Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti

1
1.UVOD
Neka tvar moe biti pohranjena
(uskladitena) ili moe tei (strujiti).
Uskladitena koliina moe se izraziti
kao volumen (npr. 3 m
3
) ili kao masa (
npr. 5 kg). Kao volumen moe se
odrediti preko mjerenja razine, a kao
masa vaganjem. Koliina koja struji
varijabla je vremena i oznaava se
protokom. Ako koliina (Q) izraena
kao volumen (V) struji naziva se
volumnim protokom (q

), a izraena
kao masa (m) masenim protokom(q
m
):
q

=
v
t
[ m
3
/s] q
m
=
m
t
[kg/s]
U ovom seminaru govori se o mjerenju
protoka vodene pare. Vodena para je
voda u plinovitom obliku. Ona moe
nastati hlapljenjem, isparavanjem ili
sublimacijom leda. Vodena para ima
vanu ulogu u industriji, zajedno s
vodom vaan je medij za prijenos
topline, elektrine energije ili ak i za
mehaniki rad. Vodena je para tijekom
prve polovice 19. stoljea postala
primarna pokretaka snaga industrije i
prometa. Tako se 19. stoljee ponekad
naziva i stoljeem pare. I danas se
vodena para koristi za pogon turbina za
termoelektrane, nuklearne elektrane, a
imat e primjenu i u budunosti. U
seminaru je obraeno mjerenje protoka
pare pomou raunala, mjerne blende
te venturijeve cijevi.
2.MJERENJE PROTOKA PARE
Mjerenje brzine strujanja fluida(u
ovom sluaju vodene pare) provodi se
u praksi i znanosti na razliitim
mjestima i za razliite potrebe.
Najee se mjerenjem brzine strujanja
(prosjene brzine strujanja)posredno
odreuje volumetrijski ili maseni
protok fluida kroz cijev ili kanale.
Odreivanje brzine strujanja fluida
izvodi se posredno preko mjerenja
nekih drugih fizikalnih veliina kao to
su: vrijeme potrebno da se pree put
poznate duljine, dinamiki tlak struje
fluida, razlika tlaka prije i poslije
mjerne blende, promjena struje ili
otpora kao funkcije promjene
temperature osjetnog elementa koja
ovisi o brzini strujanja. Ovisno o
namjeni mjerenja potrebno je odabrati
prikladnu metodu, kojom se moe
provesti mjerenje na najjednostavniji
nain, a da rezultati mjerenja budu
dovoljno toni.
2.1. RAUNALO ZA MJERENJE
PROTOKA PARE
Raunalo protoka je mikroprocesorski
ureaj za mjerenje masenog protoka
vodene pare. Promjenom temperature i
tlaka mjenja se gustoa, odnosno
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
protok. Ureaj korigira volumni protok
dodatno uzimajui u obzir promjene
tlaka i temperature. Volumni protok
mjeri se blendom ili sapnicom te
rezultira razlikom tlaka. Ulazni podaci
za raunalo su diferencijalni tlak,
apsolutni tlak i apsolutna temperatura.
Svi mjerni rezultati prikazuju se na
ugraenom pokazivau, a integral
protoka, odnosno masa vodene pare
sumira se na ugraenom brojau.
Slika 1. Raunalo protoka
Izvor:
www.atm.hr
Pristup ostvaren:4.7.2013
Raunalo protoka izraunava gustou i
protok vodene pare u svakom mjernom
ciklusu. Protok se izraunava prema
standardu ISO 5167, dok se gustoa
rauna polinomskom aproksimacijom
termodinamikih tablica. U toku
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
otok. Ureaj korigira volumni protok
dodatno uzimajui u obzir promjene
tlaka i temperature. Volumni protok
mjeri se blendom ili sapnicom te
rezultira razlikom tlaka. Ulazni podaci
za raunalo su diferencijalni tlak,
apsolutni tlak i apsolutna temperatura.
Svi mjerni rezultati prikazuju se na
ugraenom pokazivau, a integral
protoka, odnosno masa vodene pare
sumira se na ugraenom brojau.

Raunalo protoka izraunava gustou i
protok vodene pare u svakom mjernom
ciklusu. Protok se izraunava prema
standardu ISO 5167, dok se gustoa
rauna polinomskom aproksimacijom
termodinamikih tablica. U toku
prorauna gustoe ureaj detektira da li
se radi o pregrijanoj pari, zasienoj
pari, vlanoj pari ili vodi. Ukoliko se
detektira da je stanje medija voda,
zaustavlja se broja mase vodene pare i
aktivira alarm. Masa vodene pare
dobije se integracijom masenog
protoka. Protok se rauna prema
sljedeoj formuli:
Slika 2. Dimenzije otvora za ugradnju
Izvor: www.atm.hr
Pristup ostvaren: 4.7.2013.
Q =k*C* * * *
Ova jednadba prema ISO 5167 sadri
sljedee elemente:
Q protok mase [kg/h]
k konstanta
C koeficijent istjecanja
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
2
gustoe ureaj detektira da li
adi o pregrijanoj pari, zasienoj
pari, vlanoj pari ili vodi. Ukoliko se
detektira da je stanje medija voda,
zaustavlja se broja mase vodene pare i
aktivira alarm. Masa vodene pare
dobije se integracijom masenog
protoka. Protok se rauna prema
Dimenzije otvora za ugradnju
www.atm.hr
[kg/h]
Ova jednadba prema ISO 5167 sadri
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
3
[ omjer otvora blende i unutarnjeg
promjera cjevovoda
e faktor ekspanzije
J
t
temperaturno kompenzirani otvor
blende [mm]
p diferencijalni tlak [bar]
p gustoa [kg/m
3
]
2.2. MJERENJE PROTOKA MJERNOM
BLENDOM
S njom se mjeri pad tlaka koji nastaje pri
prolasku plina kroz mjernu blendu i brzina
se rauna po formuli:
w=oe_
2p
p
o koeficijent protoka blende
e koeficijent ekspanzije
p gustoa fluida koji protjee
p razlika tlaka prije i poslije mjerne
blende
Slika 3. Mjerna blenda
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:5.7.2013
Keoficijent ekspanzije (e) uvodi se u
jednadbu protoka kada je fluid koji
protjee kroz mjernu blendu vodena para
ili plin.Pare i plinovi prilikom prolaska
kroz prigunicu zbog promjene tlaka
mjenjaju gustou, tj. specifini volumen.
Koeficijent ekspanzije e se to vie razlikuje
od 1 ti je vea razlika tlaka prije i poslije
prigunice. Za strujanja plina malim
brzinama kod kojih se pad tlaka na mjernoj
blendi moe zanemariti uzima se (e 1).
Za nestlaive fluide (e = 1). Osim o
veliini pada tlaka koeficijent ekspanzije e
ovisi i o eksponentu adijabate k. Za
eksponent k=1.31, koji vrijedi za
pregrijanu vodenu paru i za granini tlani
omjer, vrijednost e nalazimo iz dijagrama
sl. 4. Za proizvoljan eksponent k i male
ekspanzije, vrijednost e nalazimo iz
dijagrama sl. 5. Za proizvoljan eksponent k
i velike ekspanzije, e nalazimo iz
dijagrama sl.6.
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
4
Slika 4. Koeficijent ekspanzije e, u
ovisnosti o razlici pada tlaka na mjernoj
blendi i apsolutnom tlaku za eksponent
k=1.31 (pregrijana vodena para)
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:6.7.2013
Slika 5. Vrijednost koeficijenta e za
proizvoljne eksponente k i male ekspanzije
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:6.7.2013
Slika 6. Vrijednost koeficijenta e za
proizvoljne eksponente k i velike
ekspanzije
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:6.7.2013
2.3. MJERENJE PROTOKA
VENTURIJEVOM CIJEVI
Konstrukcijski razlikujemo svije osnovne
vrste Venturijeve cijevi : kratke i duge.
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
5
Slika 7. Shematski prikaz Venturijeve
cijevi
Izvor:
www.fer.unizg.hr/PREDAVANJA
Pristup ostvaren: 6.7.2013.
Raznovrsne konstrukcije izrade venturijeve
cijevi oteavaju standardizaciju
proraunskih koeficijenata. Koeficijenti
protoka i korekcijski koeficijenti za takve
Venturijeve cijevi ispitani su i
standardizirani samo za one unutarnjeg
promjera d=100...800mm i pod uvjetom
0.2 m0.5. Za cijevi iji je D800mm, a
m<0.2, izraunati protok se vjerovatno
nee razlikovati vie od 0.5% od
vrijednosti unutar standarda. Pored
standardnih Venturijevih cijevi proizvodi
se itav niz nestandardnih specijalnih
konstrukcijatih cijevi. U odnosu na mjernu
blendu, Venturijeva cijev uzrokuje
najmanji nepovratni pad tlaka, tj. najmanje
gubitke energije, to se vidi iz dijagrama
sl.8.
Slika 8. Dijagram nepovratnog pada tlaka
(%), za mjernu blendu i Venturijevu cijev
u ovisnosti o stupnju suenja povrine
poprenog presijeka u (%)
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:6.7.2013
Slika 9. Izgled Venturijeve cijevi
Izvor:
www.riteh.uniri.hr
Pristup ostvaren:6.7.2013.
Venturijeva cijev (po talijanskom
prirodoznancu G. B. Venturiju, 1746-
1822), ureaj za mjerenje brzine strujanja
fluida. Tlak fluida na stijenku vei je to je
brzina strujanja manja. Venturijeva cijev se
sastoji od dviju cijevi razliita presjeka
spojenih jedna na drugu. Budui da je
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
6
ukupni tok u obje cijevi jednak, zbog
razliitog presjeka tlak, a time i brzina, su
razliiti. Iz razlike tlakova dobiva se
podatak o brzini strujanja. Venturijeva
cijev se upotrebljava za odreivanje brzine
zrakoplova i mjerenje u zranom
tunelu.Izrauju se od ugljinih elika sa
antikorozivnom zatitom na bazi Epoksid -
cinka.
3. ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu trebali smo
objasniti naine i ureaje za mjerenje
protoka pare. Prikazani su naini mjerenja
protoka pomou raunala, mjerne blende i
venturijeve cijevi. Raunalo protoka je
mikroprocesorski ureaj koji na osnovu
ulaznih podataka izraunava maseni
odnosno volumni protok vodene pare.
Mjerenje pomou mjerne blende se vri
tako da se mjeri pad tlaka koji nastaje pri
prolasku fluida kroz mjernu blendnu, u
ovom sluaju fluid je vodena para, te se u
jednadbu protoka uvodi koeficijent
ekspanzije (e). Venturijeva cijev na osnovu
razlike tlakova daje rezultat o brzini
strujanja.
Seminarski rad_Procesna mjerenja, senzori i aktori Drago Fajdeti
7
4. LITERATURA
[1] Procesna mjerenja Prof.dr.sc.
Zdravko Valter,2008.
[2] www.omega.com/literature/transactions
/volume4/about-omega, pristup ostvaren:
5.7.2013
[3] www.riteh.uniri.hr/
laboratorijske_vjebe, pristup ostvaren:
5.7.2013.
[4] www.fer.unizg.hr/ PREDAVANJA,
pristup ostvaren: 6.7.2013
[5] www.donmcpeak.com/VConeTech,
pristup ostvaren: 6.7.2013
[6] www.epa.gov/wbnar011013_ierna,
pristup ostvaren: 6.7.2013
[7] www.wikipedia.com/vodena_para,
pristup ostvaren:6.7.2013
[8] www.atm.hr, pristup ostvaren:6.7.2013.