JU.MS.

Safet Krupi
Bosanska Krupa

TEMA : ULOGA RODITELJA U SPREAVANJU NASILNOG PONAANJA

VLASTITE DJECE

Datum:

Profesor: Alagi Elas

Nasilje meu djecom obuhvata irok spektar agresivnih

ponaanja koja se dogaaju meu djecom, od rjeavanja sukoba
nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje ili frustracije, do
ozbiljnih incidenata uz upotrebu oruja. Nasilnitvo karakteriu:
namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca
ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, te oita
neuravnoteenost snaga meu njima. Nasilje meu vrnjacima,
posebno u kolama, nije nova pojava kako u svijetu, pa tako i u
kolama Bosne i Hercegovine. O njoj se malo govori u naoj
pedagokoj, psiholokoj i sociolokoj literaturi i ona se malo izuava u
okviru nastavnikog studija i strunog usavravanja prosvjetnih
radnika. To je i osnovni razlog zbog ega su nastavnici slabo
pripremljeni za noenje sa problemom nasilja u koli. Posljedica toga je
da nasilje nad i meu djecom, iako dosta raireno, ostaje najee
skriveno, proizvodei negativne reperkusije po djecu i okolinu na nain
da se nepovoljno odraava na proces uenja, a samim tim i na
budunost nae zajednice u cjelini. Problem nasilja ima veoma iroke
implikacije, jer zadire i u temeljna demokratska naela u kojima je
jasno navedeno da svaki pojedinac mora raspolagati pravom da bude
poteen ugnjetavanja i namjernog poniavanja u koli, kao i u drutvu
u cjelini. Da rtve nasilja i nasilnici ne bi prerasli u delikvente i socijalne
otpadnike, od kojih e strahovati svi graani naeg drutva, potrebno
je intervenisati u to ranijem uzrastu i, prije svega, otkriti uzroke
neprihvatljivog ponaanja kod djece te uklanjanjem tih uzroka djelovati
na preusmjeravanje problematinog ponaanja djece u tzv. drutveno
prihvatljivo. Stoga je odgoju djece u smjeru nenasilnog rjeavanja
konflikta i meusobne komunikacije potrebno posvetiti posebnu panju.
U tom cilju, najveu ulogu imaju roditelji koji provode najvie vremena
sa svojom djecom.
TA RODITELJI MOGU UINITI?
Istraivanja pokazuju da se agresivno ili nasilno ponaanje ui ve
rano u ivotu. Roditelji, obitelj i drugi koji brinu o djeci mogu im pomoi
da se suoe s vlastitim osjeajima bez koritenja nasilja. Oni takoer
mogu djecu pouiti kako reducirati ili minimizirati nasilje.
KAKO SE ODNOSITI PREMA DJECI?
Roditelji imaju znaajnu ulogu u reduciranju nasilja kroz odgajanje
djece u sigurnom i zatienom okruenju punom ljubavi. Tu su neke
preporuke koje u tome mogu pomoi:
1. OKRUITI SVOJU DJECU PANJOM I LJUBAVI
Svakom je djetetu potrebna vrsta povezanost s roditeljem ili drugom
odraslom osobom kako bi se osjealo sigurno i zatieno te kako bi
razvilo osjeaj povjerenja. Bez te vrste veze postoji opasnost da dijete

postane nasilno ili "teko" dijete. Takoer je manje vjerojatno da e se

problemi u ponaanju i delinkvencija javiti kod djece iji su roditelji
ukljueni u njihov ivot, osobito u ranim godinama ivota.
Nije lako u svakom trenutku djetetu iskazivati ljubav. To je tee ukoliko
je roditelj mlai, neiskusniji, samohran ili ako je dijete bolesno ili ima
posebne potrebe. Ukoliko je djetetu teko ugoditi i odgajati ga,potrebno
je potraiti pomo psihologa ili drugog strunjaka.
Vano je zapamtiti da je dijete osoba za sebe. Osamostaljivanje djeteta
ponekad se odvija s ponaanjima koja vas mogu razoarati roditelje,
naljutiti ih ili frustrirati. Strpljenje i elja da se situacija sagleda
djetetovim oima mogu dosta pomoi u suoavanju s vlastitim
osjeajima. Treba nastojti nikada ne reagirati grubim rijeima ili
nasilnom aktivnou.
2. NASTOJATI

IMATI DIJETE POD NADZOROM U SVAKOM

TRENUTKU
Djeca su ovisna o svojim roditeljima i lanovima obitelji koji ih
ohrabruju, tite i podravaju dok se ne osamostale. Bez adekvatnog
nadzora, dijete nee primiti smjernice koje su mu potrebne. Istraivanja
pokazuju da djeca bez nadzora ee imaju probleme u ponaanju.
Treba nastojte u svakom trenutku znati gdje se nalazi dijete i tko su mu
prijatelji. Kada roditelj nije u mogunosti paziti na dijete, treba zamoliti
osobu od povjerenja da ga pripazi. Nikada ne treba ostavljajti malo
dijete samo u kui, ak ni za kratko vrijeme.
Veoma je korisno poticati kolarca da se ukljui u vankolske aktivnosti
(sportske aktivnosti, razne teajeve, kreativne radionice i slino.)
Potrebno je da roditelj prati dijete u izabranim aktivnostima te vodi
rauna kako se odnosi prema drugima. Pouiti ga kako primjereno
odgovoriti kada ga drugi vrijeaju, zaplae ili udare. Objasniti mu da to
nisu primjerena ponaanja i uiti ga da izbjegava djecu koja se tako
ponaaju.
3. POKAZATI DJETETU PRIMJERENA PONAANJA VLASTITIM
PRIMJEROM
Djeca ee ue kroz primjere. Ponaanja, vrijednosti i stavovi roditelja
imaju velik utjecaj na dijete. Potovanje, iskrenost, osjeaj dostojanstva
vaan su izvor snage za djecu, osobito ako su suoena s negativnim
pritiskom vrnjaka, ive u nasilnom okruenju ili pohaaju zahtjevnu
kolu.
Mnoga djeca ponekad ragiraju agresivno i mogu udariti drugu osobu.
Treba biti jasan i dosljedan s djetetom u vezi s moguim opasnostima
nasilnog ponaanja. Takoer se treba sjetiti nagraditi dijete kada uspije
konstruktivno rijeiti problem bez nasilja. Djeca e ponoviti dobro
ponaanje kada su nagraena pohvalom i pozitivnim ponaanjem.

Roditelji mogu pouiti dijete neagresivnim nainima rjeavanja

problema tako to e:
razmotriti postojei problem s djetetom, zapitati ga da razmisli to se
moe dogoditi ukoliko koristi nasilje u rjeavanju problema, razgovarati
o tome to bi se desilo da rijei problem bez nasilja. Ovakav oblik
zajednikog razmiljanja na glaspomoi e djetetu da uvidi kako
nasilje nije poeljan izbor.
Roditelji ponekad nenamjerno potiu agresivno ponaanje. Npr. neki
roditelji smatraju korisnim pouiti sina kako se tui. Bolje je poduiti
dijete da je razumnije iznijeti argumente mirno, bez tue, uvreda i
oruja.
Potrebno je pomoi djetetu nauiti konstruktivne, nenasilne naine
koritenja slobodnog vremena. Pouiti ga nekim zabavnim igrama,
hobijima ili sportovima i potaknuti razvoj njegovih vlastitih talenata i
vjetina. itajti prie mlaoj djeci, odvedite starije dijete u knjinicu ili
priajti obiteljske prie o nekom uvaenom roaku veoma je korisno.
4. NE TUI DJECU
Udaranje, kao kazna, pokazuje djetetu da je u redu udariti druge kako
bi rijeili problem i da je u redu kazniti drugog na isti nain. Fiziko
kanjavanje sprjeava neeljeno ponaanje samo na kratko vrijeme.
ak i vrlo jako kanjavanje moe imati vrlo slab uinak. Ne-fizike
metode discipline pomau djetetu da se suoi sa svojim osjeajima i
ui ga nenasilnim nainima rjeavanja problema. Slijede neke
preporuke:
-Izdvojiti dijete ostavitI dijete da sjedi u tiini otprilike jednu minutu za
svaku godinu starosti ( ova metoda nije prikladna za vrlo malu djecu).
-Oduzeti djetetu odreene privilegije.
-Ne dozvoliti djetetu igru s prijateljima ili sudjelovanje u nekoj omiljenoj
aktivnosti (ovo je prikladno samo za stariju djecu i adolescente).
Djeca imaju potrebu vjerovati da mogu ispraviti pogreku koju su
uinili. Treba im pokazati kako da ue iz vlastitih pogreaka,pomoi im
da shvate da je to to su uinili loe i kako da izbjegnu sline pogreke
u budunosti. Osobito je vano u takvoj situaciji ne poniziti dijete.
Djeca uvijek imaju potrebu da ih volite i potujete.
5. BITI DOSLJEDNI U POSTAVLJANJU PRAVILA I DISCIPLINE
Kada postavE pravilo, tada ga se treba i pridravati. Djeca trebaju
jasno postavljena oekivanja u odnosu na vlastito ponaanje. Postaviti
pravilo kojeg se nee pridravati za dijete je vrlo zbunjujue. Poeljno
je da roditelji ukljue dijete u postavljanje pravila uvijek kada je to
mogue. Potrebno je objasniti djeci ta se od njih oekuje i koje su
posljedice za nepridravanje pravila. To e im pomoi da se naue
ponaati na nain koji je dobar za njih i njihovu okolinu.

6. ONEMOGUITI DJECI PRISTUP ORUJU

Oruje i djeca mogu biti smrtonosna kombinacija. Ukoliko roditelji
posjeduju oruje, neka ga dre uvijek podalje od djeteta i poue dijete
o moguim opasnostima koritenja oruja. Nikada ne treba nositi oruje
jer to poruuje djetetu da orujem moemo rijeiti problem.
7. NASTOJATI DIJETE DRATI PODALJE OD NASILJA
Nasilje u kui je zastraujue i tetno za dijete. Djeca trebaju siguran
dom gdje nee odrastati u strahu. Dijete koje je vidjelo nasilje u kui ne
mora nuno postati nasilno, ali je vea vjerojatnost da e pokuati
nasilno rjeavati konflikte. Roditelji trebaju raditi na tome da dom bude
sigurno mjesto, bez nasilja i uvijek obeshrabrivati nasilno ponaanje
izmeu brae i sestara. Takoer imati na umu da zlonamjeran,
agresivan odnos roditelja zastrauje djecu i daje im lo primjer. Ukoliko
se ljudi u domu fiziki ili verbalno zlostavljaju, potraiti pomo
psihologa. On e pomoi razumijeti zato se nasilje javlja i kako ga
moete zaustaviti.
8. IZBJEGAVAJTI DIJETE IZLAGATI NASILJU U MEDIJIMA
esto gledanje nasilja na televiziji, u filmovima i video-igrama moe
voditi dijete u agresivno ponaanje. Roditelj imogu kontrolirati koliinu
nasilja koje dijete gleda na televiziji. Evo nekih prijedloga:
-Ograniiti gledanje televizije na 1-2 sata dnevno.
-Voditi rauna koju TV emisiju ili film dijete gleda, kakvu video-igricu
igra.
-Razgovarajti sa svojim djetetom o nasilju koje gleda na televiziji.
Pomoi mu razumjeti i uvidjeti ozbiljne posljedice nasilnog ponaanja.
-Prokomentirati s djetetom naine na koje moe rjeavati probleme bez
nasilja.
9. POUITI SVOJE DIJETE NAINIMA KAKO DA NE POSTANE
RTVA ZLOSTAVLJANJA
Vano je da roditelji i djeca nauemjere predostronosti. Evo nekih:
-pokazati djetetu sigurne putove za etnju u susjedstvu.
-poticati dijete da ide s prijateljem po dobro osvijetljenim putovima.
-naglasiti mu koliko je vano dojaviti svaki zloin ili sumnjivu aktivnost
koju vidi svom uitelju, osobi kojoj vjeruje ili policiji.
-pouiti dijete zatiujuem ponaanju rei "NE", pobjei, vritati i
povjeriti se osobi kojoj vjeruje.
-naglasiti mu opasnost razgovaranja s nepoznatim osobama, rei mu
da nikada ne otvara vrata ili ide negdje s osobom koju ne poznaje ili joj
ne vjeruje.

10. POMOI DJETETU DA SE ZAUZME PROTIV NASILJA

Roditelji moraju podrati svoje dijete u tome, pouiti ga kako
odgovarati smireno, ali jasnim rijeima, kada ga drugi uvrijede, zaplae
ili udare. Treba mu pomoida razumje da je potrebno vie hrabrosti
oduprijeti se nasilju nego biti nasilan.
Potrebno je pomoi svom djetetu prihvatiti ljude drugih vjera i
nacionalnosti,pouiti ga da je kritiziranje ljudi, zbog toga to su
drugaiji, bolno, a koritenje pogrdnih imena neprihvatljivo, uvjeriti se
da razumije kako je nasilno ponaanje tetno.