1

Mjerenja u tehnici
II dio
prof.dr.sc. Frano Barbir
Katedra za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve
soba 708
Tel. 305-889
E-mail: Frano.Barbir@fesb.hr
Konzultacije: Ponedjeljak 11-12 ili po dogovoru
Asistent: Ivan Tolj, dipl.ing., znanstveni novak
Sadraj
Mjerenje temperature
Mjerenje tlaka
Mjerenje brzine strujanja fluida
Mjerenje protoka
Mjerenje vlanosti
Mjerenje toplinske energije
i ostala toplinska mjerenja
Mjerenja u tehnici
II dio
2
d
Ukupni tlak
Dinamiki tlak
Pitot proba za mjerenje statikog tlaka
Re
r
= Ur/ > 500
Za Reynolds
10 < Re
r
< 500
Treba primijeniti korekciju:
P
d
= C

P
i
C

= 1 + (4/Re
r
)
Pitot proba za mjerenje statikog tlaka
Pitot proba nije osjetljiva na kut u granicama +/- 15
o
Proba se moe rotirati dok se ne postigne maksimalni signal
Proba ima donju granicu mjerljivosti zbog viskoznih efekata
na ulazu pri malim brzinama
3
Kod velikih brzina treba vidjeti da li
kompresibilnost igra ulogu.
p
d
Za M > 1
Za M << 1
Jednadba A
Jednadba B
A
A
B
B
Mjerenje Pitot probom je najbolje za mejrenje srednje brzine u fluidima s
konstantnom gustoom
U usporedbi s drugim metodama ovo je najjednostavniji i najjeftiniji nain
mjerenja
U veim kanalima i daleko od stijenke nema problema s blokiranjem otvora
Problem moze biti u postavljanju u smjeru strujanja fluida
Ne zahtijevaju badarenje i esto se koriste u primjeni i laboratorijama
Pitot proba za mjerenje statikog tlaka
4
Termalni Anemometar
Prijenos topline izmeu toplijeg tijela T
S
i hladnijeg fluida T
F
je proporcionalan:
-Razlici temperatura, T
-Toplinskoj vodljivosti, hA
Toplinska vodljivost se povecava s brzinom strujanja fluida
Toplina: Q = I
2
R
s
Kingov zakon: Q = A + BU
n
A i B ovise o fizikim karakteristikama fluida i senzora
te o radnoj temperaturi
n ovisi o dimenzijama senzora ( 0,45 < n < 0,52)
A, B i n se odrede badarenjem
R
s
= R
o
|1 + (T
s
T
o
)|
Termalni anemometri se koriste za mejrenje brzine u istim
fluidima konstantne brzine i gustoe
Imaju vrlo dobru prostornu rezoluciju i visoku frekvenciju odziva pa
mogu mjeriti dinamicke promjene brzine (iako tumacenje signala iz
ovakvih mjerenja moze biti komplicirano)
Instrumenti s filmom su manje osjetljivi (na oteenje ili
oneienje) nego instrumenti s icom
U veim kanalima i daleko od stijenke nema problema s
blokiranjem otvora
Neosljetljivi su na smjer strujanja fluida
Termalni Anemometar
5
Doppler anemometar
Doppler efekt je fenomen koji doivljava promatra kad se frekvencija
promatranih valova (optikih ili zvunih) pomie s obzirom da li se izvor
mie od ili prema promatrau.
Pomak u frekvenciji je direktno ovisan o brzini izvora u odnosu na promatraa.
Frekvencija e biti vea od stvarne ako se izvor mie prema promatrau,
a manja ako se mie od promatraa
Doppler efekt
Laserski Doppler Anemometar (LDA)
Promatra (senzor) i izvor (Laser) su nepomini ali se fluid mie.
Micanje estica u fluidu uzrokuje raspravanje svjetlosti
Koriste se dvije laserske zrake koje se sijeu u mjernoj toki
Frekvencija rasprene svjetlosti e biti:
f
s
= f
i
+/- f
D
svugdje osim u mjernoj toki, gdje dolazi do optike heterodine
Rezultat je odvajanje osnovne frekvencije izvora od Dopplerovog pomaka
Filtriranjem se izdvoji traena frekvencija pomaka
Brzina je onda:
U = f
D
= d
f
f
D

2 sin /2
6
Laserski Doppler Anemometar
LDA je relativno skup i tehniki kompliciran nain mjerenja brzine fluida
Koristi se za nepristupane i vrlo dinamine protoke (na primjer kod
izgaranja)
Daje dobru frekvenciju odziva i odlinu prostornu rezoluciju
Ne moe doi do zaepljavanja probe
Jednostavna interpretacija signala
Zahtijeva optiki pristup i prisustvo estica koje bi rasprivale svjetlost
Ovom metodom zapravo se mejri brzina estica suspendiranih u fluidu
a ne stvarna brzina fluida
Veliina i koncentracija estica utjee na frekvencijski odziv
Panja se treb posvetiti odabiru estica
Izbor metode mjerenja protoka
Potrebna prostorna rezolucija
Osjetljivost na promjene brzine
Mogunost blokiranja
Mogunost upotrebe u ekstremnim uvjetima
Zahtjevi za badarenjem
Cijena
Lakoa uporabe
7
Sadraj
Mjerenje temperature
Mjerenje tlaka
Mjerenje brzine strujanja fluida
Mjerenje protoka
Mjerenje vlanosti
Mjerenje toplinske energije
i ostala toplinska mjerenja
Mjerenja u tehnici
II dio
;
;
;
Protok je volumen u jedinici vremena ili masa u jedinici vremena
pa govorimo o volumnom ili masenom protoku
Mjerenje protoka
Mjerenje protoka
Kontrola procesa
Parametri koji utjeu na tonost mjerenja:
gustoa, viskozitet ili specifina toplina strujajueg medija
Parametri koji utjeu na izbor metode i/ili instrumenta za mjerenje protoka:
veliina, tonost, cijena, pad tlaka, kompatibilnost s fluidom
8
Povijest mjerenja protoka
150 B.C. Hero iz Aleksandrije je predloio shemu reguliranja protoka vode u
kojoj je sifon bio prikljuen na spremnik s konstantnom razinom
Rimljani su razvili sloene sustave opskrbe vodom u javnim kupalitima ali i
u privatnim kuama
A.D. 40-103 Sextus Frontinius, zaduzen za sustav vodoopskrbe u Rimu
sabrao je metode za distribuciju vode iz kojih je jasno da su Rimljani razumijeli
vezu izmedju protoka i veliine cijevi.
Popreni presjek glinenih cijevi se koristio za mjerenje dostave vode u
zgradama.
Leonardo da Vinci je prvi predloio princip odranja mase i energije
ustanovivi da su povrina, brzina i protok povezani.
Benedetto Castelli, uenik Galilea, takodjer
Isaac Newton, Daniel Bernoulli i Leonard Euler su razvii matematike i
fizike osnove na kojima su se kasnije razvili mjerai protoka
Podjela metoda mjerenja protoka
1. Primarne koliinske metode
a) Spremnici poznate mase ili volumena
b) Mjeraci na principu pozitivnog istisnog volumena (positive-displacement)
2. Mjeraci protoka
a) Obstrukcijski
prigunice, sapnice ili venturi-mlaznice
b) mjerai s varijabilnim poprenim presjekom
c) turbinski ili propelerni mjerai
d) magnetski mjerai (samo za tekuine)
e) stvarai vortexa
3. Mjerai brzine
a) Probe za tlak
Pitot probe za statiki tlak, probe za ukupni tlak
b) Anemometri s vruom icom ili vruim filmom
c) Laserski Doppler anemometar (LDA)
d) Ultrazvuni anemometar
4. Tehnike vizualizacije protoka
9
Mehanika fluida
Brzina je trodimenzionalni vektor
Princip kontrolnog volumena
Koliina fluida gustoce koji protee kroz kontrolni volumen V ovisi o
neto koliini fluida koji pree kontrolne povrine
kontrolne povrine
kontrolni volumen, V
smjer strujanja
kontrolne povrine
Za vremenski konstantan (steady) protok:
Maseni protok:
Volumni protok:
Zakon odranja mase: suma brzine akumulacije mase u nekom kontrolnom
volumenu i neto protok kroz sve kontrolne povrine je jednaka nuli.
Drugim rijeima: fluid koji ue u kontrolni volumen ili izae iz njega ili se
akumulira u njemu.

=
A
dA n

U m
&
out in
m m
& &
=
( )A U m =
&

=
A
dA n

U Q
Za tekuine = konst. ( i za plinove do Mach < 0.3)
A U Q =
0 dA n

U dV
t
CS CV
= +

10
Protok kroz cijev ili kanal moe biti laminaran, turbulentan ili tranzicijski

=

=
D
Q 4 D U D U
Re
Re > 4000 turbulentan
Re < 2000 laminaran
2000 < Re < 4000 tranzicijski
laminaran
turbulentan
Mjerenje protoka putem mjerenja brzine strujanja
A U Q =

=
=
n
1 i
ij
r
0
j
r r U 2 dr ur 2 Q
i
Ako su razmaci napravljeni tako da je
svaka mjerna toka u sredini podruja
jednake povrine:

=
=
n
1 i
ij j
U
n
A
Q
11
Primjer
Radijalna
pozicija
i
1
2
3
4
r
i
/R
0.3536
0.6124
0.7906
0.9354
j =1
8.71
6.26
3.69
1.24
j =2
8.62
6.31
3.74
1.20
j =3
8.78
6.20
3.79
1.28
U
ij
(m/s)
D = 25 cm
(A = D
2
/4 = 0.049 m)

=
=
n
1 i
ij j
U
n
A
Q Q
1
= 0.244 m
3
/s
s / m 244 . 0 Q
3
1
Q
3
3
1 j
j
= =

=
Q
2
= 0.243 m
3
/s Q
3
= 0.246 m
3
/s
Zrak protjee kroz okruglu cijev promjera 25 cm. Mjerenja brzine su izvrena
na slijedeim pozicijama unutar cijevi (pozicije su odreene tako da je svaka
u sreditu podruja jednake povrine.
Mjerenje protoka mjerenjem razlike tlakova
Mjerna prigunica
ASME sapnica
ASME Venturi mlaznica
( )
n
2 1
p p Q
Za laminarni protok n = 1
Za potpuno turbulentni protok n = 0.5
Obstrukcijski mjerai protoka
smjer strujanja
smjer strujanja
smjer strujanja
12
1) Protok je vremenski nepromjenjiv
2) Nikakva vanjska energija (toplina) nije dodana (ili oduzeta)
3) Nikakav rad nije izvren
Bernoullijeva jednadba za presjeke 1 i 2:
2 1 L
2
2 2
2
1 1
h
g 2
U
g
p
g 2
U
g
p

+ +

= +

h
L1-2
= pad tlaka uslijed trenja izmedju presjeka 1 i 2
1 2 2 1
A / A U U =
vena contracta
strujnice
kontrolni
volumen
podruja Eddy vrtloga
( ) | |
( )
2 / 1
2 1 L
2 1
2 / 1
2
1 2
2
2 2 2 1
gh 2
p p 2
A / A 1
A
A U Q Q
(

= = =

Kontrakcijski koeficijent: C
c
= A
2
/A
0
( ) | |
2 / 1
2 / 1
2
1 0 c
0 c f
p 2
A / A C 1
A C C
Q
(

=
Frikcijski koeficijent: C
f
2 / 1
0
p 2
CEA Q
(

=
( ) | |
( )
2 / 1
4
2 / 1
2
1 0
1
1
A / A 1
1
E

=

=
= D
0
/ D
1
CE = K
0
Koeficijent protoka
13
Efekti kompresibilnosti
2 / 1
0
p 2
Y CEA Q
(

=
Y = ekspanzijski koeficijent = omjer izmedju stvarnog volumetrijskog protoka
i nekompresibilnog protoka.
Y ovisi o , k (omjer specifinih toplina za plin u pitanju, i omjeru tlakova
(p
1
p
2
)/p
1
Efekti kompresibilnosti se ne mogu zanemariti kad je (p
1
p
2
)/p
1
> 0.1
Standardi
Protok kroz standardne mjerne prigunice, mlaznice i Venturi-mlaznice
je toliko prouen da se ovi instrumenti mogu koristiti bez badarenja.
Vrijednosti koeficijenata (C, E, K
0
, Y) za standardne ureaje se nalaze
u svim prirunicima i udbenicima, zajedno sa standardima za njihovu
izvedbu, instaliranje i rukovanje.
14
Mjerne prigunice
r
e
l
a
t
i
v
n
a
r
a
z
l
i
k
a

t
l
a
k
o
v
a
prirubnice
prigunica
otvori za
mjerenje tlaka
trajni
gubitak tlaka
Koeficijent
protoka K
0
za mjerne
prigunice
prigunica
s otrim
bridovima
K
o
e
f
i
c
i
j
e
n
t

p
r
o
t
o
k
a
15
Venturi mlaznica
r
e
l
a
t
i
v
n
a
r
a
z
l
i
k
a

t
l
a
k
o
v
a
divergentni
izlaz
konvergentni
ulaz
grlo
cilindrini
ulaz
trajni
gubitak tlaka
Sapnice
trajni
gubitak tlaka r
e
l
a
t
i
v
n
a
r
a
z
l
i
k
a

t
l
a
k
o
v
a
16
Koeficijent
protoka K
0
za sapnice
Sapnica
K
o
e
f
i
c
i
j
e
n
t

p
r
o
t
o
k
a
Ekspanzijski
Koeficijent Y
za mjerne
prigunice
sapnice i
Venturi mlaznice
(za plinove s
k = 1.4)
prigunica s otrim bridovima
e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

k
o
e
f
i
c
i
j
e
n
t
,

Y
sapnica
ili mlaznica
17
Pad tlaka (p/p
1
)
usljed protoka
kroz mjerne
prigunice, sapnice
i Venturi-mlaznice
T
r
a
j
n
i

p
a
d

t
l
a
k
a
,

(

p
)
l
o
s
s
(
%

o
d

u
l
a
z
n
o
g

p
r
i
t
i
s
k
a
)
prigunica s otrim bridovima
sapnica
prigunica
sapnica
Primjer
Primjeri 10.3 i 10.4 za vjebe
U-cijevni manometar se koristi za mjerenje
pada tlaka kroz mjernu prigunicu.
Zadana je gustoa fluida i gustoa
mjernog medija
m
p
1
p
2
=
m
gH gH= gH (
m
/ 1)
Q = CEYA [2gH (
m
/ 1)]
1/2
18
Zvune (sonine) sapnice/mlaznice
Za mjerenje i kontrolu protoka kompresibilnih plinova
Ako je protok dovoljno velik u grlu (najuem presjeku) mjernog instrumenta
e se postii sonini uvjeti.
Pri ovim uvjetima brzina plina je jednaka brzini zvuka.
U tom sluaju, protok je zaguen u grlu i maseni protok e imati maksimalnu
vrijednost za date ulazne uvjete bez obzira na daljnji pad pritiska kroz
instrument
) 1 k /( k
1
0
1 k
2
p
p

|
.
|

\
|
+
=
p
0
= tlak u grlu
) 1 k /( 2
1 0 1 kritican
1 k
2
1 k
k
RT 2 A m

|
.
|

\
|
+ +
=
&
2
U
T c
2
U
T c
2
0
0 p
2
1
1 p
+ = +
Primjer
Strujna mlaznica se treba koristiti za stvoriti zaguene uvjete u grlu kao bi se
regulirao protok duika od 1,3 kg/s kroz cijev promjera 6 cm. Duik je stlaen
pri 690 kPa (aps) a temperatura je 20
o
C. Odredi maksimalni promjer grla mlaznice
(ili koeficijent ).
k = 1.4
R
N2
= 297 J kg
-1
K
-1
) 1 k /( 2
1 1
max , 0
1 k
2
1 k
k
RT 2
m
A

|
.
|

\
|
+ +

=
&
) 1 k /( 2
1 0 1 kritican
1 k
2
1 k
k
RT 2 A m

|
.
|

\
|
+ +
=
&
A
0,max
= 8.41 x 10
-4
m
2
d
0,max
= 4A
0,max
/ = 3.27 cm
= d
0
/ d
1
<= 0.545
19
Izbor obstrukcijskog metra
imbenici za izbor:
Poloaj mjernog instrumenta
Ukupni pad tlaka
Tonost
Ukupna cijena
Prije i iza mjernog instrumenta treba ostaviti dovoljno duine cjevovoda
Instalacije koje odstupaju od standardnih se moraju posebno badariti
Ukupna cijena ukljuuje: cijenu instrumenta, cijenu instalacije, trokove
badarenja, i kapitalne i operacijske trokove zbog pada tlaka
Mogue grijeke ukljuuju: preciznost , ekscentricitet cijevi, odstupanje pozicije
od standardne, temperaturni efekti, profil toka prije instrumenta, koeficijenti
instrumenta, gustoa fluida.
Preporueni nain ugradbe obstruktivnih mjernih instrumenata za mjerenje protoka
20
Preporueni nain ugradbe obstruktivnih mjernih instrumenata za mjerenje protoka
Element laminarnog protoka
Za laminarni tok, veza izmeu protoka i pada tlaka je linearna.
2 1 L
2
2 2
2
1 1
h
g 2
U
g
p
g 2
U
g
p

+ +

= +

g 2
U
D
L
h
2
1
2 1 L
=

L = udaljenost izmedju dvije mjerne toke

= frikcijski koeficijent

Re
64
=
Za laminarni tok (Re<2000)
Darcy-Weisbach jednadba:
Iz odranja mase:
2 2 1 1
A U A U Q = =
Za D
1
= D
2
A
1
= A
2

2 1
U U =
2
1
1
D
Q 4
U

=
2 1 L 2 1
gh p p

= ( )
2 1
4
1
p p
L 128
D
Q

=
21
Element laminarnog protoka
( )
2 1
4
1
p p
L 128
D
Q

=
Prednosti:
Velika osjetljivost ak i kod vrlo malih protoka
Mogunost mjerenja protoka u oba pravca
irok raspon mjerenja
Mogunost mjerenja prosjenog protoka u pulsirajuim tokovima
Nedostaci:
Lako dodje do zaepljenja koristi se samo za iste tekuine
Relativno visok pad tlaka
Elektromagnetski mjera protoka
Elektromotorna sila emf odnosno elektrini potencijal E se inducira u provodniku
duine L koji se mie s brzinom U kroz magnetski tok B.
E = U x B
.
L
( ) U f BL U E = = sin
E K
4
D
BL
E
4
D U
Q
1
2
1
2
1
=

=
Obino je = 90
o
K
1
= statika osjetljivost instrumenta
22
Elektromagnetski mjera protoka
Slika 10.15
Prednosti:
Vrlo mali pad tlaka
Ne postoji mogunost zaepljivanja
Nedostaci:
Moe se koristiti samo za tekuine koje imaju elektrinu vodljivost (>0.1 S/cm)
Vortex mjerai protoka
Protok preko otrih rubova izaziva vortexe (vrtloge)
Frekvencija pojavljivanja vrtloga
je proporcionalna brzini fluida
23
Strouhalov broj:
U
fD
St =
f K Q
1
=
( ) St 4
D
K
3
1

=
A U Q =
Veza izmeu frekvencije vrtloga
i brzine fluida odreena je
Strouhalovim brojem.
Popreni presjek Strouhalov broj
Rotametar
Bazira se na ravnotei sila koje djeluju na plovak u cijevi promjenjivog presjeka
F
D
sila otpora
F
U
sila uzgona
F
G
sila teine plovka
C
2
D D
A U C
2
1
F =
( ) U f A
C
=
g V F
p U
=
g V F
p p G
=
0 F F F F
U G D y
= + =

F
U
F
G
F
D
( ) ( )
p p
2
C D
V g U A 2 1 C = /
( ) Re f C
D
=
( )
2 1
C D
p p
A C
V g 2
U
/
(

=
plovak
smjer
strujanja
24
Rotametar
Prednosti:
Konstantan pad tlaka
Protok je vidljiv
Kapacitet se moe mijenjati promjenom plovka
Nedostaci:
Mora se ugraditi u vertikalnom poloaju
Ne moe se koristiti u neprozirnim tekuinama
Ne moe se korstiti u neistim tekuinama i
suspenzijama
Relativno mala tonost (grijeka 1%-10%)
( ) ( ) ( ) y A K C y A U Q
a
2 1
1 D a
/
= =
( )
(

|
|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
=
2
p a
d y
dy
dD
D
4
y A
Presjek krunog vijenca izmeu stijenke cijevi i plovka:
D = promjer cijevi kad je plovak u nultom poloaju (y = 0)
smjer
strujanja
smjer
strujanja
staklo
plovak
cijev
Turbinski mjera protoka
Koristi zakretni moment
Brzina okretaja rotora je
proporcionalna brzini fluida.
Prednosti:
Mali pad tlaka
Velika tonost (+/- 0.25%)
Nedostaci:
Koriste se samo za iste fluide
Osjetljivi na temperaturu viskoznost
Osjetljivi na pozicioniranje
25
Mjerai na principu pozitivnog istisnog volumena (positive-displacement)
Slino kao pumpe ili kompresori na principu pozitivnog istisnog volumena
Klipni, vijani, lamelni, membranski
Koriste se za tono mjerenje protoka vode, benzina i prirodnog plina.
Mjerai masenog protoka
U nekim situacijama potrebno je mjeriti masu a ne volumen fluida koji protjee
Direktna konverzija iz mjerenog volumena zahtijeva poznavanje tone
gustoe fluida u uvjetima mjerenja
Q m =
&
26
Termalni mjera masenog protoka
( )
1 2 p
T T c m E =
&
&
E
&
mjerai i regulatori (kontroleri)
masenog protoka
c
p
mora biti poznato
Omjer maksimalnog i minimalnog mjerljivog protoka moe biti 100:1
(tipino 50:1) uz tonost +/- 0.5% uz neznatan pad tlaka
Coriolis mjera protoka
Bazira se na stvaranju
Coriolisovog ubrzanja i
mjerenja rezultirajue sile
27
Badarenje mjeraa protoka i standardi
Vizualizacija protoka
Za komplicirane protoke
Najee koritene metode:
1) Dimna ica
2) Mjehurii vodika
3) estice
4) Boje
5) Kemijski indikatori
6) Laserski inducirana fluoroscencija
- LIF ili PLIF (s fluoroscentnim
bojama)
7) Promjena refraktivnog indeksa
8) Digitalno procesiranje slike