Zvezdan Stojanovi*

UDK 621.396.21:339 ; 339:004.7

Pregledni nauni lanak

MOBILNO POSLOVANJE KAO GLOBALNI TREND

Usljed velikog napretka u infrastrukuri i u softveru, usljed ogromnog kapitala ulo-

enog u njihov razvoj, te usljed sve veih zahtjeva klijenata za mobilnou i poslovanjem
u realnom vremenu, mobilne mree biljee sve vei rast. Prema relevantnim istraiva-
njima, broj mobilnih pretplatnika na globalnom svjetskom nivou je gotovo dostigao
ukupan broj stanovnika Zemlje. Postoje predvianja da e u razvijenim zemljama svi-
jeta sa velikim brojem Internet pretplatnika broj pretplatnika koji pristupaju Internetu
putem mobilnih ureaja veoma brzo premaiti broj pretplatnika koji mu pristupaju
putem personalnih raunara. Zato je dugoronije gledano uvoenje mobilnog poslova-
nja i pravljenje mobilne strategije za vodee kompanije koje nastoje da ostanu konkuren-
tne na globalnom svjetskom nivou od presudnog znaaja.
Kljune rijei: e-trgovina, e-poslovanje, m-trgovina, m-poslovanje

1. Uvod

Prema podacima Meunarodne unije za telekomunikacije (ITU-Interna-

tional Telecommunication Union) mogu se identifikovati globalni trendovi u
podruju telekomunikacija i informacionih tehnologija (Slika 1)1

*
Dr Zvezdan Stojanovi, docent, Fakultet tehnikih nauka, Slobmir P Univerzitet, Bijeljina,
Republika Srpska, e-mail: zvezdan.stojanovic@spu.ba
1
ITU Key ICT indicators for developed and developing countries and the world, 2014.
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
236 Zvezdan Stojanovi

Slika 1: Kretanje:

(a) broja korisnika Interneta

(b) broja fiksnih pretplatnika
(c) broja mobilnih pretplatnika u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.

Sa slike 1 (a) se vidi da je broj korisnika Interneta, kako u razvijenim

zemljama svijeta tako i kod zemalja u razvoju u neprekidnom porastu. Sa slike 1
(b) se moe uoiti da je broj fiksnih telefonskih pretplatnika od 2008/9 godine u
konstantnom opadanju.
U kontekstu izlaganja u ovom radu od posebnog znaaja je dijagram sa slike
1(c) sa koga se vidi da je broj mobilnih pretplatnika u neprekidnom porastu.
Krajem 2013 godine prema procjenama Meunarodne unije za telekomunikacije
broj mobilnih pretplatnika na svijetu je iznosio oko 6,7 milijardi (to se vidi sa
dijagrama 1(c) sabiranjem broja pretplatnika u razvijenim zemljama i zemljama
u razvoju) to je tada predstavljalo blizu 96 % ukupne svjetske populacije. Ovdje
treba podvui vanu injenicu, a to je da se termin mobilni pretplatnik odnosi
na broj SIM (Subscriber Identification Module) kartica koje su u upotrebi, a ne
i na broj ljudi koji koriste mobilni ureaj. Naime, neki ljudi mogu da imaju vie
mobilnih telefona u kojima se nalaze razliite SIM kartice, dakle vie pretplat-

Megatrend revija ~ Megatrend Review

 Mobilno poslovanje kao globalni trend 237
nikih brojeva, ali mogu da koriste i dual-SIM kartice, odnosno dvije SIM kar-
tice u jednom telefonu, tako da je prema Ericsson-ovoj procjeni iznijetoj u febru-
aru 2014 od 6,7 milijardi pretplatnika, stvarni broj mobilnih korisnika oko 4,5
milijarde2.
Upotreba mobilnih tehnologija daje klijentu vie mogunosti za pristup infor-
macijama. Time se postie da klijent dobija informacije bez obzira da li koristi
inu vezu (preko telefona, faksa ili raunara) ili beinu (preko mobilnih ureaja).
Ureaji koji omoguavaju mobilnost korisnika su: mobilni telefoni (posebno
brzo rastui segment pametnih telefona), raunari (laptopovi) i u novije vri-
jeme sve zastupljeniji segment tableta, koji imaju potencijal da u doglednoj
budunosti zamijene personalne raunare. U ukupnom broju prodatih mobilnih
ureaja u 2013 godini pametni telefoni uestvuju sa vie od 65%. Ve od 2011
godine oko 85% telefona koji su se nali u prodaji su imali pristup vebu iako su
svega 35% od njih bili pametni telefoni.
Eksperti pri pravljenju procjena i predvianju daljeg razvoja, polaze od gore
navedenih statistikih pokazatelja tako da se smatra da e broj korisnika koji pri-
stupaju Internetu putem mobilnih ureaja ubrzo dostii i prestii broj korisnika
koji pristupaju Internetu putem personalnih raunara.
Usljed velikog porasta popularnosti mobilnih mrea, zbog razloga kao to
su poveanje protoka i nuenja novih servisa, postoje i predvianja da bi nova
tehnoloka infrastruktura mogla predstavljati osnovu za novu ekonomiju3.
Kako beine aplikacije i procesi poinju sve vie da utiu na postojee pro-
cese u kompanijama, na njihove strategije, strukture, na uloge individualnih
korisnika, to e i mobilno poslovanje (m-poslovanje) kao nain primjene mobil-
nih tehnologija u poslovne svrhe imati sve vei uticaj na kompanije. Primjena
m-poslovanje prua mogunost pribliavanja informacija i transakcija blie mje-
stu poslovanja.
M-poslovanje jaa poslovnu strategiju itave kompanije povezujui upravlja-
nje sa zaposlenima, poslovnim partnerima, klijentima i dobavljaima. Primjena
m-poslovanja treba da omogui dalje jaanje kompanije i suzbijanje konkuren-
cije i mora biti dio sveobuhvatne poslovne strategije preduzea.
Oekivanja su da e prihvatanje beine tehnologije poveati prihode (usljed
poveanja efikasnosti procesa, unapreenje efikasnosti sredstava za rad i pove-
anja prodaje).

2
http://mobithinking.com: dijagrami u radu su nacrtani na osnovu statistikih podataka sa
ovog sajta sa ITU-ovog i http://portioresearch.com
3
Jouni Paavilainen: Mobile Business Strategies: Understanding the technologies and
opportunities, Addison-Wesley, London, 2002.
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
238 Zvezdan Stojanovi
2. Pojam m-trgovine i m-poslovanja

Veliki broj kompanija koje su ve dobro pozicionirane na tritu se oslanja

na tradicionalne modele poslovanja: snienje trokova, operativnu efikasnost i
poveanje raznolikosti proizvoda. Ove kompanije su smatrale uvoenje novih
tehnologija samo dijelom podrke poslovanju a ne pokretaem poslovanja. Da
bi sauvale svoju poziciju na tritu kompanije se moraju orijentisati na nove
informaciono-komunikacione tehnologije (ICT-Information Communication
Technology) ija primjena treba da omogui stvaranje i pruanje novih oblika
vrijednosti koje od njih zahtijevaju kupci4.
Elektronska trgovina (e-trgovina) je imala ogroman uticaj na interakciju
kompanije sa korisnicima njihovih usluga. Elektronsko poslovanje (e-poslova-
nje) predstavlja proirenje elektronske trgovine i ono ima uticaj na logistiku:
nabavku, dostavu i zaposlene.
Uticaj m-poslovanja zbog prostorne neogranienosti je jo vei. Osnovni
znaaj mobilne evolucije jeste u tome to klijent nije vie vezan za jednu lokaciju
(poveava se interakcija izmeu klijenta i poslovnih i drugih aplikacija).
Mobilnu ekonomiju karakteriu integracija Interneta, elektronskog poslo-
vanja i mobilnih tehnologija koje klijentu treba da prue pristup nezavistan od
vremena, prostora i vrste mobilnog ureaja.5
M-trgovina predstavlja formu elektronske trgovine koja omoguava kori-
snicima da obavljaju svoje poslove direktno, primjenom mobilnih tehnologija
nezavisno od mjesta na kojem se trenutno nalaze.
Sam termin m-trgovina predstavlja varijaciju termina e-trgovina koji se
koristio kao sinonim za obavljanje poslova putem Interneta. Za obavljanje tran-
sakcija putem Interneta korisniku je kod e-trgovine bio potreban pristup Inter-
netu koji je on ostvarivao putem raunara.
M-trgovina je omoguila korisniku da obavlja plaanja, kupovinu, izvodi
bankarske transakcije i sl. upotrebom mobilnih ureaja.
Sve ovo je bilo mogue zahvaljujui injenici da se popularnost mobilne tele-
fonije i beinih komunikacija u neprekidnom porastu, tako da je u mnogim
zemljama broj mobilnih korisnika prevaziao broj korisnika fiksne telefonije.
Kao to smo ranije rekli da je e-poslovanje proirenje e-trgovine, tako emo
sada m-poslovanje predstaviti kao proirenje m-trgovine6

4
R.Kalakota, M Robinson, e-business Reoadmap for Success, Addison Wesley, 2000.
5
Dennis W.Viehland, Critical Success Factors for Developing an e-Business Strategy,
Massey University Albany Campus, Auckland, 2000
6
R. Tiwari1, S. Buse and C. Herstatt, From electronic to mobile commerce: technology
convergence enables innovative business services Hamburg University of Technology
(TUHH), 2006
Megatrend revija ~ Megatrend Review
 Mobilno poslovanje kao globalni trend 239
M-trgovina predstavlja svaku transakciju novane vrijednosti koja je reali-
zovana preko mobilne telekomunikacione mree. U skladu sa ovom definicijom
m-trgovina predstavlja podskup e-trgovinskih aplikacija.
M-poslovanje predstavlja primjenu mobilnih tehnologija u poslovne svrhe,
za pruanje usluga, trgovinu i obavljanje plaanja, u svrhu efikasnijeg poslovanja.
M-poslovanje je aplikaciona infrastruktura koja podrava poslovne odnose, prodaju
usluga i informacija uz pomo mobilnog ureaja. M-poslovanje predstavlja novi
kanal za e-poslovanje koji nam sa obzirom na osjetljivost na vrijeme i lokaciju pred-
stavlja novu priliku za kreiranje novih poslovnih procesa i poboljavanje starih.7
Moda je radi razumijevanja relacija izmeu e-trgovine i m-trgovine,
e-poslovanja i m-poslovanja i radi povlaenja paralela meu njima to najbolje
predstaviti tabelarno8.

Tabela 1: Osnovne razlike izmeu e-trgovine i m-trgovine, e-poslovanja i m-poslovanja

e-trgovina
Rjeenje zasnovano na vebu radi prodaje i
interakcije sa korisnikom
e-poslovanje
Proirenje e-trgovine na operacije koje se izvode
u samoj kompaniji; poslovanje kompanije
zasnovano na vebu.
Poboljanje produktivnosti i performansi
poslovanja primjenom rjeenja zasnovanih na
vebu i raunarima.
Lansiranje novih poslovnih modela primjenom
rjeenja baziranih na upotrebi veba i raunara.
Tehnoloki, infrastruktura se bazira na TCP/IP
protokol steku
Priroda servisa: servisi e-poslovanja dostupni
globalno.
m-trgovina
Rjeenje zasnovano na primjeni mobilnih
telefona i runih prenosivih ureaja radi prodaje i
interakcije sa korisnikom.
Korisnici pristupaju servisima upotrebom
mobilnih telefona i runih prenosivih ureaja.
m-poslovanje
Proirenje poslovanja kompanije na operacije koje
se izvode u samoj kompaniji; poslovanje kompanije
zasnovano na primjeni mobilnih tehnologija.
Poboljanje produktivnosti i performansi
poslovanja primjenom rjeenja zasnovanih na
mobilnim i runo-prenosivim ureajima.
Lansiranje novih poslovnih modela primjenom
rjeenja baziranih na upotrebi mobilnih telefona i
runih prenosivih ureaja.
Tehnoloki, primjena razliitih beinih mrea i
razliitih standarda
Priroda servisa: servisi m-poslovanja dostupni
regionalno, zavisno od tipa beine mree preko
kojih se pruaju

U tabeli 1 je dato ipak uveliko pojednostavljeno gledite na razlike izmeu

e-trgovine i m-trgovine, e-poslovanja i m-poslovanja. Sada emo malo detaljnije
7
R.Kalakota, M. Robinson: M-Business: The Race to Mobility, McGraw-Hill, New York, 2002
8
Stojanovi Zvezdan:, Elektronsko poslovanje, Grafom Brko, 2014.
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
240 Zvezdan Stojanovi
analizirati razlike izmeu e-poslovanja i m-poslovanja a vezane za iskustvo kori-
snika pri upotrebi e-poslovanja i m-poslovanja, kao i u funkcionalnosti aplika-
cija koje se primjenjuju kod njih.9

Tabela 2: Razlika izmeu e-poslovanja i m-poslovanja sa stanovita upotrebe servisa

Razlike
Iskustvo korisnika
Razliiti terminali
Raspoloivost servisa i
portabilnost
Integracija sa aplikacijama
kompanije
Geografsko pozicioniranje
Fleksibilnost konfigurisanja
Servisi
9
C.J.Mitchel, Security for Mobility, IET Telecommunications Series, 2009.
Megatrend revija ~ Megatrend Review
e-poslovanje
Korisnik veinom u
stacionarnom poloaju ispred
ekrana svog PC-a; kao interfejs
pri radu koristi tastaturu i mi.
Dosta gabaritniji ali jo uvijek
dominantniji u pogledu brzine
procesora, veliine memorije.
Pristup servisima ogranien na pod uslovom da je ispunjen
trenutnu lokaciju korisnika
Pristup aplikacijama samo na
fiksnim lokacijama kompanije.
Fiksna lokacija
Nije fleksibilno konfigurisanje.
Ogranieno na servise koji se
obezbjeuju putem fiksne mree.
m-poslovanje
Korisnik je nezavistan od lokacije,
koristi govornu komunikaciju, ali
moe slati i podatke.
Dosta je postignuto u pogledu
uklanjanja nedostataka vezanih
za brzinu procesora, veliinu
memorije i vijeka trajanja baterije.
Pristup servisima bez obzira
na trenutno mjesto boravka,
uslov zadovoljavajue
pokrivenosti signalom i da je
mobilni ureaj ukljuen
Aplikacijama kompanije se moe
pristupiti kad se korisnik nalazi
van sjedita kompanije, u pokretu.
Mobilna mrea locira korisnika i
nudi mu servis ija funkcionalnost
zavisi i od funkcionalnosti mree
u ijoj oblasti pokrivanja se on
trenutno nalazi.
Postoji mogunost
prekonfigurisanja stotina
korisnikih paketa (sa recimo
ukljuenim razliitim tonovima
zvona i nekim informacijama)
koji se potom lako aktiviraju i
zamjenjuju jedni drugim, bolja
personalizacija servisa.
U velikoj mjeri se mogu koristiti
postojei sevisi poput e-pote
ali i oni koji su karakteristini
za mobilne mree, SMS, MMS,
mogunost lokalizacije i sl
 Mobilno poslovanje kao globalni trend 241
Neke od prednosti primjene mobilnih tehnologija (Slika 2) su10:
sveprisutnost: predstavlja najjasniju prednost mobilnih terminala:
mobilni terminal u obliku smart telefona ili komunikatora ispunjava
zahtjeve i za informacijom u realnom vremenu i za komunikacijom bilo
kad i bilo gdje nezavisno od trenutne lokacije korisnika;
raspoloivost: predstavlja vanu osobinu za ljude koji oekuju da e biti
kontaktirani i koji ele da budu uvijek na raspolaganju; sa mobilnim ter-
minalom korisnik moe biti kontaktiran bilo kad i bilo gdje; korisnici
su takoe u situaciji da ogranie svoju raspoloivost drugim osobama u
odreenom periodu vremena;
pogodnost: predstavlja atribut koji karakterie mobilni terminal; ureaji
memoriu podatke, nadohvat su ruke i laki su za upotrebu;
lokalizacija: poznavanje trenutne lokacije korisnika u bilo kom trenutku
je kljuna osobina pri nuenju relevantnih servisa m-poslovanja; za
odreivanje trenutne lokacije korisnika najee se koristi GPS (Global
Positioning System); tako na primjer, poslovnom ovjeku koji se tre-
nutno nalazi u avionu pri slijetanju na odredite moe se poslati poruka
da li eli da mu se rezervie soba;
trenutno povezivanje: uvoenjem GPRS, EDGE, UMTS servisa trenutno
povezivanje na Internet postaje realnost;
personalizacija: rastue potrebe za mehanizmima plaanja u kombina-
ciji sa personalizovanim informacijama i transakcijama preko mobil-
nih portala e dovesti do toga da mobilni ureaj postane realno moan
alat; recimo ako u prethodnom primjeru poslovni ovjek po slijetanju
na aerodrom na pitanje da li mu je potrebna soba u tom mjestu odgovori
potvrdno, na osnovu informacije o opsegu cijena koje su za njega pri-
hvatljive poslat e mu se odgovor gdje moe nai adekvatnu sobu.

10
Durlacher, Mobile Commerce Reeport, tehniki izvjetaj 2000
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
242 Zvezdan Stojanovi
Slika 2: Atributi mobilnih tehnologija

3. Dananje mobilno trite

Omasovljenje trita mobilnih telefona sa pojavom vie operatera u jednoj

zemlji neizostavno dolazi do pada ARPU (Average Revenue Per User) tako da
su se mobilne tarife gotovo izjednaile sa fiksnim. Mobilni operateri nastoje da
uspore tu tendenciju sniavanja cijena i kao jedinu realnu mogunost vide u uvo-
enju novih servisa. Broj mobilnih korisnika u veini zemalja zapadne Evrope je
ve prevaziao broj korisnika fiksne mree.
Kako se poveava broj korisnika Interneta i mobilnih korisnika, to raste i
popularnost kako e-trgovine, i e-poslovanja, odnosno m-trgovine i m-poslovanja.
Osnovni preduslov daljeg razvoja mobilnog poslovanja jeste dalji napredak
i uvoenje novih tehnologija mobilnih komunikacija koje e omoguiti vee
brzine prenosa podataka, a samim tim i uvoenje novih servisa. 3G mrea je
prva prava irokopojasna mobilna mrea, koja je i na naim prostorima iroko
zastupljena, dok je 4G (LTE-Long Term Evolution) tek na poetku svog razvoja.
U skladu sa procjenom ITU-a za 2013, broj aktivnih irokopojasnih mobil-
nih pretplatnika na svijetu, odnosno ljudi koji koriste 3G i 4G mree je bio oko
2 milijarde, to je oko 30% ukupnog broja mobilnih pretplatnika. Procjena je da
je danas broj aktivnih irokpojasnih mobilnih pretplatnika tri puta vei od broja
fiksnih irokopojsanih pretplatnika, to se moe vidjeti i sa slike 3.

Megatrend revija ~ Megatrend Review

 Mobilno poslovanje kao globalni trend 243
Slika 3: Kretanje broja fiksnih (a) i mobilnih irokopojasnih pretplatnika (b)
u razvijenim i zemljama u razvoju

Danas je vie od 45% ukupne svjetske populacije pokriveno signalom 3G

mree sa procjenom da e taj procenat ve 2017 godine iznostiti 85%. 3G mrea
se danas koristi u 159 zemalja svijeta. U ekspanziji je i 4G (LTE), koja istina danas
pokriva svega 1,77% ukupne svjetske populacije, ali predvianja su da e se to
veoma brzo promijeniti, jer se oekuje izuzetan porast broja 4G pretplatnika,
prije svega zbog injenice da se neprekidno poveava zahtjev korisnika za pove-
anjem brzine prenosa podataka a veina 4G operatora ima iste cijene upotrebe
4G i 3G mree.11
Termin mobilna mrea se najvie vezuje za elijske sisteme mobilne tele-
fonije, iako u tu grupu spadaju i WiMAX, WLAN (WiFi), Bluetooth, beina
telefonija, satelitski radio.
Na slici 4 prikazano je kako je hronoloki tekao razvoj elijskih mobilnih
mrea, sa aspekta poveanja brzine prenosa podataka putem njih. Na slici nije
prikazan protok koji omoguava 4G tehnologija, jer je ona na naim prostorima
tek u nekoj eksperimentalnoj fazi uvoenja.

11
http://mobithinking.com
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
244 Zvezdan Stojanovi
Slika 4: Poveanje brzina prenosa podataka kod razliitih mobilnih tehnologija

Vano je napomenuti da korisnik moe pristupiti Internetu ne samo putem

novih pametnih telefona, koji podravaju 3G i 4G tehnologije, nego i preko
mobilnih ureaja starije generacije koji podravaju neku od gore navedenih teh-
nologija, kao to su HSCSD, GPRS i EDGE, s tim to su dostupni protoci u tom
sluaju daleko nii, a servisi koji se pruaju putem njih daleko oskudniji12

Tabela 3: 10 najveih svjetskih prodavaca mobilnih telefona

Najvei prodavci mobilnih Broj prodatih jedinki Uee na tritu
telefona (u milionima) (u postocima)
Samsung 444,4 24,6
Nokia 250,8 13,9
Apple 150,8 8,3
LG 69 3,8
ZTE 59,9 3,3
Huawei 53,3 2,9
TCL 49,5 2,7
Lenovo 45,3 2,5
Sony 37,6 2,1
Yulong 32,6 1,8
Drugi 613,7 34%
Ukupno 1807 100%
12
Stojanovi Zvezdan:, Elektronsko poslovanje, Grafom Brko, 2014.
Megatrend revija ~ Megatrend Review
 Mobilno poslovanje kao globalni trend 245
Kako se vidi iz tabele 3, 2013 godine je prodato je oko 1,8 milijardi mobilnih
telefona, pri emu je od toga 41% bilo pametnih telefona. Oekuje se da e udio
pametnih telefona u ukupnom broju prodatih 2016 godine prei 50%.13
Na slici 5 je prikazan udio pojedinih operativnih sistema kod pametnih
telefona i tableta prodatih u 2013.
Slika 5: Udio pojedinih OS kod (a) kod pametnih telefona (b) tableta

Sa slike 5 se vidi da su danas najzastupljeniji operativni sistemi i kod pamet-

nih telefona i kod tableta Android i iOS, s tim to procentualna razlika u oba
sluaja nije toliko velika u korist Androida.
Prema istraivanju comScore-a iz 2012 i Google-a iz 2013, vrijeme koje kori-
snici provedu na Internetu uz upotrebu razliitih mobilnih ureaja radi korite-
nja mobilnih aplikacija je 82% odnosno 89% ukupno provedenog vremena na
Internetu (ostatak odlazi na pretraivanje veba i slanje poruka). Sa slike 6 se vidi
koje su to najpopularnije mobilne aplikacije.
Slika 6: Vrijeme provedeno na Internetu prilikom koritenja odreenih aplikacija
i uz upotrebu Android i iOS operativnih sistema

13
http://www.portioresearch.com
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
246 Zvezdan Stojanovi
Pretpostavlja se da je m-trgovina 2010 godine dostigla 8% ukupnog trita
e-trgovine. Prema istraivanju ABI Research prihodi ostvareni putem m-trgo-
vine e dostii iznos od 119 milijardi dolara do 2015 godine.
Japan je zemlja sa najveim obimom ostvarene m-trgovine, koja je 2009
godine dostigla iznos od 10 milijardi dolara.

4. Mobilne servisne tehnologije koje omoguavaju m-poslovanje

4.1. Servisi slanja mobilnih poruka

Prvi servis slanja mobilnih poruka je bio SMS i on je vezan jo za GSM

sistem elijske telefonije. Daljim razvojem mobilnih komunikacija, pojavili su se
i drugi servisi slanja mobilnih poruka kao to je MMS (Multimedia Messaging
System), servis slanja mobilnih istovremenih poruka (IM-Instant Messaging) i
slanje mobilne e-pote (Slika 7).

Slika 7: Udio pojedinih servisa slanja mobilnih poruka u ukupnom prihodu

(podaci za 20013 godinu)

Ukupni prihodi od slanja mobilnih poruka u 2011 godini su bili 202 mili-
jarde, i smatra se da e dostii iznos od 310,2 milijarde 2016-te godine. Na slici 5
je prikazan udio pojedinih servisa slanja mobilnih poruka u ukupnom prihodu.
Zbog iroke primjene servisa slanja mobilnih poruka u m-trgovini, odnosno
m-poslovanju te servise emo ukratko objasniti.

4.1.1. SMS (Short Message Service)

SMS je standard za slanje poruka koji je specificirao ETSI (European Tele-

communication Standard Institute). Uveden 1992 god14
14
Netsize, Enabling mobile business and entertainment, tehniki izvjetaj, 2003
Megatrend revija ~ Megatrend Review
 Mobilno poslovanje kao globalni trend 247
U tabeli 8.6. dat je, prema istraivanjima PortioResearch-a, broj poslatih
SMS poruka sa predvianjima do 2016 godine.
Od 2016 god. se predvia da e padati broj poslatih poruka kao posljedica
porasta popularnosti mobilnih at aplikacija i socijalnih mrea uz upotrebu
novijih generacija mobilne telefonije i novijih ureaja koji ih podravaju.

Tabela 3: Broj poslatih SMS i MMS poruka u 2012-toj godini

Godina Broj poslatih SMS poruka Broj poslatih MMS poruka
2011 7844 milijarde 207 milijardi
2012 8600 228 milijardi
Predvinja za 2016 9544 milijarde 277 milijardi

Oko 90% poruka su govorna mail upozorenja i obine poruke izmeu indi-
vidualnih korisnika (person-to-person). Preostalih 10% se mogu podijeliti na
pretplatnike i poslovne aplikacije (Slika 8).

Slika 8: Naini koritenja SMS servisa od strane korisnika

Na slici 6. su prikazana etiri glavna tipa primjene SMS servisa od strane

korisnika.
diskusioni (chat) servis: anonimno askanje sa drugim osobama koje
dijele iste interese postaje popularno naroito nakon uvoenja mobil-
nih foruma na kojima ljudi razmjenjuju informacije koje su predmet od
zajednikog interesa (sport, muzika, politika, film ...); postoje sledee
vrste atovanja:
- personalni at: za pretplatnike koji nastoje da kreiraju svoj vlastiti pro-
stor koji e zatititi lozinkom;

Vol. 11, No 2, 2014: 235-254

248 Zvezdan Stojanovi
- privatne konsultacije: za pretplatnike koji ele privatnu diskusiju ili trae
savjet od eksperata/konsultanata o odreenoj temi;
- virtuelni at: za atovanje uz upotrebu SMS at maine koja prepoznaje
kljune rijei u poruci na osnovu kojih pravi prepisku.
- personalizovani: skidanje tonova zvona i muzike, podeavanje izgleda
ekrana postavljanjem razliitih pozadina;
informacioni: putne informacije, o recimo dolasku autobusa, voza, sao-
braajnim uslovima, novosti (mogua je pretplata na dobijanje novosti),
finansijski izvjetaji, zdravstvene informacije, horoskopi, aukcije;
zabava: kvizovi i igre, glasanje putem SMS-a, klaenje i takmienja,
mobilni video.
Kompanije putem SMS poruka mogu komunicirati sa svojim osobljem koje
provodi dosta vremena van kancelarije.
Primjena beinih mrea moe obezbijediti znaajne poslovne prednosti za
infrastrukturu korporacije, a i poslovna rjeenja u korporaciji se sve vie osla-
njaju na primjenu beinih mrea, recimo u automatizaciji prodaje, navigaciji,
praenju, beinoj telemetriji i mobilnim kancelarijama.
Slanje poruka mobilnim radnicima je nalo iroku primjenu u mrei korpora-
cije. Mogue je i specificirati tip poruke koji se alje nekom ureaju radnika, recimo
urgentna elektronska pota se alje ka mobilnom telefonu, manje urgentna ka desktop
raunaru radnika, ili pak ka oba ureaja, primjenom pametnog telefona (Slika 9).
Na nekom viem nivou, beine mree i ureaji mogu pomoi integraciji
terenskih radnika koji obavljaju posao van sjedita kompanije u infrastrukturu
kompanije. Mobilni radnici mogu obavljati svoj posao u virtuelnoj kancelariji u
bilo koje vrijeme, na bilo kom mjestu i bilo gdje, uspostavljanjem beine konek-
cije sa mreom kompanije, kao to je to prikazano na slici 9.
Na slici 9 je prikazano kako se primjenom Blackberry-a, kao dodatnog
kanala u komunikaciji moe pristupiti razliitim sistemima kompanije, kao to
su CRM (Customer Relation Management), SCM (Source Cain Management),
ERP (Enterprise Resource Planning), veb.
Slika 9: Pristup resursima kompanije

Megatrend revija ~ Megatrend Review

 Mobilno poslovanje kao globalni trend 249
SMS se moe integrisati u poslovne procese kako bi omoguio nesmetanu
razmjenu informacija.
Neke od aplikacija koje se najee koriste za poslovnu namjenu su:
SMS marketing: putem SMS poruka dobija se direktna povratna infor-
macija od korisnika; neki oblici marketinga su:
- direktni marketing: preko SMS-a se alju informacije o proizvodu i o
specijalnim ponudama;
- specijalne promocije: omogueno je pretplatnicima da uestvuju u
takmienjima i da osvoje nagrade (npr karte za bioskop);
CRM: mnoge kompanije koriste SMS kako bi upozorile korisnike na
neke za njih vane datume, npr. na datum obnove ugovora.
primjena SMS-a u m-trgovini: neki primjeri m-trgovinskih aplikacija su
recimo plaanje putem SMS-a:
- karata za autobus, kino, koncerte, sportske priredbe ...
- plaanje parkinga;
- on-line kupovina.

4.1.2. MMS

MMS koristi isti servisni model memorii-pa-proslijedi kao i SMS. U MMS

se nastoje uvesti i najbolje osobine Internet e-pote, ime MMS postaje mnogo
atraktivniji od SMS-a, ali se javljaju i novi problemi.
MMS omoguava korisnicima da koriste razliite medijske elemente kako
bi sastavili multimedijalnu poruku koja se treba slati drugim korisnicima lako
poput SMS poruke.
Usljed upotrebe razliitih medijskih elemenata i formata javlja se problem
interoperabilnosti koji nije bio prisutan kod SMS-a.
Prva verzija MMS-a se pojavila sa UMTS R99. Meutim MMS nije konstru-
isan da bude striktno UMTS servis ve se moe koristiti i kod GSM-a uz upo-
trebu WAP mrenog prolaza.
MMS koristi postojee protokole kao to su HTTP (Hypertext Transfer Pro-
tocol) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) koji se koriste za prenos poruka,
FTP (File Transfer Protocol) koji se koristi za prenos statistikih informacija
i informacija za naplatu. Ovi protokoli koriste kao transportni protokol TCP
(Transmission Control Protocol) koji treba da obezbijedi pouzdan spojno-ori-
jentisan servis na IP mreama.

4.1.3. Trenutne mobilne poruke (IM)

Servis slanja istovremenih poruka (IM) je vezan za Internet i zasnivao se na

slanju poruka u realnom vremenu izmeu uesnika komunikacije i odreiva-
nje prisustva nekoga na mrei. Pojavljivanje prozora sa upozorenjima i liste tre-

Vol. 11, No 2, 2014: 235-254

250 Zvezdan Stojanovi
nutno prisutnih korisnika na mrei predstavljali su u to vrijeme sasvim novi vid
komunikacije. Prvi pravi servis slanja istovremenih poruka (IM) je bio ICQ (I
Seek You) koji je omoguavao stvaranje i odravanje liste osoba sa kojima esto
komuniciramo.
Da bi korisnici koristili IM morali su da budu spojeni na Internet i bili su
ogranieni na upotrebu ovog servisa ili kad su kod kue ili na poslu, dakle kori-
snici su bili ogranieni na fiksno okruenje. Pojava mrenih tehnologija velikih
protoka je omoguila korisnicima pristup Internetu putem mobilnih ureaja, a
odreivanje trenutne lokacije korisnika se zasniva na primjeni globalnog sistema
za pozicioniranje (GPS).

4.1.4. Elektronska pota

Servis slanja elektronske pote predstavlja jedan od najznaajnijih Internet

servisa. Pristup elektronskoj poti putem mobilnog ureaja je omoguio pristup
ovom servisu nezavisno od vremena i trenutne lokacije korisnika.

4.2. WAP-pribliavanje svijeta mobilnih komunikacija Internetu

Uvoenjem 3G mrea, brzina prenosa podataka se znaajno poveala i to

predstavlja dobru osnovu za mnogo savreniji mobilni Internet nego to je to
bilo mogue putem GPRS-a i donekle EDGE-a. Mobilni Internet ne znai samo
pristup Internetu putem mobilnog ureaja, nego i personalizovanim uslugama
sa bilo kog mjesta i u bilo koje vrijeme.
Pristup Internetu omoguava WAP. WAP predstavlja skup protokola koji
omoguava pristup Internet servisima i pretraivanje veba putem mobilnog ure-
aja, prvenstveno mobilnih telefona. Nedostaci koji su bili prisutni kod mobil-
nih ureaja druge generacije:
mala brzina prenosa podataka;
ograniena snagu baterije;
nizak kvalitet servisa (QoS) preko beinih linkova;
ograniena snagu procesiranja i ogranieni memorijski resursi;
mala veliina ekrana mobilnog telefona.

veim dijelom su otklonjeni, ali ne i u potpunosti. Tu se ogleda znaaj WAP-a

tako da bismo mogli rei da je WAP konstruisan kako bi odgovorio zahtjevima i
ogranienjima mobilnih mrea i ureaja druge generacije.
WAP predstavlja skup standarda koje beinim aplikacijama osiguravaju
standardno Internet okruenje. WAP ima zadatak da prilagodi Internet sadraj
tako da se on ne moe predstaviti na mobilnom ureaju.
WAP protokol stek se moe posmatrati kao zajednika platforma, nain za
implementiranje bilo kog servisa preko browser-style interfejsa koji se zasni-

Megatrend revija ~ Megatrend Review

 Mobilno poslovanje kao globalni trend 251
vaju na WML-u (Wireless Markup Language) koji se koristi za izradu WAP stra-
nica. Uloga WML-a u mobilnim internet aplikacijama je ista kao uloga HTML-
a u veb aplikacijama, naime WAP sajtovi se piu u WML-u. WML predstavlja
jezik za obiljeavanje koji se poeo koristiti u WAP 1.x specifikaciji.
Danas je aktuelna verzija WAP 2.0 sa jezikom XHTML MP (XHTML Mobile
Profile), to ne znai da je WAP 1.x u potpunosti prevazien, naime, neke kori-
sne osobine WML-a nisu na raspolaganju kod XHTML MP-a.
Na samom poetku razvoja WAP-a postojala je ideja da se obezbijedi fil-
triranje u realnom vremenu HTML dokumenata i njihovo prevoenje u WML,
tako da su postojala dva naina dobijanja WAP sadraja: ili direktno preko ser-
vera ili preko filtra.
Budui da se takvo prevoenje pokazalo neefikasnim ideja se napustila. Ta
ideja je postojala jo kod 1.1 verzije WAP-a, potom je slijedila 1.2 a danas je u
upotrebi 2.015

Slika 10: Dobijanje sadraja preko WAP-a

WAP 2.0 je znaajan korak u razvoju koji dozvoljava kreiranje mobilnog

sadraja upotrebom istih alata i tehnika na koje se ve naviklo jer ih koriste i
druge Internet aplikacije. WAP 2.0 dakle, obezbjeuje integraciju mobilnog
Interneta i Internet standarda kao i bogatije sadraje u 2G, 2.5G (EDGE) i 3G
mreama, to je stvorilo mogunost za realizaciju vie usluga baziranih na WAP-
u: multimedijalne usluge, streaming sadraja, preuzimanje (download) sadraja,
info servis, e-pota, igre, pristup brojnim Internet servisima
WAP aplikacije koriste klijent-server model koji je gotovo identian kli-
jent-server modelu na kome poiva Internet. Klijent kod WAP-a nije personalni
raunar nego mobilni ureaj koji koristi WAP. WAP ureaji putem mikro-itaa

15
WAP forum, WAP 2.0, tehniki izvjetaj, 2002.
Vol. 11, No 2, 2014: 235-254
252 Zvezdan Stojanovi
mogu pregledati aplikacije i sadraje koji se nalaze na udaljenom serveru. Nain
dobijanja sadraja preko WAP-a je prikazan na slici 11.

Zakljuak

U radu su navedeni neki pokazatelji i razlozi zato popularnost mobilnih

mrea neprekidno raste. To se deava na globalnom svjetskom nivou unazad
desetak godina i ima tendenciju kontinualnosti, tako da bismo mogli rei da je
to ve odavno postalo globalni svjetski trend. Mobilni pristup postavlja osnove
za kreiranje nove, mobilne ekonomije. Dolazi do integracije Interneta i elektron-
skog poslovanja. U radu su navedene brojne prednosti koje primjena mobilnog
poslovanja moe pruiti kako kompanijama, tako i njihovim klijentima. Dat je
kratak presjek trenutne situacije na globalnom svjetskom tritu i ukazano na
aktuelne trendove, kao to su poveanje broja irokopojasnih mobilnih pretplat-
nika, poveavanje broja korisnika pametnih telefona i tableta kako u razvi-
jenim zemljama svijeta, tako i kod zemalja u razvoju, kod kojih je to jo vie
izraeno budui da su imale izuzetno slabo razvijenu fiksnu telekomunikacionu
infrastrukturu pa su mnoge i izabrale kao strategiju razvoj mobilnih mrea. U
radu su predstavljene mobilne mrene i mobilne servisne tehnologije koje se naj-
ee koriste i ukratko je objanjena uloga WAP-a pri pribliavanju mobilnih
komunikacija Internetu. Kao zakljuak svega izloenog, moglo bi se rei da dalji
razvoj mobilnog poslovanja predstavlja neminovnost.

Megatrend revija ~ Megatrend Review

 Mobilno poslovanje kao globalni trend 253
Literatura

ITU Key ICT indicators for developed and developing countries and
the world, 2014.
http://mobithinking.com
http://portioresearch.com
Jouni Paavilainen: Mobile Business Strategies: Understanding the tech-
nologies and opportunities, Addison-Wesley, London, 2002.
Ravi. Kalacota, Marcia Robinson, a-business 2.0, Roadmap for Sucess,
Addison Wesley, 2000.
Dennis W.Viehland, Critical Success Factors for Developing an e-Busi-
ness Strategy, Massey University Albany Campus, Auckland, 2000.
Rajnish Tiwari, Stephan Buse, Cornelius Herstatt, From electronic to
mobile commerce: technology convergence enables innovative business
services Hamburg University of Technology (TUHH), 2006.
Ravi Kalakota, Marcia Robinson: M-Business: The Race to Mobility,
McGraw-Hill,New York, 2002.
Stojanovi Zvezdan:, Elektronsko poslovanje, Grafom Brko, 2014.
C.J.Mitchel, Security for Mobility, IET Telecommunications Series,
second edition , 2009.
Durlacher, Mobile Commerce Report, Durlacher Research, 2000.
Netsize, Enabling mobile business and entertainment, tehniki izvje-
taj, 2003.
Mobile marketing Association, Mobile Applications, tehniki izvjetaj,
2008.
WAP forum, WAP 2.0, tehniki izvjetaj, 2002.

Rad primljen: 30. maj 2014. Paper received: May 30th, 2014
Odobren za tampu: 12. jun 2014. Approved for publication: June 12th, 2014

Vol. 11, No 2, 2014: 235-254

254 Zvezdan Stojanovi
Zvezdan Stojanovi, PhD, assistant professor
Faculty of Technical Sciences
Slobmir P University, Bijeljina, Republika Srpska

M-business as a Global Trend

Summary

Due to the great advances in infrastructure and software, due to the huge capital invested
in their development, and due to increasing demands for mobility customers and operations in
real time, mobile networks are in a growing mode. According to relevant survey, the number of
mobile subscribers in the global level has almost reached the total population of the Earth. There
are predictions that in developed countries with a large number of Internet subscribers, subscri-
bers who access the Internet via mobile devices very soon will exceed the number of subscribers
that access the Internet through personal computers. Leadings world companies must deploy
mobile business and build mobile strategy in order to remain cempetative in global market.
Key words: e-commerce, e-business, m-commerce, m-business

Megatrend revija ~ Megatrend Review