CJEVOVODI

Cijevi i cijevni vodovi

Zadatak im je omoguiti transport i razvoenje plinova, para, tekuina, zrnatih vrstih (ito, pijesak) tvari. Cijevi su standardizirane u odnosu prema mjerama i pritisku. Pritisci se dijele na: a) nazivne b) radne c) pokusne

Proizvodnja mlijeka

Nazivni pritisci
to su oni pritisci prema kojima su dimenzionirane cijevi. Uz svaki nazivni pritisak idu i tri vrste radnih pritisaka (I, II, III) a podjela je uvjetovana temperaturom medija koji se transportira cijevima. Svi pritisci su nadpritisci

Indirektna Sterilizacija

Probni pritisci u odnosu na odgovarajue radne pritiske podijeljen su : I. 100 % - predvieno za vodu i sline tekuine, plinove i paru ispod 120oC II. 80 % - za tekuine, plinove i za paru do 300oC, za one tekuine koje neovisno o temperaturi a ovisno o kemijskim osobinama zahtijevaju poveanu sigurnost III. 64% - za tekuine, plinove i paru u podruju od 300oC do 400oC. Za vie temperature mogu se koristiti ako materijal ima veu otpornost

Para
Nazivni pritisak (kp/cm3) Pogonski pritisak (kp/cm2) Temperatura (oC) 100 40 450 250 80 500 320 125 500 320 140 500

Voda
Nazivni pritisak (kp/cm3) Pogonski pritisak (kp/cm2) Temperatura (oC) 64 60 150 160 125 200 250 180 200 250 200 200

Cjevovodi i armature za povezivanje

Oznaavanje cijevi bojom

Da bi se ve po vanjskom izgledu moglo vidjeti koja vrsta medija prolazi kroz pojedini cjevovod osobito ako su ureaji s razliitim medijima, cijevi se oznauju razliitim bojama

Oznaavanje cijevi bojom

Voda Para Zrak Gorivi plin Ne gorivi plin Gorive tekuine Kiseline Luine Katran

Zeleno Crveno Plavo

uto s crnim prstenom

uto
Smee s crnim prstenom

Naranasto Ljubiasto Crno

Cijevi za paru

Tlak u tekuini
U svakoj tekuini postoji izvjestan unutarnji pritisak koji dolazi od njene teine. Pritisak u mirnoj tekuini zbog njene teine, na iju povrinu ne djeluje nikakva vanjska sila zove se hidrostatski pritisak. Hidrostatski tlak jednak je umnoku visine stupca tekuine i njezine specifine teine. Jedinica: kp/m2

Hidrostatski tlak djeluje na sve strane na dno, na bokove i uvis. Hidrauliki tlak = zbroj vanjskog i hidrostatskog tlaka Hidrodinamiki tlak = tlak koji ima tekuina u strujanju

Hidrostatski tlak

Kada tekuina struji, njezina se potencijalna energija pretvara u kinetiku a ova se troi na unutarnje trenje izmeu estica tekuine i na trenje sa stjenkama cijevi. Zato hidrodinamski tlak nije jednak hidrostatskom, ve je manji od njega za onaj dio koji se pretvorio u kinetiku energiju. Tlakovi u tekuini koja struji nisu na svim mjestima jednaki.

Pri protjecanju tekuine kroz vodoravnu cijev koja je svuda istog presjeka hidrodinamiki tlak opada jednakomjerno u smjeru strujanja tekuine. Na mjestu veeg poprenog presjeka cijevi brzina tekuine je manja a na mjestu poprenog presjeka je vea. U veem presjeku brzina je malena a tlak velik, dok je kod manjeg presjeka obrnuto.

Mjera protoka

Stlaivi fluidi
Prilikom strujanja plinova i para kroz cijevi dolazi do promjene volumena zbog izotermne ili adijabatske ekspanzije uslijed pada tlaka du cijevi. Zbog toga dolazi do poveanja brzine strujanja pa pored gubitka trenja dolazi i do gubitka ubrzanjem strujanja. Strujanje se moe smatrati nestlaivim, ako pad tlaka u cijevi ne prelazi 10% poetnog tlaka

Strujanje tekuina
Stacionarno strujanje je ono kod kojeg na svakom presjeku i na svakoj toki danog poprenog presjeka struje, brzina strujanja i pritisak ostaju isti. Tekuine struje po Bernulievom teoremu: U jednom izoliranom hidrodinamikom sistemu zbroj svih vrsta energija je konstantan.

Kod realnih kapljevina jedan dio energije se troi na prevladavanje unutarnjeg trenja i trenja na zidovima cijevi. Ta se energija pretvara u toplinu, ali se ta toplina u kapljevinama ispoljava u minimalnom povienju temperature.

Uslijed unutarnjeg trenja i trenja na zidu cijevi, brzina tekuine nije u svakoj toki presjeka jednaka ve raste od 0 na samom zidu do Wmax na sredini presjeka

Po Bernulijevom teoremu moemo odrediti brzinu strujanja tekuina i tada ih moemo dijeliti ovisno o vrsti strujanja: laminarno ili slojevito turbulentno ili vrtlono Vrste strujanja odreuju se Reynoldsova broja Re = Finercije/Fviskoziteta iz

Kod strujanja s velikim Re brojem prevladavaju sile inercije, a kod malog broja Re prevladava viskozitet. Tekuina se kod malih brzina strujanja giba u slojevima koji su meusobno nezavisni jedan od drugoga, estice tekuine gibaju se samo paralelno s osi cijevi, ne mijeaju se laminarno (slojevito) ili viskozno strujanje.

Laminaran protok
Nema mijeanja izmeu slojeva

Pri poveanoj brzini strujanja estice se gibaju okomito na cijev i prouzrokuju mijeanje slojeva, uzburkavanje tekuine i stvaranje vrtloga turbulentno ili vrtlono strujanje.

Turbulentan protok
Mijeanje meu slojevima

Prijelaz iz laminarnog u turbulentno strujanje deava se kod odreene vrijednosti Re broja. Kada e se to desiti ovisi o stupnju nesmetanosti ili uznemirenosti strujanja. Moment kada laminarno strujanje prelazi u turbulentno zove se kritini Re broj, izraava se u konzistentnim jedinicama. Rekrit=wd/=2300 ili Finercije=2320Fviskoziteta = viskozitet d= diametar cijevi w= brzina strujanja

Laminarno strujanje
Koritena je boja za hranu Znaajno usporavanje protoka Uspostavljeno laminarno strujanje bez mijeanja

Laminarno strujanje prelazi u turbulentno kada brzina strujanja pree odreenu kritinu brzinu, a to je svaka ona brzina strujanja koja zadovoljava jednadbu: Re=d/*wkrit Veliina kritine brzine ovisi o viskozitetu tekuine i promjeru cijevi.

Laminaran granini sloj

Laminaran granini sloj

Turbulentan granini sloj

Toka odvajanja Rubni sloj - laminaran

Toka odvajanja Rubni sloj - turbulentan

Guljenje voa i povra pod parom

Postavljanje cjevovoda
Cjevovode treba postaviti tako da su pregledni i lako dostupni. Da bi se smanjili gubici treba izbjegavati nepotrebne promjene u smjeru kretanja medija. Na odreenim razmacima cjevovod mora biti poduprt kako bi se sprijeilo pregibanje vlastitom teinom ili medijem unutar cijevi. Kod cjevovoda za paru ili vrele plinove treba paziti na toplinsku dilataciju cjevovoda izazvanu razlikama u temperaturi.

Grijanje cijevi

Mora se omoguiti dilatacija(rastezanje) cjevovoda elastinou pravokutno poloenog cjevovoda (izrauna se) a ako nije mogue ugrauju se posebne kompenzacijske cijevi odnosno ureaji

l = *lt
= koeficijent toplinskog istezanja l = duina koja dilatira t = temperaturna razlika