

vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka
materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima

Sljedivost - Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog etalona po kojemu se on može dovesti u
vezu s navedenim referencijskim etalonima neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene
mjerne nesigurnosti

Mjerni sustav:

- Predmet mjerenja
- Mjeritelj
- Mjerna metoda
- Realna okolina
- Realno vrijeme

Mjerna metoda – smislen niz postupaka, koji se upotrebljava za provođenje mjerenja

Mjerni postupak – podroban opis mjerenja u skladu s jednim ili više mjernih načela i danom
mjernom metodom, na temelju mjernog modela i uključujući svaki izračun kako bi se dobio mjerni
rezultat

Izravna (direktna) mjerna metoda – metoda u kojoj se vrijednost mjerene veličine određuje izravno,
bez mjerenja drugih veličina funkcijski povezanih s mjernom veličinom

Diferencijska (usporedbena) mjerna metoda – metoda u kojoj se mjerena veličina uspoređuje s

istovrsnom veličinom poznate vrijednosti, malo različitom od mjerene veličine, a mjeri se razlika tih
dviju vrijednosti

Posredna mjerna metoda – metoda u kojoj se vrijednost mjerene veličine određuje mjerenjem
drugih veličina što su s njom funkcijski povezane

Pogreška = Pogrešno – točno

Vrste pogrešaka:

Sustavne – u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine ostaju stabilne ili se mijenjaju na
predvidiv način

 Uzroci: metoda, konstrukcija, okolina, istrošenost, deformacije

 Posljedice: netočnost rezultata

Slučajne – u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine mijenjaju se na nepredvidiv način

 Uzroci: nesavršenost uređaja i osjetila, promjenjivost okoline, neiskustvo

 Posljedice: nepreciznost rezultata

Grube – u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine značajno odstupaju u odnosu na ostale
rezultate

 Uzroci: nepažnja mjeritelja, loša podešenost, neispravnost mjerila

 Posljedice: rezultat se odbacuje

Netočnost – razlika između dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti

Ponovljivost – usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veličine izvedenih u
istim mjernim uvjetima

 U najvećoj mjeri određuje utjecaj mjerila u varijaciji mjernog sustava

Obnovljivost – rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane većeg broja mjeritelja pri
višestrukom mjerenju

 U najvećoj mjeri određuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava

Rezultati mogu biti: neprecizni, netočni i precizni, točni i precizni (mjera preciznosti je sigma)

Abbeov princip mjerenja – u cilju uklanjanja pogrešaka 1. reda, koje su najveće i koje imaju
dominantnu ulogu, potrebno je predmet mjerenja postaviti u produžetku mjerne skale

Standardni mjeriteljski uvjeti okoline:

- Temperatura – 20 °C
- Tlak – 101325 Pa
- Relativna vlažnost – 58%

Utjecaj temperature - L  L   t

- L – promjena duljine predmeta uslijed temperature u m

- L – duljina predmeta u m
-  - linearni koeficijent temperaturnog rastezanja u 1/K
- t – razlika temperature predmeta od 20 °C

Utjecaj mjerne sile – izbor mjerne kapice:

- Mjerna površina ravnina – kuglasta kapica

- Mjerna površina kugla – planska kapica
- Mjerna površina valjak – nožasta kapica

Linearna pogreška – linearni rast ili pad vrijednosti pogreške rezultata mjerenja unutar određenog
dijela mjernog područja instrumenta

Nestabilnost – totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tijekom dužeg vremenskog razdoblja

Klasifikacija pogrešaka mjernog sustava:

- Netočnost
- Linearna pogreška
- Nestabilnost
- Ponovljivost
- Obnovljivost

Ponovljivost i obnovljivost kod rezultata mogu biti:

- Dobra ponovljivost i loša obnovljivost

- Loša ponovljivost i loša obnovljivost
- Dobra ponovljivost i dobra obnovljivost

Varijabilnost mjernog sustava (R&R) ovisi o rezultatima mjeritelja

Ukupna varijabilnost mjernog sustava (TV) ovisi o: varijaciji R&R i varijacijama uzoraka
Procjena sposobnosti mjernog sustava:

- < 10% - mjerni sustav je zadovoljavajući

- 10% - 30% - mjerni sustav se može smatrati zadovoljavajućim ovisno o primjeni
- > 30% - potrebna su poboljšanja

Rezultat mjerenja: d=25 mm Proširena mjerna nesigurnost: U=2mm , k=2 , p=95%

Mjernu nesigurnost procjenjujemo – radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultata

dobivenih u različitim mjernim i ispitnim laboratorijima

- Radi usporedbe mjernih rezultata sa specifikacijama proizvođača ili zadanom

tolerancijom

Standardna nesigurnost A vrste – zasniva se na bilo kojoj vrijedećoj statističkoj metodi

Standardna nesigurnost B vrste – procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih raspoloživih

podataka o xi

- Iskustvo, prethodni mjerni podaci, proizvođačevi podaci, podaci iz priručnika

- Procjena se zasniva na apriornim razdiobama vjerovatnosti:
o Normalna ili Gaussova
o Pravokutna – koristi se kada nemamo puno informacija
o Trokutasta