28/10/2021, 20:24 Vodni udar – Wikipedija

Vodni udar
Vodni udar ili hidraulički udar je nagla i
značajna promjena tlaka uslijed promjene brzine
vode na jednom kraju cjevovoda, a obično se
dešava na nizvodnom kraju cjevovoda uslijed
zatvaranja zatvarača.

Hidraulički udar se odvija pod prevladavajućim

utjecajem sila inercije i sila elastičnosti. Brzine
širenja promjene tlaka u tlačnom cjevovodu vrlo su
velike, te su za čelične cjevovode reda veličine 1000
m/s. Prirast tlaka na zatvaraču uslijed efekta
vodnog udara može doseći vrijednosti od nekoliko
desetaka bara. Prirast tlaka uslijed vodnog udara
obično prati vibracije cijevi i pojava buke. Periodi Ekspanzioni spojevi na parnim linijama uništeni
oscilacije tlaka su u pravilu vrlo kratki i mogu uslijed hidrauličkog (parnog) udara
iznositi dijelove sekunde. Izraženost efekta
hidrauličkog udara ovisi od protoka kroz tlačni
cjevovod, njegovoj duljini, elastičnim svojstvima cjevovoda, dimenzijama cjevovoda i vremenu
trajanja manevra sa zatvaračima koji može trajati svega par sekundi. [1]

Sadržaj
Povijest
Vodni udar u hidroelektranama
Zaštita od vodnog udara
Brzina širenja vodnog udara
Izvori

Povijest
U prvom stoljeću prije Krista Marcus Vitruvius Pollio opisao je posljedice vodnog udara u olovnim
cijevima i kamenim akvaduktima u antičkom Rimu.

Vodni udar u hidroelektranama

U visokotlačnim hidroelektranama se vodni udar u pravilu ne prenosi u dovodni tunel, jer pri
zatvaranju višak vode iz tunela ulazi u vodnu komoru. Pri naglom otvaranju zatvarača vodne
turbine (puštanje u pogon), dok se ne uspostavi stacionarno stanje, manjak vode u tlačnom
cjevovodu se nadoknađuje iz vodne komore. U svakom slučaju, masa vode iz dovodnog tunela
oscilira u sistemu dovodni tunel – vodna komora, gdje dominiraju sile inercije i sile trenja. Vrijeme
trajanja ovih oscilacija do konačnog smirivanja (pri naglom zatvaranju) može potrajati vrlo dugo
(par sati). Vodni udar u tlačnom cjevovodu ni fizikalno ni vremenski se ne podudara s oscilacijama
vode u sistemu dovodni tunel – vodna komora, pa se ta dva procesa mogu odvojeno izučavati i
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodni_udar 1/3
28/10/2021, 20:24 Vodni udar – Wikipedija

odvojeno proračunavati, tlak na ulasku u tlačni cijevovod određen je za sve vrijeme kotom vode u
vodnoj komori. Kad se vodni udar računa za potrebe dimenzionara tlačnih cjevovoda na
visokotlačnim elektranama, zanemaruje se utjecaj trenja. [2]

Osnovni zahtjevi projektne zadaće pri proračunu vodnog udara u tlačnom cjevovodu je
određivanje maksimalnih vrijednosti tlaka i protoka na zatvaraču te na osnovu toga
dimenzioniranje cjevovoda za dani režim zatvaranja zatvarača. Također je potrebno proračunati
proces naglog puštanja turbina u pogon. U ovome slučaju, kada u početnoj fazi voda u tlačni
cjevovod dolazi iz vodne komore, ne smije se dopustiti ni pod kojim uvjetima ulazak zraka u tlačni
cjevovod, što bi radi kavitacije i komprimacije moglo dovesti do znatnog oštećenja ili puknuća
cjevovoda. Kao rezultat proračuna vodnog udara proizlaze dimenzije tlačnog cjevovoda, provjera
rezervi vode iz vodne komore i definiranje sigurnog režima zaustavljanja i puštanja u pogon
turbina.

Pri izučavanju pojave hidrauličkog udara temeljni i pionirski doprinos dali su u svojim radovima
Nikolaj Žukovski (1899.) i L. Allievi (1925). Po formuli Žukovskog, pri trenutnom potpunom
zatvaranju, prirast tlaka na zatvaraču će doseći vrijednost: Δp = ρ • vo • a, pri čemu je vo - brzina u
tlačnom cjevovodu prije zaustavljanja toka a a - brzina širenja elastičnih poremećaja. [3]

gdje je: ΔP - prirast tlaka na zatvaraču (Pa), ρ – gustoća fluida (kgm−3), a – brzina zvuka u fluidu
(m/s) i Δv – promjena brzine fluida (m/s). Impuls sile se stvara zbog 3. Newtonovog zakona
gibanja i jednadžbi kontinuiteta, koji se primjenjuju za usporenje fluida. [4]

Zaštita od vodnog udara

Tlačni cjevovodi se mogu štititi od vodnog udara osim sa vodnim komorama i sa: [5]

povećanje promjera cjevovoda čime se utječe na smanjenje brzine, a time i na veličinu vodnog
udara
izborom materijala od kojeg se radi cjevovod (veličina prirasta tlaka kod vodnog udara ovisi o
brzini širenja elastičnih poremečaja, koji su u funkciji materijala iz kojeg se napravljen
cjevovod. Elastični cjevovod smanjuje brzinu širenja poremećaja, tako da je za čelični
cjevovod uobičajena brzina širenja elastičnih poremečaja ≈ 1000 m/s. Plastični cjevovodi još
više smanjuju brzinu širenja poremećaja ≈ 300 m/s.
povećanjem momenta inercije crpke ugradnjom zamašnjaka između crpke i elektromotora
čime se produljuje vrijeme zaustavljanja crpke, pa su i promjene brzine manje
postepeno zatvaranje ili otvaranje zasuna ugrađenog iza crpke čime se smanjuju promjene
brzine
ozračivanjem (upuštanjem zraka u cjevovod - zrak treba prije ponovnog upuštanja cjevovoda
odstraniti)
ugradnjom odušnog ventila

Brzina širenja vodnog udara

Brzina širenja zvuka u fluidu je određeno sa , , a vršna vrijednost će

ovisiti o:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodni_udar 2/3
28/10/2021, 20:24 Vodni udar – Wikipedija

gdje je:

a - brzina širenja vodnog udara

K - = modul elastičnosti fluida
- gustoća fluida
E - modul elastičnosti materijala cijevi
D - unutrašnji promjer cijevi
t - debljina stijenke cijevi
c - bezdimenzionalni parametar zbog sustava cijevi koji utječu na brzinu vala

Za čelični cjevovod uobičajena brzina širenja elastičnih poremečaja ≈ 1000 m/s. Plastični
cjevovodi još više smanjuju brzinu širenja poremećaja ≈ 300 m/s.

Izvori
1. "Hidraulika sistema pod tlakom" info.grad.hr, [1] (http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1010616848/
doc/h04-sistemi_pod_tlakom.pdf)  Inačica izvorne stranice (https://web.archive.org/web/20101
231152950/http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1010616848/doc/h04-sistemi_pod_tlakom.pdf) 
arhivirana 31. prosinca 2010., 2011.
2. "Opterećenja u tlačnim cjevovodima" Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split, Veljko Srzić,
dipl.ing , [2] (http://gradst.unist.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/3357/HG_11_2011.pdf)
[neaktivna poveznica], 2011.

3. "Practical Hydraulics" Kay Melvyn, publisher=Taylor & Francis, [3] (http://books.google.com/bo

oks?isbn=0415351154&pg=PA120), 2008.
4. Bruce S., Larock E., Jeppson R. W., Watters G.Z., "Hydraulics of Pipeline Systems", CRC
Press, 2000.
5. "Vodni udar u tlačnom cjevovodu" info.grad.hr, [4] (http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/101061684
8/doc/v09_-_vodni__udar.pdf)  Inačica izvorne stranice (https://web.archive.org/web/20101231
153112/http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1010616848/doc/v09_-_vodni__udar.pdf) arhivirana
31. prosinca 2010., 2011.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vodni_udar&oldid=6014148"

Ova stranica posljednji je put uređivana 13. kolovoza 2021. u 23:21.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se primjenjivati i
dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodni_udar 3/3