1

1. UVOD

1.1 Povijesni razvoj parnih turbina

Prvi prototip aksijalne akcijske parne turbine s jednim stupnjem i s divergentnim sapnicama (slika 1.1)
predloio je 1883. godine vedski inenjer i matematiar Gustaf de Laval. U ovoj turbini ekspanzija
pare se odvijala samo u mirujuim sapnicama i to u samo jednom stupnju od poetnog do izlaznog
tlaka, za to su bile potrebne jako velike brzine strujanja na izlazu iz sapnica. Poto za najuinkovitije
koritenje kinetike energije te struje pare moramo imati obodnu brzinu na lopaticama rotora koja je
trebala biti polovica izlazne brzine pare, radilo se je o jako velikim brzinama vrtnje. Tako na primjer
za najmanju de Lavalovu parnu turbinu s promjerom rotora od 100 mm i snagom od 2.5 kW imamo
brzinu vrtnje od oko 500 s
-1
(30.000 min
-1
). Snaga najvee parne turbine koju je konstruirao de Laval
nije prelazila 500 kW. Uza sve to, njegove turbine su imale vrlo niski stupanj djelovanja.

Svega godinu dana iza de Lavala, Charles Parsons, engleski inenjer, je 1884. godine predloio
reakcijsku parnu turbinu s vie stupnjeva u kojoj se ekspanzija pare odvija u vie uzastopnih stupnjeva,
umjesto ukupne ekspanzije u jednom stupnju kod de Lavalove turbine. Ekspanzija se nije odvijala
samo u statorskim lopaticama, ve se je nastavljala u rotorskim lopaticama (slika 1.2). Brzine strujanja
su sada bile mnogo manje, kao i potrebna obodna brzina.

Krajem 19. stoljea je poela znaajnije rasti proizvodnja turbina, to je bilo povezano s razvojem
elektrinih strojeva, prije svega generatora. Parne turbine poele su se sve vie koristiti za pogon
brodova i elektrinih generatora u termoelektranama.

Poetkom 20. stoljea, izmeu dva svjetska rata gradile su se parne turbine sa snagom od 50.000 kW s
brzinom vrtnje od 1500 min
-1
te s parametrima pare na ulazu u turbinu: p = 2.85 MPa i T = 400
o
C.





















Slika 1.1 de Lavalova akcijska turbina s jednim stupnjem
1 - vratilo, 2 - disk rotora, 3 - lopatice rotora, 4 - sapnice statora, 5 - kuite, 6 - odvod ispune pare

Polovicom 20. stoljea, iza 2. svjetskog rata, zapoela je gradnja sve veih turbina. Rasle su snage
turbine i parametri pare na ulazu u turbinu. Krajem 20. stoljea snage parnih turbina sa zajednikim
vratilom dosezale su do 1.2 GW s tlakom pare do 23.5 MPa i temperaturom do 540
o
C.

tlak pare
apsolutna brzina pare
Razvijeni pogled
za presjek A-A
Gustaf de Laval (1845 - 1913)
2















Slika 1.2 Reakcijska parna turbina s vie stupnjeva
1 - kuite, 2 - bubanj rotora, 3 - leaj, 4 - statorske lopatice, 5 - rotorske lopatice

1.2 Glavni dijelovi i konstrukcija turbina

Parna turbina je pogonski stroj u kojemu se potencijalna energija pare pretvara u mehaniki rad vrtnje
vratila rotora.

Svaka turbina sastoji se iz mirujuih (fiksnih) i pokretnih dijelova. Dio turbine koji se sastoji iz
mirujuih dijelova nazivamo stator, a onaj od dijelova koji se vrte nazivamo rotor. Na slici 1.3
prikazana je karakteristina konstrukcija jedne kondenzacijske parne turbine snage 50 MW za poetne
parametre pare od 8.8 MPa pri 535
o
C (slika 1.3). Turbina ima sastavljeni rotor. Poetnih 19 diskova,
koji rade u podruju visoke temperature. iskovano je zajedno s vratilom turbine, a posljednja tri diska
su navuena na vratilo. Zbog opasnosti da zbog termikih dilatacija na visokim temperaturama ne
doe do olabavljivanja diskova, na tim temperaturama se ne koriste diskovi koji se navlae na vratilo
rotora. Kovana izvedba zadnja tri diska iziskuje da sirovi otkivci budu mnogo veih dimenzija od
konane izvedbe.

Kombinacija kaskada lopatica statora sa statorskim lopaticama fiksiranim na gnijezdo lopatica ili na
dijafragmu, zajedno sa pokretnom kaskadom rotorskih lopatica privrenim na prvi nizvodni disk
rotora, ini stupanj turbine. Put pare (ili openito put strujanja) prikazane turbine sastoji se iz 22
stupnja turbine, od kojih se prvi stupanj naziva regulacijskim, dok se prvi sljedei disk naziva prvi
neregulacijski stupanj. Svi ostali stupnjevi, osim zadnjega, nazivaju se meu-stupnjevi.

Pri strujanju pare kroz lopatice statora u paljivo oblikovanim prolazima meu lopaticama dolazi do
ubrzavanja struje. Lopatice izlaznu struju usmjeravaju u odgovarajuem smjeru, kako bi struja pare uz
im manje gubitke bez sudara ula u kanale meu pokretne lopatice rotora. Struja pare zbog promjene
smjera i brzine inducira silu koja pokree disk i vratilo turbine.

Du struje pare, od prvog do zadnjeg stupnja, tlak pare se smanjuje, a njen specifini volumen
znaajno se poveava. Zbog toga je prema zadnjim stupnjevima potrebno poveavati protoni presjek
kaskada lopatica, tako da se pribjegava poveanju duine statorskih i rotorskih lopatica i poveanju
srednjeg promjera na stupnju turbine.

Rotor turbine na svom slobodnom kraju ima privreno vratilo koje nosi trnove sigurnosne sklopke
(osjetnici pobjega turbine). Ovi trnovi mogu djelovati kao brana dovodu pare ako brzina vrtnje rotora
za 10 do 12% prekorai nazivnu brzinu vrtnje turbine. Time se turbina titi od razlijetanja.

Spojeni kraj vratila putem elastine spojke pogoni glavnu pumpu ulja. Usisna cijev glavne pumpe
spojena je na uljnu kadu prednjega leaja turbine.
Ulaz pare
Izlaz pare
Sir Charles Parsons (1854 - 1931)
3

























































S
l
i
k
a

1
.
3


U
z
d
u

n
i

p
r
e
s
j
e
k

k
r
o
z

k
o
n
d
e
n
z
a
c
i
j
s
k
u

p
a
r
n
u

t
u
r
b
i
n
u

s
n
a
g
e

5
0

M
W

1

-

r
o
t
o
r

t
u
r
b
i
n
e
,

2

-

k
u

t
e

t
u
r
b
i
n
e
,

3

-

r
a
d
i
j
a
l
n
i

i

a
k
s
i
j
a
l
n
i

l
e

a
j
,

4

-

r
a
d
i
j
a
l
n
i

l
e

a
j
,

5

-

r
e
g
u
l
a
c
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
,

6

-

s
a
p
n
i

k
i

p
r
s
t
e
n
,

7

-

b
r
e
g
a
s
t
o

v
r
a
t
i
l
o
,

8

-

s
e
r
v
o
m
o
t
o
r
,

9

-

g
l
a
v
n
a

p
u
m
p
a

u
l
j
a
,

1
0

-

r
e
g
u
l
a
t
o
r

b
r
z
i
n
e

v
r
t
n
j
e
,

1
1

-

r
a
z
v
o
d
n
i
k
,

1
2

-

k
u

t
e

p
r
e
d
n
j
e
g

l
e

a
j
a
,

1
3

-

u
r
e

a
j

z
a

s
p
o
r
o

o
k
r
e
t
a
n
j
e

r
o
t
o
r
a
,

1
4

-

s
p
o
j
k
a
,

1
6

-

n
a
v
u

e
n
i

d
i
s
k
,

1
7

-

p
o
k
r
e
t
n
e

l
o
p
a
t
i
c
e
,

1
8

-

d
i
j
a
f
r
a
g
m
e
,

1
9

-

j
a
r
m
o
v
i

d
i
j
a
f
r
a
g
m
i
,

2
0

-

p
r
e
d
n
j
i

k
r
a
j

b
r
t
v
e
n
i
h

j
a
r
m
o
v
a
,

2
1

-

s
p
o
j
n
a

c
i
j
e
v

(
o
d

g
l
a
v
n
o
g

v
e
n
t
i
l
a

d
o

r
e
g
u
l
a
c
i
j
s
k
o
g

v
e
n
t
i
l
a
)

4
Glavna pumpa ulja dobavlja ulje u sustav podmazivanja leaja turbine i generatora pri tlaku od 0.15
MPa te posebna pumpa dovodi ulje u sustav regulacije brzine vrtnje pod tlakom od 2 MPa. Osjetnik
brzine vrtnje je povezan s regulacijom maksimalne brzine vrtnje (zatita od pobjega).

Stator turbine ima kuite sa zavarenim kaskadama statorskih lopatica u otvorima kuita s
regulacijskim ventilima. Stator unutar sebe ima krajnje brtve na mjestima prolaska vratila van kuita,
jarmove dijafragmi i same dijafragme s njihovim brtvama. Kuite turbine je obino podijeljeno
horizontalnom ravninom na gornji i donji dio. Ponekada je kuite vertikalnom ravninom podijeljeno
dodatno na prednji, srednji i ispuni dio. Prednji dio kuita je lijevan, dok srednji i ispuni dijelovi
mogu biti u zavarenoj izvedbi.

Kuita turbinskih leaja takoer pripadaju statorskom dijelu turbine. Prednje kuite turbine sadri
glavni odrivni leaj, dok stranji leaj nosi rotore turbine i generatora. Prednje kuite se oslanja na
temeljnu plou i po njoj slobodno klizi pri termikim dilatacijama. Stranje kuite je vezano na
ispuni prikljuak pare, koji mora ostati nepomian i ini toku sidrenja turbine.

Prednji dio kuita turbine spojen je s kuitem prednjeg leaja na nain da se zbog termikih
dilatacija jedan dio moe pomicati zajedno s drugim, ali da se pritom odrava pravac osi rotora i iste
aksijalne zranosti meu dijelovima. To je posebno vano jer prednji leaj sadri aksijalni (odrivni)
leaj koji preuzima aksijalnu silu na rotoru turbine. Kada je odrivni leaj smjeten u prednji dio
kuita turbine, rotor je optereen na vlak, tako da se njegova elastina linija istee i poravnava, ime
se otklanja uzrok poprenih vibracija rotora.

Stranji leaj turbine ima ugraen ureaj za sporo okretanje rotora turbine pri startanju i zaustavljanju
turbine. Ovaj ureaj se sastoji iz elektromotora i punog prijenosnika. Puni vijak je na vratilu
elektromotora, a puno kolo privreno je na meu-vratilu. Para se u poetku startanja turbine polako
dovodi kako bi se kuite i rotor zagrijali blizu radne temperature. Sve to vrijeme rotor se polako vrti,
kako bi mu se termike dilatacije izjednaile po opsegu i kako se rotor ne bi deformirao. Dovodom
veeg protoka pare raste moment na rotoru turbine i ureaj za sporo zakretanje turbine se oslobaa na
nain da se spojni zupanik otkloni i izae iz zahvata s punim kolom te oslobodi rotor. Rotor nakon
toga ubrzava do nazivne brzine vrtnje.

Sustavi automatske regulacije i podmazivanja biti e pojanjeni kasnije u poglavljima 9 i 10. Ovdje e
biti navedeni samo glavni dijelovi sustava regulacije. To su prije svega etiri ventila za regulaciju
dovoda pare u turbinu. Posebni ureaj brine se za otvaranje ili zatvaranje ventila jedan po jedan, kako
bi se smanjilo priguivanje (i gubitak energije) a dijelom otvorenim ventilima. Uvijek je samo jedan
od ventila dijelom otvoren, dok su ostali ili potpuno otvoreni ili zatvoreni, ovisno o potrebama
regulacije. Ovaj nain regulacije naziva se sustav za regulaciju privodnih sapnica. Pored toga imamo
ureaj za zatitu turbine od pobjega (prevelike brzine vrtnje).

Najvei dio sadraja topline u vodenoj pari odvodi se u kondenzatoru turbinskog postrojenja. Ovaj se
gubitak moe smanjiti ako parcijalno oduzimamo paru iza razliitih stupnjeva turbine i koristimo je za
zagrijavanje napojne vode koju vodimo u generator pare.


1.3 Termodinamiki proces parno-turbinskog postrojenja

Najjednostavnije parno-turbinsko postrojenje (slika 1.4) sadri napojnu pumpu 1, generator pare 2,
pregrija pare 3, parnu turbinu 4, kondenzator 5 i elektrini generator 6. Postrojenje koristi vodenu
paru kao radni medij.

Kada bi postrojenje bilo izvedeno bez pregrijaa pare, do turbine bi dovodili zasienu paru. U tom bi
sluaju na proces bio najblii Carnotovom procesu s dovodom topline pri konstantnoj temperaturi za
isparavanje vode i odvodom topline pri konstantnoj temperaturi za kondenzaciju pare u kondenzatoru.

T-s dijagram Carnotovog procesa za vlanu paru prikazan je na slici 1.5. Linija 3-4 u dijagramu
prikazuje adijabatsku kompresiju vlane pare do pune kondenzacije u posebnom kompresoru, linija 4-
5
1 prikazuje isparavanje vode u generatoru pare, promjena 1-2 je adijabatska ekspanzija u turbini, a
linija 2-3 je parcijalna kondenzacija pare u specijalnom kondenzatoru.
















Ako specifini dovod topline q
1
i specifini odvod topline q
2
u ovom procesu izvodimo pri
konstantnom tlaku, moemo nai teorijske vrijednosti za q
1th
i q
2th
:

4 1 1
h h q
th
=

3 2 2
h h q
th
=

Specifini korisni teorijski rad procesa e biti:

( ) ( ) ( ) ( )
comp exp
w w
th th
w w h h h h h h h h q q w
comp
= = = =
43 42 1 43 42 1
3 4 2 1 3 2 4 1 2 1
exp


gdje na desnoj strani imamo razliku specifinog rada ekspanzije i specifinog rada kompresije (po 1
kg vlane pare).

Rad kompresije vlane pare viestruko premauje rad kompresije vode. Kako se u jednadbi za rad
kompresije koristi volumen na usisu u kompresor, volumen vode je mnogo manji od volumena pare,
tako da je rad kompresije za vodu mnogo manji od onoga za paru. Tako na primjer za adijabatsku
kompresiju vlane pare od tlaka 0.1 MPa na tlak 3 MPa, pri kojoj para u potpunosti kondenzira,
potreban specifini rad od 455 kJ/kg. S druge strane, za kompresiju vode na istom rasponu tlaka, od
stanja zasiene tekuine pri tlaku 0.1 MPa na tlak od 3 MPa potrebno svega 2.75 kJ/kg to je 165 puta
manje nego za kompresiju pare.

Zbog toga se u parno-turbinskim postrojenjima ne koristi pribliavanje Carnotovom procesu na nain
da se vri kompresija pare da bi izvrili njenu potpunu kondenzaciju. Umjesto toga koristimo potpunu
kondenzaciju pare u kondenzatoru i na taj nain dobivamo Rankineov proces. Shema takvoga
postrojenja s Rankineovim procesom prikazana je na slici 1.4, a T-s dijagram Rankineovoga procesa
prikazan je na slici 1.6. U T-s dijagramu je s a'a prikazana adijabatska kompresija vode u napojnoj
pumpi, ab je grijanje vode do zasienja (do toke vrenja), bc je isparavanje vode u isparivau
generatora pare, cd je pregrijavanje pare u generatoru pare, de je adijabatska ekspanzija u turbini i ea'
je kondenzacija ekspandirane pare u kondenzatoru.

Proces zagrijavanja vode do zasienja, isparavanja vode i pregrijavanja pare odvija se pri konstantnom
tlaku (ako zanemarimo gubitke strujanja). Zbog toga je ukupno dovedena specifina koliina topline
(povrina 1abcd21 u T-s dijagramu) jednaka razlici specifinih entalpija na cijelome procesu, tj.:

fw
h h q =
0 1

Slika 1.4 Shema termoelektrane
1 - napojna pumpa, 2 - generator pare, 3 - pregrija
pare, 4 - turbina, 5 - kondenzator, 6 - elektrini
generator
Slika 1.5 T-s dijagram Carnotovog procesa s
vlanom parom
6


















Slika 1.6 T-s dijagram idealnog procesa parno-turbinskog postrojenja (Rankineov proces)

gdje se indeks 0 odnosi na stanje na ulazu u turbinu (na kraju pregrijavanja), a indeks fw (feed water)
na napojnu vodu.

Odvoenje topline iz procesa odvija se u kondenzatoru, gdje se ona kondenzira pri konstantnom tlaku i
predaje specifinu toplinu q
2
rashladnoj vodi. Ova specifina toplina se isto tako moe prikazati kao
razlika specifinih entalpija:

c ct
h h q '
2
=

gdje se indeks ct odnosi na stanje na ulazu u kondenzator nakon ekspanzije u turbini, a h'
c
je specifina
entalpija kondenzata na kraju kondenzacije (zasiena voda).

Teorijski korisni specifini rad procesa po 1 kg vode ili pare jednak je razlici dovedene i odvedene
specifine topline u Rankineovom procesu:

( ) ( ) ( ) ( )
comp exp
w
c fw
w
ct c ct fw
w w h h h h h h h h q q w
comp
= = = =
43 42 1
43 42 1
' '
exp
0 0 2 1
( 1.1 )

Na desnoj strani jednadbe smo premjetanjem specifinih entalpija dobili razliku specifinog rada
ekspanzije na turbini i specifinog rada kompresije na napojnoj pumpi.

Termodinamiki stupanj djelovanja procesa je jedna omjeru teorijski dobivenog rada iz idealnoga
procesa i dovedene topline:

( ) ( )
1
2
1
2 1
1 0
0
1
1
'
q
q
q
q q
q
w w
h h
h h h h
q
w
comp exp
fw
c fw ct
t
=

= = ( 1.2 )

Dodavanjem i oduzimanjem h'
c
u nazivniku jednadbe (1.2) dobivamo:

( ) ( )
( ) ( )
c fw c
c fw ct
t
h h h h
h h h h
' '
'
0
0


=



7






















Obzirom da je rad potreban za kompresiju napojne vode gotovo zanemariv (manji od 1%) u usporedbi
s radom ekspanzije na parnoj turbini, vrlo esto se jednadba za stupanj djelovanja Rankineovog
procesa svodi na oblik:

c c
ct
t
h h
H
h h
h h
' '
0
0
0
0

= ( 1.3 )

gdje H
0
nazivamo raspoloivi toplinski pad na turbini.

Raspoloivi toplinski pad H
0
moemo lako nai iz h-s dijagrama na slici 1.7. Da bi to mogli uiniti,
moramo nai poetnu specifinu entalpiju h
0
na presjecitu vrijednosti za poetne parametre pregrijane
pare na ulazu u turbinu (najee presjecitu linije konstantnoga tlaka p
0
i konstantne temperature T
0
).
Kada u h-s dijagramu povuemo vertikalnu liniju (pri konstantnoj entropiji s) do tlaka p
c
na kraju
ekspanzije dobivamo liniju adijabatske ekspanzije. Duina te linije:

ct
h h H =
0 0


predstavlja teorijski rad koji smo za 1 kg pare dobili adijabatskom ekspanzijom na turbini i predstavlja
raspoloivi toplinski pad na turbini.

Vrijednost H
0
moemo izraunati. Ako ekspanzija na turbini zavrava u podruju pregrijane pare i ako
koristimo svojstva idealnoga plina, dobivamo (za idealni plin):

(
(
(

|
|

\
|

1
0
0 0 0
1
1 p
p
v p H
c
( 1.4 )

gdje je = 1.3 eksponent adijabate za pregrijanu paru, p
0
je tlak na ulazu u turbinu, p
c
je tlak na kraju
ekspanzije, a v
0
je specifini volumen pregrijane pare na ulazu u turbinu.

Proces ekspanzije u turbini je dijelom nepovrativ jer se jedan dio raspoloivog toplinskog pada
pretvori u gubitke, koji se na koncu pretvaraju u toplinu koja se predaje okoliu. Iz tog razloga se
proces ekspanzije na turbini odvija uz poveanje entropije do izlaznog tlaka. Kako se izobara u h-s
Slika 1.7 h-s dijagram za ekspanziju pare u
turbini
Slika 1.8 T-s dijagram za stvarnoga procesa
parno-turbinskog postrojenja
8
dijagramu penje pri poveanju entropije, rad ekspanzije na turbini je manji od teorijskog rada za
adijabatsku ekspanziju (slika 1.7). Iz tog razloga, u T-s dijagramu na slici 1.8 se linija ekspanzija na
turbini otklanja prema poveanju entroppije.

Specifini rad koji su plinovi ekspanzijom predali rotoru turbine naziva se specifini indicirani rad i
on je:

i c i
H h h w = =
0


Stvarni rad koji je ekspanzijom 1 kg pare dobiven na spojci pogonskog vratila turbine naziva se
specifini efektivni rad. Njemu odgovara i efektivni toplinski pad H
e
na turbini.

Omjer indiciranog i raspoloivog toplinskog pada na turbini je relativni indicirani stupanj djelovanja
turbine:

0
H
H
i
ri
= ( 1.5 )

Omjer indiciranog toplinskog pada H
i
i dovedene specifine topline q
1
nazivamo indicirani stupanj
djelovanja parno-turbinskog postrojenja:

( )
ri t
c
i
c
i i
i
H h h
H H
h h
H
q
H
=

= =
0 0
0
0 1
' '
( 1.6 )

Indicirani stupanj djelovanja moe se prikazati kao omjer indicirane snage P
i
i toplinskog toka Q koji
u generatoru pare predajemo radnom mediju:

Q
P
m q
m w
i i
i
&
&
&
= =
1
( 1.7 )

Efektivna snaga je snaga P
e
koju turbina predaje potroau (generatoru) na svojoj spojci i ona je za
snagu mehanikih gubitaka manja od indicirane snage koju je para predala rotoru turbine. Snagu
mehanikih gubitaka ini snaga aerodinamikih gubitaka trenja pri strujanju pare i trenja u leajevima
te snaga za pogon sve pomone opreme turbine, kao to su pumpe ulja, pogon regulatora itd.:

m i e
P P P =

Omjer efektivne i indicirane snage zovemo mehaniki stupanj djelovanja turbine:

i
e
m
P
P
= ( 1.8 )

Teorijska snaga idealne turbine bila:

0 0
H m P & = ( 1.9 )

Omjer efektivne snage i teorijske snage je relativni efektivni stupanj djelovanja turbine:

m ri
i
e i e
re
P P
P P
P
P
= = =
0 0
( 1.10 )

9
Omjer efektivne snage turbine i toplinskog toka dovedenog generatoru pare je efektivni stupanj
djelovanja turbine:

re t m ri t m i
i
e i e
e
P Q
P P
Q
P
= = = = =
& &
( 1.11 )

Omjer snage na stezaljkama elektrinog generatora
el
P i efektivne snage P
e
je stupanj djelovanja
elektrinog generatora
eg
:

e
el
eg
P
P
= ( 1.12 )

Omjer elektrine snage generatora i teorijske snage turbine zovemo relativnim elektrinim stupnjem
djelovanja turbinskog postrojenja:

eg m ri eg re
e
el e el
rel
P P
P P
P
P
= = = =
0 0
( 1.13 )

Umnoak efektivnog stupnja djelovanja i relativnog elektrinog stupnja djelovanja zovemo elektrini
stupanj djelovanja turbinskog postrojenja:

el m ri t rel t el
= = ( 1.14 )

Kako slijedi iz jednadbe (1.14), dva su naina kako poveati stupanj djelovanja turbinskog
postrojenja. Jedan od njih je u poveanju stupnja djelovanja termodinamikog procesa poveanjem
razlike srednjih temperatura dovoda topline u generatoru pare i odvoda topline u kondenzatoru. Drugi
nain je u poboljanju strojeva, tj. u poveanju stupnja djelovanja turbine i elektrinog generatora i
smanjenju razliitih gubitaka na postrojenju.

Tablica 1.1 Snage i stupnjevi djelovanja na turbinskom postrojenju

Naziv Relativni stupanj djelovanja Stupanj djelovanja Snaga
Idealni proces 1
c
t
h h
H
'
0
0

=
0 0
H m P & =
Indicirani
0
H
H
i
ri
=
ri t i
=
ri i i
P H m P
0
= = &
Efektivni
m ri re
=
re t e
=
re m i e
P H m P
0
= = &
Elektrini
eg m ri rel
=
rel t el
=
rel eg m i e
P H m P
0
= = &

Pri odreivanju stupnja djelovanja turbinskog postrojenja (ili parne turbine) bitno je da se u obzir
uzmu i dodatni gubici topline u generatoru pare, energija za pogon napojnih pumpi, gubitak tlaka i
topline na cjevovodu pare itd.

Indicirana snaga turbine je:

i i
H m P & = ( 1.15 )

Specifini maseni protok, kg/kWh, pare je:

10
rel
el
H
m
d

0
3600 &
= ( 1.16 )

Stupanj djelovanja kondenzacijske turbine u pravilu se odreuje kao specifina potronja topline za
proizvodnju 1 kWh (kJ/kWh) i moe se izraunati po jednadbi:

( )
el
c el el
h h d q

3600
'
0
= =

gdje je h
0
specifina entalpija pare, kJ/kg, na ulazu u turbinu, a h'
c
je specifina entalpija pare, kJ/kg,
na izlazu iz turbine, tj. ulazu u kondenzator.

Poto je 1 kW = 1 kJ/s, tada je omjer potroka topline po sekundi obzirom na 1 kW proizvedene
elektrine snage bezdimenzijska veliina:

el
el
q

1
= ( 1.17 )

koja je jednaka recipronoj vrijednosti elektrinog stupnja djelovanja.


1.4 Utjecaj parametara pare na stupanj djelovanja idealnoga procesa

Karakter ovisnosti termodinamikog stupnja djelovanja o parametrima pare u razliitim tokama
procesa moe se najlake utvrditi iz analize T-s dijagrama. U ovome sluaju, radi jasnije slike, najbolje
je Rankineov proces zamijeniti Carnotovim procesom.

Dovod topline u Rankineovom procesu dijeli se na dovod topline napojnoj vodi (linija ab na slici 1.6)
do toke vrenja, dovod topline za isparavanje (linija bc) i dovod topline za pregrijanje pare (linja cd) i
izvodi se na razliitim temperaturama. S druge strane, odvod topline u kondenzatoru u podruju vlane
pare odvija se jednako u Rankineovom i Carnotovom procesu pri konstantnoj temperaturi (linija ea').
Zbog toga je dovoljno, pri zamjeni Rankineovog procesa odgovarajuim Carnotovim procesom,
zamijeniti liniju promjenljive temperature pri dovodu topline u generatoru pare zamijeniti linijom
konstantne temperature T
eq
(slika 1.6) za dovod iste koliine topline, pri emu e stupanj djelovanja
C

zamjenskog Carnotovog procesa biti jednak stupnju djelovanja
t
za polazni Rankineov proces (indeks
c odnosi se na kondenzator, a indeks C na Carnot):

eq
c
eq
c eq
C t
T
T
T
T T
=

= = 1 ( 1.18 )

tako da je:

t
c
eq
T
T

=
1
( 1.19 )

Utjecaj tlaka pare na ulazu u turbinu

Ako pri istoj temperaturi pregrijanja T
0
i istoj temperaturi T
c
na izlazu iz turbine (u kondenzatoru)
poveamo tlak pare p
0
na dovodu u turbinu, povisiti e se temperatura zasienja, time i temperatura
isparavanja i ukupno srednja temperatura dovoda topline s ranije T
eq
na novu vrijednost T
eq,1
(slika 1.9).
Po jednadbi (1.18) to dovodi do poveanja stupnja djelovanja procesa.


11






















Kako se poveava tlak na ulazu u turbinu, poveava se i srednja temperatura T
eq
dovoda topline, no
uskoro se gradijent njenog porasta smanjuje zbog smanjenja udjela topline isparavanja i poveanja
topline za zagrijavanje vode do toke vrenja. Daljnje poveanje tlaka pri zadanim rubnim uvjetima
moe jo i pogorati stupanj djelovanja procesa.

Raspoloivi toplinski pad H
0
na turbini, tj. brojnik u jednadbi (1.3)

c
t
h h
H
'
0
0

=

poveava se s poveanjem tlaka p
0
sve dok tangenta ab na izotermu T
0
= const u h-s dijagramu ne
postane paralelna dijelu izobare p
c
= const (slika 1.10). S daljnjim poveanjem tlaka p
0
toplinski pad se
poinje smanjivati (slika 1.11).

Iz h-s dijagrama (slika 1.10) je jasno da specifina entalpija pare h
0
na ulazu u turbinu pri T
0
= const
smanjuje s poveanjem tlaka p
0
. To je razlog zbog kojega se najvii stupanj djelovanja radije postie
pri viem tlaku pare p
0
nego pri najviem toplinskom padu H
0
.

Kako se moe vidjeti iz T-s dijagrama na slici 1.9 i iz h-s dijagrama na slici 1.10, poveanje poetnog
tlaka p
0
pri konstantnoj temperaturi T
0
i konstantnom tlaku ispuha p
c
uzrokuje poveanje sadraja
vlage u ispunoj pari, to uzrokuje smanjenje stupnja djelovanja turbine i eroziju lopatica, o emu se
vie govori u poglavlju 3. Zbog toga, ako je potrebno poveati tlak na ulazu u turbinu, tada se
pribjegava i poveanju temperature, ili se koristi meupregrijanje. Tako na primjer, za kondenzacijsku
turbinu bez meupregrijanja poetna temperatura T
0
ne smije biti nia od 400 do 435
o
C za poetni
tlak pare p
0
= 3.5 ... 4 MPa i ne smije biti nia od 500
o
C za p
0
= 9 MPa.

Utjecaj temperature pare

Utjecaj poetne temperature pare na termiki stupanj djelovanja procesa lako se moe odrediti iz T-s
dijagrama. Poveanje poetne temperature s T
0
na T
01
uzrokuje porast prosjene temperature dovoda
topline s ranije T
eq
na novu vrijednost T
eq,1
(slika 1.12) uz zadranu istu temperaturu T
c
za odvoenje
topline. Time se ujedno poveava stupanj djelovanja procesa. Jasno se vidi da je dodatna toplina
prikazana plohom 2dd
1
2
1
2 nad ranijom toplinom 1abcd21, te je zato T
eq,1
> T
eq
.

Slika 1.9 Usporedba T-s dijagrama idealnih
procesa pri razliitim tlakovima pare na ulazu u
turbinu
Slika 1.9 Promjena raspoloivog toplinskog pada
H
0
ovisno o poetnom tlaku p
0
pri istoj poetnoj
temperaturi i izlaznom tlaku p
c

ab - linija paralelna izobari p
c
i tangenta na izotermu T
0
T0
12


















































Slika 1.12 9 Usporedba T-s dijagrama idealnih procesa pri razliitim temperaturama pare na ulazu u
turbinu

Ako ekspanzija pare zavri u podruju vlane pare, poveanje temperature pare na ulazu u turbinu
smanjiti e sadraj vlage u pari na kraju ekspanzije u turbini. Time se ujedno poveava stupanj
djelovanja procesa i relativni indicirani stupanj djelovanja turbine.

Slika 1.11 Utjecaj poveanja tlaka p
0
na
raspoloivi toplinski pad H
0
i stupanj
djelovanja
t
idealnoga procesa pri
konstantnom tlaku ispuha p
c
= 4 kPa
(d.s.s - suho zasiena para)
Slika 1.13 Utjecaj poveanja temperature T
0
na
raspoloivi toplinski pad H
0
i stupanj djelovanja

t
idealnoga procesa pri konstantnom tlaku
ispuha p
c
= 4 kPa (d.s.s - suho zasiena para)
13
Daljnjim poveanjem temperature na ulazu u turbinu, ekspanzija pare do zadanog tlaka ispuha moe
zavriti i iznad linije zasienja pare, tj. u pregrijanom podruju. U tom sluaju se srednja temperatura
odvoda topline malo poveava. to smo dalje s ispuhom u pregrijanom podruju, to je via srednja
temperatura odvoda topline i time je vee smanjenje stupnja djelovanja. S druge strane, obzirom da su
izobare pri vioj temperaturi strmije, poveanjem temperature dovoda topline e znaajnije poveati
korisni rad procesa, vie nego je on smanjen poveanjem srednje temperature odvoda topline.

Poveanje poetne temperature pare na ulazu u turbinu uvijek poveava stupanj djelovanja procesa-
Jasno se vidi u h-s dijagramu da poveanje poetne temperature uvijek uzrokuje poveanje
raspoloivog toplinskog pada (slika 1.13).

Pregrijavanje pare na temperaturu 546 do 565
o
C naveliko se koristi u suvremenim elektranama za
poveanje stupnja djelovanja procesa turbinskog postrojenja. Daljnje poveanje temperature
pregrijanja iznad navedenih vrijednosti uglavnom je ogranieno stanjem moderne metalurgije i
iziskuje znaajno vie trokove gradnje elektrane, posebno zbog primjene visoko legiranih vatrostalnih
elika u pregrijau pare, za izradu parovoda i elemenata prednjeg dijela turbine.

Utjecaj tlaka kondenzatora

Tlak pri kojemu se para odvodi iz turbine nakon ekspanzije se esto oznaava i kao tlak kondenzatora
p
c
. To je ujedno tlak do kojega vrimo ekspanziju pare. Smanjenjem ovoga tlaka sniavamo i
temperaturu T
c
pri kojoj odvodimo temperaturu iz procesa. Kako se sniava temperatura isparavanja,
tako se poveava i razlika entropija pri isparavanju. Nastali kondenzat ima tako neto niu temperaturu
nego je to bilo ranije, tako da se srednja temperatura procesa dovoenja pare do iste temperature T
0

tako da se nekoliko smanjuje srednja temperatura dovoda topline T
eq
no promjena je vrlo mala. Time
se konano poveava stupanj djelovanja procesa.

To se lako moe dokazati time to se originalni i novi proces, osim razlike u tlaku p
c
u kondenzatoru,
razlikuju i u tlaku pare na ulazu u turbinu. Povrina abcdea na slici 1.14 koja predstavlja proces s
niim tlakom u kondenzatoru je vea od povrine a
1
bcde
1
a
1
polaznom procesu, a razlikuju se za
rafiranu povrinu aa
1
e
1
ea. Posljedica toga je da je raspoloivi toplinski pad procesa s niim tlakom
kondenzatora vei od onoga za polazni proces s viim tlakom kondenzatora. Razlika je:

( )( )
c c c
s s T T H '
0 1 0
=

Iz h-s dijagrama moemo vidjeti da je raspoloivi toplinski pad vei pri smanjenju tlaka u
kondenzatoru. Teorijska granica smanjenja tlaka kondenzatora odreena je temperaturom zasienja pri
tlaku p
c
, a temperatura zasienja ne moe biti nia od temperature rashladne vode ili temperature
okolia, kako bi mogli ostvariti odvoenje topline iz procesa.

















Slika 1.14 Usporedba T-s dijagrama dva idealna procesa s razliitim tlakom u kondenzatoru
14

U praksi je potrebno da imamo izvjesnu razliku temperatura da bi mogli imati tehniki izvedivi
kondenzator, kao i rashladnu vodu dovoljno niske temperature.

Temperatura zasienja za ispunu paru moe se izraunati po jednadbi (vidi poglavlje 8):

T T T T
w c
+ + =
1
( 1.20 )

gdje je T
1w
temperatura rashladne vode na ulazu u kondenzator, T je poveanje temperature rashladne
vode u kondenzatoru i T je razlika od izlazne temperature T
2w
rashladne vode na izlazu iz
kondenzatora do temperature T
c
zasienja pare, koju nazivamo i napor temperature. Temperatura
rashladne vode T
1w
ovisi o dovodu vode i o klimatskim uvjetima. Pri samo jednom prolazu vode kroz
kondenzator, temperatura rashladne vode se uzima T
1w
= 10 do 12
o
C. Kod zatvorenih rashladnih
sustava s cirkulacijom rashladne vode T
1w
= 20 do 25
o
C.

Prirast temperature rashladne vode T moe se izraunati iz jednadbe bilance topline za kondenzator
(vidi poglavlje 8):

c
c c
w w
n
h h
T T T
19 . 4
'
1 2

= = ( 1.21 )

gdje je n
c
faktor cirkulacije, tj. omjer protoka rashladne vode prema protoku pare, a h
c
-h'
c
je razlika
entalpija izmeu ispune pare i njenoga kondenzata, to je upravo latentna toplina kondenzacije. Za
kondenzacijske turbine imamo:

2300 2200 =
c c
h h k/kg

Kako moemo vidjeti iz formule (1.21), poveanjem faktora cirkulacije n
c
rashladna voda ima manji
prirast temperature, pa je po jednadbi (1.20) temperatura kondenzacije T
c
manja, a time i tlak u
kondenzatoru. Via vrijednost faktora cirkulacije iziskuje vei protok rashladne vode, veu snagu za
pogon cirkulacijskih pumpi i vei protoni presjek cijevi rashladne vode, tako da se poveava i cijena
dijelova turbinskog postrojenja. Zbog svih navedenih razloga, cirkulacijski faktor se kree oko
vrijednosti n
c
= 50 do 90, tako da je prirast temperature rashladne vode u kondenzatoru 6 do 11
o
C.

Razlika temperature T ovisi o toplinskom optereenju povrine kondenzatora, tj. o koliini pare za
kondenzaciju po 1 m
2
, o istoi povrina za izmjenu topline i temperaturi rashladne vode. Obino je T
jednako 5 do 10
o
C (vidi poglavlje 8).

Uvrtavanjem svih dobivenih veliina u jednadbu (1.20) moemo izraunati temperaturu zasienja
pare T
c
, a putem nje i tlak zasienja p
c
. U modernim parno-turbinskim postrojenjima tlak kondenzacije
je p
c
= 3.5 do 4 kPa, emu odgovara temperatura zasienja T
c
= 26 do 29
o
C.


1.5 Kombinirana proizvodnja topline i elektrine energije (kogeneracija)

U kondenzacijskim parnim turbinama cijeli protok ispune pare odvodi se u kondenzator i odvedenu
toplinu predaje kao latentnu toplinu kondenzacije. Ova koliina topline je velika i iznosi 60 do 65%
topline dovedene u generatoru pare. Svu tu toplinu predajemo okoliu putem rashladne vode ija je
temperatura za 10 do 15
o
C via od temperature okoline.

Za potrebe grijanja u domainstvima ili industriji koristi se niska temperatura od 100 do 150
o
C za
potrebe grijanja ili suenja materijala. Izvor te topline moe biti para koja je izvrila ekspanziju u
turbini do tlaka koji iziskuju potroai pare. U tom je sluaju mogue u potpunosti koristiti toplinu
kondenzacije vodene pare, a kondenzat se moe ponovno vratiti u proces.

15










































Slika 1.16 Principijelne sheme termoenergetskih postrojenja za kombiniranu (a) i odvojenu (b)
proizvodnju elektrine energije i topline

Istovremena (kombinirana) proizvodnja elektrine energije i topline je ekonomski mnogo isplativija
od odvojene proizvodnje. To se lako moe vidjeti iz T-s dijagrama idealnoga procesa s
kondenzacijskom turbinom i s protutlanom turbinom. Kod kondenzacijske turbine, toplina koja se
predaje rashladnoj vodi i okoliu, i na taj nain gubi, je prikazana povrinom 1ae21 (slika 1.15). Kod
procesa s protutlanom turbinom, koji radi s viim tlakom ispune pare i kod koje se proizvodi
elektrina energija i toplina za potroae topline, gotovo se sva toplina ispune pare, koja je prikazana
povrinom 1
1
a
1
e
1
21
1
, moe koristiti kao toplina predana potroaima.

Kombinirana proizvodnja topline i elektrine energije je jedna od najznaajnijih metoda za smanjenje
specifine potronje goriva u termoelektranama. Danas se u svijetu vie od 1/3 termoelektrana koristi
za takvu proizvodnju energije.

Slika 1.17 h-s dijagram ekspanzije pare u
protutlanoj i kondenzacijskoj turbini
(turbini s oduzimanjem)
Slika 1.15 T-s dijagram sa usporedbom
idealnih procesa s protutlanom i
kondenzacijskom turbinom
P
el
P
el,II
P
el,I
16
Za pokrivanje ukupne potrebe za elektrinom energijom, potrebno je imati dodatne kondenzacijske
turbine u radu.

Dobitak na toplini u kombiniranoj proizvodnji topline i elektrine energije (slika 1.16a) u usporedbi s
odvojenom proizvodnjom (slika 1.16b) moe se nai na sljedei nain. Uzmimo da je potrebna snaga
elektrine energije P
el
, a da je potreba za toplinskom snagom Q
bp
. Pretpostavimo da su procesi
ekspanzije pare u kondenzacijskoj i protutlanoj turbini prikazani istom linijom u h-s dijagramu (slika
1.17) i da je specifina entalpija napojne vode h'
c
jednaka u oba postrojenja.

Efektivni toplinski padovi e biti (slika 1.17):
bp
I
i
h h H =
0
za protutlanu turbinu
c
II
i
h h H =
0
za kondenzacijsku turbinu

Biti e jednostavnije ako naemo indiciranu snagu P
i
za turbine:

eg m
el
i
P
P

=

Protok pare za kondenzacijsku turbinu za proizvodnju elektrine energije e biti:

II
i
i II
H
P
m = &

Potronja topline za odvojenu proizvodnju elektrine energije i topline e biti:

( ) ( )
bp
i
i
bp c
II
i
i
bp c
II
sep
Q
P
Q h h
H
P
Q h h m Q + = + = + =

0 0
& ( 1.22 )

Protok pare za protutlanu turbinu za proizvodnju topline Q
bp
za potroae u procesu za kombiniranu
proizvodnju topline i elektrine energije e biti:

c bp
bp I
h h
Q
m

= &

pa je sukladno tome snaga ove turbine:

( )
c bp
bp
bp bp
I I
i
h h
h h
Q h h m P

= =
0
0
&

Nedostatak snage moramo pokriti kondenzacijskom turbinom:

I
i i
II
i
P P P =

za iji pogon moramo imati dodatni maseni protok pare:

( )
( )( )
c bp c
bp bp
c
i
c
II
i II
h h h h
h h Q
h h
P
h h
P
m

=
0
0
0 0
&

Prema tome, ukupni protok pare pri kombiniranoj proizvodnji elektrine energije i topline je:

17
II I
com
m m m & & & + =

pa e ukupna potronja topline biti:

( )( )
( )
( )
( )( )
( )( )
=

+


= + =
c bp c
c bp bp
c
c i
c bp
c bp
c
II I
com
h h h h
h h h h Q
h h
h h P
h h
h h Q
h h m m Q
0
0 0
0
0
0
0
& &
( )
|
|

\
|

= 1
0 0
c bp
bp
bp
c bp
bp bp
i
i
h h
h h
Q
h h
h h Q
P

( 1.23 )

Oznaimo omjer topline (h
0
- h
bp
), koji se pretvori u rad u protutlanoj turbini, prema toplini (h
bp
- h'
c
)
koju odvodimo potroaima topline putem ispune pare, kao :

c
I
i
I
i
c bp
bp
h H h
H
h h
h h

=

=
0
0
( 1.24 )

Koristei taj omjer , ukupna potronja topline u procesu s kombiniranom proizvodnjom elektrine
energije i topline prema jednadbama (1.23) i (1.24) e biti:

( )
(

|
|

\
|
+ = + + = 1
1
1 1
i
bp
i
i
bp
i
bp
i
i
com
Q
P
Q Q
P
Q

Koliina topline koju smo utedili u kombiniranoj proizvodnji elektrine energije i topline u usporedbi
s odvojenom proizvodnjom je:

|
|

\
|
=

|
|

\
|
+ + = = 1
1
1
1
1
i
bp
i
bp
i
i
bp
i
i
com sep
Q Q
P
Q
P
Q Q Q

( 1.25 )

Relativna uteda topline, prikazana kao udio topline predane potroaima topline je:

|
|

\
|
=

= 1
1
i bp
com
Q
Q

( 1.26 )

Prema tome, kombinirana proizvodnja elektrine energije i topline je ekonomski mnogo isplativija (uz
veu utedu topline) kada se proizvodi vie elektrine energije obzirom na proizvodnju topline, tj.
kada je vii i kada je indicirani stupanj djelovanja turbinskog postrojenja nii.

Shema termoelektrane za kombiniranu proizvodnju elektrine energije i topline prikazana je na slici
1.16a. Ona sadri kondenzacijsku turbinu i protutlanu turbinu. Ovakva se shema koristi vrlo rijetko.
Obino se prednost daje primjeni kondenzacijske turbine s automatskim oduzimanjem pare za potrebe
grijanja potroaa topline (vidi poglavlje 7).


1.6 Meupregrijanje pare

U termoelektranama s meupregrijanjem pare (slika 1.18), para koja je ekspandirala u visokotlanoj
turbini vraa se na ponovno pregrijanje (meupregrijanje) u generator pare, gdje joj se temperatura
poveava s T
1
na T
rh
. Meupregrijana para se dovodi u niskotlani dio turbine i u njoj ekspandira do
tlaka p
c
u kondenzatoru.


18






















T-s dijagram procesa s meupregrijanjem i nadkritinim poetnim tlakom pare prikazan je na slici
1.19. Ovaj se proces moe promatrati kao kombinacija dva procesa, glavnoga procesa 1a'abde21 i
dodatnog procesa 2ee
1
fg32.

Ako je ekvivalentna temperatura (T
eq
)
rh
dodatnog procesa via od one T
eq
za glavni proces, dodatni
proces e biti jo djelotvorniji od glavnoga procesa, a stupanj djelovanja e biti vei. U ovome sluaju,
vodei rauna o malom sadraju vlage u ispunoj pari u zadnjim stupnjevima turbine, relativni
indicirani stupanj djelovanja cijele turbine e se poveati. Pored toga, meupregrijanje nam
omoguuje da poetni tlak znaajno podignemo za istu poetnu temperaturu i da na kraju ekspanzije
imamo relativno mali sadraj vlage u ispunoj pari.

Raspoloivi (teorijski) rad po 1 kg pare u procesu s meupregrijanjem jednak je sumi raspoloivih
toplinskih padova:

( ) ( )
ct rh t
rh rh
tt
h h h h H w + = =
1 0 0


gdje su h
0
i h
rh
specifine entalpije glavne pare i meupregrijane pare, a h
1t
i h
ct
su entalpije pare nakon
adijabatske ekspanzije u visokotlanoj, odnosno niskotlanoj turbini (slika 1.20).

Koliina topline utroena po 1 kg pare za glavni dio generatora pare i meupregija je:

( ) ( )
t rh c
rh
h h h h q
1 0 1
+ =

gdje je h'
c
specifina entalpija kondenzata pare. Stupanj djelovanja ukupnog procesa s meu-
pregrijanjem je:

( ) ( )
( ) ( )
t rh c
ct rh t
rh
rh
tt rh
t
h h h h
h h h h
q
w
1 0
1 0
1
+
+
= = ( 1.27 )

Ako je adijabatska ekspanzija pare zavrila u podruju vlane pare, stupanj djelovanja ukupnog
procesa e biti:


Slika 1.18 Shema parno-turbinskog postrojenja
s meupregrijanjem pare
1 napojna pumpa, 2 generator pare, 3 pregrija, 4
visokotlana turbina, 5 meupregrija, 6 niskotlana
turbina, 7 kondenzator
Slika 1.19 T-s dijagram idealnoga procesa s
meupregrijanjem pare
19


















Slika 1.20 h-s dijagram za ekspanziju pare u turbini s meupregrijanjem

( )
( ) ( )
t rh c
c rh c rh
t
h h h h
s s T
1 0
1
+

= ( 1.28 )

Indicirani stupanj djelovanja moemo prikazati jednadbom:

( ) ( )
( ) ( )
1 0
1 0
h h h h
h h h h
rh c
II
ri ct rh
I
ri t rh
i
+
+
=

( 1.29 )

gdje su
I
ri
i
II
ri
relativni indicirani stupnjevi djelovanja za visokotlani i niskotlani dio turbine.

Pad tlaka p
rh
u meupregrijau i u dovodnom i odvodnom parovodu smanjuje stupanj djelovanja i ne
smije prijei 10% od apsolutnoga tlaka u meupregrijau (slika 1.20).

Temperatura pare nakon meupregrijanja je obino jednaka ili blizu temperature glavne pare, tako da
je:

( ) C 20 10
o
0
= T T
rh


Meupregrijanje po prirodi iziskuje posebna rjeenja u konstrukciji turbine i iziskuje primjenu
visokolegiranih elika, zbog ega je cijena takvih turbina vea za 10 do 12% obzirom na klasinu
kondenzacijsku turbinu. Stupanj djelovanja idealnoga procesa s meupregrijanjem ovisi o
parametrima pare koju odvodimo na meupregrijanje.

Ako pretpostavimo da paru meupregrijemo na temperaturu T
0
glavne pare te da temperaturu oduzete
pare T
1
moemo mijenjati, stupanj djelovanja dodatnog procesa (nakon meupregrijanja) e biti vii
to je via temperatura T
1
, ali e doprinos dodatnog procesa biti sve manji. To bi se posebno dogodilo
kada bi imali situaciju T
1
= T
0
, kada nebi imali ni potrebu za meupregrijanjem. Sniavanjem T
1
se
smanjuje i ekvivalentna temperatura (T
eq
)
rh
pa se prema tome stupanj djelovanja procesa smanjuje,
umjesto da se poveava.

Optimalna temperatura pare T
1
opt
koju odvodimo za meupregrijanje moe se grubo odrediti drugom
aproksimacijom po sljedeem postupku. Najprije moramo nai ekvivalentnu temperaturu za glavni dio
procesa:

20
rh
t
c
eq
T
T

=
1


i dalje se izraunava stupanj djelovanja
t
rh
za kombinirani proces po jednadbi (1.27) ili (1.28) pri
T
1
.=.T
eq
nakon ega se izraunava optimalna temperatura meupregrijanja po jednadbi:

rh
t
c opt
T
T

=
1
1
( 1.30 )

Obino se koristi:

( )
eq
opt
T T 04 . 1 02 . 1
1
=

Tlak pare ispred meupregrijaa se obino uzima kao 20 do 30% od tlaka glavne pare.


1.7 Regenerativno zagrijavanje napojne vode

Gubici topline s rashladnom vodom u kondenzatoru turbine su direktno proporcionalni koliini
ispune pare koja ulazi u kondenzator. Protok pare u kondenzator moe se smanjiti za 30 do 40% na
nain da oduzimamo paru s razliitih stupnjeva turbine koristei njenu toplinu za zagrijavanje napojne
vode.

Temperatura kondenzata ispune pare jednaka je temperaturi zasienja T'
0
koja ovisi o tlaku u
kondenzatoru:

Tlak u kondenzatoru, kPa 2.95 3.43 3.92 4.42 4.90
Temperatura zasienja,
o
C 23.8 26.4 28.6 30.7 32.6

Temperatura isparavanja vode u generatoru pare je isto tako jednaka temperaturi zasienja, koja ovisi
o tlaku glavne pare:

Tlak u generatoru pare, MPa 3.14 9.80 13.75 16.7
Temperatura zasienja,
o
C 236.4 309.5 335.1 350.7

S veim razlikama izmeu temperature isparavanja u generatoru pare i temperature dovedenog
kondenzata, napojna voda moe se dodatno zagrijati parom koja je oduzeta na raznim stupnjevima
turbine, koristei njenu toplinu kondenzacije. Ova metoda se naziva regenerativno zagrijavanje
napojne vode.

U usporedbi s uobiajenim Rankineovim procesom, proces s regeneracijom ima viu prosjenu
temperaturu dovoda topline pri istoj srednjoj temperaturi odvoenja topline, pa na taj nain imamo vii
stupanj djelovanja procesa.

Kao kod kombinirane proizvodnje elektrine energije i topline, poveanje stupnja djelovanja procesa s
regeneracijom proporcionalan je snagi koju smo dobili iz dovedenog toplinskog toka, tj. o toplini koju
smo predali napojnoj vodi u sustavu regeneracije. Ova koliina topline ovisi o razlici temperature
izmeu napojne vode i kondenzata i praktiki je neovisna o broju toki oduzimanja pare za
regeneraciju. Elektrina snaga turbine koja se dobiva uz istu potronju topline za regenerativno
zagrijavanje napojne vode i uz isti protok pare u glavnom vodu, znaajno je ovisna o broju toki
oduzimanja i razdiobi topline za zagrijavanje napojne vode u regenerativnim zagrijaima. Za istu
temperaturu napojne vode, najveu snagu dobivamo za beskonano veliki broj mjesta oduzimanja, a
minimalnu snagu za samo jedno oduzimanje.


21





















U sluaju regenerativnog zagrijavanja napojne vode s oduzimanjem pare u samo jednoj toki,
dobivamo najnii ekonomski efekt pri vrlo visokom ili vrlo niskom tlaku oduzete pare, tj. pri tlaku koji
je blizu tlaku glavne pare ili tlaku u kondenzatoru. Najvei efekt dobivamo pri odreenom tlaku
oduzimanja izmeu tlaka na ulazu i tlaka na izlazu iz turbine.

To se moe dokazati na sljedei nain. Pogledajmo proces turbinskog postrojenja s jednim stupnjem
regenerativnog zagrijavanja vode (slika 1.21). Napojna voda se pumpa kroz cijevni sustav zagrijaa, a
cijevi se griju izvana, parom oduzetom turbini. U tom je sluaju temperatura napojne vode na izlazu iz
zagrijaa malo ispod temperature zasienja pare za zagrijavanje. Razlika ovih temperatura, koju
nazivamo podgrijavanje vode moe biti 1.5 do 6
o
C.

Osim povrinskih izmjenjivaa topline, koje smo upravo opisali, kod pare niega tlaka mogu se
koristiti zagrijai s mijeanjem pare izravno u napojnu vodu i pritom se ne javlja nikakvo
podgrijavanje.

Shema postrojenja s kondenzacijskom turbinom i jednim oduzimanjem pare za regenerativni zagrija
vode povrinskog tipa prikazana je na slici 1.21. Napojna voda se vodi kroz zagrija i pritom zagrije
tako da joj entalpija poraste s h'
c
na h
fw
. Entalpija oduzete pare za grijanje se pritom smanji s h
b
na h'
b
.
Kondenzat pare se pri entalpiji h'
b
vraa u kondenzator turbine. Pretpostavimo da je podgrijavanje
vode u zagrijau jednako:

h h h
fw b
=

Ako s oznaimo udio oduzete pare kao udio u glavnoj struji koja ulazi u turbinu, moemo napisati
jednadbu za bilancu energije na regeneratirvnom zagrijau napojne vode:

( )
c b c fw b b
h h h h h h h = =

tako da je udio oduzete pare (bleeder) jednak:

b b
c b
h h
h h h


=

( 1.31 )

Rad koji bi izvrila oduzeta para bi bio:
Slika 1.21 Shema turbinskog
postrojenja s jednim stupnjem
regenerativnog zagrijavanja
napojne vode
Slika 1.22 Ovisnost entalpije oduzete pare o entalpiji
kondenzata pare
Entalpija
kondenzata
E
n
t
a
l
p
i
j
a

o
d
u
z
e
t
e

p
a
r
e

22
( ) ( )
b
b b
c b
b
h h
h h
h h h
h h w


= =
0 0

( 1.32 )

Ako entalpiju h
b
oduzete pare prikaemo kao ordinatu i entalpiju kondenzata kao apscisu, dobivamo
grafiki prikaz I meu ovim parametrima (slika 1.22). Ako podgrijavanje napojne vode oznaimo s
fw b
h h h = i paralelnim pomicanjem linije 1 u lijevo za tu vrijednost, dobivamo liniju 2 koja
prikazuje entalpiju pare za zagrijavanje ovisno o onoj za napojnu vodu.

Poto se razlika entalpija oduzete pare i njenoga kondenzata u jednadbi (1.32) nalazi u nazivniku i
poto ona malo ovisi o tlaku oduzimanja, moemo pretpostaviti da je rad w

koji je predala oduzeta

para proporcionalan povrini rafiranog pravokutnika sa stranicama h'
b
-h'
c
-h i h
0
-h
b
(slika 1.22).
Povrina ovoga pravokutnika je F pa je pri entalpiji oduzete pare h
b
koja bi bila jednaka onoj za
glavnu paru (h
0
) ili onoj za stanje u kondenzatoru (h'
c
) rad oduzete pare w

jednak nuli. Maksimalni

rad w

u promatranom sluaju regenerativnog zagrijanja napojne vode u jednom stupnju imati emo
pri nekoj vrijednosti entalpija glavne i ispune pare kada zagrijavanje napojne vode u zagrijau ini
priblino polovicu zagrijavanja od temperature kondenzata do temperature vrenja u generatoru pare.

Ako regenerativno zagrijavanje napojne vode u jednom stupnju zamijenimo s onim u tri stupnja,
elektrina energija proizvedena pri istoj potronji topline dovedene generatoru pare e se poveati na
vrijednost prikazanu povrinom koja je ograniena konturom AabcdefgA.

Pri beskonano velikom broju oduzimanja pare za regenerativno zagrijavanje napojne vode,
proizvedena elektrina energija imala bi najviu vrijednost koja bi bila jednaka povrini ACBA.

U praksi je broj oduzimanja za regenerativno zagrijavanje napojne vode ogranien (obino ne vie od
9) tehniko ekonomskim kompromisom. Toke oduzimanja su rasporeene tako da se entalpija
napojne vode poveava u svakom zagrijau za priblino jednaku vrijednost, tj. da toplinski padovi
pare izmeu susjednih toki oduzimanja budu jednaki. Kako se moe vidjeti na slici 1.22 uz takav
raspored toki oduzimanja, proizvedena energija za danu potronju topline i prema tome ekonomski
doprinos regeneracije su u svom maksimumu.

Openito govorei, regenerativno zagrijavanje moe poveati temperaturu napojne vode do
temperature blizu temperature zasienja pri tlaku u generatoru pare. To bi meutim moglo drastino
poveati gubitke topline s ispunim plinovima iz generatora pare. Iz tih razloga, Meunarodne norme
o vrstama i veliinama turbina preporuuju da se temperatura napojne vode na ulazu u generator pare
odabere pri 65 do 75% od temperature zasienja za tlak u generatoru pare. Za termoelektrane s
nadkritinim parametrima pare i poetnim tlakom p
0
= 23.5 MPa, temperatura napojne vode se uzima
od 265 do 275
o
C.

Stupanj djelovanja idealnoga procesa s regeneracijom (uz beskonani broj toki za oduzimanje pare)
moe se odrediti pomou T-s dijagrama (slika 1.23) u kojemu je toplina dovedena radnom mediju u
generatoru pare:

fw r
h h q =

0 1


jednaka povrini 1a'bcd21 i toplini odvedenoj u kondenzatoru:

( )
fw c r
s s T q =

0 2


koja je predstavljena plohom 1ae21. Prema tome e termodinamiki stupanj djelovanja idealnoga
procesa s regeneracijom bez meupregrijanja pare uz beskonani broj oduzimanja pare biti:

( )
fw
fw c
r
r r
tr
h h
s s T
q
q q

0
0
1
2 1
1 ( 1.33 )
23



















Slika 1.23 Idealni proces s regeneracijom (s beskonanim brojem toki oduzimanja)






















Slika 1.24 Relativni dobitak na specifinoj potronji topline za elektrane (a) bez i (b) s
meupregrijanjem pare (z - broj regenerativnih zagrijaa)

Na isti nain, stupanj djelovanja idealnoga procesa s meupregrijanjem pare e biti:

( )
( ) ( )
fw rh t
fw rh c rh
tr
h h h h
s s T
+

=

1 0
,
1 ( 1.34 )

Stupanj djelovanja procesa bez regeneracije i bez meupregrijanja pare je:

c
c
c t
h h
s s
T


=
0
0
1 ( 1.35 )

24
Na isti nain, za proces s meupregrijanjem imamo:

( )
( ) ( )
c rh t
c rh c rh
tr
h h h h
s s T
+

=
1 0
1 ( 1.36 )

Poveanje stupnja djelovanja za idealni proces s regeneracijom s beskonanim brojem toki
oduzimanja pare u usporedbi s procesom bez regeneracije je:
(a) za proces bez meupregrijanja:

t
t tr
r

( 1.37 )

(b) za proces s meupregrijanjem:

rh
t
rh
t
rh
tr rh
r

,
,
( 1.38 )

Uz ogranieni broj z zagrijaa vode u sustavu s regeneracijom i zadanom entalpijom h
fw
napojne vode,
poveanje stupnja djelovanja uz odgovarajue odabrane tlakove pare u tokama oduzimanja mogu se
grubo odrediti obzirom na sliku 1.24 po jednadbi:

( )

(
(

=

fw c
c z
r rz
h h h z
h h
0
2
1 ( 1.39 )

gdje je h
z
entalpija pare u gornjem regeneracijskom oduzimanju, a je koeficijent koji uzima u obzir
perfektnos sustava regeneracije.

Toniji proraun stupnja djelovanja turbinskog postrojenja s odreenim sustavom regeneracije moe
se izraditi na sljedei nain. Pretpostavkom relativnog indiciranog stupnja djelovanja za dio turbine,
proces ekspanzije pare konstruiramo u h-s dijagramu (slika 1.25) na kojemu su oznaene toke
oduzimanja za regeneraciju. Tada odredimo bilancu topline za zagrija vode kako bi iz njih nali
relativne koliine oduzete pare i izraunali rad 1 kg pare koji je predan turbini.

U openitom sluaju, jednadba za bilancu topline je:

( ) ( )
m m
z
m
ex
dr
in
dr
in
fw
ex
fw
m
h h
h h h h


=

+1

( 1.40 )

gdje faktor predstavlja relativnu koliinu napojne vode koja prolazi kroz zadani zagrija vode, index
fw oznaava napojnu vodu (feed water), a dr drenau kondenzata (condensate drainage), gdje gornji
indeks in oznaava ulaz, ex izlaz. Oznake h
m
i h'
m
oznaavaju entalpiju oduzete pare i njenoga
kondenzata, a
j
je udio drenae kondenzata u svakom zagrijau.

Rad za 1 kg pare u turbini izraunava se kao suma produkata efektivnih toplinskih padova i protoka
pare kroz svaku sekciju turbine (slika 1.25):

( )( ) ( )( )
z
i
z j
j II III II I II I i i
H h h h h h h H
|
|

\
|
+ + + + =

= 1
1
0
1 .... 1 1 ( 1.41 )


25






















Slika 1.25 h-s dijagram ekspanzije pare i odabir toki oduzimanja pare za regeneraciju

gdje su h
I
, h
II
, h
III
entalpije pare u 1. 2. i 3. oduzimanju,
I
,
II
,...
z
su udjeli pare oduzete u 1., 2. i z-
tom oduzimanju, a:

c z
z
i
h h H =

Protok glavne pare raunamo po jednadbi:

i
i
H
P
m = & ( 1.42 )

gdje je P
i
, kW, indicirana snaga turbine, a
i
H , kJ/kg, je reducirani efektivni toplinski pad.

Stupanj djelovanja postrojenja moemo izraunati po jednadbi:

fw
i
ir
h h
H

=
0
( 1.43 )

i potronju topline, kJ/kJ po jednadbi:

ir
q

1
= ( 1.44 )

Termodinamiki stupanj djelovanja za sustav s kondenzacijskom turbinom sa z oduzimanja pare za
regeneraciju moemo izraunati po jednadbi:

( )
fw
z
j
j d
tr
h h
H H H

=

=
0
1
0 0 0

( 1.45 )
26






















Slika 1.26 Shema turbinskog postrojenja s koritenjem proputene pare kroz brtve na krajevima
turbine i na ventilima
T - turbina, G - generator, C - kondenzator, CP - pumpa kondenzata, ME - glavni ejektor, MEC - hladnjak
glavnoga ejektora, GE - ejektor brtvi, GESC - hladnjak pare za ejektor brtvi, H1-H4 - zagrijai, CC - hladnjaci
kondenzat, D - otplinjavanje, FP - napojna pumpa

gdje je H
0
, kJ/kg, ukupni adijabatski (izentropski) toplinski pad na turbini,
j
je relativna potronja
pare u oduzimanjima za regeneraciju, H
0j
je izentropski toplinski pad od poetnog stanja pare do stanja
i tlaka u danoj toki oduzimanja, h
0
i h
fw
su entalpije pare ispred turbine i entalpija zagrijane napojne
vode, a j je broj mjesta oduzimanja (brojana oznaka).

Regeneracija ima pozitivni utjecaj na relativni indicirani stupanj djelovanja na prvim stupnjevima
turbine obzirom da poveava protok pare kroz mjesta najvieg tlaka i koja na taj nain mogu imati
veu visinu lopatica. Volumni protok kroz zadnje stupnjeve turbine se smanjuje kod procesa s
regeneracijom, pa se time smanjuju gubici ispunom parom putem njene kinetike energije zbog
izlazne brzine na zadnjim stupnjevima turbine.


1.8 Toplinski procesi suvremenih parnoturbinskih postrojenja

Suvremena parnoturbinska postrojenja srednjeg i velikog kapaciteta imaju visoki stupanj djelovanja
zbog primjene visoke razine regeneracije s velikim brojem toki oduzimanja i koritenja pare iz brtvi
na krajevima turbine, brtvi na ventilima i drugih brtvi. Najjednostavniji toplinski proces s turbinom u
jednom kuitu prikazan je na slici 1.26.

Glavna para s parametrima p
0
, T
0
dovodi se iz generatora pare do ulaza u turbinu kroz glavni parovod.
Nakon ekspanzije pare u turbini do tlaka p
c
ona se usmjerava u kondenzator gdje kondenzira u dodiru
s hladnim stjenkama. Smjesa pare i zraka se pomou glavnoga ejektora ME stalno odsisava iz parnoga
prostora kondenzatora kako bi se odrao visoki vakuum (obino na apsolutnom tlaku 3 do 5 kPa).
Kondenzat ispune pare struji u sabirnik kondenzata odakle se pumpom kondenzata CP i vodi kroz
hladnjak glavnoga ejektora MEC, hladnjak ejektora za paru iz brtvi GESC, zagrija pare brtvi GSH i
niskotlane regenerativne zagrijae vode H1 i H2 u otplinja D. Otplinja je namijenjen za odvajanje
otopljenih agresivnih plinova (O
2
i CO
2
) iz kondenzata, koji mogu izazvati koroziju na metalnim
povrinama. Kisik i slobodni ugljini dioksid dospijevaju u kondenzat zbog prodora zraka u
vakuumirane prostore kroz razna mjesta proputanja i putem pripreme vode za dodavanje u sustav (za
U generator pare
Dovod pare na brtve
S vretena
ventila
27
nadoknadu gubitaka pare i napojne vode). Agresivni plinovi se odvajaju u otplinjau putem
zagrijavanja kondenzata i vode za dodavanje direktnim dovodom pare koja kao kondenzat ostaje u
njima. Temperatura vode u spremniku otplinjaa je blizu temperaturi zasienja pare koju dovodimo za
zagrijavanje.

Suvremena parnoturbinska postrojenja, u kojima se napojna voda dovodi u generator pare pri visokom
tlaku, opremljena su otplinjaima koji su projektirani za visoke tlakove od 0.6 do 0.7 MPa i
temperaturu zasienja od 158 do 165
o
C.

Kondenzirana ispuna para koja dotjee u dio procesa izmeu kondenzatora i otplinjaa u kojemu se
po dogovoru nalazi kondenzat, dok se u dijelu od otplinjaa do generatora pare nalazi napojna voda.

Napojna voda se iz otplinjaa odvodi napojnom pumpom FP i pri visokom tlaku (do 35 MPa) dobavlja
u monoblok jedinice za regulaciju parametara pregrijane pare kroz visokotlane zagrijae vode H3 i
H4 i dalje u generator pare.

Kako bi im bolje koristili toplinu pregrijane pare iz toki oduzimanja na visokome tlaku, visokotlani
zagrijai napojne vode imaju tri podruja grijanja: glavno podruje gdje se toplina predaje napojnoj
vodi kondenzacijom grijae pare, podruje u kojemu se pregrijana para hladi do stanja zasienja to se
deava u gornjem dijelu zagrijaa i naziva se hlaenje pare i podruje za hlaenje kondenzata grijae
pare koji je smjeten u donjem dijelu zagrijaa.

Para iz brtvi na krajevima turbine uzima se iz komora krajnjih brtvi u kojima se odrava tlak od 95 do
97 kPa pomou ejektora i odvodi se u hladnjak pare ejektora brtvi kroz koji se provodi glavni
kondenzat.

Dio pare povienog tlaka iz krajnjih labirintnih brtvi dovodi se u paru koju oduzimamo u 1. i 2. toki
oduzimanja pare za regeneraciju.

Da bi sprjeili posisavanje zraka u vakuumski sustav kroz krajnje brtve, svaka sljedea do zadnje
komore krajnjih brtvi dri se na malom pretlaku (110 do 120 kPa) pomou regulatora postavljenog na
dovod pare iz otplinjaa u komoru brtve.

Radi primjera, navodimo toplinske procese na monoblok parnoturbinskim postrojenjima na dvije
turbine.

Toplinski proces prvog parnoturbinskog postrojenja sa snagom od 200 MW projektiran je za poetne
parametre pare p
0
= 12.75 MPa, T
0
= 565
o
C, a nakon meupregrijanja p
rh
= 2.45 MPa, T
rh
= 565
o
C.
Pri nazivnom optereenju turbine i temperaturi rashladne vode na ulazu u kondenzator T
1w
= 10
o
C,
tlak pare u kondenzatoru je p
c
= 3.33 kPa. Protok glavne pare pri nazivnom optereenju turbine je 600
t/h, a protok pare kroz kondenzator je 450 t/h. Projektirana specifina potronja topline je q = 8100
kJ/kWh.

Turbina ima sedam oduzimanja pare za regeneraciju putem zagrijavanja kondenzata i napojne vode na
239
o
C (slika 1.27). Kondenzat se zagrijava u tri niskotlana zagrijaa, zagrijau na paru iz brtvi,
zagrija isparivaa i otplinjaa te daljnjeg zagrijavanja napojne vode u tri visokotlana zagrijaa.

Kondenzat grijae pare u 4., 5. i 6. oduzimanju se odvodi pomou drenanih pumpi u glavnu liniju
kondenzata. Tlakovi i protoci pare u linijama oduzimanja su sljedei:

Oduzimanje 1 (H7) 2 (H6) 3 (H5 i otplinja)
p, MPa 3.37 2.77 1.04 / 0.59
m& , t/h 26.0 38.8 17.0

Oduzimanje 4 (H4) 5 (H3) 6 (H2) 7 (H1)
p, MPa 0.548 0.238 0.11 0.023
m& , t/h 23.7 16.0 23.6 21.4
28





















Slika 1.27 Toplinski proces turbinskog postrojenja snage 200 MW
HPC - visokotlano kuite, IPC - kuite srednjeg tlaka, LPC - niskotlano kuite, H1-H7 - zagrijai, G -
generator, C - kondenzator, DP - pumpa otplinjaa, Ev1, Ev2 - isparivai, ME - glavni ejektor, CP - pumpa
kondenzata, MEC - hladnjak glavnoga ejektora, EH1, EH2 - zagrijai isparivaa, GSH - zagrija na paru s brtvi,
D - otplinja, FP - napojna pumpa, DP - drenana pumpa, EDP - pumpa za drenau isparivaa

Toplinski proces postrojenja obuhvaa dva isparivaa s jednim stupnjem za dopunjavanje (make-up)
gubitaka proputene pare ili kondenzata u koliini od priblino 3% od maksimalnoga protoka pare
kroz turbinu. Otplinjavanje kemijski pripremljene vode za dodavanje koja ulazi u isparivako
postrojenje vri se u atmosferskom otplinjau. Sekundarna para isparivaa se koristi u grijau
evaporatora EH1, EH2 za grijanje glavnoga kondenzata. Drenaa iz ovih isparivaa odvodi se
pumpom drenae u glavni otplinja.

Toplinski proces parnoturbinskog postrojenja s parnom turbinom snage 300 MW prikazan je na slici
1.28. Ova turbina ima izraeni sustav regeneracije koji sadri osam ne-automatskih oduzimanja pare
za zagrijavanje napojne vode na 268
o
C. U generatoru pare je dio za proizvodnju tople vode za potrebe
potroaa s toplinskom snagom od 63 MJ/h.

Visokotlani zagrijai vode H5-H7 imaju unutarnje dijelove za hlaenje pregrijane pare i drenau
kondenzata. Kemijski demineralizirana voda za dopunjavanje sustava dovodi se izravno u kondenzator.
Tlak i protoci pare u regenerativnim zagrijaima napojne vode po linijama oduzimanja su:

Oduzimanje 1 (H7) 2 (H6) 3 (H5) 4 (otplinja)
p, MPa 6.46 4.16 1.63 1.08
m& , t/h 61.3 93.0 30.0 53.0

Oduzimanje 5 (H4) 6 (H3) 7 (H2) 8 (H1)
p, MPa 0.53 0.245 0.092 0.017
m& , t/h 38.2 31.7 33.4 24.4

Primjer prorauna toplinskog procesa turbinskog postrojenja dan je u nastavku. Za toplinske proraune
promjene stanja u turbini bitno je poznavati protoke kroz sve stupnjeve turbine. Prema tome, prije
poetka toplinskog prorauna za dio procesa u turbini, potrebno je proraunati sustav regeneracije
turbine kako bi se definirala mjesta oduzimanja pare za zagrijavanje napojne vode, protok pare kroz
svaki dio turbine te dotok pare u kondenzator.

Make-up
vode
S brtvi
Na meupregrijanje
S meupregrijanja
Na brtve
S ventila
S

b
r
t
v
i

29





















Slika 1.28 Toplinski proces turbinskog postrojenja snage 300 MW uz proizvodnju topline
B1, B2 - generatori pare, BP -dobavna (buster) pumpa, DC - hladnjak drenae, BDP - drenane pumpe kotla, CP
- pumpa kondenzata, SWP - pumpe sustava vode, C - kondenzator, BFT - fle tank kotla, D - otplinja, FP -
pumpa napojne vode, H1-H7 - zagrijai
































Slika 1.29 Toplinski proces
parnoturbinskog postrojenja snage
200 MW
Slika 1.30 h-s dijagram toplinskog procesa sa
slike 1.29







Na meupregrijanje
S meupregrijanja
U generator pare
Pogonska turbina
S ventila
Na brtve i
ejektore
S brtvi
S

b
r
t
v
i

30
Kao primjer prorauna biti e uzet primjer sa slike 1.27 sa snagom turbine od 200 MW (slika 1.29) za
sljedee poetne podatke: parametri glavne pare p
0
= 12.75 MPa, T
0
= 565
o
C; tlak pare na izlazu iz
visokotlanog dijela turbine p'
rh
= 2.28 MPa, a na ulazu u srednjetlani dio turbine je p''
rh
= 2.06 MPa i
T''
rh
= 565
o
C, a tlak u kondenzatoru je p
c
= 3.33 kPa.

h-s dijagram toplinskog procesa (prema proraunima od strane proizvoaa) prikazan je na slici 1.30.
Entalpija pare koja je oduzeta za regenerativno zagrijavanje napojne vode prikazana je u toplinskom
procesu (slika 1.29) i u h-s dijagramu (slika 1.30).

Proraun toplinskog procesa zapoinjemo odreivanjem koliina oduzimanja pare iz toplinske bilance
za svaki zagrija napojne vode. Proraun zapoinjemo od zagrijaa s najviim tlakom. Na taj nain na
svakom od zagrijaa imamo samo jednu nepoznanicu u jednadbi za bilancu topline. Ta nepoznanica
je udio pare u liniji oduzimanja za grijanje. Tako na primjer jednadbu za toplinsku bilancu na
visokotlanom zagrijau vode H7 moemo zapisati kao:

( ) ( )
6 7 1 1 7
h h h h = ( 1.46 )

gdje je
7
udio oduzete pare za grijanje 1 kg napojne vode u zagrijau H7, h
1
je entalpija pare u 1. liniji
oduzimanja, h'
1
je entalpija kondenzata pare u 1. liniji oduzimanja, a h
7
i h
6
su entalpije napojne vode
na izlazu i na ulazu u hladnjak H7. Iz jednadbe (1.46) izraunavamo
7
.

1 1
6 7
7
h h
h h

= ( 1.47 )

U bilanci topline za niskotlane zagrijae H4-H2 uzeto je u obzir da je koliina vode koju treba grijati:

8508 . 0 1
5 6 7
=

jer se kondenzat oduzete pare iz grijaa H7-H5 vodi u otplinja i ne ulazi u niskotlane zagrijae
napojne vode. Koliina zagrijane vode koja protjee kroz niskotlani zagrija H1 je:

7319 . 0 1
2
=

z


poto je niskotlani zagrija H2 opremljen cirkulacijskom pumpom koja dobavlja kondenzat pare za
grijanje iz niskotlanih zagrijaa H4, H3 i H2 izravno u vodu glavne linije. Rezultati prorauna
prikazani su u tablici 1.2.

Reducirani efektivni toplinski pad je:

( ) 5 . 1323 1 = =
iz i
H H kJ/kg

Posljednji stupac u tablici 1.2 daje produkte efektivnih toplinskih padova u dijelovima turbine s
protocima pare u tim dijelovima. SUma ovih produkata je reducirani rad 1 kg pare koju smo doveli
turbini,
i
H .

Koliina topline q
1
utroena u generatoru pare za proizvodnju 1 kg pare, uz napomenu da samo 0.8794
kg pare ide na meupregrijanje, moemo izraunati po jednadbi:

( ) ( ) 2935 3115 3612 8794 . 0 1018 3516 1
1
1
7 0 1
= + = |

\
|
+ =

h h h h q
rh
z
kJ/kg


31
Tablica 1.2 Proraun toplinskog procesa turbinskog postrojenja

R.br.
oduzim.
Jednadba Oduzimanje
Toplinski pad
( )
iz
H

1 kJ/kg

Toplinski pad od stanja glavne pare do onoga za 1.
oduzimanje
0 306
7
1005 3210
919 1018
7

= 0.0449 90.7
6
( )
919 3115
919 1005 0449 . 0 749 919
6

= 0.0757 162.5
5
( )
634 3427
634 919 1206 . 0 634 749
5

= 0.0286 149.8
4
651 3251
507 634
8508 . 0
4

= 0.0416 162.5
3
( ) ( )
526 3050
526 651 0416 . 0 411 507 8508 , 0
3

= 0.0304 124.0
2
( ) ( )
241 2891
241 526 072 . 0 241 411 8508 , 0
2

= 0.0469 183.0
1
263 2640
107 241
7319 . 0
1

= 0.0413 145.0

Omjer reduciranog rada za 1 kg pare prema koliini topline utroene u generatoru pare za proizvodnju
pare odreuje indicirani stupanj djelovanja, koji u naem sluaju iznosi:

451 . 0
2935
5 . 1323
1
= = =
q
H
i
ir


a specifina potronja topline iznosi:

22 . 2
451 . 0
1 1
= = =
i
i
q

kJ/kJ = 7.982 kJ/kWh

1.9 Toplinski procesi turbinskih postrojenja za nuklearne elektrane

Nuklearne elektrane proizvode elektrinu energiju pretvorbom nuklearne energije, tj. koritenjem
topline koja se oslobaa u nuklearnom reaktoru u lananoj reakciji nuklearne fizije nekih tekih
elemenata (uglavnom izotopa U
233
, U
235
itd.).

Tehnoloka oprema nuklearnih elektrana moe se podijeliti na postrojenje reaktora, postrojenje
generatora pare, parno-turbinsko postrojenje i kondenzatorsko postrojenje, Svi ti dijelovi su uzajamno
povezani kako bi se zatvorio toplinski proces elektrane.

Osnovni toplinski proces nuklearnih elektrana

U opem sluaju, proces nuklearnoga postrojenja sadri rashladni medij (nositelj topline) i radni medij.
Radni medij moe biti teku ili plinovit, a najee se za tu namjenu koristi vodena para vrlo niskih
parametara, zasiena ili tek malo pregrijana. Rashladni medi je tekui ili plinovit i slui za prijenos
topline iz jezgre reaktora na generator pare. U procesima nuklearnih elektrana se kao rashladni medij
koriste bilo obina ili teka voda, ponekada organske tekuine ili inertni plinovi.

32









Slika 1.31 Toplinski procesi nuklearnih elektrana
a - jedan krug, b - dvostruki krug, c - trostruki krug, 1 - jezgra reaktora, 2 - parna turbina, 3 - el. generator,
4 - kondenzator, 5 - napojna pumpa radnog medija, 6 - napojna pumpa rashladne vode, 7, 8 - generator pare

Nuklearne elektrane se temeljno dijele prema rashladnom mediju i radnom mediju na one
jednostrukim, dvostrukim, parcijalno dvostrukim i trostrukim krugom (slika 1.31).

Kod jednostrukog kruga u nuklearnoj elektrani (slika 1.31a), krug rashladnog i radnog medija su
zajedniki. Do proizvodnje pare dolazi u reaktoru 1, a para se odvodi do parne turbine 2 u kojoj se vri
pretvorba u mehaniki rad, kojim se pokree elektrini generator i proizvodi elektrina energija.
Ekspandirana para se odvodi u kondenzator 4, a kondenzat se pomou napojne pumpe 5 vraa u
reaktor. Na taj nain je rashladni fluid istovremeno i radni fluid elektrane.Sam reaktor moe raditi s
prirodnom ili prisilnom cirkulacijom u dodatnom unutarnjem krugu pomou cirkulacijske pumpe 6.

Znaajna prednost nuklearnih elektrana s jednostrukim krugom je vrlo jednostavna konstrukcija i
niska cijena postrojenja, Osim prednosti, tu ima i nedostataka u tome to je rashladni medij ozraen i
moe postati radioaktivnim, to iziskuje dodatne napore u izvedbi i eksploataciji parnoturbinskih
postrojenja nuklearnih elektrana.

U nuklearnim elektranama s dvostrukim krugom (slika 1.31b) krugovi rasladnog medija i radnoga
medija su odvojeni. Krug rashladnog medija koji hladi reaktor 1 vodi u generator pare 7 pomou
cirkulacijskih pumpi 6, naziva se primarni krug ili krug reaktora. Krug u kojemu struji radni medij
naziva se sekundarni krug. Oba kruga su zatvorena i izmjena topline s rashladnog medija na radni
medij odvija se u generatoru pare. Turbinsko postrojenje 2 nalazi se u sigurnoj zoni bez zraenja i
zbog toga moe biti uobiajene izvedbe.

Parne turbine u nuklearnim elektranama s dvostrukim krugom obino rade na zasienu paru, ali ona
moe biti i lagano pregrijana.

Pod usporedivim uvjetima, stupanj djelovanja nuklearne elektrane s dvostrukim krugom je uvijek nii
od one s jednostrukim krugom. Potrebno je napomenuti da je troak za gradnju generatora pare i
sekundarnoga kruga jednako velik kao i gradnja biolokoga tita za nuklearnu elektranu jednostrukog
kruga, tako da je cijena investicije za 1 kW instalirane snage za nuklearne elektrane jednostrukog,
odnosno dvostrukog kruga gotovo jednake. Oekuje se da e se kao rashladni medij koristiti tekui
metali, ime bi bilo mogue sniziti tlak u primarnom krugu, poveati koeficijente prijelaza topline i
smanjiti protok rashladnog medija. Za tu je namjenu najpogodniji tekui natrij, ije je talite na 98
o
C.
Koritenje tekueg natrija ima i nedostataka. On u izravnom kontaktu s vodom izaziva burnu kemijsku
reakciju koja moe biti opasna obzirom na mogui prodor medija iz radioaktivnog primarnog kruga u
sigurni sekundarni krug u kojemu cirkulira radni medij i na taj nain moemo prouzroiti prodor
radioaktivnosti u okoli. To se moe sprijeiti koritenjem sustava s trostrukim krugom (slika 1.31c).
Radioaktivni rashladni medij se cirkulacijskom pumpom 9 provodi kroz jezgru reaktora 1 i
izmjenjivae topline 8 gdje se toplina predaje drugom rashladnom sredstvu na bazi tekueg metala, a
koji nije radioaktivan. Ovaj drugi rashladni medij koji cirkulira u srednjem krugu obuhvaa
izmjenjiva topline 8 i generator pare 7. Radni medij u treem krugu je u osnovi isti kao i radni medij
u procesima s dvostrukim krugom.

Osim ranije navedene podjele prema broju krugova, nuklearne elektrane se mogu podijeliti i prema
sljedeim svojstvima:
33
parametri i vrste parnih turbina (za rad sa zasienom ili pregrijanom parom),
naini pregrijanja pare (dodatnim loenjem ili koritenjem nuklearne energije),
parametri i vrste rashladnog medija,
konstrukcijske karakteristike,
vrsta reaktora itd.

Sve nuklearne elektrane s parnim turbinama rade sa zasienom parom, tako da poetni parametri pare
obuhvaaju tlak p
0
(ili temperaturu T
0
) i sadraj pare x
0
. Primjenom malo pregrijane pare imamo
poetne parametre pare ispred turbine kao tlak p
0
i temperaturu T
0
slino kao i kod klasinih
termoelektrana.

Kao to je ve poznato, stupanj djelovanja parnoturbinskog postrojenja poveava se s porastom
poetnih parametara pare. Utjecaj poetne temperature pare na termodinamiki stupanj djelovanja
procesa sa suho-zasienom parom, kakav se koristi u veini nuklearnih elektrana, prikazan je na slici
1.32.















Slika 1.32 Utjecaj poetne temperature na stupanj djelovanja procesa na suho-zasienu paru

Za turbine na zasienu paru, stupanj djelovanja procesa se poveava s poveanjem parametara
poetnog stanja pare samo do odreene granice. Maksimalni termodinamiki stupanj djelovanja
procesa na suho-zasienu paru imamo pri temperaturi pare blizu 350
o
C i odgovarajuem poetnom
tlaku od 17 MPa. U suvremenim reaktorima tlak rashladnog medija ne prelazi 12 do 17 MPa pa je
poetni tlak pare ispred turbine odreen vrstom reaktora.

Za nuklearne elektrane s jednostrukim krugom, odabir poetnog tlaka pare ispred turbine ovisi prije
svega o intenzitetu prijenosa topline s gorivnih elemenata na vrelu ili kipuu vodu u reaktoru. Najvii
koeficijent prijenosa topline sa stjenki ipki goriva na kipuu vodu postie se pri tlaku zasienja od 7
MPa. Pri ovome tlaku, temperatura stjenke ipki goriva, koja je odreena temperaturom vrenja i
koeficijentom prijelaza topline moe se odravati unutar sigurnog podruja rada. Visoki poetni tlak
pare na ulazu u turbinu moe poveati temperaturu vrenja i smanjiti koeficijent prijelaza topline, tako
da raste temperatura stjenke ipki goriva i iziskuje koritenje skupljih materijala. Iz tih razloga, ako
parna turbina radi u procesu s jednostrukim krugom, tlak u reaktoru se odabire na 7 MPa.

U nuklearnim elektranama s jednostrukim krugom s reaktorom koji proizvodi zasienu paru, bitno je
na odgovarajui nain odabrati radioaktivnost pare, tlak pare i sadraj vlage. Radioaktivnost stvorene
pare u reaktoru moe se smanjiti pranjem i sloenom obradom reaktorske vode.

U najjednostavnijim procesima nuklearne elektrane s dvostrukim krugom u kojemu generator pare
nema zagrijaa vode (ekonomajzera) niti pregrijaa, razlika temperature na ulazu u generator pare i
izlazu je obino 45 do 60
o
C. Iz tih razloga, tlak na izlazu iz reaktora mora biti 8 do 11 MPa iznad
tlaka na ulazu u turbinu, to iziskuje vrlo sloenu konstrukciju kuita reaktora i visoke mjere
sigurnosti, posebno kod kuita velikih dimenzija. Obzirom na to, tlak pare na ulazu u turbinu kod
procesa s dvostrukim krugom odabire se sukladno graninom tlaku i temperaturi za kuite reaktora.
34
Za nuklearne elektrane s dvostrukim krugom poetni tlak pare pred turbinom je 3 . 7 0 . 6
0
p MPa.
a za procese s trostrukim krugom 2 . 7 2 . 4
0
p MPa.

Tlak p
c
na kraju ekspanzije u turbini nuklearne elektrane se odabire na jednaki nain kao i u
termoelektranama. Poto su poetni tlak pare, a time i raspoloivi toplinski pad H
0
nii, vakuum u
kondenzatoru ima vei znaaj nego u termoelektranama koje koriste pregrijanu paru. S druge strane,
vei vakuum u kondenzatoru ima za posljedicu vei volumni dotok pare (za isti maseni protok) i
dodatno komplicira konstrukciju zadnjih niskotlanih stupnjeva turbine.

Odvajanje i meuzagrijavanje pare

Kako para ekspandira (linija 1-2-3 na slici 1.33), ako ne poduzmemo posebne mjere za odvajanje
kondenzirane vlage, sadraj vlage na zadnjim stupnjevima turbine e biti toliko velik da e se znaajno
smanjiti relativni indicirani stupanj djelovanja turbine
ri
uz jako erozijsko oteenje lopatica turbine.
Pretpostavlja se da sadraj vlage u ispunoj pari ne bi smio biti vei od y
c
= 10% za obodnu brzinu do
520 m/s na vrhu lopatica, odnosno ne vei od y
c
= 16% za obodnu brzinu do 400 m/s.





















Slika 1.33 h-s dijagram ekspanzije pare u turbini na zasienu paru

Konani sadraj vlage u ispunoj pari turbina u nuklearnim elektranama smanjuje se primjenom
meuzagrijavanja pare (linija 2-4 na slici 1.33) ili separacije pare (od kondenzata) i njenog
meuzagrijavanja (linija 2-4-6 na slici 1.33). separacija pare moe biti vanjska, gdje se para odvaja od
kondenzata u separatoru pare (S) izvan turbine ili unutarnje, koje se konstrukcijski ostvaruje unutar
turbine (vidi poglavlje 3).

Vanjska separacija pare vezana je na oduzimanje ukupnog protoka pare iz turbine u separator i
vraanje osuene pare natrag u turbinu. To je najlake provesti na mjestima gdje se turbina prespaja s
jednog kuita na drugo kuite turbine. S druge strane, vanjska separacija pare je najdjelotvornija pri
odreenim parametrima pare. Tlak p
sep
pri kojemu se para separira i vodi na zagrijavanje naziva se tlak
separacije. Njegov odabir moe imati znaajni utjecaj na stupanj djelovanja procesa, a utjee i na
karakteristike separatora.

Vanjska separacija (slika 1.34a) moe poveati sadraj pare u vlanoj pari na x = 0.99 do 0.995 i u isto
vrijeme sniziti sadraj vlage na sljedeim stupnjevima turbine, ime se poveava stupanj djelovanja
procesa i smanjuje opasnost od erozije na lopaticama zadnjih stupnjeva.

35









Slika 1.34 Toplinski procesi na turbinama na zasienu paru s vanjskom separacijom pare
a - bez meuzagrijavanja, b - sa meuzagrijavanjem u jednom stupnju, c - s meuzagrijavanjem u dva stupnja
pomou glavne i oduzete pare, S separator, RH - meuzagrija, 1 - visokotlana turbina, 2 - niskotlana turbina

Optimalni tlak separacije u procesima nuklearnih elektrana sa samo jednom separacijom jednak je 10
do 15% od p
0
.

U veini nuklearnih elektrana je vanjska separacija povezana s dodatnim zagrijavanjem (slike 1.34b i
1.34c). Ponovno zagrijavanje se obino vri sa strujom pare koja je oduzeta na stupnjevima viega
tlaka ili glavnom strujom pare, koja definira maksimalnu temperaturu meuzagrijane pare (15 do 40
o
C ispod T
0
).

Meuzagrijavanje glavnom parom (slika 1.34b) smanjuje stupanj djelovanja procesa. Jedini pozitivni
uinak ove metode sastoji se uznaajnom smanjenju gubitaka zbog sadraja vlage na sljedeim
stupnjevima turbine i poveanju relativnog stupnja djelovanja turbine te produenju ivotnog vijeka i
poveanju pouzdanosti turbine. Meuzagrijavanje s oduzimanjem pare se koristi samo u sluajevima
gdje separacija ne moe osigurati doputeni sadraj vlage u ispunoj pari na kraju ekspanzije. Tlak
separacije pare p
sep
u nuklearnim elektranama s meuzagrijavanjem pare je vii nego kod procesa s
vanjskom separacijom i iznosi 18 do 23% od p
0
.

U nekim sluajevima je korisno primijeniti meuzagrijavanje u dva stupnja (slika 1.34c) i to u prvom
stupnju pomou oduzete pare, a u drugom stupnju pomou glavne struje pare uz optimalni porast
entalpije koji bi trebao biti jednak u oba stupnja. U mnogim sluajevima, koristi se razliita razdioba
stupnjeva meuzagrijavanja za im pogodniju organizaciju oduzimanja pare. Odabir pojedinih metoda
i parametara separacije ovisi o glavnom procesu turbinskog postrojenja, njegovim karakteristikama i
svojstvima i provodi se na temelju tehniko-ekonomske analize.

Regenerativno zagrijavanje napojne vode

Regenerativno zagrijavanje napojne vode koristi se u svim nuklearnim elektranama i ima sljedea
posebna svojstva:
1. zagrijavanje napojne vode oduzimanjem pare je termodinamiki mnogo djelotvornije u podruju
zasiene pare nego pri oduzimanju pregrijane pare,
2. oduzimanje vlane pare iz turbine omoguuje istovremeno odvoenje nakupljenog kondenzata,
gotovo bez gubitaka, uz poveanje stupnja djelovanja i pouzdanosti na sljedeim stupnjevima
turbine,
3. obzirom na nisku entalpiju oduzete pare, udio oduzete pare se poveava i istovremeno smanjuje
dotok ispune pare u kondenzator, ime se istovremeno smanjuje optereenje zadnjih stupnjeva
turbine.

Ove injenice poveavaju stupanj djelovanja sustava regenerativnog zagrijavanja napojne vode putem
poveanja njene temperature T
fw
na ulazu u generator pare.

S druge strane, poveanje T
fw
poveava potrebne kapacitete generatora pare (za paru koja e prolaziti
kroz turbinu i paru za oduzimanja), te trai vei kapacitet separatora pare i organizaciju strujanja u
procesu. Iz gospodarskih razloga uzima se kompromisno rjeenje:

( )( )
c c
opt
fw fw
T T T T + = 85 . 0 75 . 0
36
gdje je T
opt
fw
termdinamiki optimalna temperatura napojne vode, a T
c
je temperatura zasienja pri
tlaku u kondenzatoru.

U praksi se obino usvajaju sljedee temperature napojne vode:
195
o
C za turbine snage 70 MW
225
o
C za turbine snage 220 MW
165 do 225
o
C za turbine snage 500 MW
220
o
C za turbine snage 1000 MW


1.10 Podjela parnih turbina

Podjela parnih turbina po vrsti toplinskog procesa i putu pare dijeli turbine u sljedee glavne vrste:
1. Kondenzacijske parne turbine u kojima cijeli protok pare, osim onaj za regeneracijsko grijanje,
struji kroz turbinu i ekspandira do tlaka nieg od atmosferskoga, nakon ega se para odvodi u
kondenzator gdje se vri prijenos topline ispune pare na rashladnu vodu i time kondenzacija pare.
Toplina predana rashladnoj vodi nije vie tehniki uporabljiva.
2. Protutlane turbine s ispunom parom koja se dostavlja toplinskim troilima kao para za grijanje
ili procesna para. Tlak ispune pare je obino vei od atmosferskog tlaka.
3. Kondenzacijske turbine s automatskim oduzimanjem su turbine u kojima se oduzima dio pare
unutar turbine i dobavlja toplinskim potroaima s time da se automatski odrava tlak oduzete
pare. Ostatak pare nastavlja proces ekspanzije u turbini sve do tlaka kondenzatora u koji izlazi
kao ispuna para.
4. Protutlane turbine s automatskim oduzimanjem su protutlane turbine kod kojih se iz turbine
oduzima dio pare za potrebe toplinskih potroaa uz automatsko odravanje tlaka oduzetoj pari.
Ostatak pare koji je izvrio kompletnu ekspanziju u turbini odvodi se kao ispuna para
niskotlanim toplinskim potroaima.

U tablici 1.3 je dan pregled parnih turbina ruske proizvodnje. Oznake turbina u tablici su sljedee:

Prvo slovo: K - kondenzacijska turbina,
T - kondenzacijska turbina s oduzimanjem pare za grijanje,
P - turbina s oduzimanjem procesne pare za industrijske potroae,
PT - turbina s automatskim oduzimanjem pare za grijanje i procesne pare,
R - protutlane turbine,
PR - protutlana turbina s oduzimanjem procesne pare

Brojka desno od slova: Snaga turbine u MW
ili nazivna / maksimalna snaga u MW

Sljedea brojka: Poetni tlak pare ispred turbine, bar

Sljedea brojka (ako je ima): Nazivni tlak oduzimanja ili protutlak, bar

Kondenzacijske turbine sa snagom veom od 150 MW su najee turbine s meupregrijanjem.
Nazivni kapacitet podrazumijeva najvei kapacitet koji turbina moe dati u trajnom radu pri nazivnim
vrijednostima svih ostalih parametara.

Maksimalni kapacitet je najvii kapacitet u trajnom radu koji moe dati ista turbina (kao nova) i to
bez oduzimanja pare za vanjske potroae.

Podaci za turbine u nuklearnim elektranama dani su u tablici 11.1.





37
Tablica 1.3 Glavni podaci za parne turbine ruske proizvodnje





















































Proizvoa
Godina
Nazivna snaga, MW
Maksimalna snaga, MW
Poetni tlak, MPa
Poetna temperatura,
o
C
Tlak meupregrijanja, MPa

Temperatura meupregrijanja,
o
C
Izlazni tlak, kPa
Temperatura napojne vode,
o
C
Broj oduzimanja pare za
regeneraciju
Protok pare, kg/s
Broj kuita i protoka


Stupanj djelovanja, %
Specifina masa turbine (bez
kondenzatora i pomone
opreme) kg/kW

Visina zadnje lopatice, mm
Proizvoa
Godina
Nazivna snaga, MW
Maksimalna snaga, MW
Poetni tlak, MPa
Poetna temperatura,
o
C
Tlak meupregrijanja, MPa

Temperatura meupregrijanja,
o
C
Izlazni tlak, kPa
Temperatura napojne vode,
o
C
Broj oduzimanja pare za
regeneraciju
Protok pare, kg/s
Broj kuita i protoka


Stupanj djelovanja, %
Specifina masa turbine (bez
kondenzatora i pomone
opreme) kg/kW

Visina zadnje lopatice, mm