ZVUK

 Zvuk je mehanički val od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem

ga čuje ljudsko uho
 Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se infrazvukom
 zvuk frekvencije više od 20 kHz ultrazvukom
 Zvuk frekvencije više od 1 GHz hiperzvukom
 Zvuk periodičnim titranjem izvora zvuka koji u neposrednoj okolici
mijenja tlak sredstva, poremećaj tlaka prenosi na
susjedne čestice medija i tako se širi
 Zvuk se širi zbog elastične veze među molekulama sredstva.
U plinovima i tekućinama valovi zvuka su isključivo longitudinalni,
dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također transverzalni
Longitudinalni val
Transverzalni val
 Zvuk se širi bez prijenosa mase, ali se zvukom prenose impuls
sile i energija.
 U vezi s tim, definiraju se jakost, razina jakosti, glasnoća i razina glasnoće
zvuka (akustika).
 Kao i u ostalim vrstama valova i u širenju zvuka očituju se pojave
svojstvene svakom valnom gibanju, kao što su apsorpcija, Dopplerov
učinak, interferencija valova itd.
 Što je materijal gušći, to se zvuk kroz njega prenosi duže i brže
 Zvuk se ne može širiti kroz vakuum.
 Zvuk je određen frekvencijom (broj titraja koje materija čini u jednoj
sekundi) i valnom duljinom (razmak između dva susjedna najveća
zgušnjenja ili razrjeđenja medija kroz koju se val širi)
 Možemo podijeliti na: - šum – zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem
zvučnog izvora pri čemu se frekvencija stalno mijenja
- ton – zvuk koji nastaje pravilnim titranjem
zvučnog izvora i frekvencija mu je stalna
Izvori zvuka

 To su fizikalna tijela koja titraju frekvencijom pod 16 do 20 000 Hz u

nekom elastičnom sredstvu (npr. napeta struna ili glazbena vilica u
zraku)
 Najjednostavniji oblik titranja izvora zvuka - harmoničko titranje
 Harmoničko titranje stvara harmoničke valove
 Složeni tonovi sadrže više frekvencija, i po Fourierovu teoremu se
mogu prikazati kao zbroj sinusnih titranja osnovnom frekvencijom ν0 i
višim harmonicima frekvencije n · ν0, (n = 1, 2, 3, ...)
Brzina zvuka

 Brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju ili sredstvu

 Kruti mediji – ovisi o elastičnosti
 Plinovi – ovisi o adijabatskom koeficijentu plina, njegovoj
temperaturi, a ne ovisi o gustoći i tlaku plina

 Brzina mehaničkih valova u krutini: v=√E/ρ

 Brzina mehaničkih valova u plinu: v=√x p/ρ
 (E – modul elastičnosti, x – adijabatski koeficijent plina)

 Osim u uobičajenim mjernim jedinicama brzine (m/s, km/h), mjeri se i

nenormiranom jedinicom mah (machov broj)
Jakost zvuka (I)

 Fizikalna veličina koja opisuje energiju zvučnog vala u vremenskom

razdoblju (intervalu) kroz površinu okomitu na smjer širenja vala
 Mjerna jedinica: W/m²
 Razina jakosti zvuka (L) – mjerna veličina prilagođena osjetljivosti
ljudskog uha
 L=1/2 ln(I/I0)
Refleksija zvuka

 Zvuk se odbija ili reflektira kada u svom rasprostiranju naiđe na

zapreku
 Događa se uvijek tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja
 Jeka – vraćanje zvuka koje nastaje odbijanjem zvučnih valova
 Može biti vrlo neugodna u prostorijama
 Da bismo čuli jeku odijeljeno od zvuka, moramo biti udaljeni od
pregrade od koje se zvuk odbija više od 17 metara (inače se stope u
jedno)
Apsorpcija zvuka

 Proces prigušivanja zvuka njegovim prolaskom kroz sredstvo (medij)

 Dva fizikalna uzroka – unutarnje trenje/viskoznost plina ili tekućine
kroz koje se zvuk širi i toplinska vodljivost sredstva
 Zvukovi različitih frekvencija se različito apsorbiraju u različitim
medijima
 Npr. ultzrazvučni valovi teško prodiru kroz gusto sredstvo pa se zvuk
manje apsorbira prolazom kroz vodu nego zrak
 Koristi se za mijenjanje akustičkih svojstava velikih prostorija
(skraćivanje odjeka i prigušivanje buke) tako da se zidovi oblože
apsorpcijskim materijalima
Dopplerov efekt

 Promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju

njihova izvora ili promatrača
 Opaža se kao povećanje tj smanjenje frekvencije
kada se izvor valova i promatrač međusobno
udaljavaju ili približavaju
 f=(c+vr/c-vs)f0
 Kod zvučnih valova Dopplerov učinak opaža se kao
povišenje ili sniženje tona: na primjer ton
raznih vozila čini se viši za vrijeme približavanja a niži
prilikom udaljavanja.
 Otkrio Christian Doppler 1842. na osnovu proučavanja promjene
frekvencije svjetlosti koje emitiraju zvijezde u dvojnom sustavu
 Pokusima potvrdio C.H.D. Buys Ballot 1845. na Utrechtskoj želježničkoj
postaji gdje je uspoređivao zvuk trubača na jednom mjestu i koji se
gibaju
 Npr. razlika u visini tona kod automobila ili vlaka koji se približava i
onog koji se udaljava; ako nam se auto približava, fronte su gušće,
frekvencija zvuka raste i obrnuto
Interferencija valova
 Međudjelovanje dva ili više valova koji
istodobno prolaze kroz isti prostor
 Događa se kod svih valova i periodičkih
gibanja
 Dva interferirajuća vala jednake valne
duljine, amplitude i faze se pojačavaju, a ako
su jedan prema drugome pomaknuti za
polovicu valne duljine, onda se njihovo
djelovanje poništava Interferencija dvaju kružnih valova

 Na mjestima gdje su iste faze tj. sastaju se

brijeg sa brijegom i dol sa dolom - pojačanje
 Na mjestima gdje su u protufazi tj. sastaju se
brijeg sa dolom - slabe ili se ukidaju valovi

Interferencija lijevog (zeleni) i desnog

(plavi) vala, te rezultirajući val (crveni)