TEORIJA I TEHNIKA

MJERENJA
(definicije koje bi se mogle nai na ispitu)

Denis Ljuma
TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA
I KOLOKVIJ
Metrologija je nauka o mjerenju, postupcima i sredstvima jedinstvenog i tanog mjerenja.
Uloga metrologije: - Definiranje meunarodno prihvaenih mjernih jedinica
- Realizacija mjernih jedinica naunim metodama
- Utvrivanja lanca slijedivosti pri dokumentiranju tanosti mjera
Dijeli se na: Naunu, Industrijsku i Zakonsku metrologiju.

Nauna metrologija uspostavlja i potvruje usporedivost i tanost mjera.

Industrijska metrologija treba osigurati prikladno funkcioniranje mjerila koja se upotrebljavaju u
industriji i u procesima proizvodnje i ispitivanja..

Zakonska metrologija bavi se tanou mjerenja gdje ona utiu na djelatnosti privrednih
transakcija, zdravlja i sigurnosti.

Mjerenje je skup postupaka kojim se odreuje vrijednost neke veliine. Postoji direktno i indirektno.
Osnovna pravila mjerenja:
-Mjerena veliina mora biti nedvosmisleno definisana
-Referentna veliina mora biti nedvosmisleno definisana

Veliina je svojstvo neke pojave, tijela ili materije koja se moe kvalitativno opisati i kvantitativno
odrediti.

Mjerni rezultat je vrijednost dobijena mjerenjem.

Moe se odnositi na:
-pokazivajne
-neispravljeni mjerni rezutat
-ispravljeni mjerni rezultat
-da li je prosjek vie vrijednosti

Mjerna greka je razlika izmeu izmjerenog rezultata i istinite (prave) vrijednosti mjerene veliine.
Postoji apsolutna mjerna greka i relativna mjerna greka.

Odstupanje pri mjerenju je razlika izmeu izmjerene i referentne vrijednosti. Izmeu greke i
odstupanja postoji bitna razlika, jer mjerna greka predstavlja
odstupanje mjernog rezultata koji nasataje zbog nepravilnosti pri
mjerenju.

Korekcija je vrijednost algebarski pridruena neispravljenom mjernom rezultatu radi nadoknade

sistematske pogreke. Prema tome ona je jednaka negativnoj vrijednosti procijenjene
sistematske greke.

Korekcioni faktor je brojani faktor kojim se mnoi mjerni rezultat da bi se nadoknadila sistematska
pogreka.

Mjerna tanost je bliskost slaganja izmeu nekog mjernog rezultata i istinite vrijednosti mjerene
veliine. Tanost je kvalitativan pojam.

Preciznost mjerenja se definie ponovljivou mjernih rezultata, tj. stepenom rasipanja ili
uzajamnog podudaranja pojedinih mjernih rezultata, dobijenih uzastopnim
viestrukim ponavljanjem mjerenja.

Ponovljivost mjernog rezultata je bliskost slaganja izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerne veliine izvedenih u istim mjernim uslovima.
Ti uslovi se nazivaju uslovima ponovljivosti.
Oni ukljuuju:
-isti mjerni postupak
-istog mjeritelja
-isti mjerni ureaj upotrebljen u istim uslovima
-isto mjesto
-ponavljanje u kratkom razdoblju

Obnovljivost mjernih rezultata je bliskost slaganja izmeu mjernih rezultata iste mjerene
veliine izvedenih u promjenljivim mjernim uslovima.
Promjenljivi uslovi mogu ukljuivati:
-mjerni princip
-mjernu metodu
-mjeritelja
-mjerni ureaj
-referentni etalon
-mjesto
-uslove upotrebe i
-vrijeme

Mjerno jedinstvo je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati izraeni u zakonitim
jedinicama koji se mogu, s utvrenim mjernim nesigurnostima dovesti u vezu sa
referencijskim etalonima. Komponente mjernog jedinstva su: meunarodni sistem
2

jedinica SI sistem, etaloni, kalibracija, sljedivost, mjeriteljska infrastruktura.

Etalon je materijalizovana mjera, mjerilo, referentni materijal ili mjerni sistem namjenjen za
odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili reproduciranje jedinice jedne ili vie vrijednosti takve
veliine da bi mogli posluiti kao referencija.
Razlikujemo: meunarodni, dravni, primarni, sekundarni, referencijski, radni,
posredniki i prenosni etalon.

Kalibracija je skup postupaka kojima se u odreenim uslovima uspostavlja odnos izmeu vrijednosti
veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sistem, ili vrijednosti koju predstavlja neki
referentni materijal i odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.

Sljedivost je svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog etalona po kojemu se on moe dovesti u
vezu sa navedenim referentnim etalonima.

Materijalizirana mjera je mjerno sredstvo namjenjeno da trajno tokom upotrebe ponavlja ili
postie jednu ili vie poznatih vrijednosti date veliine.

Mjerni postupak obuhvata sve mogue eksperimentalne i druge operacije, koje su neophodne za
izvoenje mjerenja.

Mjerni princip je nauna osnova mjerenja. (Primjeri: termoelektrini efekat primjenjen za mjerenje
temperature, Dopplerov efekat za mjerenje brzine, interferencija svijetlosti za
mjerenje duine).

Mjerna metoda podrazumjeva logian niz postupaka, opisan uopteno, koji se koristi za izvoenje
mjerenja. Ona daje fizikalne osnove na kojima se temelji mjerni postupak.
Razlikujemo kontinualne i diskontinualne metode.

Kontinualna metoda mjerenja je metoda kada se mjerena veliina vremenski kontinualno

prikazuje i do pokazivanja se takoer vremenski kontinualno dalje
obrauje. Pri tome, mjerni signal moe biti analogni ili digitalni.

Diskontinualna metoda mjerenja se karakterie periodinim ili aperiodinim snimanjem.

Analogne metode mjerenja karakteriu se funkcionalnim pretvaranjem neke kontinualno
promjenljive veliine iz jednog u drugi pogodniji oblik, da bi se na kraju procesa
pretvaranja vrijednost date veliine pokazala ili zapisala na skali ili dijagramu.

Digitalna metoda sastoji se u analogno digitalnoj konverziji mjernih signala i prikazivanju

rezultata mjerenja neke kontinualno promjenljive veliine na digitalnom
indikatoru ili cifarskom pokazivau.

Nulti metod mjerenja pripada grupi najtaniji metoda mjerenja. Sastoji se u tome da se razlika
vrijednosti mjerene veliine i poznate vrijednosti druge istovrsne veliine sa kojom se
uporeuje svede na nulu. U tom trenutku, odnosno u trenutku ravnotee, vrijednost
mjerene veliine jednaka je poznatoj vrijednosti iste veliine.
3

Kompezacioni metod mjerenja predstavlja poseban vid nultog metoda mjerenja. Uravneteenost u
elektrinom, pneumatskom ili nekom drugom mjernom sistemu ostaje, kao
osnovna karakteristika i u kompenzacionom metodu mjerenja, razlika je u
tome to se kazaljka prilikom mjerenja ne dovodi u nulti poloaj.

Diferencijalni metod mjerenja temelji se na mjerenju razlike mjerene vrijednosti i poznate veliine.
Mjerni ureaj je ureaj namjenjen za izvoenje mjerenja, samostalno ili u spoju sa dodatnim
ureajima.

Funkcionalni elementi mjernog ureaja su:

-Senzorsko-pretvaraka jedinica
-Mjerni lanac
-Indikatorska jedinica

Karakteristike mjernih ureaja:

-Nazivno podruje
-Raspon
-Nazivna vrijednost
-Mjerno podruje
-Granini uslovi
-Osjetljivost
-Prag osjetljivosti
-Razluivanje
-Podruje neosjetljivosti
-Drift
-Tanost mjerila
-Razred tanosti
-Greka mjerila
-Granina greka

Nazivno podruje je podruje pokazivanja koje se obino izraava svojom donjom i gornjom
granicom.

Raspon je apsolutna vrijednost razlike izmeu dvije granice nazivnog podruja.

Nazivna vrijednost je zaokruena priblina vrijednost znaajke mjerila koja slui kao uputa za
njegovu upotrebu.

Mjerno podruje je skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se greka mjerila mora nalaziti unutar
navedenih granica.

Granini uslovi su krajnji uslovi koje mjerilo mora izdrati bez oteenja i gubljenja mjeriteljskih
znaajki u radu pod odreenim radnim uslovima.

Osjetljivost je promjena odziva mjerila podjeljena sa odgovarajuom promjenom poticaja.

4

Prag osjetljivosti je najvea promjena poticaja koja ne izaziva primjetnu promjenu odziva.
Razluivanje je najmanja razlika izmeu pokazivanja pokaznog ureaja koja se moe jasno primjetiti.
Podruje neosjetljivosti je najvei raspon u kojem se poticaj moe promjeniti u oba smjera, a da ne
izazove promjenu odziva mjerila.

Slabljenje mjeriteljskih znaajki (drift) je spora promjena mjeriteljskih znaajki mjerila.

Tanost mjerila je sposobnost mjerila da daje odzive bliske istinitoj (referentnoj) vrijednosti.
Razred tanosti je razred mjerila koja zadovoljavaju zahtjeve kojima je svrha odravanje greaka u
navedenim granicama.

Greka (pokazivanja) mjerila predstavlja pokazivanje mjerila manje istinite (referentna)

vrijednosti odgovarajue ulazne veliine.

Granina greka je krajnja vrijednost greke doputene specifikacijama, propisima itd. za odreeno
mjerilo.

Mjerni sistem je skup od jednog ili vie mjerila i esto drugih ureaja.
Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena referenca za mjernu vrijednost.
Klasifikacija greaka mjernog sistema:
-Netanost
-Linearna greka
-Nestabilnost
-Ponovljivost
-Obnosvljivost

Netanost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti.

Linearna greka je stalan (linearni) rast ili pad vrijednosti greke rezultata mjerenja (netanosti)
unutar odreenog dijela mjernog podruja instrumenta.

Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tokom dueg vremenskog razdoblja.

Vrste greaka:
-Sistemske greke
-Sluajne greke
-Grube greke

Sistemske greke su greke koje u toku ponovljenih mjerenja iste veliine ostaju stabilne ili se
mijenjaju na predvidiv nain. Razlikujemo metodske sistemske greke,
sistemske greke mjernih ureaja (progresivne, mjesne i periodine) i line
greke mjeritelja. Sistemske greke utiu na netanost rezultata

Sluajne greke su greke koje u toku ponovljenih mjerenja iste veliine mijenjaju se na nepredvidiv
nain. Sluajne greke utiu na nepouzdanost rezultata.

Grube greke su greke koje u toku ponovljenih mjerenja iste veliine znaajno odstupaju u odnosu
na ostale rezultate.

ABBE-OV PRINCIP MJERENJA

U cilju uklanjanja greaka 1. reda, koje su najvee i koje imaju dominantnu ulogu, potrebno je da se
predmet mjerenja nalazi u produetku mjerne skale.

Kosinus greka je greka koja nastaje kada mjerena duina nije paralelna sa referentnom mjerom.
Mjerna nesigurnost definie se kao parametar pridruen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje
vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz odreenu
vjerojatnost.

Procjena mjerne nesigurnosti:

-Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih rezultata dobivenih u razliitim kalibracionim i
ispitnim laboratorijima.
-Radi usporedbe mjernih rezultata sa specifikacijama proizvoaa ili zadanom tolerancijom.

Metode procjene mjerne nesigurnosti:

-GUM metod
-MCS metod (Monte Carlo metod)
-Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja sukladno standardu TS 21748:2004

Metar je duina puta koju svijetlost pree u vakumu za vrijeme od 1/299 792 458 sekundi.
Standardni mjeriteljski uslovi okoline su:
-Temperatura 20C
-Pritisak 1013.25mbar
-Relativna vlanost 58%

Uticaj temperature na mjerenje duina

L = L t
Gdje je: L - promjena duine predmeta usljed temperature
L - duina predmeta
- Linearni koeficijent temperaturnog irenja
t razlika temperature od 20C

Vrste graninih mjerkih:

-Paralelne granine mjerke
-Uglovne granine mjerke
-Kugline granine mjerke
-Cilindrine granine mjerke

Obiljeja paralelnih graninih mjerki:

-Nazivna duina od 0.5mm do 1000mm
-Stepen tanosti 00, K, 0, 1 i 2

Vrste etalona za uglove:

-Mjerni valjak
-Etaloni pravog ugla
-Ugaoni poligon
-Dvanaest stranini ugaoni poligon

Podjela mjernih ureaja:

1. Orjentacija primjene
-ureaji za jednodimenzionalno mjerenje
-viekoordinatni mjerni ureaji
-viepodeavajui mjerni ureaji
-mjerni ureaji sa uglovnom podjelom
-ureaji za mjerenje oblika i poloaja
-ureaji za mjerenje hrapavosti
-ureaji za mjerenje parametara navoja
-ureaji za mjerenje parametara zupanika
2. Mjerni postupak
-prema nazivu mjernog postupka direktni ili indirektni
-razlici izmeu analognog i digitalnog mjernog postupka
3. Mjerni princip
-promjena induktiviteta, kapaciteta ili otpora kod elektrinih mjerila duine
-promjena protoka ili pritiska zraka kod pneumatskih mjerila duine
-interferencija svijetlosti kod mjerenja graninih mjerki
4. Izvedba
-mjerni ureaji sa ili bez ugraene utjelovljene mjere
-mjerni ureaji koji su koncipirani kao prenosivi ili stacionarni
-mjerni ureaji sa ili bez mehanikog dodira sa mjernim predmetom
-mjerni ureaji sa ili bez djelovanja mjerne sile na mjerni predmet
-mjerni ureaji kod kojih obrazovanost mjere puta moe biti bazirana npr na jednom mehanikom,
elektrinom, optoelektronskom, optikom ili pneumatskom mjernom sistemu

II KOLOKVIJ
Odstupanja na povrini predmeta:
-Valovitost
-Hrapavost

Parametri hrapavosti:
Referentna linija
Srednja linija
Referentna duina
Duina vrednovanja

Atmosferski pritisak je pritisak okoline.

Nadpritisak je viak pritiska iznad atmosferskog pritiska.
Podpritisak je manjak pritiska ispod atmosferskog pritiska.
Apsolutni pritisak je stvarni pritisak plina, pare ili tekuine.
Jedinica pritiska u SI sistemu je Pascal (Pa). Paskal je njutn po metru kvadratnom Pa=N/m2.
U strujajuim fluidima mjerimo statiki, ukupni (totalni) dinamiki pritisak.

Vrste tekuih manometara:

-Piezometar
-U-cijevni manometar
-Diferencijalni manometar
-Mikromanometar
-Diferencijalni mikromanometar

Ureaji za indirektno mjerenje pritiska:

-Ureaj za mjerenje pritiska plovkom
-Prstena vaga
-Ureaj za mjerenje pritiska sa deformabilnim radnim elementom
-Manometar sa membranom
-Manometar sa deformabilnom ahurom
-Manometar sa elastinom cijevi
-Ureaji za mjerenje pritiska sa mjernim trakama

Davai za mjerenje pritiska u strujajuim fluidima:

-Pitova sonda
-Haken-ova cijev
9

-Cilindrina sonda

Pritisak se mjeri da bi dobili obavjest o termodinamikom stanju ili toku zateenog tehnikog
procesa, otprilike o sadraju energije vodene pumpe, ili oekujuu brzinu reakcije
kemijskog procesa kao i radi sigurnosti tehnikih osnova, odnosno da li je blizu
odreenih granica.

Temperaturne skale:
-Kelvinova
-Celzijusova
-Faranhajtova

Cilj uspostavljanja meunarodne praktine temperaturne skale je da se definiu postupci pomou kojih
mogu da se kalibriraju odreeni praktini termometri potrebnog kvaliteta.

ITS 90 je stadnard koji definie 17 karakteristinih taaka.

Temperatura kljuanja vode je 99.974C na konstantnom pritisku od 101325 Pa.
Termometri su mjerni ureaji ili mjerila kod kojih je ulazna veliina temperatura.
Oblici tekuinskog termometra:
-tapni
-Uloni

Termometrijske tekuine kod tekuih termometara:

-isopentan
-normalni pentan
-alkohol
-tuluol
-iva
-iva-talijum

Otporni termometri rade na principu otpora koji se mijenja u zavisnosti od promjene temperature.
Materijali koji se koriste su: platina, nikal, bakar.

Princip rada termoelemenata zasniva se na na tri efekta Seebeck-ov, Peltier-ov i Thomsonovom

efektu.

Parovi materijala koji se koriste kod termoelenata:

-Bakar-Konstantan
-eljezo-konstantan
-Nikalcrom-Nikal
-Platinarodijum-Platina
-Platinarodijum-platinarodijum
-Wolframrenium-Wolframrenium

Vrste termometara zraenja (pirometara):

10

-Pirometri ukupnog zraenja

-Optiki pirometar
-Pirometri boje

11