Akustika

Akustika = Podruje fizike koje se bavi nainima dobivanja i zakonima

irenja zvuka.
Zvuk?
tapovi, ice, ploe i dr. obino se nalaze u fluidu, npr. u zraku (fluid
pokazuje svojstva elastinosti)
Fluidi - Opiru se lokalnoj kompresiji odnosno dilataciji. Poprimaju
poetna stanja kad uzroci poremeaja prestanu djelovati. U fluidu mogu
nastati samo longitudinalni valovi.
Titranje vrstih tijela u fluidu, pa i u zraku, proizvodi longitudinalne
valove pomaka. Te valove zamjeuje uho (kao zvuk ili um).
U slojevima zraka kuda prolazi val izvodi se izmjenino kompresija,
sabijanje i razrjeenje zranog sloja; pri kompresiji tlak zraka raste, a pri
razrjeenju se smanji ispod atmosferskog tlaka.
Najvea razlika od atmosferskog tlaka naziva se amplituda tlaka; ljudsko
uho podnosi najvie amplitudu tlaka od oko 30 Pa, (atmosferski tlak je
oko 10
5
Pa); ljudsko uho uje najniu amplitudu od oko 2x10
-5
Pa.
Akustika 2
Akustika = Podruje fizike koje se bavi nainima dobivanja i zakonima
irenja zvuka.
Zvuk se iri samo u podruju gdje ima tvari, molekula, a ne giba se kroz
vakuum.
Pokus - U zatvorenoj staklenoj posudi nalazi se objeeno zvono iji
zvuk ujemo pri potresanju posude; kad posudu evakuiramo pomou
prikljuene pumpe, pri ponovnom potresanju posude vie ne ujemo
zvuk zvona.
Ravni stojni valovi u cilindrinom stupu zraka
Zvuk = longitudinalni val Za stup plina u cilindrinoj posudi vrijedi
cijela teorija longitudinalnih valova.
Ako je cijev zatvorena samo na jednom kraju, tamo e biti i vor
pomaka, a na otvorenom kraju trbuh pomaka.
Primjer: Kundtova cijev Stup zraka pobuuje se longitudinalnim
titranjem staklenog tapa (to se postie npr. povlaenjem vlane tkanine
po tapu).
Na krajevima tapa (jednim krajem se nalazi u cijevi) nastaje trbuh
pomaka pobuuje zrak u cijevi (+ piljevina od pluta).
Ravni stojni valovi u cilindrinom stupu zraka 2
Podeavanjem udaljenosti (L) epa od kraja cijevi Da udaljenost bude
jednaka neparnom broju etvrtina duine vala, tj. da bude: L = (2k 1)/4,
gdje je k = 1, 2, 3, ... ; tada se u cijevi uspostave stojni valovi, to se vidi
po figurama piljevine, koja se skuplja na vorovima.
Mjerenjem udaljenosti izmeu dva susjedna vora (odgovara polovici
valne duljine) odredi se valna duljina valova koji su nastali u zraku.
Ako je poznata brzina vala (v), moemo odrediti i pripadnu frekvenciju
zvuka ( ) iz jednadbe: = v/ .
Brzina zvuka
Neka se u cijevi nalazi fluid i pomini stap presjeka S.
pomak stapa kroz fluid longitudinalni poremeaj (kompresija)
Neka je element fluida u sloju izmeu apscisa x i x+ x (prije nastanka
poremeaja).
Kad nastane poremeaj onda se prvi (lijevi) presjek elementa pomakne
za u , a drugi za u+ u.
Uzrok deformacije sloja fluida je razlika sila F (lijevo) i F+ F (desno).
Brzina zvuka 2
V
p B
V

=
Neka se u cijevi nalazi fluid i pomini stap presjeka S.
Razlika sila F razlika tlakova u fluidu: p = F/S
Uvodimo modul kompresije B:
S u
B
S x

u
B
x

u nazivniku - volumen promatranog elementa fluida

u brojniku - promjena tog volumena (zbog deformacije)
Od konanih promjena infinitezimalno male veliine (diferencijale):
du
p B
dx
=
2
2
d u
dp B dx
dx
=
Brzina zvuka 3
Neka se u cijevi nalazi fluid i pomini stap presjeka S.
S druge strane, 2. Newtonov zakon dF dm a =
2
2
d u
dp B dx
dx
=
dF Sdp =
o o
dm V Sdx = =
2
2
d u
a
dt
=
2
2
o
d u
Sdp Sdx
dt
=
2
2
o
d u
dp dx
dt
=
2 2
2 2
o
d u d u
dx B dx
dt dx
=
2 2
2 2
o
u B u
t x

=

Parcijalna diferencijalna jednadba drugog reda
(kao kod ravnog longitudinalnog vala u tapu)
Brzina zvuka 4
o
o
B
v

=
Parcijalna diferencijalna jednadba drugog reda
(kao kod ravnog longitudinalnog vala u tapu)
2 2
2 2
o
u B u
t x

=

Uzimamo za brzinu irenja poremeaja (brzinu zvuka):
2 2
2
0
2 2
u u
v
t x

=

Indeksi u izrazu se odnose na neku temperaturu; uobiajeno se uzima
standardna temperatura t
o
= 0
o
C , ili T
o
= 273,15 K.
Modul kompresije se u termodinamici iskazuje kao
umnoak adijabatskog koeficijenta i tlaka p, tj. vrijedi:
B p =
p
v

=
brzina zvuka (openito)
Brzina zvuka 5
Jednadba stanja za idealne plinove:
o o
o
p V pV
T T
=
p
v

=
o
o
B
v

=
0
0
0 0

V m m
V V V

= = =
0 o
o
V pT
V p T
=
o o
o
pT
p T

=
0
o
o
p v
v p

=
brzina zvuka u plinu u zavisnosti o
temperaturi (T) fluida
o
o
T
v v
T
=
Brzina zvuka 6
Numeriki brzina zvuka?
p
v

=
2 2
2
0
2 2
d u d u
v
dt dx
=
5
0
3
0
1, 013 10
1, 293 /
1, 41 ( )
p Pa
kg m
dvoatomni plinovi

=
=
=
p
v

=
5
1, 41 1, 013 10
1, 293
v

=
331, 4 / v m s =
Brzina zvuka 7
Prvo uspjeno mjerenje brzine zvuka u zraku
Francuska akademija znanosti 1738. godine
Izmeu dva brijega pored Pariza, na udaljenosti od 23 km; na jednom
brijegu ispaljen je topovski hitac, a na drugom je mjereno vrijeme
izmeu pojave bljeska i dolaska zvunog praska.
Dobivena srednja brzina zvuka, preraunata na 0
o
C, bila je v
o
= 332 m/s.
Nesigurnost (pogrjeka) mjerenja uglavnom potjee od neodreenosti
temperature zraka na cijelom putu zvuka.
Utjecaj vjetra se nastojao izbjei ispaljivanjem hitca naizmjenino s
jednog i drugog brijega.
Brzina zvuka u tvarima
Brzinu odreuje izraz:
elik: v = 5050 m/s
aluminij: v = 5104 m/s;
staklo: 5000 6000 m/s
opeka: 3600 m/s
drvo (jelovina): 3300 m/s
vodu (kod 4
o
C): 1420 m/s
E
v

=
Prijenos energije progresivnim valovima
progresivni valovi = Valovi koji nisu stojni.
Primjer: Zemlja prima energiju od Sunca putem progresivnih
transverzalnih valova; tu energiju prepoznajemo dijelom kao energiju
valova mora koji udaraju u obalu.
progresivni valovi povezan tok ili prijenos energije
Kako odrediti energiju valova?
Promatramo progresivni longitudinalni val u fluidu koji se nalazi u cijevi
Prijenos energije progresivnim valovima 2
Izvor vala (zvuka) daje energiju elementu fluida pomak (npr. od
lijeva na desno) na elementu se izvodi rad taj element izvodi rad na
drugom susjednom elementu itd. element prima energiju s lijeva i
predaje ju desnom elementu, itd.
v
s
= brzina estice ili diferencijalnog sloja fluida
pripadni pomak je ds = v
s
dt
diferencijal rada (energije) dW= F ds = dE
trenutna snaga vala (energija prenesena u diferencijalu vremena)
P = dW/dt
s
dW ds
P F Fv
dt dt
= = =
Prijenos energije progresivnim valovima 3
Od prije:
Izraz za trenutnu snagu.
s
dW ds
P F Fv
dt dt
= = =
cos 2
t x
u A
T

| |
= +
|
\
modul kompresije
du
p B B
dx
= =
sin 2
s
du t x
A v
dt T

| |
= + =
|
\
2
sin 2
du t x
p B B A
dx T

| |
= = +
|
\
s s
P Fv pSv = =
2
sin 2 sin 2
t x t x
B A S A
T T

| | | |
= + +
| |
\ \
2
2
sin 2
AB t x
P S A
T

| |
= +
|
\
2
0
sin 2
t x
P p S A
T

| |
= +
|
\
Prijenos energije progresivnim valovima 4
Prosjena ili srednja snaga vala zvuka u intervalu T?
0
1
T
s
P Pdt
T
=

2
0
sin 2
t x
P p S A
T

| |
= +
|
\
Definicija srednje vrijednosti:
2
0
0
sin 2
T
s
p S A t x
P dt
T T

| |
= +
|
\

2
0
sin
2
T
T
xdx =

1
2
s o
P Sp A =
Intenzitet zvunog vala I = Srednja snaga po jedinici povrine presjeka.
1
2
s
o
P
I p A
S
= =
gdje je:
0
2 AB
p

=
2
2
/
A v
T T

=
A v =
Prijenos energije progresivnim valovima 5
Intenzitet sinusnog vala zvuka:
1
2
s
o
P
I p A
S
= =
0
p A v =
1
2
I A vA =
2 2
1
2
I v A =
Jakost zvuka I (tok akustike energije) je razmjeran kvadratu
frekvencije i kvadratu amplitude, kao i brzini zvuka te gustoi fluida.
Primjer:
Odrediti jakost zvuka frekvencije
= 1 kHz, amplitude A = 10 m u
zraku, kod sobne temperature
( = 1,2 kg/m
3
; v = 340 m/s
2
).
3
-5
3
1 10
10 10
1, 2 /
340 /
?
kHz Hz
A m m
kg m
v m s
I

= =
= =
=
=
=
2 2
1
v
2
I A =
( )
2
2
1
v 2
2
v A =
( ) ( )
2 2
3 5
1
1, 2 340 2 3,14 10 10
2

=
2
0, 81 / I W m =
Sferni valovi zvuka
do sada - ravni val zvuka
Poseban sluaj valova zvuka - kuglasti ili sferni valovi zvuka
Primjer nastanka:
Pomou elastine gumene kugle koja pulzira periodino, npr. sinusno,
mijenjajui svoj polumjer (odnosno u kugli se sinusno mijenja tlak
plina). Ako se kugla nalazi u fluidu ona e postati izvor sfernih valova.
Zanimljivost: Uz pretpostavku da je akustika energija sauvana
(premda mehanika energija pri trenju prelazi manjim dijelom u toplinu)
kroz svaku cijelu sfernu povrinu, kojoj je u sreditu kuglasti izvor
zvuka, prolazi ista snaga.
Povrina kugle se poveava s kvadratom polumjera (r), Jakost
zvuka, tj. tok energije kroz jedinicu povrine, opada s kvadratom
udaljenosti od izvora zvuka.
Sferni valovi zvuka 2
Dokaz:
0
2
4
s s
o
P P
I
S r
= =
Promatramo dvije koncentrine sfere:
Kroz prvu manju sferu povrine S
o
prolazi
srednja snaga P
s
, pa je pripadna jakost zvuka
na udaljenosti r
o
od sredita sfere (gdje je
smjeten tokasti izvor zvuka):
Kroz veu sferu povrine S i radijusa r prolazi ista snaga jakost zvuka:
2
4
s
P
I
r
=
2
2 2
o o
I r const
I
r r
= =
Velika udaljenost od izvora zvuka kuglasti val postaje skoro ravni
vrijede iste formule:
2 2
0
1
2
o
I v A =
2 2
2 2 2
2
1 1
2 2
o o
A r
I v v A
r
= =
o o
A r const
A
r r
= =
Sferni valovi zvuka 3
Zakljuak:
Jakost se zvuka smanjuje s kvadratom
udaljenosti od izvora, a amplituda vala je
obrnuto razmjerna udaljenosti od izvora zvuka.
2
2 2
o o
I r const
I
r r
= =
Valna jednadba za sferne valove?
o o
A r const
A
r r
= =
Bez izvoda:
2
2 2
2 1 u u u
r r r v t

| |
+ =
|

\
Za velike udaljenosti od tokastog izvora zvuka (pomak (u) puno manji
od radijusa poloaja r) jednadba ravnog vala
Time je opravdano razmatranje kuglastih valova na veoj udaljenosti
od izvora zvuka kao ravnih valova.
Grupna brzina
Eksperiment mjerenja brzine zvuka pomou topovskog hitca, nije mjerio
faznu brzinu vala, nego brzinu signala odnosno brzinu segmenta vala.
Signal je rezultanta superponiranih ravnih beskonanih valova razliitih
amplituda i valnih duina (moe se dokazati pomou Fourierove
harmonike analize).
Takav segment ili signal naziva se stoga valni paket ili valna grupa.
Ako svi pojedini valovi imaju jednake brzine (v dakle ne zavisi o ),
valna grupa na svome putu ostaje nepromijenjena (nedeformirana) i
putovat e brzinom (tzv. brzina grupe valova) koja je jednaka faznoj
brzini v.
Openito: Pojedine fazne brzine v
i
su razliite, pa se kae kako fazna
brzina zavisi o valnoj duljini. Valna grupa putuje nekom brzinom
koja ne odgovara pojedinim faznim brzinama v
i
.
Valna grupa se u vremenu mijenja, tj. mijenja oblik (deformira se), pa se
moe dogoditi i da se ''razie''; ne moemo vie govoriti o nekoj grupi
ili pripadnoj brzini.
Grupna brzina 2
Openito: Za grupu valova teko je odrediti pravilo, npr. za brzinu, za
nastanak i nestanak, za poetak i kraj grupe.
Traimo grupnu brzinu = granina vrijednost grupe valova kada se
grupa poveava.
sin 2 sin
t x x
u A A t
T v

| | | |
= =
| |
\ \
Promatramo dva ravna sinusna vala jednakih amplituda, no malo
razliitih faznih brzina i valnih duljina :
' sin '
'
x
u A t
v

| |
=
|
\
u, u' = valni pomaci
v, v' = fazne brzine
Rezultirajui val nastaje superpozicijom ta dva vala. Nastaju tzv. valni
udari (pojaavanje i slabljenje rezultantne amplitude), tj.
' sin sin '
'
r
x x
u u u A t t
v v

(
| | | |
= + = +
| |
(
\ \

Grupna brzina 3
Koristimo trigonometrijsku
transformaciju:
sin sin 2sin cos
2 2


+
| | | |
+ =
| |
\ \
i ', odnosno v i v' se malo razlikuju meusobno aproksimacija + + + +
' 2. . . . Druga uglata zagrada postaje:
'
' '
cos cos
'
2 ' 2
'
'
x
v v
t x t
v v





(
| |
( |
(
| |

( |
( |

( |
=
( |

( |
( |
( |
(
\


|
(
\

' sin sin '
'
r
x x
u u u A t t
v v

(
| | | |
= + = +
| |
(
\ \

' ' ' '
2 sin cos
2 2 ' 2 2 '
r
x x
u A t t
v v v v
( ( +
| | | |
= +
| |
( (
\ \

Grupna brzina 4
Konano, rezultantni val moemo pisati u obliku:
'
' '
cos cos
'
2 ' 2
'
'
x
v v
t x t
v v





(
| |
( |
(
| |

( |
( |

( |
=
( |

( |
( |
( |
(
\


|
(
\

' ' ' '
2 sin cos
2 2 ' 2 2 '
r
x x
u A t t
v v v v
( ( +
| | | |
= +
| |
( (
\ \

'
2 sin cos
'
2
'
'
r
x x
u A t t
v
v v

(
| |
( |
( |
(
| |
( |
=
|
(

( |
\

( |

|
(
\

Grupna brzina 5
Konano, rezultantni val moemo pisati u obliku:
'
2 sin cos
'
2
'
'
r
x x
u A t t
v
v v

(
| |
( |
( |
(
| |
( |
=
| (

( | \

( |

|
(
\

Rezultantni val s danim fazama ima u sinusnoj funkciji pulzaciju , dok
faza kosinusa pokazuje da se u rezultantnom valu amplituda periodiki
mijenja s pulzacijom ( - ')/2 i da se ta promjena iri brzinom:
'
'
'
g
v
v v

v
g
= grupna brzina vala (brzina kojom se iri spomenuti signal)
Grupna brzina 6
Grafiki:
Superpozicija dva ravna sinusna vala daje valnu grupu koja se
iri brzinom v
g
Grupna brzina 7
'
'
'
g
v
v v

Za bliske kutne brzine (granini sluaj) ' d =

'
'
d
v v v

| |

|
\
Slino:
g
d
v
d
v

| |
|
\
Ako je v = const , gornji kvocijent diferencijala daje:
1
g
d
v v
d
v

=
Isto kao na poetku ovog razmatranja (ako svi valovi u grupi imaju
jednake fazne brzine v, valna grupa ostaje nepromijenjena na svom putu i
iri se grupnom brzinom v
g
koja je jednaka toj faznoj brzini).
Grupna brzina 8
'
'
'
g
v
v v

Pokus:
Zvuni udari se uju kad udarimo batiem u dvije glazbene viljuke
koje su jednake izvedbe, a mala razlika u njihovim frekvencijama
nastaje (i onda se uje vremenski niz jaanja i slabljenja zvuka tj.
udari) ako na kraj jedne viljuke privrstimo npr. manji gumeni
prsten).
Dopplerov efekt
Do sada: izvor zvuka i motritelj miruju relativno jedan naspram
to se dogaa kada ako se izvor zvuka i motritelj gibaju relativno
jedan naspram?
Frekvencija koju zapaa motritelj (uje) nije jednaka frekvenciji izvora!
Frekvencija koju zapaa motritelj kada se pribliava izvoru, vea je od
frekvencije izvora, a kad se udaljava, zapaena frekvencija je manja od
frekvencije izvora.
Ta pojava se naziva Dopplerov efekt (Ch. Doppler, 19. st.).
Dopplerov efekt 2
Doppler - 1845. javno demonstrirao pokus s trubaima u koiji
koja se kree
Pokus: 2 promatraa i izvor zvuka koji se giba
opaa u A valne fronte rijee manja frekvencija
Dopplerov efekt ope svojstvo valova (ne samo zvunih)
A
B
opaa u B valne fronte gue via frekvencija
Pokus
Dopplerov efekt 3
0
sin
r
p p t
v

| |
=
|
\
a) Motritelj (M) se giba brzinom V; izvor zvuka (I) miruje.
P
o
= poloaj motritelja u trenutku t
o
P = poloaj motritelja u trenutku t
I = poloaj izvora (ishodite)
= kut to ga zatvaraju radijusvektor r
o
i brzina V.
Izvor odailje zvuk u obliku sfernih
harmonikih valova (s pulzacijom i brzinom
v) akustiki tlak na poloaju P je opisan
izrazom:
Dopplerov efekt 4
0
sin
r
p p t
v

| |
=
|
\
Kada je P blizu P
o
, tj. kad se t malo razlikuje od
t
o
priblino pravokutan trokut (kateta =
razlika radijvektora, hipotenuza = pomak toke)
0 0
( - ) cos r r V t t = +
0
( ) cos
sin
o o
r V t t
p p t
v

+
(
=
(

Gledamo uglatu zagradu:
cos cos
o o
r Vt Vt
t
v v

=
cos cos
1
cos
1
o o
r Vt V
t
V
v
v
v

(
(

| |
(

|
| |
\ (

|
(
\

Dopplerov efekt 5
0
( ) cos
sin
o o
r V t t
p p t
v

+
(
=
(

Izraz za tlak:
cos cos
1
cos
1
o o
r Vt V
t
V
v
v
v

(
(

| |
(

|
| |
\ (

|
(
\

0
cos cos
sin 1
cos
1
o o
r Vt V
p p t
V
v
v
v

(

(

| |
( =
`
|
| |
\ (

|
(

\

)
Usporedimo li jednadbu s osnovnom jed. za tlak:
0
sin
r
p p t
v

| |
=
|
\
Motritelj koji se giba brzinom V prima zvuk s novom pulzacijom:
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
= Pulzacija izvora
' = Pulzacija koju "prima" motritelj
Dopplerov efekt 6
Koristimo vezu pulzacije i frekvencije:
2 =
Sluaj kad se motritelj giba a izvor miruje.
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
= Pulzacija izvora
' = Pulzacija koju "prima" motritelj
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
Kada e Dopplerov efekt biti najvie izraen?
Kada drugi lan zagrade bude najvei!
0 ili = =
= 0 motritelj se udaljava od izvora (pravcem)
uje niu frekvenciju ' <
= motritelj se pribliava izvoru (pravcem)
uje viu frekvenciju ' >
= /2 /2 /2 /2 ne zapaa se promjena frekvencije
Dopplerov efekt 7
Sluaj b) Motritelj (M) miruje, a izvor (I ) se giba brzinom V.
P
o
= poloaj izvora u trenutku t
o
P = poloaj izvora u trenutku t
I = poloaj motritelja (ishodite)
= kut to ga zatvaraju radijusvektor r
o
i brzina V.
Neka u trenutku t
o
izvor daje maksimum akustikog tlaka. Taj
maksimum stie do motritelja za vrijeme: t
o
' = t
o
+ r
o
/v
Promatramo periode akustikog tlaka:
Uzmimo takvu toku P da izvor doe do nje za vrijeme t = t
o
+ T
(T period titranja izvora zvuka) Prijeeni put izvora e biti:
o
P P VT =
Dopplerov efekt 8
( )
' ' '
0 0 0 0
- + / v / v T t t t T r t r = = + +
Sluaj b) Motritelj (M) miruje, a izvor (I ) se giba brzinom V.
Motritelj mjeri prividni period izvora kao T'
(razlika trenutaka koje on zapaa u P i P
o
):
Spomenuti maksimum tlaka iz toke P e
doi do Mza vrijeme t' = t
o
+ T + r/v.
Neka u trenutku t
o
izvor daje maksimum
akustikog tlaka. Taj maksimum stie
do motritelja za vrijeme: t
o
' = t
o
+ r
o
/v
( )
0
/ v T r r = +
Kada je P blizu P
o
, tj. kad se t malo razlikuje od t
o
pribl. pravokutan
trokut (kateta = razlika radijvektora, hipotenuza = pomak izvora)
0 0
( - ) cos r r V t t =
0
cos r r VT =
Dopplerov efekt 8
Sluaj b) Motritelj (M) miruje, a izvor (I ) se giba brzinom V.
( )
0
' / v T T r r = +
Frekvencija koju zapaa motritelj u miru:
' cos / v 1 cos
v
V
T T VT T
| |
= + = +
|
\
0
cos r r VT =
'
1 cos
v
V

=
+
Dopplerov efekt 9
Relacije nisu reciprone.
'
1 cos
v
V

=
+
Sluaj kad se motritelj giba a izvor miruje.
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
Sluaj kad se izvor giba a motritelj miruje .
Razliiti sluajevi (a i b) relativnoga gibanja motritelja i izvora zvuka.
Primjer:
Izvor zvuka se udaljava brzinom zvuka, V = v ( = 0).
'

2
b

=
Motritelj se udaljava brzinom zvuka, V = v ( = 0).
'
0
a
=
Dopplerov efekt 10
Pojednostavljenja (kada e vrijediti reciprocitet):
'
1 cos
v
V

=
+
Sluaj kad se motritelj giba a izvor miruje.
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
Sluaj kad se izvor giba a motritelj miruje .
a) Motritelj se pribliava izvoru brzinom V priblino po zajednikom
pravcu ( = 180
0
).
' 1 ( 1) 1
V V
v v

| | | |
= = +
| |
\ \
b) Sluaj manjih brzina gibanja izvora zvuka (kad je V znatno manje od
brzine zvuka v) ( = 180
0
).
2
1
1 ...
v v
1
v
V V
V
| |
+ +
|
\

' 1
V
v

| |
+
|
\
Dopplerov efekt 11
Pojednostavljenja (kada e vrijediti reciprocitet):
'
1 cos
v
V

=
+
Sluaj kad se motritelj giba a izvor miruje.
' 1 cos
V
v

| |
=
|
\
Sluaj kad se izvor giba a motritelj miruje .
Slino Motritelj se udaljava od izvora zvuka (brzinom V)
' 1
V
v

| |
=
|
\
Promjena frekvencije zvuka promjena njegove valne duljine
'
'


=
' /(1 / ) V v =
Dopplerov efekt 12
Primjer: Ako je frekvencija trube automobila 400 Hz, a motritelj kojemu
se automobil pribliava zapaa frekvenciju od 440 Hz, kolika je brzina
automobila? (motritelj je u miru, a brzina zvuka je 330 m/s)
400
' 440
330 /
?
Hz
Hz
v m s
V

=
=
=
=
=
' '
1 cos 1
v v
V V

= =
+
v 1
'
V

| |
=
|
\
400
330 1 /
440
m s
| |
=
|
\
30 / V m s =
Dopplerov efekt 13
Primjer: Dopplerov effekt za elektromagnetske valove koji se ire i u
vakuumu (bez medija). Nestaje navedena razlika u frekvencijama za
sluajeve a i b. Isti rezultat Dopplerovog efekta za gibanje izvora
elektromagnetskih valova ili gibanje motritelja.
2 2
(1 / )
v
t t v c =
Zato nestaje navedena razlika u frekvencijama za sluajeve a i b?
specijalna teorija relativnosti vrijeme nije jednako u sustavu koji
miruje i u onom koji se giba moramo uzeti u obzir dilataciju vremena
t
v
izvoru koji se giba brzinom v relativno s obzirom na motritelja
izvor ( ) i motritelj ( ') se pribliavaju:
2 2
'
( )
1 /
1 /
p
v c c v
v c c v

| |
+
= = |
|

\
izvor ( ) i motritelj ( ') se udaljavaju:
'
( ) u
c v
c v


=
+
Dopplerov efekt 14
Primjena Dopplerovog efekta u astrofizici:
promjena frekvencije odnosno valne duljine svjetlosti koju emitira
neki svemirski objekt (npr. zvijezda) ukazuje na:
a) udaljavanje (pomak prema veim valnim duljinama, tzv. crveni
pomak)
b) pribliavanje (pomak prema kraim valnim duljinama) izvora
motritelju;
mjerenje valnih duljina odreivanje relativne brzine gibanja
izvora svjetlosti
Isti princip i kod radara za mjerenje brzine vozila:
radar emitira elektromagnetske valove EM valovi pogaaju vozilo
odbijanje elektromagnetskih valova vraaju se u radar mjerenje
pomaka u frekvenciji brzina vozila
Dopplerov efekt 15
Sluaj kad izvor zvuka putuje bre od zvuka:
nastaju tzv. zvuni udari
Primjer: Nedaleko od nas leti zrakoplov nadzvunom brzinom.
Obino se kae kako je zrakoplov probio zvunu barijeru.
uju se dva zvuna udara koji nastaju na mjestu poveanog i snienog
atmosferskog tlaka (odnosno na poetku i kraju konusnog sloja zraka
koji neposredno slijedi nadzvuni zrakoplov. studentski seminar
Objanjenje (ukratko): Izvor zvuka pretrava sferne valove koje
proizvodi i nastaje konstruktivna interferencija velikog broja valnih
ploha; tj. prekrivaju se ''brjegovi'' valova i onda daju jedan veliki brijeg
to predstavlja udarni val ili zrani udar koji nosi ogromnu energiju
(dovoljno da razbije prozore i napravi druge tete; psiholoki ''nervira'').
Izvori zvuka
Najjednostavniji izvori longitudinalnih sinusnih valova zvuka su
longitudinalna titranja tapa: uzbuda nastaje, primjerice, udarcem
uzduno po jednom kraju npr. elinog ili staklenog cilindrinog tapa.
Krai cilindar daje viu frekvenciju (obrnuto razmjerna duljini tapa).
Openito: Izvor zvuka je elastini sustav koji uzbuen na neki nain
(mehaniki, elektriki, fizioloki) titra odreenom frekvencijom; takav
sustav u dodiru s atmosferom daje ton.
Ton = Glazbeni zvuk, karakteriziran odreenom frekvencijom, koja je
stalna u nekom (duljem) intervalu vremena.
um = Zvuk koji ne potjee od periodinih titraja i kojemu se period, tj.
frekvencija i amplitude brzo mijenjaju.
Izvori zvuka - glazbena viljuka
Glazbena viljuka - plosnata ipka svinuta u obliku slova U
kratkotrajna deformacija krajeva ipke
(pribliavanje i naglo otputanje krajeva, ili
transverzalnim udarcem po kraju) titranje s dva
vora i tri trbuha (pri osnovnoj frekvenciji)
Glazbena viljuka na svinutom dijelu drak preko
kojega se titranje moe prenositi na neko drugo tijelo,
npr. na rezonantni ormari u postolju
lagani udarac batiem po viljuki sloena titranja
nakon sekundu-dvije vie frekvencije se priguuju
ostaje osnovna frekvencija (sinusni val osciloskop)
Male viljuke daju visoke tonove (vrijedi priblino).
Izvori zvuka - rezonancija u akustici
Rezonancija u akustici nastaje kad val zvuka pada na neki sustav koji
moe titrati frekvencijom upadnog vala. Sustav se pobuuje,
preuzima zvunu energiju upadnog vala. emitira dalje
Primjer: Dvije glazbene viljuke s rezonantnim kutijama, i jednakim
osnovnim frekvencijama. Jednu viljuku pobudimo udarcem, druga
viljuka u blizini zapoinje titrati istim tonom. Provjera: Prvu viljuku
priguimo, a isti ton onda ujemo od druge viljuke.
Izvori zvuka - rezonancija u akustici 2
Pokus Posuda u obliku menzure, u kojoj se nalazi neto vode i iznad nje
zrani stup.
Iznad posude drimo viljuku kojoj udarcem dajemo osnovnu
frekvenciju. U posudu dolijemo neto vode dok ne ujemo pojaani
ton viljuke koji daju stojni valovi u zranom stupu iznad vode u posudi.
Nastali valovi u stupu zraka su u rezonanciji s viljukom (titraju istom
frekvencijom kao viljuka). To ujemo kao pojaani zvuk.
Mjerimo visinu tj. duljinu zranog stupca u posudi iznad vode, L.
Za osnovnu frekvenciju vrijedi odnos: L = /2. Uz brzinu zvuka u
laboratoriju v = 340 m/s. Frekvencija osnovnog tona viljuke:
/ / 2 v v L = =
Glazbala ili glazbeni instrumenti
- izvori glazbenog zvuka (proizvode stojne valove)
a) iana glazbala
b) puhaka glazbala
c) udaraljke
Primjer: gitara (iano glazbalo) poloajem prsta na ici (i pragu
gitare) izabiremo duljinu ice pripadna osnovna frekvencija (drugom
rukom, transverzalnim pomakom ili trzajem pobuujemo icu na
titranje).
Glazbala na vjetar ili puhaki instrumenti Proizvode stojne valove u
stupu zraka u nekoj cijevi.
otvorena cijev trbusi stojnog vala na oba kraja harmonici se odnose
kao niz cijelih brojeva
zatvorena cijev jedan kraj cijevi zatvoren harmonici se odnose kao
neparni brojevi
Glazbala ili glazbeni instrumenti 2
flauta otvorena cijev kojoj se duljina mijenja (skrauje) otvaranjem
rupa na cijevi
Po emu se razlikuje glazbeni zvuk?
a) kvaliteta zvuka
b) boja tona (timbra) - karakterizira ga zastupljenost viih harmonika i
njihove relativne amplitude
c) visina zvuka ili frekvencija
truba zatvaranjem rupa poveava se duljina cijevi
Primjer: Tri harmonika longitudinalnih
stojnih valova u stupu zraka
(polu) zatvorene cijevi duljine L.
Glazbena ljesvtica
SEMINAR!!!
OKTAVA podruje izmeu 2 tona koji se u frekvenciji razlikuju za
faktor 2
12 / 1 12
2 2 = = x x
kromatska skala susjedne note se razlikuju za jednak omjer
frekvencija (NE ZA JEDNAK IZNOS)
- ima 12 dijelova (meutonova)
2 , 2 ,... 2 , 2 , 2 ,
12 / 11 12 / 3 12 / 2 12 / 1

Osjetljivost ljudskog uha na zvuk

Ljudsko uho uje zvuk s frekvencijama od priblino dvadesetak do
20000 Hz (individualno).
starije osobe gube osjetljivost na frekvencije zvuka, npr. iznad 10 kHz
infrazvuk = Zvuk frekvencije ispod 20 Hz (npr. podruje frekvencija
potresa zemlje osjeaju ga, npr. psi, magarci, ribe,
ultrazvuk = Zvuk frekvencije iznad 20 kHz (do priblino desetak MHz)
prirodno ga proizvode i zamjeuju npr. imii, dupini
Osjetljivost ljudskog uha na zvuk 2
Kako ovjek uje?
Primjer: udarac batia po membrani bubnja
- membrana se periodiki udubljuje (ispupuje)
- zrak ispred membrane se periodiki zgunjava (razrjeuje)
- zgunjenja i razrjeenja se prenose na okolni zrak
- zgunjenja i razrjeenja dolaze na bubnji i popuuju titranje opne
- preko sitnih koica, titranje se prenosi na limfnu tekuinu zatvorenu
u mjeini u kojoj se nalaze fine slune niti
- zatitraju fine slune niti, i to samo one ija je frekvencija jednaka
frekvenciji izvora zvuka (rezonancija)
Osjetljivost ljudskog uha na zvuk 3
Ispitivanje osjetljivosti uha? Uzima se ton odreene frekvencije.
Intenzitet sinusnog tona se poveava do vrijednosti kod koje motritelj
uhom zamjeuje upadni val. Dosegnut prag osjetljivosti ili ujnosti
motriteljevog uha.
Dalje poveavanje jakosti zvuka. Stanje kad motritelj vie ne osjea
zvuk nego bol u uima. Dostignut prag bolnog osjeta ili bola.
Ponavljajui pokus za razliite frekvencije Krivulja praga ujnosti i
krivulja (praga) boli. Vei broj ispitanika Prosjene krivulje
osjetljivosti:
Osjetljivost ljudskog uha na zvuk 4
Krivulje praga ujnosti(P) i
boli (PB) te uobiajena
podruja jakosti za govor (G)
i glazbu (M).
Prosjeno uho zvuk frekvencija u podruju (0,03 15) kHz
Telefon prenose se frekvencije od (0,2 2) kHz
Zvuni film koristi podruje od (0,15 6) kHz.
Ljudski glas i glazbeni instrumenti uglavnom pokrivaju podruje od
(0,08 10) kHz.
Osjetljivost ljudskog uha na zvuk 5
Krivulja praga ujnosti za zvuk frekvencije 1 kHz prag ujnosti ima
jakost od oko 10
-12
W/m
2
za frekvencije 2 5 kHz jo nii prag ujnosti
2 2
1
2
I v A =
I = 10
-12
W/m
2
odgovara akustiki tlak od 20 Pa
odgovara amplituda pomaka estica u zraku od 10
-11
m, tj. manje od
promjera molekule kisika.
Uho je izvanredno osjetljiv detektor zvuka!
Osjetljivost ljudskog uha na zvuk 6
intenzitet vala I (def):
ljudsko uho vrlo osjetljiv instrument, registrira intenzitet od
10
-12
W/m
2
pa do 1 W/m
2
(raspon od 12 redova veliine!)
ljudsko uho registrira logaritamske promjene intenziteta
( ne linearne)
ona energija koja s valom proe kroz popreni
presjek po jedinici plotine i jedinici vremena
[ ]
2
W
I
m
(
=
(

razina jakosti zvuka J (def):
Dva se zvuna signala razlikuju u intenzitetu za 1 bel, ako
omjer njihovih intenziteta iznosi 10.
U upotrebi je obino decibel (dB).
I = I
0
granica boli
0
10log
I
J
I
=
2
12
0
10
m
W
I

=

0
0
10log 0
I
J dB
I
= =
I = 1 W/m
2

12
1
10log 120
10
J dB

= =
0
log
I
J
I
=
razina glasnoe zvuka (fon decifon) (ph dph)
Definira se isto kao i decibel, ali za svaku frekvenciju posebno.
Uho je najosjetljivije za frekvencije 600 do 6000 Hz!
detektor buke mjeri jakost zvuka (mikrofon, filtar za odreene
frekvencije, elektrino pojaalo i mjerni galvanometar)
Mjerenje akustike razine izvodi se pomou sinusnog tona frekvencije
1 kHz kojemu se mijenja intenzitet sve dok ne postigne priblino
jednaku jakost zvuka kao drugi zvuk koji uho slua; kae se tada da
oba zvuka imaju jednaku akustiku razinu.
buka = poveani um u ljudskom okoliu
Tipine vrijednosti nivoa zvuka:
110
Zrakoplov (uzlijetanje, 100 m)
70 Automobili 50 km/h (8 m)
120 granica bola
90
Diskoteka (unutar prostorije)
80 Simfonijski orkestar (fortissimo)
65 obian govor
40 tiho sviranje radija u kui
20 aputanje
10 um lia
0 granica ujnosti
Nivo uma J (dB) Izvor zvuka (buke)
Oteenje uha I kratkotrajna buka s razinom jakosti od preko 120
dB
Procjenjuje se da je oko 20 % stanovnitva Europe izloeno buci
cestovnog prometa, a oko 3 % stanovnitva industrijskoj buci.
Buka u ljudskom okoliu. Obino izaziva psiholoki stres.
Vie razine jakosti buke Mogu prouzroiti kardiovaskularne smetnje
i mentalne poremeaje.
Uzima se da znaajnu neugodu izaziva nona buka od preko 40 dB i
dnevna od preko 50 dB (primjerice, neki proizvoai klima ureaja
navode da njihovi ureaji ne premauju razinu jakosti zvuka od 40 dB).
PDF s podacima o buci!!!
Ultrazvuk
Longitudinalni valovi s frekvencijama od 20 kHz do oko 10
7
Hz.
a) Ljudsko uho ne uje ultrazvune valove, ali ga osjeaju neke
ivotinje: zatita od komaraca pomou ultrazvuka
b) zatita od glodavaca
izvori ultrazvuka pretvaraju elektrine titraje u mehanike, to se
postie na temelju piezoelektrinih svojstava tvari.
Piezoelektrinost = Pojava u nekim kristalima da elektrina polarizacija
nastaje kao posljedica mehanike deformacije (izravni piezoelektrini
efekt P. i J. Curie, 19. st.).
Inverzni piezoelektrini efekt = Pojava kada djelovanjem elekrinog
polja na piezoelektrini kristal nastaje deformacije kristala.
Inverzni piezoelektrini efekt Omoguuje dobivanje titranja kristala u
ultrazvunom (i zvunom) podruju.
Izravni piezoelektrini efekta Slui za detekciju ultrazvuka.
Ultrazvuk 2
Najvaniji piezoelektrini kristali u primjeni ultrazvuka:
a) kremen (kvarc)
b) turmalin,
c) monokalij-fosfat, i dr. (zajedniko svojstvo da nemaju centar
simetrije.)
Primjer: Kristal kvarca Izrezati u obliku ploice okomito na jednu od
binarnih osi simetrije tj. piezoleketrinih osi kristala.
Izmeu velikih ploha ploice postavi se razlika potencijala npr. 10 kV
Nastaje promjena debljine ploice kristala od oko 20 nm.
Stavimo na ploicu kvarca metalne elektrode (npr. sloj naparenog
aluminija) i izmeu njih se uspostavi izmjenini napon frekvencije.
Ploica e prisilno titrati istom frekvencijom ali preslabom amplitudom
da bi bila izvor ultrazvuka.
Kako dobiti ultrazvuk?
Ultrazvuk 3
Primjer za kvarc: v = 5,5x10
3
m/s, ploica debljine 5 mm rezonantno e
titrati uz frekvenciju = 5,5x10
3
/2x5x10
-3
Hz = 5,5x10
5
Hz.
Ureaj s piezoelektrinim kristalom, koji slui za emisiju ultrazvuka,
reverzibilan je. Moe sluiti kao detektor ultrazvuka, tj.
Frekvenciju elektrinog napona podesimo tako da ima vrijednost koja
odgovara vlastitoj frekvenciji ploice (longitudinalno titranje tapa s
frekvencijom = v/ = v/2L ). Rezonancija ploice Titranje znatno
veom amplitudom. Snaan izvor ultrazvuka.
Padne li na piezoelektrini kristal val ultrazvuka, zbog tlaka vala i
izravnog piezoelektrinog efekta izmeu ploha kristala pojavljuje se
izmjenini napon (s frekvencijom ultrazvuka) koji se onda elektroniki
pojaava.
visoka frekvencija velika energija - proporcionalna s:

2
A
Ultrazvuk 4
Deformacija feromagnetskih materijala nastaje kad se feromagnetik
postavi u zavojnicu kroz koju prolazi elektrina struja. Primjerice, unutar
magnetskog polja od 1,6x10
4
Am
-1
tap od nikla duine 0,2 m skrati se
za 6 m.
Primjena ultrazvuka je mnogovrsna.
magnetostrikcija drugi izvor ultrazvuka
Navigacija - Izvor ultrazvuka emitira usmjerene snopove ultrazvuka koji
se na zaprekama reflektiraju i mogu se vratiti odailjau, gdje se onda
detektiraju; to je metoda jeke ultrazvuka ili eho metoda.
Ultrazvuk moe biti emitiran u kratim intervalima vremena i onda emiter
slui kao detektor (eho-puls metoda).
Npr. signal ultrazvuka se promatra na osciloskopu, kao i povratni signal,
a izmeu njih vremenska skala moe biti badarena u kilometrima, to se
oitava kao traena udaljenost.
Primjene ultrazvuka
Navigacija - Izvor ultrazvuka emitira usmjerene snopove ultrazvuka koji
se na zaprekama reflektiraju i mogu se vratiti odailjau, gdje se onda
detektiraju; to je metoda jeke ultrazvuka ili eho metoda.
Ultrazvuk moe biti emitiran u kratim intervalima vremena i onda emiter
slui kao detektor (eho-puls metoda).
Npr. signal ultrazvuka se promatra na osciloskopu, kao i povratni signal,
a izmeu njih vremenska skala moe biti badarena u kilometrima, to se
oitava kao traena udaljenost.
Ako je npr. podmornica na udaljenosti d od zapreke, reflektirani
ultrazvuni signal e se vratiti nakon vremena t = 2d/v , a traena
udaljenost je d = vt/2 (ovdje je v brzina ultrazvuka u vodi; uobiajena
frekvencija je 20 100 kHz).
Primjene ultrazvuka 2
Defektoskopija - Reflektirani signal moe pokazati nehomogenosti
materijala, pukotine, kao i materijal drugaijih svojstava.
Medicinska dijagnostika (u internoj medicini i ginekologiji) - Koristi se
ultrazvuk s frekvencijama od oko 1 do 10 MHz (valna duljina treba biti
manja od objekta koji se promatra), a temelji se na razliitoj apsorpciji
ultrazvuka u kostima, masti i miiima.
Primjena u terapiji (npr. za razaranje neeljenog tkiva ili objekta u
tijelu) Za razbijanje kamena u bubregu koristi se ultrazvuk velikog
intenziteta od oko 10 MW/m
2
.
Eho-puls tehnika koristi ultrazvuk za otkrivanje podvodnih objekata,
mjerenje dubine dna, detekciju jata riba, i dr.; takoer se koristi za
istraivanje nafte i minerala u tlu.
Ultrazvuk se koristi takoer i u dijagnostici s primjenom Dopplerovog
efekta, pa se eho metodom moe mjeriti brzina pomaka objekta unutar
tijela, kao to je protok krvi i/ili rad srca fetusa.
Primjene ultrazvuka 3
U dijagnostikoj medicini se usmjereni puls ultrazvuka u organizmu
reflektira na granici tijela ili izmeu organa i drugih razliitih struktura.
Mogu se razlikovati abnormalne izrasline ili depovi fluida; moe se
istraiti razvoj fetusa; pratiti djelovanje sranih zalisaka i prikupiti
podatke o razliitim organima tijela, kao mozak, jetra, bubrezi i dr.
Za nie intenzitete (ispod tridesetak kW/m
2
) nisu zapaeni tetni efekti
ultrazvuka u tkivu.
Primjer: Brzina valova ultrazvuka u tkivu je oko 1540 m/s (slino kao u
vodi), pripadna valna duljina za frekvenciju od 1 MHz iznosi: = v/ =
1540/10
6
m 1,5 mm Granina vrijednost za male objekte koji jo
mogu biti detektirani (za vie frekvencije se vei dio valova apsorbira u
tijelu pa se teko prati refleksija; u kosti se ultrazvuk potpuno apsorbira).
Razliitim intenzitetima reflektiranog ultrazvuka pridaju se razliite boje
i nijanse Slika organa u boji (npr. slika fetusa u uterusu majke).
Ultrazvuna kompjutorska tomografija Zasniva na transmisiji valova
ultrazvuka.