SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Mio Gapar

Pouzdanski usmjereno odravanje podatkovnog centra

Seminarski rad

Zagreb, 2014.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Pouzdanski usmjereno odravanje podatkovnog centra

Seminarski rad iz kolegija Odravanje telematikih

sustava

Mentor:

Student: Mio Gapar

prof. dr. sc. Mladen Begovi

JMBAG: 0246011493

Zagreb, lipanj 2014.

SADRAJ:
1.UVOD.1
2. PODATKOVNI CENTAR.....................................................................................2
2.1. POVIJEST PODATKOVNIH CENTARA...............................................3
2.2. STANDARDI............................................................................................5
3. POUZDANSKI USMJERENO ODRAVANJE..................................................7
3.1. FUNKCIJE I STANDARDI..................................................................8
3.2. FUNKCIJSKI KVAROVI......................................................................9
3.3. MODOVI KVARA..............................................................................10
3.4. EFEKTI KVARA...............................................................................10
3.5. POSLJEDICE KVARA........................................................................11
3.6. PROAKTIVNE MJERE.......................................................................12
3.7. PLANIRANE AKCIJE OBNAVLJANJA I
ODBACIVANJA DOTRAJALE OPREME.................................... .........14
3.8. PLANIRANE AKCIJE PROVEDENE NA DJELU..........................14
3.9. OSNOVNE AKCIJE...........................................................................15
3.10. PROCES ODABIRANJA ZADATAKA
POUDANSKI USMJERENOG ODRAVANJA......................................15
4. REALNI PRIMJER POUZDANSKI
USMJERENOG ODRAVANJA PODATKOVNOG CENTRA..........................17
5.ZAKLJUAK...............18
LITERATURA.................19

IZVORI SLIKA I GRAFIKIH PRIKAZA.........................................................20

POPIS KRATICA.............................................................................................21

1.Uvod

Programi odravanja u klasinim podatkovnim centrima su osnovani na preporuci

proizvoaa opreme, te najboljih naina odravanja koji su usvojeni tokom godina. Povijesno
gledano postoji jako malo empirijskoga i statistikog inenjerskog znanja vezano uz
odravanje podatkovnih centara. Proizvoai opreme vjeruju da estim odravanjem
smanjujemo kvarove njihove opreme, te su postavili standarde odravanja te garantiraju radni
vijek odreene opreme.
Do nedavno, operateri nisu imali prednost posjeda neke odreene znanstvene metode
za donoenje odluka, ve su na raspolaganju imali samo mogue metode proizvoaa opreme.
Istraivanja dokazuju da velik postotak pogreaka podatkovnih centara nastaje prilikom
mijenjanja stanja tokom planiranog odravanja, ime operateri podatkovnih centara ispituju
ispravnost provoenja odravanja propisanih od strane proizvoaa opreme. Takve pogreke
dovode veem troku i veoj opasnosti od daljnjih pogreaka.
Pouzdanski usmjereno odravanje se usredotouje na dva naina odravanja:
preventivno i korektivno. Preventivni postupci se izvravaju radi ouvanja funkcionalnosti (za
poveanje sigurnosti ili smanjenje trokova popravka), te za smanjenje vremena zastoja,
odnosno praznog hoda. Korektivni postupci se pak izvravaju nakon pojave pogreaka.
Pouzdanski usmjereno odravanje je jedino kvantitativno odravanje koje otklanja
potencijalno rizine poremeaje, dok ujedno poveava izdrljivost i zdravlje sustava. Kvar
koji se karakterizira kao prestanak izvravanja funkcije ili naredbe se moe dogoditi na razini
sustava, podsustava, odreene komponente, ali ak i odreenog dijela. Glavna svrha bilo
kojeg sustava za odravanje je izbjegavanje kvarova na svim razinama, uz ouvanje reda rada.
Pouzdanski usmjereno odravanje koristi analitike procese za utvrivanje planiranog ili
neplaniranog odravanja, uz procjenu drugih aktivnosti koje obuhvaaju ugraenu strategiju
upravljanja nastankom kvarova tokom cijele operacije.

2. Podatkovni centar
1

Podatkovni centar je postrojenje u kojem se nalaze raunalni sustavi i pripadne

komponente poput sustava za pohranu podataka i posluitelja raznih namjena (web, mail itd.).
Ovakve centre koriste brojne organizacije, a njihova stalna dostupnost i ispravni rad su od
kljune vanosti. [1]
U podatkovnim centrima se nalaze sve raunalne komponente potrebne za koritenje
raunalnih sustava koji se koristi za poslovne aplikacije, nadzor proizvodnih pogona, pohranu
podataka ili pruanje usluga na Internetu. [2]
Izgradnja podatkovnog centra je vrlo zahtjevna. Potrebno je rijeiti probleme poput
opskrbe s dovoljnom koliinom elektrine energije, razmjetaj elemenata u podatkovnom
centru kako bi se omoguilo uinkovito hlaenje, koritenje sigurnosnih mehanizama za
zatitu podataka itd. Razmjer veliine i kompleksnosti podatkovnih centara je prikazan slikom
1. [10]. Postoje neke osnovne smjernice koje pomau pri dizajnu podatkovnog centra, ali
unato njima, potrebni su tjedni pomnog planiranja kako bi uope mogla zapoeti izgradnja
podatkovnog centra. Izgradnja je vrlo skupa, kao i odravanje, pa stoga dobro osmiljen
podatkovni centar, s jasno odreenim strategijama budueg razvoja i nadogradnje moe
smanjiti te trokove. [2]

Slika 1. Izgled podatkovnog centra

2.1. Povijest podatkovnih centara
2

Poetak razvoja podatkovnih centara moe se nai u ranim danima raunalne

industrije. Prvi raunalni sustavi su bili glomazni, zauzimali su velike povrine, a njihovo
koritenje i odravanje je bilo sloeno. Dodatno, za svoj rad su zahtijevali posebne uvjete,
poput znaajne opskrbe energijom za rad i snane rashladne sustave. Kako bi mogli raditi,
bilo je potrebno mnogo kablova koji su povezivali brojne komponente tadanjih raunala. Sve
je to trebalo na neki nain organizirati kako bi se barem nekako olakala njihova upotreba.
Zbog toga su razvijene metode organizacije komponenata raunala koje se i danas koriste u
podatkovnim centrima. Dizajnirana su posebna postolja (eng. rack) na koje su se montirale
komponente (slika 2). Kako bi se moglo organizirati kablove koji povezuju raunalne
komponente, pod u prostorijama s raunalima je bio podignut, to je omoguilo postavljanje
kablova ispod poda u posebne vodilice koje su ih organizirale. Osmiljena su i rjeenja koja su
pruala raunalima dovoljnu koliinu energije i odravala raunala i prostoriju u kojoj se
nalaze na temperaturi pogodnoj za rad. Zbog visoke cijene raunala, prostorije su morale biti
zatiene od mogue krae, to je rezultiralo posebnim dizajnom prostorija s nadgledanim
mjestima ulaska.

Slika 2. Postolje (eng. rack)

Razvojem raunala, ona su postala sve vie prisutna u organizacijama. Na poetku nije
pridavana velika vanost organizaciji i pruanju optimalnih uvjeta rada raunalnih sustava.
Meutim, razvojem informacijskih tehnologija, koriteni raunalni sustavi su postajali sve
vei i sloeniji, zbog ega su organizacije prepoznale vanost dobre kontrole svojih raunalnih
sustava. Pojavom klijent-posluitelj arhitekture tijekom 1990-ih javio se novi oblik raunala
koja su danas poznata kao posluiteljska raunala. Posluitelji su svoje mjesto nali u
prostorijama u koje su se smjetala prva raunala. Takve prostorije su im pruale sve to im je
bilo potrebno za rad: dovoljan dotok energije, sustave za rashlaivanje i organizirani smjetaj
ureaja. U to vrijeme se prvi puta pojavio pojam podatkovnih centara koji je oznaavao takvu
jednu raunalnu prostoriju u zgradi organizacije koja je koristila raunala za centraliziranu
pohranu podataka.
Do masovne pojave podatkovnih centara dolazi na prijelazu stoljea. Tada, sve vie
organizacija za svoj rad zahtijeva brzi i pouzdani pristup Internetu kako bi mogli u svakom
trenutku pruati svoje usluge korisnicima. U upravljanju organizacijom, takoer se koristi
sredinji raunalni sustav sa svim podacima i aplikacijama potrebnim za rad organizacije koji
mora biti stalno dostupan. Kako bi to bilo ostvarivo, organizacije moraju imati pouzdane
raunalne sustave. Vee organizacije su si mogle priutiti posjedovanje takvih raunalnih
sustava, ali manjima je to predstavljao problem, jer i danas izrada pouzdanog podatkovnog
centra zahtjeva iznimne novane izdatke, a i cijena odravanja nije zanemariva. Prepoznata je
potreba za podatkovnim centrima koji bi pruali svoje usluge manjim organizacijama kojima
bi ovakvo unajmljivanje podatkovnih centara predstavljalo manji troak od izrade novog,
vlastitog podatkovnog centra i njegovog odravanja. Velike organizacije, koje su imale
dovoljno resursa, poele su graditi velike centre koji su se nazivali Internetski podatkovni
centri. Manjim organizacijama su, uz odreenu naknadu, doputale upotrebu raunalnih
sustava u podatkovnom centru, te se brinuli o njegovom ispravnom radu.
Danas pojam podatkovnog centra nije nimalo nepoznat. Postoje brojni privatni
podatkovni centri koji su specijalizirani upravo za odravanje raunala u svojim centrima i
pruanje najbolje mogue usluge organizacijama koje plaaju njihova raunalna rjeenja.
Velike organizacije, sa milijunskim brojem korisnika, se i dalje odluuju na gradnju vlastitih
podatkovnih centara. [2]

2.2. Standardi
4

Razvojem podatkovnih centara odreeno je nekoliko standarda koje svaki podatkovni

centar mora potivati, a standarde donose akreditirane organizacije poput TIA (eng.
Telecommunications Industry Association) koja je specificirala osnovne zahtjeve u dizajnu
podatkovnog centra (standard TIA-942). Ova standardizacija je donekle olakala posao
dizajnerima podatkovnih centara jer su se prije njene pojave javljali razni problemi zbog
nekompatibilnost i razliitih naina provoenja podatkovnih centara. TIA-942 standard
definira sljedee vane elemente u svakom podatkovnom centru:
Dimenzije i raspored raunala u prostoriji
Organizacija kablova
Klasifikacija podatkovnih centara
Utjecaj na okoli
Po ovoj standardizaciji, podatkovni centri se dijele u etiri skupine (prikazane slikom 3.),
ovisno o arhitekturi izvedbe, sigurnosti, dostupnosti te cijeni izrade podatkovnog centra:

Slika 3. etri skupine standardizacije podatkovnih centara [12]

Tier 1 najjednostavniji podatkovni centar. Osigurava dostupnost u 99,671% vremena, ali
nema redundantnih komponenti, UPS i dodatni generator zbog ega nije pouzdan u sluaju
5

nepredvienih okolnosti. Godinje je iskljuen 28.8 sati tijekom ega se izvodi provjera
sustava. Najjednostavnije ga je dizajnirati, trokovi su najmanji, a za njegovu izgradnju je
potrebno oko tri mjeseca.
Tier 2 napredniji podatkovni centar koji je manje podloan prekidima. Sadri redundantne
komponente, UPS i dodatni generator te prua dostupnost u 99,741% vremena. Godinje je
iskljuen 22 sata, a tada se izvodi provjera sustava napajanja.
Tier 3 podatkovni centar koji ispunjava sve zahtjeve postavljene za Tier 1 i 2 podatkovne
centre, ali uvodi i dodatne mehanizme kojima osigurava dostupnost u 99,982% vremena. Sve
komponente imaju unaprijeeno hlaenje i dvostruko napajanje. Zbog potonjeg se provjera
sustava moe raditi i dok je sustav u pogonu. Ovime se znatno skrauje broj sati godinje kada
sustav ne radi i ono iznosi 1,6 sati. Podatkovni centar je i dalje podloan nenamjernim
prekidima uzrokovanim zbog prirodnih nepogoda ili sl. Za izgradnju je potrebno 15 do 20
mjeseci.
Tier 4 najsloeniji podatkovni centar za izradu. Podlijee vrlo strogim zahtjevima za
sigurnost podataka i njihovu dostupnost. Sve komponente i sustav za hlaenje imaju
viestruke izvore napajanja. Kao i kod Tier 3 podatkovnih centara, sustav je mogue
provjeravati i nadograivati dok sustav radi, ali zbog viestrukih, nezavisnih izvora napajanja,
otporniji je na neplanirane prekide uzrokovane npr. prirodnim nepogodama. Tier 4 podatkovni
centar prua dostupnost u 99,995% vremena, a godinje ne radi samo 0,4 sata. Za izgradnju je
potrebno jednako vremena kao i za Tier 3, ali je ona sloenija i skuplja.[2]

3. Pouzdanski usmjereno odravanje

Pouzdanski usmjereno odravanje je stvoreno od strane komercijalne zrakoplovne

industrije, te je poetkom 1970-ih usvojen od strane amerike vojske i amerike nuklearne
industrije 80-ih godina prolog stoljea. U komercijalnoj industriji se primjenjuje poetnim
1990. godine.
Pouzdanski usmjereno odravanje je pristup indrustrijskog poboljanja usmjerenog
prema prepoznavanju i utvrivanju pristupa operacija, odravanja i politike kapitalnog
ulaganja koje najbolje upravljaju rizikom kvara ureaja. Definirano je tehnikim standardom
SAE JA1011, koji predstavlja kriterije vrednovanja procesa pouzdanski usmjerenog
odravanja.
Pouzdanski usmjereno odravanje je radni okvir inenjerstva koje omoguuje
kompletan reim odravanja, te smatra odravanje kao mjeru zadravanja funkcije rada
odreenog sklopa, kojeg korisnik treba za rad u odreenom operacijskom kontekstu.
Omoguuje vlasnicima strojeva praenje, predvienje i generalno razumijevanje rada
strojeva. Navedene akcije ine poetni dio pouzdanski usmjerenog odravanja, koji za zadatak
ima prepoznavanje operativnog stanja stroja i pisanje FMECA analize (Mod posljedica kvara i
analiza kritinosi). Drugi dio analize je primjena RCM logike, koja pomae odreivanju i
dodjeljivanju prikladnih naina odravanja za kvarove prepoznate FMECA analizom.
Pouzdanski usmjereno odravanje se moe koristiti za stvaranje isplative strategije
odravanja koja prepoznaje glavne uzronike kvara ureaja. To je sustavski pristup
definiranja redovitog programa odravanja sastavljenog od isplativih operacija

koje

odravaju glavne funkcije sustava.

Glavne funkcije dijela opreme se utvruju radi njihovog sauvanja pri rutinskom
odravanju, te se glavni uzroci i posljedice kvarova utvruju. Razine kritinosti se dodjeljuju
posljedicama pogreaka, odnosno kvara. Neke funkcije nisu kritine te se izvode do pojave
kvara (eng. Run to failure), dok se druge funkcije moraju sauvati pod svaku cijenu. Zadatci
odravanja se izabiru prema glavnim uzrocima kvara. Ovaj proces moe sprijeiti kvarove
uklonjive jedino odravanjem, tj. sustav nemoe zatititi od dogaaja male vjerojatnosti,
poput prirodnih katastrofa.
Time se dobiva program odravanja koji usmjeruje male gospodarske resurse na
predmete koji mogu uzrokovati najvee gubitke u sluaju kvara. Pouzdanski usmjereno
7

odravanje naglaava uporabu tehnika prediktivnog odravanja PdM (eng. Predictive

maintenance), kao dodatak tradicionalnih preventivnih mjera.
Pouzdanski usmjereno odravanje ukljuuje prepoznavanje akcija koje smanjuju
vjerojatnost kvara i koje su najuinkovitije. Ono trai optimalnu kombinaciju uvjetnobaziranih akcija, drugih vremenskih ili cikliki osnovanih akcija, pristupom rada do prestanka.
Pouzdanski usmjereno odravanje je trajni proces koji prikuplja podatke o radu, te ih koristi
za unapreenje buduih strategija odravanja. Te strategije umjesto pojedinano, se
primjenjuju zajedno, odnosno integrirano kako bi se iskoristile prednosti njihovih
uinkovitosti za optimiziranjem rada ureaja/sustava.
Metode pouzdanski usmjerenog odravanja upotrebljavaju planirano preventivno
odravanje PPM (eng. Planned Preventive Maintenance), prediktivno testiranje i inspekciju
PT&I (eng. Predictive Testing and Inspection), popravke (reaktivno odravanje) i mjere
proaktivnog odravanja u integriranom obliku radi poveanja vjerojatnosti ispravnosti rada
sustava tokom itavog vijeka trajanja istog.[3]

3.1. Funkcije i standardi

Prije nego to je mogue primjeniti proces koji odreuje akcije osiguravanja rada
fizikih komponenti sustava, moraju se provesti dvije toke:
-to korisnik eli sa sustavom
-utvrditi dali je sustav sposoban izvest operacije koje korisnik zahtijeva
Navedene dvije stavke predstavljaju prvi korak pouzdanski usmjerenog odravanja, kojem je
zadatak definiranje uloge svakog dijela opreme i njenog operacijskog okvira uz pripadajue
standarde izvedbe. Funkcije koje korisnici od sustava oekuju se mogu raspodijeliti u dvije
kategorije:
-primarne funkcije, koje saimaju razlog nabavke radnog sustava. Ova kategorija
sustava pokriva toke poput radne brzine, izlaznu funkciju sustava, kapacitet nosivosti
ili pohrane, kvalitetu proizvoda i usluge korisnicima

-sekundarne funkcije, koje su predstavljene potrebom pruanja vie funkcija osim

osnovnih poput sigurnosti, kontrole, udobnosti, udovoljavanje ekolokim regulacijama
i izgled samog sustava.
Korisnici radnih sustava uglavnom najbolje znaju to svaka komponenta sustava
pridonosi fizikom i financijskom dobrostanju cjelokupne organizacije, te je bitno da su
prisutni procesu pouzdanski usmjerenog odravanja od samog poetka.
Ako se pravilno izvede, korak odreivanja funkcija i primjene standarda zauzima
jednu treinu cjelokupnog vremena potrebnog za analizu pouzdanski usmjerenog odravanja.
Osoblje koje izvrava navedeni korak analize, dosee velik stupanj znanja o radu samog
sustava.[4]

3.2. Funkcijski kvarovi

Ciljevi odravanja su definirani funkcijama i povezanim radnim oekivanjima
razmatranog sustava. Pojava koja najvjerojatnije moe zaustaviti standardizirani rad bilokojeg
sustava je neka vrsta pogreke ili kvara. Time se sugerira da odravanje ostvaruje svoje ciljeve
odgovarajuim pristupom upravljanja pogreaka. Meutim, prije nego to se moe podnijeti
odgovarajui spoj alata za upravljanjem u stanju kvara, prvo se moraju identificirati kvarovi
koji se mogu pojaviti. Proces pouzdanski usmjerenog odravanja to ini na dvije razine:
-prepoznavanjem okolnosti koje vode do pogreke ili kvara
-razmatranjem dogaaja koji uzrokuju kvar sustava.
U pouzdanski usmjerenom odravanju, stanja pogreke, odnosno kvara se nazivaju
funkcijskim pogrekama jer se pojavljuju kada dio sustava ne moe izvravati standardiziranu
funkciju koja je prihvatljiva korisniku.
Osim ukupne nemogunosti funkcioniranja, navedena definicija obuhvaa i
djelomine kvarove, odnosno kada sustav radi, ali na nezadovoljavajuoj razini izvoenja
(ukljuujui i situacije u kojima sustav ne moe dosei prihvatljivu razinu proizvodnje ili
preciznosti). Funkcijski kvarovi se mogu prepoznati tek nakon izvrenog prvog koraka
odreivanja funkcija i standarada.[4]
3.3. Modovi kvara
9

Kad se svi funkcijski kvarovi utvrde, sljedei korak je prepoznavanje svih dogaaja
koji vrlo vjerojatno uzrokuju svako stanje kvara.
Ti dogaaji se nazivaju modovima kvara. U modove kvara ija je pojava vrlo
vjerojatna se ukljuuju oni koji su se pojavili na istoj ili slinoj opremi koja ima sline
funkcije, kvarove koji se trenutano suzbijaju postojeim reimima odravanja, te kvarovi
koji se jo nisu pojavili, ali je njihovo pojavljivanje vrlo vjerojatno.
Veina tradicionalnih popisa modova kvara ukljuuje kvarove uzrokovane starosti
ureaja. Meutim, popis treba ukljuivati kvarove nastale ljudskom pogrekom (od strane
vlasnika opreme i odravatelja), te nedostatke u samoj izvedbi ureaja, tako da se sve uzroke
kvara sustava moe prepoznati, te ih rijeiti na odgovarajui nain. Takoer je vano utvrditi
uzrok svake pogreke s dovoljno podataka, kako se vrijeme i trud nebi troili na popravljanje
simptoma umjesto uzroka. S druge strane, jednako je vano ne troiti vrijeme na previe
detalja o pogrekama i kvarovima.[4]

3.4. Efekti kvara

etvrti korak u procesu pouzdanski usmjerenog odravanja sadri ispisivanje efekata
kvara, koji opisuju to se dogaa pri svakom modu kvara. Ti opisi sadravaju svu potrebnu
informaciju potrebnu za procjenu posljedica kvara, kao to su:
-dokazi o pojavi kvara (ako postoje)
-na koji nain kvar predstavlja opasnost za sigurnost i okoli
-utjecaj kvara na proizvodnju ili izvravanje operacije
-vrstu fizikog oteenja uzrokovanu kvarom
-potrebne radnje za uklanjanje kvara
Proces prepoznavanja funkcija funkcijskih kvarova i efekata kvara prua iznenaujue
i zanimljive prigode za poboljanje uinkovitosti i sigurnosti sustava, te takoer za uklanjanje
otpadnih dijelova.[4]
3.5. Posljedice kvara
10

Detaljna analiza prosjenog industrijskog poduzea e vjerojatno prinositi izmeu tri

do deset tisua moguih modova kvara. Svaki od tih kvarova utjee na organizaciju na
odreeni nain, ali u svakom sluaju uinci su razliiti. Mogu utjecati na izvoenje operacija,
kvalitetu proizvoda, uslugu korisnicima, sigurnost i okoli. Za popravak svakog kvara je
potrebno vrijeme i novani izdatak.
Te posljedice najvie utjeu na odabir mjera kojima se sprijeavaju kvarovi. Ako kvar
ima ozbiljne posljedice, sukladno tome se i ulae veliki napor radi izbjegavanja njegovog
nastajanja, ali ako kvar ima malu ili skoro nikakvu posljedicu, tada se provodi samo rutinsko
odravanje.
Prednost pouzdanski usmjerenog odravanja je to prepoznaje da su posljedice kvara
puno vanije nego njihove tehnike karakteristike.

U stvari, pouzdanski usmjereno

odravanje prepoznaje da jedini razlog za obavljanje bilokakvog proaktivnog odravanja nije

izbjegavanje kvarova, ve izbjegavanje ili barem smanjivanje posljedica kvara. Pouzdanski
usmjereno odravanje svrstava navedene posljedice u etiri kategorije:
-Prikrivene posljedice kvara: prikriveni kvarovi nemaju izravan utjecaj, ali izlau
organizaciju viestrukim kvarovima s ozbiljnim, esto i katastrofalnim posljedicama.
-Sigurnosne i ekoloke posljedice: kvar utjee na sigurnost sustava te moe ozlijediti
ili usmrtiti radno osoblje ili korisnike. Ekoloke posljedice mogu utjecati na povredu
ekolokih standarda na razini poduzea, podruja, drave i ire.
-Operativne posljedice: kvar ima operativne posljedice ako utjee na proizvodnju
(kvalitetu proizvoda, smanjenu kvalitetu usluge, poveani operativni troak i direktni
troak uslijed popravka)
-Posljedice nevezane s operacijom: Vidljivi kvarovi koji spadaju u ovu kategoriju
neutjeu na sigurnost niti proizvodnju, pa tako ukljuuju samo izravne trokove
popravka.
Pouzdanski usmjereno odravanje koristi te kategorije kao osnovu stratekog radnog okvira za
donoenje odluka odravanja. Uzimajui strukturni pregled svih gore navedenih posljedica za
svaki mod kvara, integriramo operacijske, ekoloke i sigurnosne ciljeve funkcije odravanja.
Takva akcija pomae uvesti pitanje sigurnosti i ouvanja okolia u glavne tokove
upravljanjem odravanja.
11

Proces procjene posljedica takoer premjeta naglasak s razmiljanja da su svi kvarovi

loi te da ih se mora sprijeiti. Tako se pozornost usmjerava na aktivnosti odravanja koje
imaju najvei utjecaj na performanse organizacije, te se netroi vrijeme i energija na one
aktivnosti koje imaju mali ili nikakav utjecaj. Takoer, potie ire razmiljanje o razliitim
nainima upravljanja kvarovima, a ne samo fokusiranje na prevenciju pojave pojedinih
kvarova. Tehnike upravljanja kvarovima su podijeljenje u dvije kategorije:
-Proaktivne mjere: te se mjere poduzimaju prije nastanka kvara, kako bi se sprijeio
kvar odreenog ureaja. Te mjere prihvaaju mjere predvianja i preventivne mjere
odravanja
-Osnovne akcije: bave se stanjem kvara, te su izabrane kada nije mogue izbarati
efektivnu proaktivnu mjeru. Osnovne akcije su: pronalaenje pogreaka, redizajn i rad
do kvara. [4]

3.6. Proaktivne mjere

Prevladava miljenje da je najbolji nain poboljavanja dostupnosti postrojenja, jedna
od mjera proaktivnog odravanja uz rutinsku bazu. Meutim, druga generacija razmiljanja
sugerira da bi se trebao provoditi remont sastavnih dijelova u fiksnim intervalima. Slika 4.
prikazuje pogled fiksnog intervala kvara.

Slika 4. Fiksni interval kvara [13]

Slika 4. temelji se na pretpostavci da veina komponenti ureaja radi pouzdano neko
vrijeme, a zatim se troe. Klasino razmiljanje sugerira da nam opseni podatci o kvaru
omoguuju odreivanje radnog vijeka ureaja, te izradu plana za preventivnu akciju prije
nego to se ureaj pokvari u budunosti.

12

Taj model je mogue primjeniti za odreenu, jednostavnu opremu i za odreene

sloene sustave s istaknutim modovima kvara. Karakteristke kvara uzrokovane dotrajalou
opreme se esto susreu gdje oprema dolazi u direktan doticaj s proizvodom. Kvarovi
povezani s starou opreme su esto povezani sa korozijom, habanjem i isparavanjem.
Meutim, oprema je u cjelini puno kompleksnija nego oprema prije dvadeset godina.
Zbog toga je dolo do promjena uzroka kvarova, kao to je prikazano u slici 5. Graf prikazuje
uvjetovanu vjerojatnost pojave kvara s obzirom na vrijeme rada za razne mehanike i
elektrike sklopove.

Slika 5. est uzoraka kvara

Uzorak A je poznata tzv. krivulja kade. Poinje s visokom pojavom kvara za vrijeme
poetka rada ureaja, te slijedi konstantnom ili rastuom uvjetovanom vjerojatnou pojave
pogreke, naposlijetku u zonu istroenosti. Uzorak B prikazuje stalnu ili polako-rastuu
vjerojatnost pojave kvara, koja takoer zavrava u zoni istroenosti.
Uzorak C prikazuje polako rastuu uvjetnu vjerojatnost kvara, meutim bez vremena
istroenosti. Uzorak D prikazuje nisku uvjetnu vjerojatnost kvara kad je ureaj ili sustav nov,
zatim nagli porast na stalnu razinu. Uzorak E prikazuje stalnu uvjetovanu vjerojatnost u
cijelom radnom vremenu. Uzorak F poinje s visokom vjerojatnou pojave kvara u fazi
putanja u pogon, koje postupno pada na stalnu vjerojatnost pojave kvara s laganim
poveanjem vjerojatnosti.
Istraivanje nad civilnim zrakoplovom pokazuju da 4% svih elemenata pripadaju pod
uzorak A, 2% pod B, 5% pod C, 7% pod D, 14% pod E i 68% pod uzorak F. Ovi postotci nisu

13

nuno isti kao u nekoj drugoj industriji poput telekomunikacijske, ali bez sumnje je kako
ureaji postaju kompleksniji, sve ih vie i vie pripadaju u uzorke E i F.
Navedeni rezultati se suprostavljaju uvjerenju da uvijek postoji veza izmeu
pouzdanosti i radnog vrijeka, odnosno operativne dobi. To uvjerenje je dovelo do ideje da pri
eem servisiranju sustava, dolazi do manje vjerojatnosti pogreke, meutim danas to je
rijetko istina.
Pouzdanski usmjereno odravanje dijeli proaktivne zadatke na tri kategorije:
-planirane akcije obnavljanja
-planirane akcija odbacivanja dotrajale opreme
-pranirane akcije provedene na djelu [4]

3.7. Planirane akcije obnavljanja i odbacivanja dotrajale opreme

Planirano obnavljanje podrazumijeva ponovnu ugradnju komponente ili cjelokupnog
sustava, na ili prije isteka odreene dobne granice, bez obzira u kakvom se stanju one nalazile.
Slino tome, odbacivanje dotrajale opreme podrazumijeva uklanjanje dijela opreme na ili prije
isteka odreene ivotne granice, bez obzira na stanje tog dijela opreme u to vrijeme.
Openito, te dvije vrste zadataka su sad openito poznate kao preventivno odravanje.
Te su bile najee koriten oblik proaktivnog odravanja. Meutim, prethodno su ve
navedeni razlozi zbog ega su danas manje koriteni, nego prije dvadeset godina. [4]

3.8. Planirane akcije provedene na djelu

Trajna potreba za sprijeavanjem odreene vrste kvara, te rastua nemogunost
klasinih tehnika za sprijeavanjem istih, su nebitne zbog rastuih novih vrsti upravljanja
kvarovima. Veina tih tehnika oslanja se na injenicu da veina kvarova daje upozorenja koje
navjetavaju njihovo pojavljanje. Ta upozorenja su poznata kao potencijalni kvarovi i
definirana su kao prepoznatljivi fiziki uvjeti koji ukazuju da e se funkcijski kvar uskoro
dogoditi ili se ve dogaa.
14

Nove tehnike se koriste radi otkrivanja potencijalnih kvarova, kako bi se mogle

poduzeti akcije radi izbjegavanja posljedica koje bi se mogle dogoditi, ako bi potencijalni
kvarovi preli u stanje funkcijskog kvara. One se zovu akcijama provedenim na djelu jer
ureaji i dalje obavljaju funkciju kako bi se odravao standard uinkovitog rada. Odravanje
provedeno na djelu ukljuuje prediktivno odravanje, uvjetovno bazirano odravanje i
praenje stanja sustava. Ako se koriste na odgovarajui nain, odravanje provedene na djelu
su dobar nain upravljanjem kvarovima, ali mogu biti i skup gubitak vremena. Pouzdanski
usmjereno odravanje omoguuje dobro donoenje odluka u tom podruju. [4]

3.9. Osnovne akcije

Pouzdanski usmjereno odravanje prepoznaje tri glavne kategorije osnovnih akcija:
-Pronalaenje kvarova: podrazumijeva provjeru prikrivenih funkcija radi utvrivanja
njihovog prestanka rada, odnosno kvarova
-Redizajn: podrazumijeva stvaranje bilokakve jednokratne promjene te kompatibilnost
u odreenom sustavu. To podrazumijeva modificiranje hardvera i obuhvaa
jednokratne pomjene u postupcima.
-Nepredvieno odravanje: podrazumijeva popravak sustava tek nakon to se dogodi
kvar, tzv. rad do kvara (eng. Run-to-failure).[4]
3.10. Proces odabiranja zadataka pouzdanski usmjerenog odravanja
Velika prednost pouzdanski usmjerenog odravanja je nain na koji prua jednostavne,
precizne i lako razumljive kriterije odluivanja, koji odluuju koji su zadatci izvedivi u bilo
kojem kontekstu, te ako jesu, razmatra se koliko esto se trebaju provoditi i tko ih treba
izvravati.
Dali je proaktivni zadatak izvediv ili ne, odreuju tehnike karakteristike zadatka i
kvara koji se nastoji sprijeiti. Ako se proaktivni zadatak nemoe nai to je tehniki izvedivo
i isplativo, tada se prigodna osnovna akcija mora poduzeti. Sutina procesa odabira zadataka
je sljedea:
-za prikrivene kvarove, proaktivni zadatak je ispativo izvesti ako smanjuje rizik
nastanka vie greaka povezanih s tom funkcijom, na prihvatljivo niskoj razini. Ako se
15

takav zadatak nemoe nai, tada se mora primjeniti standardni zadatak pronalaenja
kvarova. Ako se prikladan zadatak pronalaenja kvarova nemoe pronai, tada je
druga standardna odluka vezana uz redizaniranje ureaja.
-za kvarove s posljedicama za sigurnost i okoli, proaktivnu mjeru treba primjeniti
samo ako smanjuje rizik pojave kvara na jako niske razine. Ako zadatak koji smanjuje
rizik pojave kvara na nisku razinu, nemoe biti pronaen, tad se ureaj mora
redizajnirati ili se proces izvedbe mora izmjeniti.
-ako kvar ima operativne posljedice, proaktivnu mjeru je dobro izvesti ako je ukupni
troak zadatka na odreeno vrijeme manji od troka operativnih posljedica i troka
popravka u istom razdoblju. Drugaije reeno, zadatak mora biti opravdan i iz
ekonomskih razloga.
-ako kvar ima ne-operativne posljedice, proaktivnu mjeru je dobro izvesti ako je
ukupni troak zadatka na odreeno vrijeme manji od vremena popravka u istom
razdoblju. Ti zadatci moraju biti takoer opravdani iz ekonomskih razloga.
Takav pristup znai da se proaktivne mjere utvruju za kvarove kojima su stvarno potrebni,
to zauzvrat dovodi do znaajnog smanjenja rutinskih radnih zadataka odravanja.[4]

4. Realni primjer pouzdanski usmjerenog odravanja podatkovnog centra

Pouzdanski usmjereno odravanje podatkovnog centra se provodi kroz navedene

korake prethodnog poglavlja uz razumijevanje rada podatkovnog centra kao telematikog
sklopa.
16

Podatkovni centar ima kao primarnu ulogu pohranu podataka te vri ulogu posluitelja
(eng. servera) s raznom namjenom. Pouzdanski usmjerenim odravanjem se utvruje dali je
podatkovni centar sposoban izvest prethodno navedene operacije koje korisnik ili operater
zahtijeva. Osim primarne funkcije, podatkovni centar sadri i sekundarne funkcije koje se
takoer utvruju, a njih ine razni oblici zatite prijenosa i pohrane podataka. Osoblje
zadueno za odravanje podatkovnog centra ima visok stupanj znanja o radu istog.
Uslijed pojave pogreke ili kvara podatkovnog centra, potrebno je prepoznati okolnosti
koje vode do pogreke ili kvara, te razmotriti dogaaj koji uzrokuje kvar podatkovnog centra.
Kao primjer dogaaja, moe se uzeti primjer prevelikih zahtjeva upuenih podatkovnom
centru.
Meu estim uzrocima kvara podatkovnog centra su starost koritene opreme,
nedostatci u samoj izvedbi ureaja novije generacije, pa je njima potrebna esta nadogradnja
softvera unutar prvog razdoblja rada.
Posljedice kvara podatkovnog centra su brojne, a one mogu biti sigurnosne, odnosno
uslijed pojave kratkog spoja postoji opasnost za radno osoblje. Smanjenjem radnog kapaciteta
ili potpunim prestankom rada podatkovnog centra, javljaju se posljedice koje se nazivaju
operativne posljedice.
Kvarovi u radu podatkovnog centra se suzbijaju primjenom tehnika upravljanja
kvarovima, a jedne od njih su proaktivne mjere koje se poduzimaju prije nastanka kvara te
one ukljuuju redovitu nadogradnju softvera podatkovnog centra.
Planiranim obnavljanjem podatkovnog centra ugrauju se novi pojedini kabineti (eng.
rackovi) prije isteka radnog vijeka do tad koritenih. Poto je poeljan neprekidan rad servera,
nastoji se provesti akcije provedene na djelu, odnosno nadogradnja ili promjena hardvera ili
softvera podatkovnog centra uz besprekidan rad.

5. Zakljuak

Prepoznato u telekomunikacijskoj industriji, pouzdanski usmjereno odravanje je novi

nain odravanja koji se primjenjuje u podatkovnim centrima. Zahtjevi kritine razine
izvoenja i energije rastu, dok u isto vrijeme ekonomski i ekoloki pritisci tjeraju operatere
podatkovnih centara na razmatranje: Kako postii ciljeve trokova i pouzdanosti?.
17

Pouzdanski usmjereno odravanje podatkovnog centra kao suvremena metoda

odravanja prua visoku sigurnost, poveane operacijske performanse (kvalitetu pruene
usluge), veu isplativost odravanja.

Literatura
1. http://security.lss.hr/Novi-dokumenti/redundantni-podatkovni-centri.html [1]
2. http://security.lss.hr/images/dokumenti/lss-pubdoc-2011-01-011.pdf [2]
3.http://www.ebme.co.uk/articles/management/327-reliability-centred-maintenance-rcm [3]
4. Moulbray, J.: Reliability centered mainenanceStipeti, Reed Educational and Profesional
Publishing Ltd,Boston, 1997. [4]
18

Izvori slika i grafikih prikaza

1.http://www.slashgear.com/google-data-center-hd-photos-hit-where-the-internet-livesgallery-17252451/ [10]
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Data_center [11]
3. http://community.mis.temple.edu/laurensnyder/2013/03/01/tier-iii-data-center/ [12]
4. Moulbray, J.: Reliability centered mainenanceStipeti, Reed Educational and Profesional
Publishing Ltd,Boston, 1997. [13]
19

Popis kratica
RCM (eng. Reliability-Centred Maintenance) Pouzdanski usmjereno odravanje
FMECA (eng. Failure Mode Effects and Criticality Analysis) Mod posljedica kvara i analiza
kritinosi
PdM (eng. Predictive maintenance) Prediktivno odravanje
PPM (Planned Preventive Maintenance) - Planirano preventivno odravanje
PT&I (eng. Predictive Testing and Inspection) - Prediktivno testiranje i inspekciju
20

21