Djelovanje Potresa

2.
05-231: Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije
5. Vježbe
Djelovanje potresa
2.05-231: Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije
Potresna proračunska situacija:
ΣGk,j "+" P "+" AEd "+" Σψ2,iQk,i
(Čaušević, 2010)
gdje je:
Gk,j karakteristična vrijednost stalnih djelovanja

P odgovarajuće reprezentativne vrijednosti djelovanja prednapinjanja
AEd proračunska vrijednost potresnog djelovanja

ψ2,i koeficijent kombinacije za nazovi-stalna djelovanja
Qk,i karakteristične vrijednosti promjenjivih djelovanja
[Radić, 2006]
Koeficijenti kombinacije ψ2
Djelovanje ψ2
Uporabna opterećenja zgrada po kategorijama
Kategorija A: stambene prostorije 0,3
Kategorija B: uredi 0,3
Kategorija C: prostori za veće skupove ljudi 0,6
Kategorija D: trgovine 0,6
Kategorija E: skladišta 0,8
Kategorija F: prometne površine, težine vozila ≤ 30 kN 0,6
Kategorija G: prometne površine, težine vozila 30 - 160 kN 0,3
Kategorija H: krovovi 0
Opterećenje vjetrom na zgrade 0
Opterećenje snijegom na zgrade na lokacijama iznad 1000 m.n.m. 0,2
Opterećenje snijegom na zgrade na lokacijama do 1000 m.n.m. 0
Temperaturna opterećenja u zgradama (ne i požar): 0
(CEN, 2002)
Izračun ukupne potresne sile u podnožju zgrade
Fb = meff · Sa,d(T1) · λ
(Čaušević, 2010)
gdje je:
meff ukupna (efektivna) masa konstrukcije u trenutku djelovanja potresa
Sa,d(T1) vrijednost projektnog spektralnog ubrzanja
T1 osnovni (prvi) period oscilacija konstrukcije
λ korekcijski faktor čija je vrijednost jednaka 1, osim ako je T1 ≤ 2TC

kada je njegova vrijednost jednaka 0,85
[Radić, 2006]
Efektivna masa konstrukcije

(Čaušević, 2010)
meff = ΣGk,j "+" ΣψE,iQk,i
gdje je:
ψE,i koeficijent kombinacije za promjenjiva djelovanja koji se određuje

prilikom proračuna učinaka proračunskih potresnih djelovanja
ψE,i = φ · ψ2,i
gdje je:
φ koeficijent kojim se u obzir uzima razred građevine i stupanj

opterećenosti pojedinog kata [Radić, 2006]
Koeficijenti kombinacije φ
Tip promjenjivog djelovanja Etaža φ

Kategorija A-C Krov 1,0
Katovi s povezanom zauzetošću 0,8
Nezavisno okupirani katovi 0,5
Kategorije D-F i arhive 1,0
(CEN, 2004; Čaušević, 2010)
[Radić, 2006]
Projektno spektralno ubrzanje

2 T  2,5 2 
0  T  TB : Sa,d T   ag  S        (Čaušević, 2010)
 3 TB  q 3 
2,5
TB  T  TC : Sa,d T   ag  S 
q
 2,5 TC
a
 g  S  
TC  T  TD : Sa,d T    q T
   a Elastični spektar odziva
 g
0.8
 2,5 TC  TD 0.6
a
 g  S  
Sa,d T   
Se(T)
TD  T : q T2 0.4
   a 0.2
 g
0
0T
B TC 1 TD 2 3 4
gdje je: T (s)
ag – proračunsko ubrzanje tla u m/s 2
q – faktor ponašanja
β – faktor donje granice za proračunski spektar (preporučena vrijednost 0,2)
Proračun osnovnog perioda osciliranja

Proračun približnog osnovnog perioda osciliranja zgrade prema empirijskim
izrazima:
T1 = Ct · H3/4
Ct ima sljedeće vrijednosti: 1) 0,085 za čelične prostorne okvirne

konstrukcije bez dijagonala; 2) 0,075 za prostorne betonske okvirne
konstrukcije i čelične konstrukcije s ekscentričnim dijagonalama; 3) 0,050
za ostale okvirne konstrukcije.
(Čaušević, 2010)
Parametri koji opisuju tlo za spektar tipa 1

Kategorija tla S TB (s) TC (s) TD (s)
A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0

A 1,0 0,05 0,25 1,25
B 1,35 0,05 0,25 1,25
C 1,5 0,10 0,25 1,25
D 1,8 0,10 0,30 1,25
(CEN, 2004) E 1,6 0,05 0,25 1,25

Proračunsko ubrzanje tla

(Čaušević, 2010)
ag = γI · agR
gdje je:
γI faktor važnosti građevine

agR poredbeno vršno ubrzanje u tlu (v. karta potresnih područja RH)
Faktor važnosti
Kategorija Faktor
važnosti Opis zgrade važnosti
zgrade γI
Zgrade čija je cjelovitost neposredno nakon potresa životno važna za
zaštitu ljudi: npr. zgrade državnih tijela razine ministarstva, vlade i
sabora; bolnice; zgrade s kapitlnom opremom za telekomunikacijske i
IV 1,4
radio veze; zgrade zračnih luka; zgrade profesionalnih vatrogasnih
jedinica, zgrade policijskih postaja županijske razine; zgrade elektrana i
energana; spremnici opasnih tvari
Zgrade čija je potresna otpornost važna zbog posljedica vezanih uz
rušenje: osnovne i srednje škole; zgrade s kinodvoranama; zgrade s
III dvoranama za skupove veće od 100 osoba; đački i studentski domovi, 1,2
domovi za djecu s teškoćama; domovi umirovljenika; dječji vrtići; silosi,
spremnici i dimnjaci viši od 30 m
Obične zgrade: stambene zgrade, poslovne zgrade, proizvodne zgrade,
II trgovačke zgrade, hoteli, zgrade sveučilišta, zgrade istraživačkih instituta, 1
hale, skladišta, stadioni, javne garaže
Zgrade manje važnosti za javnu sigurnost: skladišta poljoprivrenih
I 0,8
proizvoda; staje i peradarnicni; skloništa
Karta potresnih područja Republike Hrvatske
seizkarta.gfz.hr
Faktor ponašanja q
Konstrukcijski tip DCM DCH

Okvirni sustav, jednokatna zgrada 3,00 4,50
Okvirni sustav, višekatna jednobrodna konstrukcija 3,60 5,40
Okvirni sustav, višekatna višebrodna konstrukcija 3,90 5,85
Torzijski popustljiv sustav 2,00 3,00
Sustav obrnutog njihala 1,50 2,00
(Čaušević, 2010)
1. zadatak – potresno djelovanje

Za poslovnu okvirnu armiranobetonsku zgradu prikazanu skicom izračunati
ukupnu potresnu silu. Zgrada se planira graditi u centru Osijeka, a biti će
smještena na 130 m.n.m. i temeljna na tlu s vs,30 = 420 m/s. Zahtjevan je srednji
razred duktilnosti, a katovi su nezavisno okupirani. Poznata je težina slojeva
poda gfk = 6,5 kN/m2 te težina slojeva krova grk = 8 kN/m2. Zgrada će sadržavati
pomične pregrade s vlastitom težinom manjom od 2 kN/m. Krov je neprohodan.
Izračun efektivne mase zgrade

a) od stalnog opterećenja:
a.1) masa od vlastite težine konstrukcijskih elemenata
Savjet: proračun masa raditi po

katovima

mpl = 3∙4,85∙5,70∙0,16∙2,5 = 33,17 t

mst = 8∙0,35∙0,30∙3,95∙2,5 = 8,30 t
mgr,x = 5∙0,35∙0,45∙5,70∙2,5 = 11,22 t
mgr,y = 5∙0,30∙0,45∙4,85∙2,5 = 8,18 t

mpl = 3∙4,85∙5,70∙0,16∙2,5 = 33,17 t

mst = 8∙0,35∙0,30∙3,95∙2,5 = 8,30 t
mgr,x = 5∙0,35∙0,45∙5,70∙2,5 = 11,22 t
mgr,y = 5∙0,30∙0,45∙4,85∙2,5 = 8,18 t
mv.t,kat = 33,17 + 8,30 + 11,22 + 8,18 = 60,87 t


a) od stalnog opterećenja
a.2) slojevi poda
a.3) slojevi ravnog krova


a.2) slojevi poda
gsp = 6,50 kN/m2
gsrk = 8,00 kN/m2


a.2) slojevi poda
gsp = 6,50 kN/m2

msp = 100,19∙0,663 = 66,43 t
gsrk = 8,00 kN/m2

msrk = 101,03∙0,815 = 82,34 t

b) od promjenjivog opterećenja

b.1) uporabno opterećenje

Kategorije namjene prostorija (CEN, 2002)

Kategorija Uporaba Primjer
A Prostori za stanovanje i Sobe u stambenim zgradama i kućama, sobe i odjeli u
kućanske djelatnosti bolnicama, sobe u hotelima i prenoćištima, kuhinje i kupaonice
B Uredski prostori
C Područja predviđena za C1: Prostorije sa stolovima, npr. u školama, restoranima,
okupljanje većeg broja čitaonicama, kafićima
ljudi, s iznimkom za
C2: Prostorije s nepomičnim sjedalima, npr. u crkvama,
prostore definirane u
kazalištima, kinima, sobe za sastanke, dvorane za predavanje
kategorijama A, B i D)
C3: Prostorije bez zapreka za kretanje ljudi, npr. u muzejima,
izložbenim prostorima te pristupne prostorije u javnim i
upravnim zgradama, hotelima, bolnicama i kolodvorima
„Za poslovnu okvirnu C4: Prostorije gdje su moguće fizičke aktivnosti, npr. plesne
armiranobetonsku zgradu...” dvorane, gimnastičke dvorane, pozornice
C5: Prostori za velika okupljanja ljudi, npr. u zgradama za javne
priredbe, poput koncertnih i sportskih dvorana te gledališta,
terase i željezničke platforme
D Prodajni prostori D1: Prostori u trgovinama
D2: Prostori u robnim kućama
Kategorije namjene prostorija (CEN, 2002)

A Prostori za stanovanje i Sobe u stambenim zgradama i kućama, sobe i odjeli u
kućanske djelatnosti bolnicama, sobe u hotelima i prenoćištima, kuhinje i kupaonice
B Uredski prostori
C Područja predviđena za C1: Prostorije sa stolovima, npr. u školama, restoranima,
okupljanje većeg broja čitaonicama, kafićima
ljudi, s iznimkom za
C2: Prostorije s nepomičnim sjedalima, npr. u crkvama,
prostore definirane u
kazalištima, kinima, sobe za sastanke, dvorane za predavanje
kategorijama A, B i D)
C3: Prostorije bez zapreka za kretanje ljudi, npr. u muzejima,
izložbenim prostorima te pristupne prostorije u javnim i
upravnim zgradama, hotelima, bolnicama i kolodvorima
„Za poslovnu okvirnu
armiranobetonsku zgradu...” C4: Prostorije gdje su moguće fizičke aktivnosti, npr. plesne
dvorane, gimnastičke dvorane, pozornice
C5: Prostori za velika okupljanja ljudi, npr. u zgradama za javne
priredbe, poput koncertnih i sportskih dvorana te gledališta,
terase i željezničke platforme
D Prodajni prostori D1: Prostori u trgovinama
D2: Prostori u robnim kućama
Uporabna opterećenja prema kategorijama namjene prostorija

Kategorije qk (kN/m2) Qk (kN)
Kategorija A: Stropovi 1,5 – 2,0 2,0 – 3,0
Stubišta 2,0 – 4,0 2,0 – 4,0
Balkoni 2,5 – 4,0 2,0 – 3,0
Kategorija B 2,0 – 3,0 1,5 – 4,5
Kategorija C C1 2,0 – 3,0 3,0 – 4,0
C2 3,0 – 4,0 2,5 – 7,0 (4,0)
C3 3,0 – 5,0 4,0 – 7,0
C4 4,5 – 5,0 3,5 – 7,0
C5 5,0 – 7,5 3,5 – 4,5
Kategorija D D1 4,0 – 5,0 3,5 – 7,0 (4,0)
D2 4,0 – 5,0 3,5 – 7,0
Podcrtane vrijednosti su preporučene za proračune (CEN, 2002)


Kategorija A: Stropovi 1,5 – 2,0 2,0 – 3,0
Stubišta 2,0 – 4,0 2,0 – 4,0
Balkoni 2,5 – 4,0 2,0 – 3,0
Kategorija B 2,0 – 3,0 1,5 – 4,5
Kategorija C C1 2,0 – 3,0 3,0 – 4,0
C2 3,0 – 4,0 2,5 – 7,0 (4,0)
C3 3,0 – 5,0 4,0 – 7,0
C4 4,5 – 5,0 3,5 – 7,0
C5 5,0 – 7,5 3,5 – 4,5
Kategorija D D1 4,0 – 5,0 3,5 – 7,0 (4,0)
D2 4,0 – 5,0 3,5 – 7,0
Podcrtane vrijednosti su preporučene za proračune (CEN, 2002)


qB,k = 3,00 kN/m2


qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t

qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
b.2) opterećenje neprohodnog ravnog krova

Kategorije namjene prostorija

E1 Prostorije namijenjene Prostorije za skladištenje, uključivo skladištenje knjiga i ostalih

gomilanju robe, uključivo dokumenata
pristupne prostorije
H Neprohodni krovovi, osim za potrebe održavanja i popravaka
I Prohodni/pristupačni krovovi s okupiranošću koja odgovara kategorijama A – D
(CEN, 2002)
„Krov je neprohodan.”
Kategorije namjene prostorija

E1 Prostorije namijenjene Prostorije za skladištenje, uključivo skladištenje knjiga i ostalih

gomilanju robe, uključivo dokumenata
pristupne prostorije
H Neprohodni krovovi, osim za potrebe održavanja i popravaka
I Prohodni/pristupačni krovovi s okupiranošću koja odgovara kategorijama A – D
(CEN, 2002)
„Krov je neprohodan.”

E1 7,5 7,0
H 0,0 – 1,0 (0,4) 0,9 – 1,5 (1,0)
I v. kategorije A – D
(CEN, 2002)
Podcrtane vrijednosti su preporučene za proračune
H za nagibe < 20° 0,75 1,5
za nagibe > 40° 0,0 1,5
(Radić i suradnici, 2006)
Za krovove s nagibima između 20° i 40° je potrebno provesti linearnu interpolaciju


E1 7,5 7,0
H 0,0 – 1,0 (0,4) 0,9 – 1,5 (1,0)
I v. kategorije A – D
(CEN, 2002)
Podcrtane vrijednosti su preporučene za proračune
H za nagibe < 20° 0,75 1,5
za nagibe > 40° 0,0 1,5
(Radić i suradnici, 2006)
Za krovove s nagibima između 20° i 40° je potrebno provesti linearnu interpolaciju


qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
qH,k = 0,75 kN/m2


qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
qH,k = 0,75 kN/m2

mqHk = 101,03∙0,076 = 7,68 t

qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
qH,k = 0,75 kN/m2

mqHk = 101,03∙0,076 = 7,68 t
b.3) pregradni zidovi

Opterećenje od pregradnih zidova
Uz uvjet da strop dopušta poprečnu razdiobu opterećenja, vlastita težina pomičnih pregrada
se može uzeti u obzir dodavanjem jednoliko raspodijeljenog opterećenja uporabnom
opterećenju i to na sljedeći način (CEN, 2002):
- dodati 0,5 kN/m2 za pomične pregrade s vlastitom težinom < 1 kN/m

„Zgrada će sadržavati pomične pregrade s

vlastitom težinom manjom od 2 kN/m.”
Opterećenje od pregradnih zidova
Uz uvjet da strop dopušta poprečnu razdiobu opterećenja, vlastita težina pomičnih pregrada
se može uzeti u obzir dodavanjem jednoliko raspodijeljenog opterećenja uporabnom
opterećenju i to na sljedeći način (CEN, 2002):

„Zgrada će sadržavati pomične pregrade s

vlastitom težinom manjom od 2 kN/m.”

qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
qH,k = 0,75 kN/m2

mqHk = 101,03∙0,076 = 7,68 t
qpz = 0,80 kN/m2


qB,k = 3,00 kN/m2

mqBk = 100,19∙0,306 = 30,66 t
qH,k = 0,75 kN/m2

mqHk = 101,03∙0,076 = 7,68 t
qpz = 0,80 kN/m2

mpz = 100,19∙0,082 = 8,23 t

c) odabir i proračun koeficijenata kombinacije

c.1) za uporabno opterećenje na karakterističnom katu

Djelovanje ψ2
(CEN, 2002)
Djelovanje ψ2
(CEN, 2002)

[Radić, 2006]

[Radić, 2006]

ψ2,kat = 0,3
φkat = 0,5
ψE,kat = 0,3∙0,5 = 0,15

ψ2,kat = 0,3
φkat = 0,5
ψE,kat = 0,3∙0,5 = 0,15
c.2) za promj. opterećenje na ravnom neprohodnom krovu

Djelovanje ψ2
(CEN, 2002)
Djelovanje ψ2
(CEN, 2002)

[Radić, 2006]

[Radić, 2006]

ψ2,kat = 0,3
φkat = 0,5
ψE,kat = 0,3∙0,5 = 0,15
c.2) za promj. opterećenje na ravnom neprohodnom krovu
ψ2,krov,q = 0
φkrov,q = 1,0
ψE,krov,q = 0∙1,0 = 0

c.3) za snijeg ili vjetar na krovu
„… smještena na 130 m.n.m. i temeljena …”

Djelovanje ψ2
„… smještena na 130 m.n.m. i temeljena …” (CEN, 2002)

Djelovanje ψ2
„… smještena na 130 m.n.m. i temeljena …” (CEN, 2002)


[Radić, 2006]

[Radić, 2006]

c.3) za snijeg ili vjetar na krovu
ψ2,krov,s/w = 0
φkrov,s/w = 1,0
ψE,krov,s/w = 0∙1,0 = 0

d) mase pojedinog kata i ukupna masa konstrukcije

d.1) ukupna masa karakterističnog kata



meff,kat = mv.t.,kat + msp + ψE,kat · mpz + ψE,kat · mqBk
meff,kat = 60,87 + 66,43 + 0,15· 8,23 + 0,15·30,66 = 133,13 t



meff,kat = 60,87 + 66,43 + 0,15· 8,23 + 0,15·30,66 = 133,13 t
d.2) ukupna masa krova



meff,kat = 60,87 + 66,43 + 0,15· 8,23 + 0,15·30,66 = 133,13 t

meff,krov = mv.t.,krov + msrk + ψE,krov,q · mqHk
meff,krov = 60,87 + 82,34 + 0 · 7,68 = 143,21 t



meff,kat = 60,87 + 66,43 + 0,15· 8,23 + 0,15·30,66 = 133,13 t

meff,krov = mv.t.,krov + msrk + ψE,krov,q · mqHk
meff,krov = 60,87 + 82,34 + 0 · 7,68 = 143,21 t
d.3) ukupna masa zgrade

meff,uk = 2·meff,kat + meff,krov
meff,uk = 2·133,13 + 143,21 = 409,47 t


izrazima:
T1 = Ct · H3/4 (Čaušević, 2010)

„Za poslovnu okvirnu

armiranobetonsku zgradu...”

izrazima:
T1 = Ct · H3/4 (Čaušević, 2010)

T1 = 0,075 · 11,853/4 = 0,48 s

Kategoriziranje temeljnog tla
„… temeljna na tlu s vs,30 = 420 m/s.”
Razred tla Opis tla vs,30 (m/s)
A Stijena ili druga geološka formacija slična stijeni, uzimajući u > 800
obzir najviše 5 m slabijeg materijala na površini.
B Naslage vrlo zbijenog pijeska, šljunka ili tvrde gline, najmanje 360 – 800
dubine nekoliko desetaka metara s postupnim povećanjem
mehaničkih karakteristika tih materijala s dubinom.
C Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka ili 180 – 360
tvrde gline od nekoliko desetina do više stotina metara.
D Naslage nekoherentnog tla (s ili bez mekih koherentnih slojeva) < 180
ili prevladavajuća meka do tvrda koherentna tla.
E Profili tla čine površinske aluvijalne naslage s vrijednostima vs
kao u slučaju tla C ili D, čije su debljine između 5 i 20 m, a
nalaze se iznad krutog materijala s vrijednostima vs > 800 m/s.
(Čaušević, 2010)
Kategoriziranje temeljnog tla
„… temeljna na tlu s vs,30 = 420 m/s.”
Razred tla Opis tla vs,30 (m/s)
A Stijena ili druga geološka formacija slična stijeni, uzimajući u > 800
obzir najviše 5 m slabijeg materijala na površini.
B Naslage vrlo zbijenog pijeska, šljunka ili tvrde gline, najmanje 360 – 800
dubine nekoliko desetaka metara s postupnim povećanjem
mehaničkih karakteristika tih materijala s dubinom.
C Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka ili 180 – 360
tvrde gline od nekoliko desetina do više stotina metara.
D Naslage nekoherentnog tla (s ili bez mekih koherentnih slojeva) < 180
ili prevladavajuća meka do tvrda koherentna tla.
E Profili tla čine površinske aluvijalne naslage s vrijednostima vs
kao u slučaju tla C ili D, čije su debljine između 5 i 20 m, a
nalaze se iznad krutog materijala s vrijednostima vs > 800 m/s.
(Čaušević, 2010)

A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0

A 1,0 0,05 0,25 1,25
B 1,35 0,05 0,25 1,25
C 1,5 0,10 0,25 1,25
D 1,8 0,10 0,30 1,25
(CEN, 2004) E 1,6 0,05 0,25 1,25


A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0

A 1,0 0,05 0,25 1,25
B 1,35 0,05 0,25 1,25
C 1,5 0,10 0,25 1,25
D 1,8 0,10 0,30 1,25
(CEN, 2004) E 1,6 0,05 0,25 1,25


(Čaušević, 2010)
ag = γI · agR
gdje je:
γI faktor važnosti građevine

agR poredbeno vršno ubrzanje u tlu (v. karta potresnih područja RH)
„Za poslovnu okvirnu…” Faktor važnosti

Kategorija Faktor
zgrade γI
IV 1,4
I 0,8
„Za poslovnu okvirnu…” Faktor važnosti

Kategorija Faktor
zgrade γI
IV 1,4
I 0,8
seizkarta.gfz.hr
seizkarta.gfz.hr
agR = 0,12g
seizkarta.gfz.hr

(Čaušević, 2010)
ag = γI · agR
ag = 1 · 0,12g = 0,12g
NAPOMENA: g = 9,81 m/s2

Osnovne vrijednosti faktora ponašanja q

(Čaušević, 2010)
„zahtjevan je srednji razred duktilnosti”

Osnovne vrijednosti faktora ponašanja q

(Čaušević, 2010)
„zahtjevan je srednji razred duktilnosti”

Parametri za određivanje spektralnog ubrzanja
Razred temeljnog tla: B
S TB (s) TC (s) TD (s)

1,2 0,15 0,5 2,0
Osnovni period konstrukcije: T1 = 0,48 s
Projektno ubrzanje tla: ag = 0,12g
Faktor ponašanja: q = 3,90

Određivanje potresnog opterećenja

2 T  2,5 2 
 3 TB  q 3 
2,5
TB  T  TC : Sa,d T   ag  S 
q
 2,5 TC
a
 g  S  
TC  T  TD : Sa,d T    q T
 g
0.8
 2,5 TC  TD 0.6
a
 g  S  
Sa,d T   
Se(T)
TD  T : q T2 0.4
   a 0.2
 g
0
0T
B TC 1 TD 2 3 4
gdje je: T (s)
ag – proračunsko ubrzanje tla u m/s 2
Razred temeljnog tla: B Elastični spektar odziva

0.8
0.6
Se(T)
0.4
0.2
1,2 0,15 0,5 2,0
0
0 TB TC 1 TD 2 3 4
T (s)

Razred temeljnog tla: B Elastični spektar odziva

0.8
0.6
Se(T)
0.4
0.2
1,2 0,15 0,5 2,0
0
0 TB TC 1 TD 2 3 4
T1 T (s)


2 T  2,5 2 
 3 TB  q 3 
2,5
TB  T  TC : Sa,d T   ag  S 
q
 2,5 TC
a
 g  S  
TC  T  TD : Sa,d T    q T
 g
0.8
 2,5 TC  TD 0.6
a
 g  S  
Sa,d T   
Se(T)
TD  T : q T2 0.4
   a 0.2
 g
0
0 TB TC 1 TD 2 3 4
gdje je: T (s)
T1
ag – proračunsko ubrzanje tla u m/s2

2 T  2,5 2 
 3 TB  q 3 
2,5
TB  T  TC : Sa,d T   ag  S 
q
 2,5 TC
a
 g  S  
TC  T  TD : Sa,d T    q T
 g
0.8
 2,5 TC  TD 0.6
a
 g  S  
Sa,d T   
Se(T)
TD  T : q T2 0.4
   a 0.2
 g
0
0 TB TC 1 TD 2 3 4
gdje je: T (s)
T1
ag – proračunsko ubrzanje tla u m/s2
Proračun spektralnog ubrzanja
TB  0,15 s  T1  TC  0,50 s :
2,5 2,5
Sa,d T1   ag  S   0,12g  1,2   0,092g
q 3,9
Proračun ukupne potresne

poprečne sile u podnožju zgrade
Fb  meff  Sa,d T1   
gdje je:
λ korekcijski faktor jednak 0,85 ako vrijedi T1 ≤ 2TC, u suprotnom λ ima vrijednost 1.
(Čaušević, 2010)

Fb  meff  Sa,d T1   
gdje je:
λ korekcijski faktor jednak 0,85 ako vrijedi T1 ≤ 2TC, u suprotnom λ ima vrijednost 1.
Slijedi da je:
T1 = 0,48 s
TC = 0,50 s
2TC = 1 s (Čaušević, 2010)

 λ = 0,85

Fb  meff  Sa,d T1   
meff = 409,47 t
Sa,d(T1) = 0,092g
λ = 0,85

Fb  meff  Sa,d T1   
meff = 409,47 t
Sa,d(T1) = 0,092g
λ = 0,85
Fb = 0,85 ∙ 0,092 ∙ 9,81 ∙ 409,47 = 314,12 kN

Popis korištene literature

CEN (Comite Europeen de Normalisation), 2002. Eurocode 1: Actions on structures – Part
1-1: General actions – Densities, self-weight, imposed loads for buildings (EN 1991-1-1).
Brussels
CEN (Comité Européen de Normalisation), 2002. Eurocode – Basis of structural design. EN

1990. Brussels, Belgium
CEN (Comité Européen de Normalisation), 2004. Eurocode 8: Design of structures for

earthquake resistance, Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings. EN
1998-1. Brussels, Belgium
Čaušević, M., 2010. Dinamika konstrukcija: potresno inženjerstvo, aerodinamika,

konstrukcijske norme. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb
Radić J. i suradnici, 2006. Betonske konstrukcije – priručnik. Hrvatska sveučilišna naklada,

Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet, Secon HDGK, Andris, Zagreb
Pitanja?

Djelovanje Potresa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Djelovanje Potresa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2.

05-231: Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije

Potresna proračunska situacija:

ΣGk,j "+" P "+" AEd "+" Σψ2,iQk,i

Gk,j karakteristična vrijednost stalnih djelovanja

AEd proračunska vrijednost potresnog djelovanja

Qk,i karakteristične vrijednosti promjenjivih djelovanja

Izračun ukupne potresne sile u podnožju zgrade

meff ukupna (efektivna) masa konstrukcije u trenutku djelovanja potresa

Sa,d(T1) vrijednost projektnog spektralnog ubrzanja

T1 osnovni (prvi) period oscilacija konstrukcije

λ korekcijski faktor čija je vrijednost jednaka 1, osim ako je T1 ≤ 2TC

Efektivna masa konstrukcije

meff = ΣGk,j "+" ΣψE,iQk,i

ψE,i koeficijent kombinacije za promjenjiva djelovanja koji se određuje

φ koeficijent kojim se u obzir uzima razred građevine i stupanj

Tip promjenjivog djelovanja Etaža φ

Projektno spektralno ubrzanje

Proračun osnovnog perioda osciliranja

Ct ima sljedeće vrijednosti: 1) 0,085 za čelične prostorne okvirne

Parametri koji opisuju tlo za spektar tipa 1

A 1,0 0,15 0,4 2,0

B 1,2 0,15 0,5 2,0

C 1,15 0,20 0,6 2,0

D 1,35 0,20 0,8 2,0

E 1,4 0,15 0,5 2,0

Parametri koji opisuju tlo za spektar tipa 2

A 1,0 0,05 0,25 1,25

B 1,35 0,05 0,25 1,25

C 1,5 0,10 0,25 1,25

D 1,8 0,10 0,30 1,25

(CEN, 2004) E 1,6 0,05 0,25 1,25

Proračunsko ubrzanje tla

γI faktor važnosti građevine

Karta potresnih područja Republike Hrvatske

Konstrukcijski tip DCM DCH

1. zadatak – potresno djelovanje

Izračun efektivne mase zgrade

a.1) masa od vlastite težine konstrukcijskih elemenata

Savjet: proračun masa raditi po

Izračun efektivne mase zgrade

a.1) masa od vlastite težine konstrukcijskih elemenata

mpl = 3∙4,85∙5,70∙0,16∙2,5 = 33,17 t

Izračun efektivne mase zgrade

a.1) masa od vlastite težine konstrukcijskih elemenata

mpl = 3∙4,85∙5,70∙0,16∙2,5 = 33,17 t

mv.t,kat = 33,17 + 8,30 + 11,22 + 8,18 = 60,87 t

Izračun efektivne mase zgrade

a.2) slojevi poda

a.3) slojevi ravnog krova

Izračun efektivne mase zgrade

a.2) slojevi poda

gsp = 6,50 kN/m2

a.3) slojevi ravnog krova

gsrk = 8,00 kN/m2

Izračun efektivne mase zgrade

a.2) slojevi poda

gsp = 6,50 kN/m2

a.3) slojevi ravnog krova

gsrk = 8,00 kN/m2

Izračun efektivne mase zgrade

Izračun efektivne mase zgrade

b.1) uporabno opterećenje