INTERFERENCIJA

SVJETLOSTI

I
 INTERFERENCIJA SVJETLOSTI
• Interferencija valova je međudjelovanje dva ili
više valova (jednake valne dužine) koji
istovremeno prolaze kroz isti prostor.
• Pri tome dolazi do njihovog preklapanja, tj.
pojačavanja ili slabljenja.
• Dešava se kod svih valova (elastičnih,
elektromagnetskih, mehaničkih valova na vodi) i
općenito kod svih periodičnih kretanja.
 i

a) val na vodi iz jednog izvora b) val na vodi iz dva izvora

Ako se na površini vode šire dva vala iz različitih izvora

svjetlosti, iste frekvencije i amplitude, kada se sastanu u
nekoj posmatranoj tački, oni se zbrajaju, tj. nastaje
interferencija.
I

A) Konstruktivna interferencija - pojačanje

B) Destruktivna interferencija - poništenje

 UVJETI ZA INTERFERENCIJU
Da bi došlo do interferencije valovi moraju biti
koherentni, to jest moraju imati:
• Stalnu faznu razliku koja se ne mijenja tokom
vremena
• Istu frekvenciju
• Iste amplitude
• Moraju poticati iz istog izvora
 YOUNGOV POKUS
• Engleski fizičar Thomas Young je 1803. godine
napravio pokus sa dvije pukotine.
• Kako bi dobio dva koherentna vala, Thomas
Young je iskoristio dvostruku pukotinu.
i

Kao rezultat ovog pokusa nastaje:

1. Spektar boja – bijela (sunčeva) svjetlost
2. Niz svijetlih i tamnih pruga – monohromatska
(jednobojna) svjetlost:
a) Svijetle pruge – tamo gdje je konstruktivna
interferencija
b) Tamne pruge – tamo gdje je destruktivna
interferencija
i

Na zaslonu će se pojaviti svjetlo ako je putna

razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnošku
valnih dužina svjetlosti, onda će nastati i
maksimalno pojačanje/osvijetljenost.

 x  k
∆x = putna razlika talasa
k = redni broj maksimuma = 0, 1, 2, 3,...
U centralnoj tački putna razlika je jednaka nuli
(k=0). Za k=1 se dobije prva svijetla tačka, k=2
druga svijetla tačka, itd.
i

Za male uglove θ možemo pisati da je:

x  d sin 0  k
y
sin 0  tg 0 tg 0 
l
d=rastojanje između 2 svjetlosna izvora
‫=ג‬talasna dužina svjetlosti
dysvijetle
y=udaljenost prve svijetle pruge (k=1)od centralne
 pruge

l
INTERFERENCIJA NA TANKIM LISTIĆIMA

• Boje tankih listića tj. interferencijske boje su

pojava interferencije koja se opaža kad
snop svjetlosti padne na tanki sloj optičkog sredstva pri
čemu se dio svjetlosti reflektira (odbija) na gornjoj plohi,
a ostatak se svjetlosti reflektira na donjoj plohi, te se
određene frekvencije ponište, a druge pojačaju.
• To objašnjavamo na ovaj način. Zraka svjetlosti koja dolazi u
sloj debljine d reflektira se na donjoj površini, a druga zraka
reflektira se na gornjoj površini. Ako obe zrake shvatimo kao
linijske valove, onda između prve i druge zrake postoji razlika
prijeđenog puta, odnosno pomak faze.
INTERFERENCIJA NA TANKIM LISTIĆIMA

Pretpostavimo da su zrake svjetlosti

okomite na dvije površine tankog
filma (sloja) . Zraka 1 se reflektira na
površini A i doživljava skok u fazi za
180° u odnosu na upadnu zraku. ‰
Zraka 2 se reflektira na donjoj
površini (B) i ne doživljava skok u
fazi u odnosu na upadnu zraku. ‰
Zraka 2 ima duži put za 2t prije nego
se dvije zrake ponovo preklope.Ako
se naše oko nalazi na mjestu
konstruktivne interferencije ta dva
svjetlosna vala vidjet će boje tankih
listića.
Mjehur sapunice mijenja
kod napuhavanja sve
moguće boje.
 PRIMJENA INTERFERENCIJE
• Interferencija se može primijeniti za mjerenje malih
uglova i malih promjena dužina.
• Primjenom interferencije može se precizno mjeriti
toplotni koeficijent širenja čvrstih tijela, uticaji
mehaničkih istezanja, savijanja itd.
• Vrlo važna je i primjena interferencije za određivanje
kvaliteta optičkih površina. Ravne i sferne površine
sočiva ne smiju odstupati od odgovarajućih idealnih
geometrijskih površina više od malih dijelova valne
dužine. Kontrola tako visokog kvaliteta površine
postiže se pomoću interferencije.
PRIMJENA INTERFERENCIJE
• Interferometri su optički uređaji koji rade na pojavi
interferencije svjetolsti. Koriste se za tačno mjerenje
dužina, uglova i indeksa prelamanja, za ispitivanje
karakteristika optičkih površina, spektralnog sastava
zračenja itd. Prvi interferometar upotrijebio je Thomas
Young u svom pokusu.
• Značajna primjena interferencije je u tzv. optici tankih
slojeva. Antirefleksni slojevi se nanose na površinu
sočiva kako bi se poboljšala propustljivost sočiva za
svjetlost. Debljina antirefleksnog sloja se izabere tako
da dolazi do poništenja reflektovane svjetlosti
intererencijom. Antirefleksni sloj je dobar za noćnu
vožnju, čitanje i gledanje u zaslon računala