12.

Mjerenja udaljenosti i dubina

Udaljenost
Udaljenost je rastojanje izmedu broda i objekta na moru. Izražava se u nautickim miljama.
Može se odrediti posrednim ili neposrednim metodama:
Neposredno se udaljenosti mjere elektronskim uredajima (radar), hidroakustickim uredajima
(PEL), optickim sredstvima (daljinomjeri), laserskim daljinomjerima. Posredno se mjere pretvaranjem
vertikalnih ili horizontalnih kutova u udaljenosti, iz pojave svjetionika na horizontu ili mjerenjem
dubina i ocitavanjem udaljenosti na navigacijskoj karti.
Udaljenost morskog horizonta:
d = 2,08 Voka
Udaljenost u trenutku pojave ili nestanka:
d = 2 ,08 ( V oka + V obj

U praksi udaljenost je manja. Empirijska formula malo je drugacija:

d = 2 ,04 ( Voka + Vobj )
(vidljivost svjetionika u Popisu svetionika i na pomorskim kartama izracunata je iz te formule i to
za visinu oka od 5 m).
Udaljenost iz vertikalnog kuta
Vertikalni kut istaknutog terestrickog objekta (slika 01) mjeri se sekstantom a njegova
visina (h) cita se iz karte.

Slika 101.
Iz slike:
d = h
tg a
Kut α je mali kut pa se tg α može zamijeniti vrijednošcu kuta i tangensom jedinicne vrijednosti.
Tako se može dobiti udaljenost izražena u metrima:

d = h = h = 3438 h
a tg 1' 0 ,0003 a a
Za udaljenost izraženu u nautickim miljama:

U praksi visina oka nije nikad u razini morske površine, a u njoj nije uvršten ni utjecaj depresije. Iz
tog razloga koristi se formula koja sadrži i te elemente:

d = 1,86 h - V oka
a - dep

101
 Udaljenost iz dva pram cana kuta
Mjerenjem dva pram cana kuta prema istom objektu a u razmaku vremena može se izracunati
udaljenost u trenutku drugog mjerenja te bo cna udaljenost.

Slika 102.
Kut L2 je vanjski kut trokuta (slika 101), pa je jednak matematickom zbroju unutrašnjih suprotnih
kutova. Zbog toga je kut u objektu razlika kutova L2 i L1 (L2 - L1)
Iz trokuta:

Ako se unaprijed izaberu najpovoljniji pramcani kutovi i umjesto izraza [sin L1 /sin(L2-L1) ] postavi
oznaka K1, a umjesto izraza [sin L1 sin L2/sin (L2- L1) ] oznaka K2 dobije se:

Vrijednosti koeficijenata K1 i K2 za razne vrijednosti pramcanih kutova mogu se unaprijed

izracunati i prikazati u obliku tablica. Koeficijenti prikazani u Nautickim tablicama (tablice broj 8).
Najlakše se udaljenost racuna ako je bocna udaljenost jednaka prevaljenom putu. Za to postoje
parovi pramcanih kutova koji sacinjavaju Traubov red.

Slika 103.
Iz slike 103:

Ako se izaberu takvi pramcani kutovi da vrijednost u nazivniku postane 1 onda ce bocna udaljenost
(d) biti jednaka prevaljenom putu (D). Pramcani kutovi koji to omogucavaju formiraju Traubov red a
prikazani u u tabeli.

L1 25 27 29 32 40 44 45
L2 41 46 51 59 79 88 90

102
 Da bi udaljenost bila što tocnija potrebno je tocno od kretanja najviše ± 2°).
Odredivanje udaljenosti mjerenjima dubine moguce je samo ako se dubina ravnomjerno i puno
mijenja i ako su na karti izobate dovoljno guste. U praksi to se nikad ne radi.
Odredivanje udaljenosti zvucnim signalima: udaljenost se može odrediti mjerenjem vremena
potrebnog da se vrati jeka emitiranog zvucnog signala. Brzina zvuka je 333 m/s kroz zrak i 1480 m/s
kroz more. U navigacijski teškim podrucjima postavljaju se radiozvucni farovi koji istovremeno
emitiraju i radio signal i zvucni signal, pa se mjerenjem vremena potrebnog da se primi zvucni signal
racuna udaljenost. Takav nacin odredivanja udaljenosti danas je manje u uporabi.

Mjerenje dubina
U navigacijskoj praksi važne su dubine do 100 m, posebno kod plovidbama u šerama i kod
manevriranja u luckim bazenima kad se mjere male dubine. Za sidrenja mjere se dubine do nekoliko
desetaka metara (rijetko do 100 metara). Svrha: sigurnost plovidbe.
Batometrija : znanost koja se bavi mjerenjem i proucavanjem dubina. Dio je oceanografije.
Dubinomjeri (batometri) su navigacijska pomagala, služe za mjerenja dubina.
Po kriteriju nacina mjerenja postoje tri vrste dubinomjera:
• dubinomjeri koji mjere dužine
• dubinomjeri koji mjere hidrostatski tlak
• dubinomjeri koji rade na principu širenja ultrazvucnih valova.
Dubinomjeri koji mjere dužine
Olovnica : 2 - 5 kg, s rupom na dnu za loj, dužina 25 do 50 m, svaki metar oznacen kožom,
peti metar oznacen cvorom, 25. metar oznacen crvenom oznakom, 50. žutom. Za dubine do 15 m kod
maksimalne brzine 10 cv.
Caklja: dužina 5m, decimetri oznaceni naizmjenicno bijelom i crnom bojom, svaki deseti decimetar
crven.
Dubinomjer koji mjeri hidrostatski pritisak
Temeljen je na Boyle - Mariottovom zakonu po kojem je produkt volumena i tlaka konstantan.
Dubina se mjeri promjenom volumena zbog utjecaja pritiska koji je funkcija dubine.
Glavni dio dubinomjera je Thombsonov indikator, tj staklena cijev otvorena na jednoj strani i
premazana slojem srebrnog kromata (Ag2Cr2O7) cija se zagasiti crvena boja pod utjecajem mora
mijenja u sivu. Zbog hidrostatskog tlaka (koji je funkcija dubine) u staklenu cijev ulazi more, a dubina
se mjeri usporedivanjem dijela cjevcice cija je boja postala siva s posebnom skalom koja je dio pribora
dubinomjera.
Dubinomjer se zove Thomsonov dubinomjer. Uteg mu je te ak 8-10 kg, motka za pricvršcenje
indikatora dugacka je 1 m, celicna uzica dugacka je 600 m i namotana na posebnom bubnju.
Dubinomjerom su se mogle mjeriti dubine do 100 m pri brzini od 15 cv. Više nije u uporabi.
Dubinomjer na jeku (echolot)
Mjeri vrijeme potrebno da ultrazvuk dode do dna i natrag.
Brzina zvuka kroz vodu je 1480 m. Ultrazvuk ima frekve (iznad 16000 Hz) koja se može
usmjeravati.Dubinomjer registrira i riblja jata.
Kao generatori ultrazvuka koriste se magnetostricijski ili piezoelektricni oscilatori. Mnogo su cešci
magnetostricijski, a najjaci magnetostricijski efekt ima nikal. Dubinomjeri koji koriste piezoelektricni
efekt masivniji su i osjetljivi pa se danas uglavnom više ne koriste.
Magnetostricijski efekt je svojstvo materijala da uslijed djelovanja magnetskog polja mijenja svoje
dimenzije, odnosno da promjenom dimenzija mijenja elektromagnetsko polje.
Piezoelektricni efekt je svojstvo materijala, na primjer kvarca SiO2, barijeva titanita BaTiO3,
olovnog titanita PbTiO3 itd, da ako se postavi izmedu dvije plocice na koje se djeluje pritiskom
generira napon koji je ovisan o debljini kristala ali ne i o sili kojom se djeluje.
Princip rada : oko magnetostricijske jezgre namotana je zavojnica kroz koju se pusti izmjenicni
elektricni tok koji stvara magnetsko promjenjivo magnetsko polje. Pod utjecajem polja
magnetostricijski materijal mijenja dimenzije, titra i generira zvuk cija je frekvencija proporcionalna
103
frekvenciji elektromagnetskog polja. Ultrazvuk se usmjerava prema dnu i mjeri vrijeme potrebno da se
vrati jeka.
Jeka djeluje na membranu koja zatitra, to se titranje ne jezgru od megnetostricijskog
materijala a ono izaziva elektromagnetsko polje. Tako registrira vrijeme putovanja signala.
Izmjerena dubina može se izracunati ako se vrijeme izmedu slanja i primanja impulsa pomnoži
brzinom rasprostiranja zvuka kroz more (1480 m/s) i podijeli sa dva (jer impuls prevali dvostruki put) :

Nacelo echolota:
Ploca na pokazivacu vrti se konstantnom brzinom. Na pl je montirana tinjalica. Prolaskom
tinjalice kroz oznaku nule na pokazivacu emitira se zvucni impuls prema dnu a tinjalica zasvijetli. Dok
impuls putuje prema dnu ploca se nastavlja okretati a jeke tinjalica ponovo zasvijetli na
oznaci koja je proporcionalna dubini (slika 104) .
Nacelo echographa:
Motor okrece plocu s pisaljkom koja na rotirajuci valjak s papirom bilježi oznaku svaki put kad se
jeka vrati. Danas se profil dna registrira na zaslonu katodn e cijevi, a dubine se ispisuju digitalno.
Shema dubinomjera starije izvedbe:

Slika 104.
Na velikim brodovima u glavnom se dubina mjeri na tri mjerna podrucja: od 0 do 100 m, od 0 do
500 m i od 0 do 1000 m.

Tablice morskih mijena i redukcija dubina

Razina mora mijenja se pod utjecajem gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca (slika 105). Posebno je,
zbog blizine, izražen utjecaj Mjeseca, a promjene su najizraženije u vrijeme kad Mjesec i Sunce
djeluju u istom pravcu (vrijeme sizigija, odnosno položaji konjunkcije i opozicije).

Slika 105.
104
 Promjene razine mora zovu se morske mijene i važne su s aspekta sigurnosti plovidbe jer su razine
mora na nekim d ijelovima Zemlje vrlo promjenjive, a kao posljedica promjene morske razine javljaju
se struje morskih mijena koje mogu imati velike brzine i znatan utjecaj na sigurnost broda.
Promjene razine površine mora publicirane su u posebnim publikacijama koje se zovu TIDE
TABLES.
Plima je vremenski period dizanja morske razine.
Oseka je vremenski period spuštanja morske razine.
Niska voda je najniži vodostaj za vrijeme oseke.
Visoka voda je najviši vodostaj za vrijeme plime.
Period je vremenski razmak izmedu dvije visoke vode i kod pravilnih izmjena traje polovicu
Mjeseceva dana 12h 25min.
Amplituda je visinska razlika izmedu razine visoke i niske vode.
Žive morske mijene su mijene u doba sizigija.
Mrtve morske mijene su mijene u doba kvadratura.
Srednja razina mora je srednja razina mjerena tijekom niza godina, od nje se mjere nadmorske
visine na kartama.
Hidrografska nula je srednja razina niskih voda živih morskih mijena, o nje se mjere dubine na
kartama.
Tablice plime i oseke ( Tide tables) koje se najviše upotrebljavaju u praksi su americkog ili
engleskog izdanja.
Americko izdanje obuhvaca 4 volumena:
1. Evropa, Sredozemlje, Zapadna obala Afrike
2. istocna obala Sjeverne i Južne Amerike te Grenland
3. zapadna obala Sjeverne i Južne Amerike te Havaji
4. centralni i zapadni Tihi ocean i Indijski ocean
Omogucava izracunavanja nastupa visokih i niskih voda 188 osnovnih geografskih tocaka i oko
5000 sporednih.
Sastavljene su od tri vrste tabela:
1. prva tabela daje podatke za osnovne luke
2. druga tabela daje podatke za sporedne luke
3. treca tabela omogucava proracun visine vode.
Britanske ( The Admirality Tide Tables) imaju tri volumena:
1. Sredozemno more, Evropa, Sjeverno ledeno more (evropski i azijski dio)
2. Atlantik osim Evrope, Indijski ocean i Sjeverno ledeno more (americki dio)
3. Tihi ocean
Redukcija dubina
To je postupak odredivanja dubine mora u odredenom tre u ili odredivanje vremena za zadanu
dubinu mora.
Podaci za racun dobiju se iz Tide Tables, a to su:
vrijeme visoke vode (tvv)
visina visoke vode (Vvv)
vrijeme niske vode (tnv)
visina niske vode (Vnv)
Stanje za odredeno vrijeme izmedu vremena visoke vode vremena niske vode racuna se iz
harmonicne promjene.
Vrijeme visoke i niske vode te visina visoke i niske vode proracunava se za osnovnu luku
(Standard Port) i sporednu najbližu luku (Secondary Port). Za osnovnu luku u tablicama su prikazani
podaci o vremenu nastupa visoke ili niske vode te visina visoke i niske vode, a za sporednu luku
prikazane su razlike u nastupu visoke i niske vode, te razlika visina tih a u odnosu na glavnu
luku (slika 106).

105
 Slika 106.
Stanje u odredenom trenutku može se izracunati iz harmonicne promjene.

Slika 106.
Na slici je (t - tvv) izražen u vremenskim minutama. Pretvaranjem u stupnjeve ta vrijednost postaje

Iz toga (ako je potrebno izracunati vrijeme za zadanu dubinu):

ili

Ako je potrebno izracunati dubinu za zadano vrijeme:

Ili

Razina površine mora od visine niske vode za zadani trenutak (a) tada se može izracunati iz:

106
 Tada se dubina mora za zadano vrijeme može izracunati iz:

Problem redukcije dubina rješava se takoder pomocu tablica (nauticke tablice).

Redukcija dubina kompjutorskim algoritmom
Memorija racunala omogucava pohranu podatak koje sadrže Tide tables i to za duži period godina.
Uz to i sve matematicke operacije postaju jednostavne i brze.
U uporabi je više verzija slicnih programskih paketa. se koristi program Tidal prediction by
the simplified harmonic method SHM u raznim verzijama od kojih je najduže ostala u uporabi verzija
2.00. Podaci se ispisuju na monitoru racunala ili se mogu tiskati, a prikazani su u obliku grafikona i u
obliku tabele, za period cijelog dana ili samo dijela Omogucen je vlastiti unos podataka (koji se
pohranjuju u posebnoj datoteci) ili izbor memoriranih.

107