SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U VITEZU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

PROJEKAT LAN MREE

SEMINARSKI RAD

Travnik, Juni, 2016.godine

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U VITEZU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

PROJEKAT LAN MREE

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:

Ja Almin Hardau, student Sveuilita/Univerziteta Vitez u Vitezu, Index broj: ________

odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno
samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora.

Potpis studenta: ___________________

STUDENT: Almin Hardau

PREDMET: Prikupljanje softverskih zahtjeva

Upravljanje softverskim projektima

PROFESOR: Prof. dr Zoran Avramovi

SADRAJ

1. Uvod......................................................................................................................................................1

2. PODJELA RAUNARSKIH MREA I MRENI PROTOKOLI.......................................1

2.1. Podjela mrea prema dometu.............................................................................................................1

2.2. Podjela prema odnosima izmeu vorova.........................................................................................2

2.3. Podela prema topologiji.....................................................................................................................3

3. Uvod u projekat.....................................................................................................................5
3.1. Mrena topologija...............................................................................................................5

3.2. Praktina realizacija............................................................................................................6

4. UPRAVLJANJE SOFTVERSKIM PROJEKTIMA.............................................................14

4.1 Odluka o izradi projekta.....................................................................................................14

4.2 PROJEKTNI ZADATAK .................................................................................................15

4.3 USLOVI ZA KVALIFIKACIJU UKOLIKO PONUDU DOSTAVLJA GRUPA
PONUAA............................................................................................................................18

4.4 ROK U KOJEM JE IZABRANI PONUA DUAN DOSTAVITI DOKAZE O

KVALIFICIRANOSTI (U ORIGINALU ILI OVJERENOJ KOPIJI)...............................18

5. PODACI O PONUDI.................................................................................................18

6. OSTALI PODACI....................................................................................................22

7. USLOVI ZA KVALIFIKACIJU PONUAA...........................................................23

8. IZMJENA PONUDE ILI POVLAENJE PONUDE...................................................29

9. Ugovor..................................................................................................................................31
1. Uvod

Raunari su moni zato to mogu da obrauju ogromne koliine podataka vrlo brzo. Ipak,
njihov ozbiljan nedostatak je to nemaju mogunost efikasnog djeljenja tih podataka sa
drugim raunarima i korisnicima. Nekada je bilo neophodno da korisnici odtampaju ili
kopiraju dokumente ukoliko ele da ih neko drugi mijenja i ureuje. Takoe, nije postojao ni
jednostavan nain da se te promjene integriu u originalan dokument.

Zbog toga se i javlja potreba za umreavanjem kao posljedica stalnog porasta razmjene
podataka (pisama, poruka, memoranduma, poslovne statistike, izvjetaja, baza podataka i sl.)
meu zaposlenima.

Izraunato je da se oko 60 % radnog vremena koristi za komunikaciju ili razmjenu podataka;

u dananje vrijeme koliina tako razmijenjenih informacija dosee i do 35 otkucanih stranica
po osobi dnevno.

Raunarsku mreu ine dva ili vie raunara koji su povezani tako da mogu da dijele
raunarske resurse. Pod ovim resursima se podrazumevaju hardverske komponente (skener,
tampa, modem...) i softverske komponente (informacije, baze, aplikacije...).

Raunari se povezuju u mree da bi poveali efikasnost i smanjili trokove. Povezivanje

dovodi do uteda i na nivou organizacije i na globalnom nivou (istim informacijama se moe
pristupati sa razliitih lokacija). Glavni razlozi za umreavanje raunara i prednosti koje sa
sobom donose:

Djeljenje datoteka. Umreavanje raunara umnogome olakava korisnicima na mrei

djeljenje datoteka izmeu aplikacija. Datoteke sa svakog korisnikog raunara
dostupne su na mrei ili se stavljaju na server, koji predstavlja centralno mjesto za sve
datoteke potrebne korisnicima mree.

Djeljenje hardvera. Korisnici mogu djeliti tampae, CD-ROM ureaje i vrste

diskove. Kada su umreeni, raunari mogu djeliti sopstvene lokalne ureaje kao to su
CD itai ili vrsti diskovi ili koristiti prednosti brzih tampaa ili drugih ureaja koji
su povezani na odreeni server mree.

1
 Djeljenje programa. Aplikacije kao to su program za tabelarnu obradu podataka ili
program za obradu teksta, mogu se izvravati na cijeloj mrei. To nam omoguuje da
najvei broj datoteka koje ine aplikaciju drimo na posebnom serveru za aplikacije na
mrei. Djeljenje programa olakava instaliranje softvera na raunaru (jer se to moe
uraditi preko mree). Takoe olakava nadograivanje aplikacije jer se nova verzija
instalira samo na serveru.

Komunikacija izmeu korisnika. Mree omoguavaju korisnicima da koriste

sredstva komunikacije kao to su elektronska pota, diskusione grupe ili video
konferencije. Zbog toga to se glas, slika ili video slika mogu prenositi preko mree
kao podaci, komunikacija na mrei nije ograniena samo na tekstualne poruke.

Igranje sa vie igraa. Iako ovo nije razlog za umreavanje raunara u poslovnom
okruenju, pojedinci koji formiraju kunu mreu ravnopravnih raunara mogu da
igraju mnoge raunarske igre koje imaju podrku za mreno igranje za vie igraa.
Ipak ne smijemo zanemariti sve vei uticaj igrake populacije na razvoj igrakog
hardvera i softvera.

2. PODJELA RAUNARSKIH MREA I MRENI PROTOKOLI

2.1. Podjela mrea prema dometu
Lokalne mree (Local Area Network - LAN) - povezuju raunare koji se nalaze ne
relativno maloj udaljenosti (na spratu u zgradi ili samoj zgradi). Eliminiu potrebu za
cirkulacijom dokumenata u papirnoj formi tako to se sve biljeke, poslovna pisma dostavljaju
u elektronskoj formi na raunar slubenika kome su i namjenjeni. Karakterie ih velika brzina
prenosa i malo kanjenje.
Globalne mree (Wide Area Network-WAN) - povezuju raunare koji se nalaze na
veim udaljenostima, u razliitim gradovima, dravama i kontinentima. Obuhvataju
regionalne mree, kao to su telefonske kompanije ili meunarodne mree, kao to su globalni
provajderi tj. isporuioci komunikacionih usluga. Mogu biti komercijalne, pravilima
regulisane, a neke su u privatnom vlasnitvu (velikih kompanija koje mogu da podnesu velike
trokove). Organizacije uvode mree da bi djelile resurse i obavljale komunikaciju.
2.2. Podjela prema odnosima izmeu vorova

1
 Mree raunara istog prioriteta (Peer to Peer Networks) Kod ovih mrea ne postoje
namenski serveri kao ni hijerarhija raunara. Svaki raunar radi i kao klijent i kao server. Ne
postoji ni administrator mree koji je odgovoran za celu mreu, ve svaki korisnik odreuje
koji e se podaci sa njegovog raunara deliti preko mree. Zovu se jo i radne grupe i koriste
se za najvie 10 korisnika u istom prostoru. Jednostavne su i jeftinije od serverskih mrea i
zadovoljavaju potrebe malih organizacija. Svaki korisnik sam podeava sopstvenu bezbednost
a deava se da neki korisnici ne primenjuju nikakve mere bezbednosti, pa ako je bezbednost
bitan faktor, bolje reenje su serverske mree.
Serverske mree (Server Based Networks) Ove mree ini vei broj manjih raunara
- klijenata koji su povezani sa serverom koji klijentima prua pomo u radu ali je vei deo
rada klijenata odvojen od servera. Raunar - klijent poziva podatke u svoju radnu memoriju,
samostalno ih obrauje a nakon toga ih vraa na server, gde se uvaju i na raspolaganju su
svim korisnicima mree. Ako se server iskljui, klijenti koji poseduju sopstvene trajne
memorijske resurse moi e samostalno da rade ali nee moi da koriste zajednike mrene
resurse. Osnovne komponente serverske mree su:
Serveri - raunari koji obezbeuju resurse koje dele umreeni raunari. To su raunari
sa najveom procesorskom snagom, velikom RAM memorijom i najveim i najbrim
hard diskom. Namenski server je server koji ima samo tu jednu ulogu i ne koristi se
kao klijent. Kako se mrea poveava, saobraaj u mrei je sve gui i javlja se potreba
za veim brojem servera. Tako su nastali razliiti serveri: server za tampanje, fajl
server, server za aplikacije, server za elektronsku potu itd.
Klijenti - ili radne stanice, su raunari koji koriste zajednike mrene resurse koje
obezbeuje server.
Komunikaciona oprema - kablovi, razvodne kutije, skretnice, adapteri, konektori,
linijski pojaivai itd.
Upravljanje ovim mreama je sloenije nego mreama raunara istog prioriteta ali ima
i prednosti. Jedna od bitnih je i to to administrator moe da definie bezbednost i to onda
vai za svakog korisnika u mrei. Zatim, ove mree dobro funkcioniu i sa velikim brojem
korisnika.
2.3. Podjela prema topologiji
Mrena topologija se odnosi na fiziki raspored raunara, kablova i drugih
komponenata mree. Tri osnovne topologije su: magistrala, zvezda i prsten.

2
 MAGISTRALA - zove se i linearna magistrala. To je najjednostavniji i najei nain
umreavanja raunara. Sastoji se od kabla koji se zove stablo ili segment, koji sve umreene
raunare povezuje pravolinijski.

Prednosti: arhitekture zasnovane na ovoj topologiji su jednostavne i fleksibilne, jednostavno

se vri proirivanje, magistrala koristi malo kablova u odnosu na ostale topologije.
Nedostaci: teko izolovanje greaka, preoptereenje glavnog voda, kod razgranate topologije
ukoliko je koren neispravan cela mrea postaje neispravna.
Slanje signala: podaci se alju svim umreenim raunarima ali informaciju prihvata samo
raunar ija se adresa poklapa sa adresom kodiranom u signalu.
Na rad mree utie: broj povezanih raunara, hardver tih raunara, aplikacije sa kojima se
radi u mrei, vrsta kabla koji se koristi za umreavanje i udaljenost raunara. Ako se jedan
raunar pokvari, to ne utie na mreu.
Odbijanje signala: podaci putuju sa jednog kraja kabla na drugi. Kada bi signal mogao da
putuje bez prekida, on bi se stalno odbijao i tako guio mreu. Zato signal mora da se zaustavi
kada stigne na odredite. Da bi se zaustavio, na svaki kraj kabla se stavlja komponenta koja se
zove terminator i koja apsorbuje slobodne signale. Ako se kabl fiziki prekine, jedan ili vie
kablova nemaju terminator i mrea prestaje sa radom. Tada se kae da je mrea pala.
ZVEZDA - raunari su delovima kablova povezani sa centralnom komponentom koja
se zove hab. Signal se prenosi od raunara koji ga alje, kroz hab, do svih ostalih raunara.
Ovde je potrebno dosta kablova i ako centralno mesto otkae, otkazuje i cela mrea. Ako se
jedan raunar pokvari, samo taj raunar nee moi da prima i alje podatke a ostatak mree
normalno radi.

Prednosti: lako formiranje i modifikovanje mree, lako dodavanje novih raunara, lako
otkrivanje greaka, nema zaguenja. Nedostaci: velike duine
kablova po jednom raunaru, oteana komunikacija izmeu krajnjih taaka, potreba za
namenskim serverom koji je zaduen za nadzor.

3
 PRSTEN - raunari se kruno povezuju kablom. Nema krajeva sa terminatorima.
Signal putuje po petlji u jednom smeru i prolazi kroz svaki raunar. Svaki raunar se ponaa
kao repetitor koji pojaava signal i alje ga sledeem raunaru. Ako otkae jedan raunar,
otkazuje i mrea.

Prednosti: jednostavno oiavanje, nije potreban centar oiavanja.

Nedostaci: ako prestane sa radom jedan vor onda prestaje i mrea, teko izolovanje greaka
jer se komunikacija odvija u jednom smeru, teko dodavanje ili uklanjanje vorova.

3. Uvod u projekat

Sredstva za izvoenje zahtijeva

1. pregled raspoloive dokumentacije

2. posmatranje postojeeg sistema

3. uenje zanata od korisnika

4. intervjuisanje zainteresovanih subjekata ili korisnika u grupama

5. razmatranje u neobaveznoj raspravi

3.1. Mrena topologija

S obzirom na zadate postavke, dva sektora organizacije, razvoj softvera, te testiranje softvera
smjetena na jednoj lokaciji, zajedno sa odjelom za ICT podrku, a druga dva sektora,
marketing i raunovodstvo, na drugoj lokaciji, pri emu izmeu ICT i ostalih dijelova
organizacije nema fizikog kabliranja, dok unutar samo ICT odjela postoji fiziko kabliranje,
mreni dijagram je zasnovan na sljedeem:

4
 Slika 1.1 Mreni dijagram

- U jednoj zgradi su smjeteni sektor za razvoj, testiranje softvera, te sektor za ICT

podrku, dok je u drugoj zgradi smjeten odjel za finansije, sa svojim sektorima za
raunovodstvo i marketing.

- Prema novoj mrenoj topologiji, koristimo 5 VLAN-ova, po jedan za svaki sektor.

Za realizaciju VLAN-ova, koriten je jedan router i jedan switch.

- O bzirom da je prema postavci do ICT odjela nemogue provui mrene kablove,

koristi se wireless za povezivanje centralnog rutera sa ovim odjelom. Za realizaciju
koristimo dva wireless routera, marke TP-Link.

- Centralni router (cisco router) povezan je sa Netgear-om, i predstavlja svojevrsnu

DMZ zonu. Na Netgear-u, se postavljaju restrikcije za vansku mreu.

- Restrikcije za dostupnost servisa unutar mree, postavljaju se na centralnom ruteru,

pomou access lista.

3.2. Praktina realizacija

Nakon to smo kreirali mrenu topologiju, dodijelili odgovarajue IP adrese svim mrenim
ureajima te napravili spisak potrebne opreme, neophodno je izvriti konfiguraciju samih
mrenih ureaja koji uestvuju u datoj mrenoj topologiji. Date konfiguracije e biti
prikazane kroz naredne sekcije rada.

- Konfiguracije krajnjih korisnika

Da bi krajnji korisnici, lanovi sekcija kompanije (Razvoj, Testiranje, Marketing,

Raunovodstvo i ICT podrka) postali dijelom lokalne a kasnije i globalne Internet mree,
neophodno je podesiti parametre TCP/IP stacka protokola. Tanije, neophodno je podesiti

5
IP adresu mrene kartice raunara, njen gateway, subnet masku, te DNS servere. Ove
konfiguracije smo izvrili statiki, unosom datih parametara, a same vrijednosti parametara
za svaki od sektora je prikazan u sljedeoj tabeli.

Tabela 1 Konfiguracija krajnjih korisnika

Odjeljenje IP adresa/Subnet maska Defaultni gateway

Razvoj 192.168.1.2/24 192.168.1.1
Testiranje 192.168.2.2/24 192.168.2.1
Marketing 192.168.3.2/24 192.168.3.1
Raunovodstvo 192.168.4.2/24 192.168.4.1
ICT 192.168.5.2/24 192.168.5.1

- Konfiguracija wireless komunikacije u ICT sektoru

Unutar odjela ICT postoji potreba za kreiranjem wireless komunikacije koja e povezivati
krajnje korisnike iz datog odjela sa ostatkom mree. Taj dio mrene topologije smo realizovali
pomou dva TP linka. Jedan od TP linkova smo postavili u radni mod Access Pointa a drugi u
Client Bridge mod. Kao efekat emo dobiti to da e krajnji korisnik iz ICT
odjela imati osjeaj kao da je direktno fiziki povezan sa ostatkom mree mada ne postoji
iana veza do ostatka mree.

Na naredne tri slike je predstavljena konfiguracija TP linka u Client Bridge modu. Sa prve
slike se vidi da je neophodno podesiti nain rada Client Bridge te da je potrebno postaviti
adresu defaultnog gatewaya ureaja kao i SSID identifikator koji e biti jednak za oba TP
linka. Na drugoj slici se vidi da smo podesili IP adresu interfejsa TP linka a na treoj slici je
vidljivo kako iskljuujemo opciju Firewalla za ureajima.

Client Bridge TP linku je gateway adresa AP TP linka dok je gateway samog AP TP linka
adresa 192.168.5.1 koja predstavlja adresu koja se nalazi na interfejsu CISCO routera i preko
koje se onda uspostavlja komunikacija sa ostatkom mree.

6
Slika 2.1 Konfiguracija moda TP linka

Slika 2.2 Konfiguracija interfejsa TP linka

7
Slika 2.3 Konfiguracija firewalla TP linka

Konfiguracija TP linka u AP modu e biti prikazana na narednim slikama. Ovom routeru e

geteway biti taka 192.168.5.1 koja predstavlja gateway ICT odjela i predstavlja vezu sa
ostatkom organizacije. Takoer je neophodno postaviti isti SSID kao i kod TP linka u Client
Bridge modu kako bi mogla biti ostvarena komunikacija izmeu dva TP linka.

Adresa ovog routera je 192.168.5.6 to je ujedno i gateway TP linku u Client Bridge modu
ime se ostvaruje veza dijela mree korisnika ICT-a sa ostatkom organizacije. Opisana
konfiguracija je prikazana na sljedeim slikama.

8
Slika 2.4 Konfiguracija moda TP linka

Slika 2.5 Konfiguracija interfejsa TP linka

- Konfiguracija CISCO switcha

9
Krajnji korisnici iz svih odjela se inim putem povezuju sa CISCO switchem. Dati switch je
konfigurisan na nain da pojedini odjeli nisu meusobno vidljivi i to je uraeno mrenom
segmentacijom kreiranjem VLAN-ova. Poto je switch ureaj drugog sloja, za oekivati je da
su svi vorovi koji su direktno spojeni u switch dijelom iste mree, meutim to ne mora biti
sluaj. Kreiranjem VLAN-ova se izoliraju odjeli te kao takvi meusobno nosi direktno vidljivi
bez mrenog ureaja koji radi na treem sloju.

Konfiguraciju smo kreirali na nain da smo svakom odjelu dodijeli zasebni VLAN te kreirali
jedan trunk port putem kojeg e sav saobraaj sa i ka VLAN mreama putovati. U nastavku je
prikana konfiguracija u CISCO OS-u.

vlan 500
name Racunovodstvo
interface fastEthernet 0/5
switchport access vlan 500
no shut
8
interface fastEthernet 0/6
switchport mode trunk
no shut

Kod 1 Kreiranje VLAN-a, pridruivanje interfejsa VLAN-u te kreiranje trunk porta

- Konfiguracija CISCO routera

Komunikacija izmeu samih odjela se omoguava na mrenom nivou pomou CISCO
routera. Izlaz iz CISCO switcha smo direktno vezali na FastEthernet port CISCO routera. Na
datom interfejsu CISCO routera je neophodno napraviti sub-interfejse zbog toga to ta taka
routera treba predstavljati gateway mrea svih odjela. Iz razloga to je to jedan fiziki
interfejs, mi formiramo 5 logikih interfejsa koji e se ponaati kao 5 fiziki interfejs u mrei.

Takoer je neophodno naglasiti routeru da saobraaj dolazi iz mrea u kojima se nalaze

VLAN-ovi tako to se ukljui odreeni tip enkapsulacije koji direktno zavisi od VLAN
oznake. Na taj nain se zaokruuje dio lokalne mree kompanije i ostvaruje eljena
komunikacija izmeu odjela.

Da bi ostvarili povezanost za vanjskom Internet mreom, potrebno je na drugi FastEthernet

interfejs CISCO routera povezati NETGEAR router preko kojeg e biti omoguen izlaz u
vanjsku mreu. Tom interfejsu dodjeljujemo IP adresu koja nije iz mrea odjela kompanije,
npr.:192.168.0.10. Takoer je neophodno na CISCO routeru podii routing protokol kako bi
raunari iz pojedinih odjela mogli komunicirati sa vanjskom mreom i obratno.

U naem sluaju smo koristili OSPF routing protokol uz koji smo definisali i defaultnu rutu
koja nam govori da sav saobraaj koji nije namjenjen za mree na koje je CISCO router
direktno spojen bude proslijeen ka NETGEAR routeru koji e dalje preuzeti brigu o datom
saobraaju. U narednim isjecima koda je prikazana konfiguracija CISCO routera.

interface fastEthernet 0/0.3

10
encap dot1Q 300
ip address 192.168.3.1 255.255.255.0
Kod 2 Konfiguracija jednog od sub-interfejsa

interface fastEthernet 0/1

ip address 192.168.0.10 255.255.255.0
Kod 3 Konfiguracija interfejsa prema NETGEAR routeru
router ospf 1
network 192.168.1.0 0.0.0.255 area 0
network 192.168.2.0 0.0.0.255 area 0
network 192.168.3.0 0.0.0.255 area 0
network 192.168.4.0 0.0.0.255 area 0
network 192.168.5.0 0.0.0.255 area 0
default-information originate
ip route 0.0.0.0 0.0.0.0 192.168.0.1
Kod 4 Podizanje OSPF routing protokola i defaultne rute

- Kreiranje servisa

Poto je u postavci samog projekta definisano da korisnici odjela trebaju imati servis unutar
svojih odjela, potrebno je kreirati servise. U tu svrhu smo koristili Netcat alat koji simulira
odreeni servis. Naime pomou ovog alata je mogue oslukivati saobraaj na odreenom
portu. To je analogno kao da smo kreirali pravi servis koji egzistira na odreenom portu.
Testiranje ispravnosti samog servisa je mogue pomou raunara iz drugog odjela koji
takoer treba imati Netcat alat na svom raunaru. Ukoliko je mogua komunikacija tog
raunara sa unaprijed definisanim portom raunara na kojem je podignut servis, tada se dobije
signalizacija da je komunikacija otvorena (open). Naredbe za kreiranje servisa i testiranje
istog su prikazane u nastavku kao i slike koje prikazuju prethodno opisani scenarij.

nc lvp brojPorta npr.

nc lvp 82
Kod 5 Kreiranje servisa

nc v IPadresaServera brojPorta npr.

nc v 192.168.0.8 82
Kod 6 Testiranje servisa

11
Slika 2.6 Kreiranje servera

Slika 2.7 Signalizacija da je servis kontaktiran

12
4. UPRAVLJANJE SOFTVERSKIM PROJEKTIMA

4.1 Odluka o izradi projekta

Tehno - Media
(Naziv firme)

Kakanj
(sjedite)

Broj: _____65______16
Kakanj: 10__._5__. 2016. godine

Na osnovu lana 14. stav 4., lana 18. stav 1. i lana 25. Zakona o javnim
nabavkama (Sl. glasnik BiH, broj 39/14), _______________ je donio

ODLUKU
o pokretanju otvorenog postupka javne nabavke za izradu Projekta LAN mree u
2016. godini
u zgradi ____Tehno-Medie___________

lan 1.

13
 Odobrava se pokretanje otvorenog postupka javne nabavke izrade
Projekta LAN mree u zgradi _______Tehno-Medie_____ za 2016. godinu.
Procijenjena vrijednost javne nabavke (bez PDV-a) iznosi 50.000,00 KM
(slovima: pedesethiljada i 00/100 KM).
Za sprovoenje javne nabavke osigurana su sredstva iz firme............,
Pozicija: "Nabavka stalnih sredstava izrada projekata.
Javna nabavka e se sprovesti putem otvorenog postupka.
Postupak javne nabavke sprovest e se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama,
podzakonskim i internim aktima.
Evidencioni broj javne nabavke: ___64______

lan 2.
Tenderski dokument sainit e Sluba za
________nabavku____________________ u roku od 10 dana, raunajui od donoenja
ove Odluke.

lan 3.
Kriterij za dodjelu ugovora je najnia cijena.

lan 4.
Otvaranje i ocjenu ponuda sprovest e komisija za javne nabavke.

lan 5.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.

Dostavljeno:
1. U spis
2. Sluba nadzornog odbora

Potpis ovlatene osobe

_________________
4.2 PROJEKTNI ZADATAK

Projektovanje raunarskih mrea

Za formiranje LAN mree potrebno je obezbjediti niz tehnikih preduslova. Zbog toga
projekat LAN mree zapoinje detaljnim snimanjem lokacije sa ciljem da se prikupe potrebni
podaci, kao to su postojee stanje instalacija, graevinske osnove objekta, kao i detalji
energetskog uzemljenja. Dalji postupci se sastoje od preliminarnog odreivanja horizontalnih
i vertikalnih kablovskih trasa i razmjetaja razvodnih kabineta.

Projekat LAN mree obuhvata:

Projektni zadatak

Tehnike uslove za izvoenje instalacije

14
 Specifikaciju potrebnih komponenti

Tehnike crtee

Rezultate mjerenja

Strukturno kabliranje

Savremene raunarske mree se u najveem broju sluaja realizuju po principu

"Strukturiranog kabliranja", to znai da se radni prostor objekta deli na radna mesta do kojih
se sprovodi par signalnih UTP kablova za prenos podataka i govora. Signalni kablovi se
sastoje od 4 bakarne "upredene parice" (Twisted Pair). Radno mesto se projektuje sa najmanje
jednim dvostrukim signalnim prikljukom na svakih 6 do 8 m2 korisne radne povrine.

Sistem strukturiranog kabliranja se sastoji od horizontalnih i vertikalnih kablovskih trasa.

Spratni kabinet pokriva deo horizontalne povrine, potujui tehniko ogranienje trase od
najvie 90m duine, tako da se zavisno od arhitekture objekta, postavlja jedan ili vie spratnih
kabineta po spratnoj osnovi. Kabinet je razvodni orman u kome se koncentriu kablovske
trase i smeta odgovarajua aktivna mrena oprema. Vertikalne trase povezuju spratne
kabinete.
I horizontalne i vertikalne kablovske trase se izvode u formi zvezde, da bi se obezbedilo da u
sluaju prekida pojedine trase ostatak sistema radi. Ovaj sistem se osim horizontalnih trasa
odnosi i na vertikalne, tako da se i sve vertikalne trase zavravaju u jednom centralnom
kabinetu, a kablovska struktura ima oblik sloene "zvede zvezda", kojoj je poetak u
centralnom kabinetu, a kraj u prikljunoj kutiji u okviru radnog mesta.
TIA/EIA standardi
Vie meunarodnih standarda pokriva oblast strukturiranog oienja. To su:

15
 TIA/EIA-568
podsistem strukturnog kabliranja telekomunikacionog oienja u poslovnim
zgradama (Commercial Building Telecommunications Cabling Standard)

TIA/EIA-569
Osnove dizajna podsistema telekomunikacionog oienja (Commercial
Bulding Standard for Telecommunications Pathways and Spaces)

TIA/EIA-606
(Administracija, oznaavanje i obeleavanje telekomunikacione
infrastrukture) Administration Standard for the Telecommunications
Infrastructure of Commercial Building

TIA TSB 567

(Atest strukturiranog kablovksog sistema)
System Test for Structured Cabling

Karakteristike pasivnog oienja

Kablovske trase se zavravaju RJ45 konektorima, pri emu se u sluaju horizontalnih vodova
jedan konektor nalazi u sklopu prespojnog polja, a drugi u prikljunici u okviru radnog mesta.
Za povezivanje radnog mesta potrebna su dva fleskibilna prespojna kabla, jedan od
prikljunice do raunara i drugi od prespojnog polja do aktivnog mrenog ureaja.
Za ispravan rad mree potrebno je da se kablovski sistem (kablovi i prikljuni elementi)
formira od komponenti koje zadovoljavaju tehnike standarde. Za rad Fast Ethernet mree
(prenos podataka brzinom od 100 Mbps), potrebno je da svi elementi zadovoljavaju zahteve
kategorije 5 (cat 5). Kategorija elemenata pasivne instalacije je najee 5, 5e ili 6, to znai
da je instalacija u stanju da prenosi podatke brzinom od 100,
125 i 250 Mbps.
Kategorije pasivnog oienja

Kate Maksimalna Primena

gorij brzina
a prenosa

CAT 1 do 1Mbps (1 Analogni prenos glasa (POTS)

MHz) BRI ISDN

CAT 2 4 Mbps Uglavnom za IBM Token Ring

oienje

CAT 3 16 Mbps Prenos glasa i podataka preko

10BASE-T Etherneta

CAT 4 20 Mbps Za 16 Mbps Token Ring

CAT 5 100 Mbps 100 Mbps TPDDI

1000 Mbps (4 155 Mbps ATM

16
 parice) Gigabit Ethernet

CAT 5E 100 Mbps TPDDI

155 Mbps ATM

CAT 6 do 400 MHz Brze irokopojasne aplikacije

CAT 7 600-700 MHz Jo bre irokopojasne aplikacije

Nad izvedenom instalacijom se izdaje Atest (Cable Certification Report) koji garantuje rad
pasivnog sistema u predvienom opsegu.
Ciljevi pri projektovanju LAN mree

Osnovna funkcija lokalne mree je prijenos podataka velikom brzinom na malim

udaljenostima (unutar jedne zgrade ili skupine zgrada). Propusnost komunikacijskog kanala
lokalne mree mjerljiva je sa propusnou sabirnica osobnih raunala. To znai da korisnik
moe preko lokalne mree dohvatiti podatke sa udaljenog raunala istom brzinom kao i sa
diska vlastitog raunala. Umreavanjem raunala dobiva se mogunost dijeljenja zajednikih
resursa npr, vie korisnika radi sa istom bazom podataka ili vie korisnika alje dokumente na
zajedniki printer, takoer se koriste mogunosti komunikacije putem elektronske pote,
razmjena datoteka sa podacima, arhiviranje itd.
Najvaniji ciljevi pri projektiranju lokalne mree su:

Velika brzina prijenosa i irina propusnog pojasa. Brzina i kapacitet komunikacijskog

kanala moraju biti usporedivi sa brzinom i kapacitetom sabirnice raunala, da bi se zadovoljili
zahtjevi korisnika za brzim prijenosom velikih koliina informacija.

Pouzdanost i odravanje. Komponente lokalne mree moraju biti pouzdane, tako da su

kvarovi rijetki. U sluaju kvara pojedine komponente u mrei ostatak mree mora ostati
netaknut. Odravanje treba biti rijeeno tako da izaziva minimalno prekidanje rada mree.

Niska cijena. Velika prednost u lokalnim mreama je upravo relativno niska cijena mrene
opreme. S tim to treba voditi rauna da se ne tedi na opremi kao to su patch kablov

4.3 USLOVI ZA KVALIFIKACIJU UKOLIKO PONUDU DOSTAVLJA GRUPA

PONUAA

U sluaju da ponude dostavljaju grupe ponuaa:

Dokumenti koji su navedeni pod takom c) 1. (lina sposobnost), 3. (sposobnost obavljanja

profesionalne djelatnosti), 4. (ekonomska i finansijska sposobnost) i 5. (tehnika i profesionalna
sposobnost) ove tenderske dokumentacije moraju se posebno dostaviti za svakog lana grupe
ponuaa.

4.4 ROK U KOJEM JE IZABRANI PONUA DUAN DOSTAVITI DOKAZE O

KVALIFICIRANOSTI (U ORIGINALU ILI OVJERENOJ KOPIJI)

17
Dokazi koje je duan dostaviti izabrani ponua moraju sadravati potvrdu da je u momentu predaje
ponude ispunjavao uslove koji se trae tenderskom dokumentacijom. U protivnom e se smatrati da je
dao lanu izjavu.

Dokaze o ispunjavanju uslova je duan dostaviti u roku od 5 dana od dana prijema obavjetenja o
rezultatima postupka nabavke.

Dokazi koje dostavlja izabrani ponua ne mogu biti stariji od tri mjeseca, raunajui od momenta
predaje ponude. Naime, izabrani ponua mora ispunjavati sve uslove u momentu predaje ponude, u
protivnom e se smatrati da je dao lanu izjavu iz lana 45. Zakona.

Ukoliko se ispune zakonski uslovi, ugovorni organ e obavijestiti sve ponuae o donoenju odluke o
izboru najpovoljnijeg ponuaa. Rok u kojem je izabrani ponua, shodno lanu 72. stav (3) taka a)
Zakona, duan dostaviti dokaze o kvalificiranosti iz l. 45. i 47. Zakona, traenih ovom tenderskom
dokumentacijom, u originalu ili ovjerenoj kopiji, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude,
nakon to svi ponuai budu obavijeteni od strane ugovornog organa iznosi: 5 (pet) dana od dana
prijema obavjetenja o rezultatima postupka nabavke.

5. PODACI O PONUDI

5.1 SADRAJ PONUDE - PONUDA TREBA DA SADRI:

a ime i sjedite ponuaa,
b popunjen obrazac za dostavljanje ponude,
c cijenu sa svim elementima koji je ine, kao i potrebnim objanjenjima, na nain kako je
definirano u tenderskoj dokumentaciji,
d dokaze o linoj, poslovnoj, ekonomskoj i finansijskoj, tehnikoj i profesionalnoj
sposobnosti, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije,

e izjava iz lana 52. Zakona,

f popunjeni obrazac za cijenu ponude,
g popunjen i potpisan nacrt ugovora, koji je sastavni dio tenderske dokumentacije,
h datum ponude,
i potpis podnosioca ponude ili ovlatenog lica na osnovu punomoi koja u tom sluaju mora
biti priloena u originalu ili ovjerenoj kopiji,
j ponuda mora biti ovjerena peatom podnosioca ponude, ako po zakonu drave u kojoj je
sjedite podnosioca ponude podnosilac ponude ima peat ili dokaz da po zakonu drave u
kojoj je sjedite podnosioca ponude podnosilac ponude nema peat,
k popis dokumenata uz ponudu koji ini sadraj ponude.

Obrazac za dostavljanje ponude treba biti sastavni dio tenderske dokumentacije u obliku
odgovarajueg priloga. Obrazac za dostavljanje ponude najmanje sadri:

a naziv i sjedite ugovornog organa,

b naziv i sjedite ponuaa, adresa, IDB/JIB (ili jedinstvni identifikacioni broj prema zemlji
sjedita privrednog subjekta), broj rauna, navod o tome da li je ponua u sistemu poreza

18
 na dodatnu vrijednost, adresa za dostavu pote, adresa e-pote, kontakt osoba ponuaa,
broj telefona, broj faksa,
c predmet nabavke,
d cijenu ponude bez poreza na dodatnu vrijednost (za svaki lot posebno),
e popust na cijenu ponude, (za svaki lot posebno),
f cijena ponude sa popustom (za svaki lot posebno),
g iznos poreza na dodatnu vrijednost (za svaki lot posebno),
h cijenu ponude sa porezom na dodatnu vrijednost (za svaki lot posebno),
i rok vaenja ponude,
j datum i potpis ponuaa.

5.2. NAIN IZRADE PONUDE

Ponuda se izrauje na nain da ini cjelinu.

Ponuda se vrsto uvezuje na nain da se onemogui naknadno vaenje ili umetanje listova. Ponuda
mora biti vrsto uvezana i sve strane ponude numerisane (izuzev tampane literature, broura,
kataloga i sl.). Pod vrstim uvezom podrazumijeva se ponuda ukoriena u knjigu ili ponuda
osigurana jamstvenikom. Stranice ponude se oznaavaju brojem na nain da je vidljiv redni broj
stranice. Kada je ponuda izraena od vie dijelova, stranice se oznaavaju na nain da svaki
sljedei dio zapoinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice kojim zavrava
prethodni dio. Garancija kao dio ponude se ne numerie. Ako sadri tampanu literaturu, broure,
kataloge koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne numeriu dodatno.

Ponuda nee biti odbaena ukoliko su listovi ponude numerisani na nain da je obezbijeen
kontinuitet numerisanja, te e se smatrati manjim odstupanjem koje ne mijenja, niti se bitno
udaljava od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrenih u obavjetenju o nabavci i ovoj
tenderskoj dokumentaciji.

Ponude se piu neizbrisivom tintom.

5.3 NAIN DOSTAVE PONUDE

Ponuda se dostavlja u zatvorenoj koverti na adresu ugovornog organa navedenu u tenderskoj
dokumentaciji.

Na koverti ponude mora biti naznaeno:

a) naziv i adresa ugovornog organa,

b) naziv i adresa ponuaa u lijevom gornjem uglu koverte,

c) evidencijski broj nabavke,

d) naziv predmeta nabavke, odnosno lota na koje se ponuda odnosi,

e) naznaka ne otvaraj.

19
 Ponua koji dostavlja ponudu za vie lotova moe dokumente kojima dokazuje da ne postoje
razlozi za iskljuenje i dokaze sposobnosti koji su zajedniki za vie lotova, dostaviti na jedan od
sljedeih naina:

a) u posebnoj koverti na kojoj e jasno naznaiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju; ili

b) uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje,

c) posebno uz svaki lot,

d) zajedno u jednoj koverti

Ako ponuda sadri uzorke oni se dostavljaju uz ponudu, ako ugovorni organ nije drugaije odredio u

tenderskoj dokumentaciji.

Svaki ponua moe podnijeti samo jednu ponudu. Nije dozvoljeno da ponuai dostave vie

modaliteta ponude.

Sve dopune i izmjene ponude moraju biti itljive i parafirane od ovlatenih osoba. Osim toga, u

sluaju da ponudu dostavlja grupa ponuaa, uz ponudu se mora dostaviti i punomo kojom se

navedene osobe ovlatuju da predstavljaju grupu ponuaa u toku postupka nabavke (punomo

moe takoer sadravati i ovlatenje za potpisivanje ugovora).

Ponuda nee biti odbaena ukoliko su listovi ponude numerisani na nain da je obezbjeen
kontinuitet numerisanja, te e se smatrati manjim odstupanjem koje ne mijenja, niti se bitno udaljava
od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrenih u obavjetenju o nabavci i tenderskoj
dokumentaciji.

Ponua moe do isteka roka za dostavu ponuda dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude.

Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na isti nain kao i osnovna ponuda s obaveznom
naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude.

Ponua moe do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odustati od svoje dostavljene
ponude. Pisana izjava se dostavlja na isti nain kao i ponuda s obaveznom naznakom da se radi o
odustajanju od ponude. U tom sluaju neotvorena ponuda se vraa ponuau.

Nije doputeno dostavljanje alternativne ponude.

5.4 NAIN ODREIVANJA CIJENE PONUDE

20
 Ponua izraava cijenu ponude u konvertibilnim markama (KM), cijena ponude pie se brojevima
i slovima. Cijena ponude je nepromjenjiva. U sluaju neslaganja iznosa upisanih brojano i
slovima, prednost se daje iznosu upisanom slovima. U cijenu ponude bez PDV-a moraju biti
uraunati svi trokovi, s tim da se popusti posebno navode, u koloni posebno naznaenoj u obrascu
za cijenu ponude. Ukoliko ponua ne iskae popust na nain da je posebno iskazan u obrascu za
cijenu, smatrat e se da nije ponudio popust.

Kada cijena ponude bez PDV-a izraena u obrascu za cijenu ponude ne odgovara cijeni ponude bez
PDV-a izraenoj u obrascu ponude, vai cijena ponude bez PDV-a izraena u obrascu za cijenu
ponude.

Ponuai su duni dostaviti popunjen obrazac za cijenu ponude u skladu sa svim zahtjevima koji su
definisani, za sve stavke koje su sadrane u obrascu. U sluaju da ponua propusti popuniti
obrazac u skladu sa postavljenim zahtjevima, za sve stavke koje su navedene, njegova ponuda e
biti odbaena.

5.5 KRITERIJ ZA DODJELU UGOVORA

Ugovor se dodjeljuje dobavljau na osnovu kriterija najnia cijena (u skladu sa lanom 64.
Zakona). Svaki ponua moe ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne moe
mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. O ponudi i cijeni se nee pregovarati.

5.6 PERIOD VAENJA PONUDE

Ponude moraju vaiti od 90 dana, raunajui od isteka roka za podnoenje ponuda.

Ukoliko ponua u ponudi ne navede rok vaenja ponude, onda se smatra da je rok vaenja ponude
onaj koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji.

Ugovorni organ zadrava pravo da pismenim putem trai saglasnost za produenje roka vanosti
ponude. Ukoliko ponua ne dostavi pismenu saglasnost, smatra se da je odbio zahtjev ugovornog
organa, te se njegova ponuda ne razmatra u daljem toku postupka javne nabavke.

5.7 MJESTO, DATUM I VRIJEME ZA PRIJEM PONUDA:

Dobavljai snose sve trokove u vezi sa pripremom i dostavljanjem njihovih ponuda. Ugovorni
organ nije odgovoran niti duan snositi te trokove.

Ponude se dostavljaju na adresu ugovornog organa: Opina Kakanj, Ulica branilaca, 72240 Kakanj,
na protokol ugovornog organa ili putem pote do ___________2016. godine, do 11,00 sati.
Dobavlja dostavlja ponudu u originalu, na kojoj e jasno pisati: ORIGINAL PONUDA.
Original ponuda treba biti dostavljena u zapeaenoj neprovidnoj koverti. Na koverti ponude mora
biti naznaeno: naziv i adresa ugovornog organa, naziv i adresa ponuaa u lijevom gornjem uglu
koverte, sa peatom i potpisom dobavljaa, evidencijski broj nabavke (kod ugovornog organa),
naziv predmeta nabavke, PONUDA ZA NABAVKU ROBA Raunara i raunarske opreme i
uredskih potreptina - NE OTVARATI.

21
5.8 MJESTO, DATUM I VRIJEME OTVARANJA PONUDA:

Javno otvaranje ponuda odrat e se u prostorijama ugovornog organa, zgrada Opine Kakanj,
sprat III, sala za sastanke 3.1., dana ______________ sa poetkom u 12,00 sati, u prisustvu
dobavljaa koji ele prisustvovati.

5.9 NACRT UGOVORA

Nacrt ugovora je sastavni dio ove tenderske dokumentacije. Ponuai su duni uz ponudu dostaviti
Nacrt ugovora sa upisanim svim podacima i detaljima koji su sadrani u ponudi ponuaa (cijena i
drugi uslovi), te parafirati sve listove Nacrta ugovora. Nacrt ugovora za Lot 1- Prilog 10; Nacrt
ugovora za Lot 2 - Prilog 11; Nacrt ugovora za Lot 3 - Prilog 12; Nacrt ugovora za Lot 4 - Prilog
13.

6. OSTALI PODACI

6.1 OPIS PREDMETA NABAVKE

Predmet ovog postupka je izradu Projekta LAN mree u 2016. godini

u zgradi ______Tehno-Medie_________

6.2 KOLIINA PREDMETA NABAVKE

Koliina predmeta nabavke iskazana u ovoj dokumentaciji je tana koliina predmeta nabavke
i naznaena je u Obrascima za cijenu ponude koji su sastavni dio ove tenderske
dokumentacije.

6.3 TEHNIKE SPECIFIKACIJE PREDMETA NABAVKE

Obrasci za cijenu ponude sa iskazanim tehnikim karakteristikama predmeta nabavke su

sastavni dio ove tenderske dokumentacije

6.4 ROK I MJESTO ISPORUKE ROBA

Ugovor stupa na snagu danom obostranog potpisivanja od strane ovlatenih lica ugovornih
strana. Svi rokovi u vezi s ugovorom raunaju se od dana stupanja na snagu, ukoliko
posebnom odredbom nije ugovoren neki drugi datum kao poetak toka roka.

22
 Rok izrade projekta: Projekt e se isporuivati u roku od 15 dana od dana potpisivanja
ugovora.

U sluaju kanjenja u isporuci, do kojeg je dolo krivicom odabranog ponuaa, isti e platiti
ugovornu kaznu u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima u iznosu od 1% naruene
robe, za svaki dan kanjenja do urednog ispunjenja, s tim da ukupan iznos ugovorene kazne ne
moe prei 10% od ukupno ugovorene vrijednosti robe koja je predmet narudbe. Odabrani
ponua je duan platiti ugovorenu kaznu u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema zahtjeva
za plaanje od ugovornog organa. Ugovorni organ nee naplatiti ugovorenu kaznu ukoliko je
do kanjenja dolo usljed vie sile. Pod viom silom se podrazumjeva sluaj kada ispunjenje
obaveze postane nemogue zbog vanrednih vanjskih dogaaja na koje izabrani ponua nije
mogao uticati niti ih predvidjeti.

Mjesto isporuke je sjedite Ugovornog organa; _______________________________.

7. USLOVI ZA KVALIFIKACIJU PONUAA

Ponua je duan u svrhu dokazivanja line sposobnosti dokazati da:

7.1 LINA SPOSOBNOST PONUAA U SMISLU LANA 45. ZAKONA

a da ponua u krivinom postupku nije osuen pravosnanom presudom za krivina djela
organiziranog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu sa vaeim
propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;
b da ponua nije pod steajem ili nije predmet steajnog postupka, osim u sluaju
postojanja vaee odluke o potvrdi steajnog plana ili je predmet postupka likvidacije,
odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu sa vaeim propisima u
Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;
c da je ispunio obaveze u vezi sa plaanjem penzijskog i invalidskog osiguranja i
zdravstvenog osiguranja, u skladu sa vaeim propisima u Bosni i Hercegovini ili
propisima zemlje u kojoj je registrovan;
d da je ispunio obaveze u vezi s plaanjem direktnih i indirektnih poreza, u skladu sa
vaeim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan.

U svrhu dokazivanja uslova iz tak 1. od a) do d), ponua je duan dostaviti popunjenu ovjerenu
kod nadlenog organa izjavu koja je sastavni dio tenderske dokumentacije. Izjava ne smije biti
starija od 15 dana od dana predaje ponude. Ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuaa, svaki lan
grupe je duan dostaviti ovjerenu izjavu.

Ponua koji bude izabran kao najbolji u ovom postupku javne nabavke je duan dostaviti
slijedee dokaze u svrhu dokazivanja injenica potrenih u izjavi i to:

a izvod iz krivine evidencije nadlenog suda da u krivinom postupku nije osuen

pravosnanom presudom za krivina djela organizovanog kriminala, korupciju, prevaru ili

23
 pranje novca, u skladu sa vaeim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je
registrovan;
b izvod ili potvrda iz evidencije u kojim se vode injenice da nije pod steajem ili nije
predmet steajnog postupka, osim u sluaju postojanja vaee odluke o potvrdi steajnog
plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne
djelatnosti, u skladu sa vaeim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je
registrovan;
c potvrde nadlene poreske uprave ili ukoliko se radi o ponuau koji nije registrovan u BiH,
potvrda ili izvod iz evidencije na osnovu koje se moe utvrditi da uredno izmiruje obaveze
za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje, u skladu sa vaeim
propisima u Bosni I Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan;
d potvrda nadlene institucije o uredno izmirenim obavezama po osnovu direktnih i
indirektnih poreza, u skladu sa vaeim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj
je registrovan.

U sluaju da ponuai imaju zakljuen sporazum o reprogramu obaveza, odnosno odgoenom

plaanju, po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, direktne
i indirektne poreze, duni su dostaviti potvrdu nadlene institucije da ponua u predvienoj
dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. Ukoliko je ponua zakljuio sporazum o
reprogramu obaveza ili odgoenom plaanju obaveza i izvrio samo jednu uplatu obaveza,
neposredno prije dostave ponude, ne smatra se da u predvienoj dinamici izvravaju svoje obaveze
i taj ponua nee biti kvalifikovan u ovom postupku javne nabavke.

Navedeni dokazi line sposobnosti iz ove take tenderske dokumentacije (TD) se dostavljaju kao
ovjerena kopija originala, sa tim da datum izdavanja originala ne moe biti stariji od tri mjeseca
raunajui od dana dostavljanja ponude (pod danom dostavljanja ponude smatra se dan koji je
Ugovorni organ odredio u ovoj TD kao datum za prijem ponuda).

U sluaju da se u ponudi ne dostave navedeni dokazi line sposobnosti iz ove take TD ili se ne
dostave na nain kako je naprijed traeno, ponua e biti iskljuen iz daljeg uea zbog
neispunjavanja navedenih uslova za kvalifikaciju.

Napominje se da ako ugovorni organ bude imao sumnje o postojanju okolnosti vezanih za linu
sposobnost ponuaa, isti e se obratiti nadlenim organima sa ciljem pribavljanja potrebnih
informacija u predmetnom postupku

7.2 GARANCIJA ZA UREDNO IZVRENJE UGOVORA

Dobavlja je obavezan u ponudi dostaviti izjavu da e, ukoliko njegova ponuda bude odabrana kao
najpovoljnija, dostaviti, u roku od 10 dana od dana zakljuivanja / obostranog potpisivanja
ugovora, garanciju za uredno izvrenje ugovora u obliku bezuslovne bankarske garancije u iznosu
od 5% od vrijednosti ugovora. Izjava se dostavlja u originalu i mora biti ovjerena peatom i

24
 potpisana od strane ovlatene osobe privrednog subjekta. Navedena izjava se daje u skladu sa
obrascem iz Priloga br. 14 Izjava o garanciji za uredno izvrenje ugovora, koji ini sastavni dio
ove tenderske dokumentacije. Izjava se dostavlja u originalu i mora biti ovjerena peatom i
potpisana od strane ovlatene osobe ponuaa.
Ugovorni organ e od ponuaa, koji je izabran kao najpovoljniji, traiti da dostavi garanciju za
uredno izvrenje ugovora u roku od 10 dana od dana zakljuivanja / obostranog potpisivanja
ugovora, u obliku bezuslovne bankarske garancije, u iznosu od 5% od vrijednosti ugovora
Obrazac garancije za uredno izvrenje ugovora je dat u Prilogu br. 18 ove tenderske dokumentacije
i ini njen sastavni dio.
Garancije za uredno izvrenje ugovora dostavlja se u originalu. Garancija ne smije biti ni na koji
nain oteena (buenjem, i sl.) jer probuena ili oteena garancija se ne moe naplatiti. Ukoliko
garancija za uredno izvrenje ugovora nije dostavljena na propisan nain, shodno uslovima iz
tenderske dokumentacije i u roku koji je odredio ugovorni organ, zakljueni ugovor e se smatrati
apsolutno nitavim. Ukoliko ne nastupi nijedan od sluajeva koji bi zahtijevao realizaciju garancije
za uredno izvrenje ugovora, ugovorni organ vri povrat dokumenta, ili sredstava koji predstavljaju
garanciju za dobro izvrenje posla prema uslovima iz ugovora.

7.3 GARANCIJA NA ISPORUENU ROBU

Ponua je duan ponuditi i isporuiti predmetnu robu na nain da ista odgovara svim tehnikim
uslovima i karakteristikama koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji.

Garancija na isporuenu robu treba biti u skladu sa garancijama proizvoaa za pojedine stavke,
poevi od dana isporuke i primopredaje robe. Ovjereni garantni listovi moraju biti dostavljeni na
dan isporuke robe. Ugovorni organ e moi izvriti reklamaciju u sluaju kvara za vrijeme
garantnog roka.

7.4 PODUGOVARANJE
Ponua je duan da u ponudi dostavi izjavu da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti
na tree strane.

Ako ponua namjerava dio ugovora o javnoj nabavci dati u podugovor jednom ili vie
podugovaraa, tada u ponudi mora navesti slijedee podatke:

a) robu koju e isporuiti podugovara;

b) predmet, koliinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe,

c) podatke o podugovarau, i to: naziv podugovaraa, sjedite, JIB/IDB, broj transakcijskog

rauna i naziv banke kod koje se vodi.

Ponua kojem je dodijeljen ugovor nee sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora
bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i
identitet podugovaraa obavezno se saoptavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja
podugovora. Ugovorni organ e izvriti provjeru kvalifikacija podugovaraa u skladu sa lanom 44.

25
 Zakona i obavijestiti dobavljaa o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
obavjetenja o podugovarau. U sluaju odbijanja podugovaraa, ugovorni organ duan je navesti
objektivne razloge odbijanja.

Nakon to ugovorni organ odobri podugovaranje, dobavlja kojem je dodijeljen ugovor duan je
prije poetka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zakljuen sa
podugovaraem, kao osnov za neposredno plaanje podugovarau, i koji kao obavezne elemente
mora sadravati slijedee:

a) robu koje e isporuiti,;

b) predmet, koliinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe,

c) podatke o podugovarau, i to: naziv podugovaraa, sjedite, JIB/IDB, broj transakcijskog

rauna i naziv banke kod koje se vodi.

Odabrani ponua mora svom raunu priloiti raune svojih podugovaraa koje je prethodno
potvrdio.

Dobavlja kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.

Dokaz: Izjava ponuaa o namjeri podugovaranja u skladu sa Zakonom.

7.5 UKOLIKO SE KAO PONUA JAVI FIZIKO LICE (USLOVI I DOKAZI)

U sluaju da ponudu dostavlja fiziko lice u smislu odredbe lana 2. stav (1) taka c) Zakona, u svrhu
dokaza u smislu ispunjavanja uslova line sposobnosti duan je dostaviti slijedee dokaze:

a potvrda nadlenog opinskog organa da je registrovan i da obavlja djelatnost za koju je

registrovan,
b potvrda nadlene poreske uprave da izmiruje doprinose za penziono-invalidsko osiguranje i
zdravstveno osiguranje za sebe i zaposlene (ukoliko ima zaposlenih u radnom odnosu),
c potvrda nadlene poreske uprave da izmiruje sve poreske obaveze kao fiziko lice
registrovano za samostalnu djelatnost.

Pored dokaza o linoj sposobnosti, duan je dostaviti sve dokaze u pogledu ekonomsko-finansijske
sposobnosti i tehnike i profesionalne sposobnosti, koji se trae u tenderskoj dokumentaciji.

7.6 ROK ZA DONOENJE ODLUKE O IZBORU

U smislu lana 70. stav (1) Zakona, ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg
ponuaa ili odluku o ponitenju postupka nabavke u roku koji je odreen u tenderskoj
dokumentaciji kao rok vaenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka
26
 vaenja ponude, odnosno u produenom periodu roka vaenja ponuda, u skladu sa lanom
60. stav (2) Zakona.

7.7 ROK, NAIN I USLOVI PLAANJA IZABRANOM PONUAU

Plaanje za isporuene robe iz ugovora, Ugovorni organ e izvriti u roku od 30 dana od dana
ispostavljanja fakture od strane dobavljaa, na transakcijski raun dobavljaa a sve u skladu sa
ovom tenderskom dokumentacijom i odredbama ugovora ugovornih strana.

7.8 NAZIV I ADRESA ALBENOG ORGANA KOJEM SE IZJAVLJUJE ALBA I ROK U

KOJEM SE IZJAVLJUJE

albu moe podnijeti svaki privredni subjekat koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o
javnoj nabavci i koji uini vjerovatnim da je u konkretnom postupku javne nabavke bila ili je
mogla biti prouzrokovana teta zbog postupanja Ugovornog organa, a koje se u albi navodi kao
povreda Zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog organa u postupku javne nabavke.

alba se izjavljuje ugovornom organu u pisanoj formi direktno ili preporuenom potanskom
poiljkom, a u skladu sa lanom 99. Zakona.

Ugovorni organ duan je u roku od 5 (pet) dana od dana zaprimanja albe utvrditi blagovremenost,
doputenost i da li je alba izjavljena od ovlatenog lica. Ako ugovorni organ utvrdi da je alba
neblagovremena, nedoputena ili izjavljena od neovlatenog lica, odbacit e je zakljukom. Protiv
ovog zakljuka alilac ima mogunost podnoenja albe Uredu za razmatranje albe (UR) i to u
roku od 10 dana od dana prijema zakljuka.

Ako je alba blagovremena, doputena i izjavljena od ovlatenog lica, ugovorni organ, razmatrajui
albu, moe utvrditi da je ona djelimino ili u cijelosti osnovana i svojim rjeenjem ispraviti radnju,
preduzeti injenje ili moe postojeu odluku ili rjeenje staviti van snage i zamijeniti je drugom
odlukom ili rjeenjem, ili ponititi postupak javne nabavke, te o tome obavijestiti uesnike u
postupku javne nabavke na nain odreen Zakonom, u roku od pet dana od dana prijema albe.
Protiv ovog rjeenja ugovornog organa, moe se izjaviti alba UR-u, putem ugovornog organa, u
roku od pet dana od dana prijema rjeenja.

Ako ugovorni organ postupajui po albi utvrdi da je alba blagovremena, doputena i izjavljena
od ovlatenog lica, ali je neosnovana, duan je u roku od pet dana od datuma zaprimanja albu
proslijediti UR-u, sa svojim izjanjenjem na navode albe, kao i kompletnom dokumentacijom u
vezi sa postupkom protiv kojeg je izjavljena alba.

Rokovi izjavljivanja albe ugovornom organu su definisani u lanu 101. Zakona.

27
alilac je obavezan platiti naknadu za pokretanje albenog postupka u skladu sa lanom 108.
Zakona.

7.9 POVJERLJIVOST
Ponuai moraju napraviti spisak informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim (popunjen po
emi koja se nalazi u Prilogu br. 6 ove tenderske dokumentacije). Ukoliko ponuai odreene
informacije / podatke iz ponude oznaavaju povjerljivim, odnosno poslovnom tajnom, duni su da
u ponudi navedu i pravni osnov na temelju kojeg su ti podaci tajni i povjerljivi.

Ako ponua kao povjerljive oznai podatke koji, prema odredbama prethodnog stava, ne mogu
biti proglaeni povjerljivim podacima, oni se nee smatrati povjerljivim.

Nakon javnog otvaranja ponuda nijedna informacija u vezi s ispitivanjem, pojanjenjem ili
ocjenom ponuda ne smije se otkrivati nijednom uesniku u postupku ili treem licu prije nego to
se odluka o rezultatu postupka ne saopi uesnicima u postupku.

Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuaa ili odluke o ponitenju postupka nabavke,
a najkasnije do isteka roka za albu, ugovorni organ e po prijemu zahtjeva ponuaa, a najkasnije
u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omoguiti uvid u svaku ponudu, ukljuujui
dokumente podnesene u skladu sa lanom 45. stav (2) Zakona, kao i pojanjenja originalnih
dokumenata u skladu sa lanom 68. stav (3) Zakona, s izuzetkom informacija ponuaa oznaenih
kao povjerljive.

U sluaju paualnog navoenja u ponudi da se neki podatak smatra povjerljivim, bez naznaavanja
pravnog osnova na temelju kojeg su ti podaci tajni, nee obavezivati ugovorni organ da iste smatra
takvima.

Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati:

a) ukupne i pojedinane cijene iskazane u ponudi;

b predmet nabavke, odnosno ponuena roba, od koje zavisi poreenje sa tehnikom

specifikacijom i ocjena da li je odreeni ponua ponudio robu, u skladu sa tehnikom
specifikacijom;
c potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za linu situaciju ponuaa.

8. IZMJENA PONUDE ILI POVLAENJE PONUDE

Do isteka roka za prijem ponuda, ponua moe svoju ponudu izmijeniti ili dopuniti i to da u
posebnoj koverti, na isti nain navede sve podatke sadrane u dijelu e) taka 3. tenderske
dokumentacije i to: Naziv i adresa ugovornog organa, Ponuda za nabavku ________, Lot
br:______, broj nabavke. IZMJENA PONUDE ILI POVLAENJE PONUDE, NE
OTVARAJ.

28
Na omotnici u gornjem lijevom uglu ponua je duan da navede sljedee: Naziv i adresa
ponuaa.

Ponua moe do isteka roka za prijem ponuda odustati od svoje ponude, na nain da dostavi
pisanu izjavu da odustaje od ponude, uz obavezno navoenje predmeta nabavke i broja nabavke, i
to najkasnije do roka za prijem ponuda.

Ponuda se ne moe mijenjati, dopunjavati, niti povui nakon isteka roka za prijem ponuda.

8.1 PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAEG

Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman domaeg (preferencijalni
tretman domaeg) iz lana 67. Zakona i podzakonskih akata.
Preferencijalni tretman domaeg e se primjenjivati samo u svrhu poreenja ponuda
prilikom ocjene ponuda u skladu sa lanom 65. Zakona.
Prilikom raunanja cijena iz ponuda u svrhu poreenja ponuda, cijena iz domaih ponuda
e biti umanjena za preferencijalni faktor, u skladu sa Odlukom Vijea ministara BiH
(Slubeni glasnik BiH broj: 103/14).
U smislu ove Odluke, domae ponude su ponude koje podnose pravna ili fizika lica sa
sjeditem u BiH, i koja su registrirana u skladu sa zakonima u BiH i kod kojih, u sluaju
ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuenih roba imaju
porijeklo iz BiH.

Dokaz: Izjava ponuaa ovjerena od strane nadlenog organa. Izjava ne smije biti starija
od 15 dana od dana predaje ponude.

8.2 PISMENA IZJAVA PONUAA DA NIJE NUDIO MITO NITI UESTVOVAO U BILO
KAKVIM RADNJAMA KOJE ZA CILJ IMAJU KORUPCIJU U PREDMETNOJ JAVNOJ
NABAVCI:
U skladu sa lanom 52. stav (2) Zakona svaki ponua duan je u ponudi dostaviti i posebnu
pismenu izjavu da nije nudio mito niti uestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju
korupciju u predmetnoj javnoj nabavci.

Ukoliko ponua ne dostavi navedenu izjavu ponuda e biti odbaena.

Ponua je duan dostaviti izjavu datu u Prilogu br. 9 ove tenderske dokumentacije, popunjenu i
ovjerenu kod nadlenog organa. Izjava ini sastavni dio tenderske dokumentacije. Izjava ne smije
biti starija od 15 dana od dana predaje ponude. Ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuaa, svaki
lan grupe je duan dostaviti ovjerenu izjavu.

8.3 IZMJENE I DOPUNE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Ugovorni organ moe napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one
dostave zainteresiranim ponuaima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrenog roka za
prijem ponuda. U sluaju da takve izmjene podrazumijevaju sutinsku promjenu predmeta
nabavke, ugovorni organ produit e rok za prijem ponuda u zavisnosti od sloenosti predmeta
nabavke. Rok za produenje ne moe biti krai od sedam dana.

29
 8.4 PREUZIMANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Troak pripreme ponude i podnoenja ponude u cjelini snosi ponua.

Tenderska dokumentacija se moe preuzeti samo na stranici Agencije za javne nabavke:

www.ejn.gov.ba

Zahtjev za pojanjenje tenderske dokumentacije i odgovor s pojanjenjem moe se izvriti samo u

formi i na nain kako je definisano u sistemu E-nabavke.

8.5 PROVJERA RAUNSKE ISPRAVNOSTI PONUDE

Obaveza ugovornog organa je provjeriti raunsku ispravnost ponude.

Kada izrauni vezani za pojedinane stavke iz obrasca za cijenu ponude ili cijena ponude bez
poreza na dodatnu vrijednost navedeni u ispunjenom obrascu za cijenu ponude u ponudi ne
odgovaraju metodologiji definisanoj u vezi sa nainom odreivanja cijene iz ove tenderske
dokumentacije, ugovorni organ ih ispravlja u skladu sa tako propisanom metodologijom.

Ugovorni organ ispravlja i druge raunske greke u obrascu za cijenu ponude i obrascu za
dostavljanje ponude.

U zahtjevu za prihvatanje ispravke raunske greke u skladu sa zahtjevima iz ove tenderske

dokumentacije koji ugovorni organ obvezno mora traiti, oznaava se koji dio ponude je ispravljen
kao i nova cijena ponude proizala nakon ispravke. Jedinina cijena stavke se ne smatra raunskom
grekom, odnosno ne moe se ispravljati.

Odgovor ponuaa na zahtjev za prihvatanje ispravke raunske greke u smislu st. (4) ovoga
pasusa tenderske dokumentacije sastavni je dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

Ugovorni organ moe od ponuaa zatraiti objanjenje cijene ponude, ako smatra da je ona
neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u lanu 66. Zakona.

Objanjenje ponuaa iz st. (5) i (6) ovoga pasusa tenderske dokumentacije sastavni je dio
zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

8.6 POUKA O PRAVNOM LIJEKU

alba se izjavljuje uredu za razmatranje albi, putem ugovornog organa, u roku od 10 dana od
dana preuzimanja tenderske dokumentacije.

9. UGOVOR

1 FIRMA., koju zastupa ime i prezime , Ulica ____________, (u daljem tekstu: Naruilac), s
jedne strane i
2 _____________________, koga zastupa __________________________ ulica i broj:
________________________ (u daljem tekstu: Ponua), s druge strane, zakljuili su slijedei:

UGOVOR
za izradu Projekta LAN mree u 2016.g u zgradi ________________

30
UVOD
lan 1.
Ovaj Ugovor je sainjen na temelju provedenog otvorenog postupka o nabavci roba, broj:
_____________ od ____________2016. godine, koji je objavljen na portalu javnih nabavki
broj:_______________ od __________2016. godine, saetak obavjetenja o nabavci objavljen je u
Sl. glasniku BiH, broj:_________/16 od ____________2016. godine, u postupku javne nabavke
roba s namjerom sklapanja ugovora s najpovoljnijim ponuaem za budetsku 2016. godinu

Naruilac je Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuaa, broj: 02/1-______/16 od _______2016.

godine, izabrao ponudu ponuaa ___________________________ kao najbolje ocijenjenu ponudu za
izradu Projekta LAN mree, u skladu sa objavljenim kriterijima za donoenje Odluke o izboru
najpovoljnijeg ponuaa, te uslovima i zahtjevima iz tenderske dokumentacije.

PREDMET

lan 2.
Predmet ovog Ugovora je izrada Projekta LAN mree za potrebe FIRMA.

VRIJEDNOST UGOVORA (CIJENA)

lan 3.
Ugovorena ukupna cijena za robe iz lana 1. ovog Ugovora iznosi 50.000,00 KM,
slovima:pedesethiljada bez PDV-a, prema uslovima i specifikaciji koji su dati u tenderskoj
dokumentaciji Naruioca i ponudi Ponuaa broj:________ od __________2016. godine, koja je
sastavni dio ovog Ugovora, te uslovima utvrenim ovim Ugovorom.
Cijene moraju odgovarati cijenama istaknutim i prihvaenim u ponudi Ponuaa. Ponuda sa
istaknutim cijenama je sastavni dio ovog Ugovora.

NAIN PLAANJA
lan 4.
Plaanje za isporuene robe iz Ugovora, Ugovorni organ e izvriti na teret FIRME , u roku od 30
dana od dana ispostavljanja fakture od strane Ponuaa, na transakcijski raun broj:______________
kod poslovne banke_______________________, a sve u skladu sa tenderskom dokumentacijom i
odredbama Ugovora.

ROK ZA NABAVKU I ISPORUKU RADOVA, USLUGA

lan 5.
Rok za nabavku i isporuku roba iz lana 2. ovog Ugovora je 15 (petnaest) kalendarskih dana od dana

potpisivanja ovog Ugovora obje strane.

Ponua se obavezuje da e nabaviti i isporuiti robe pravovremeno i u sjeditu Naruioca, a sve u

skladu sa tenderskom dokumentacijom Naruioca.

31
OBAVEZE UGOVORNIH STRANA

lan 6.
Ponua se obavezuje platiti Naruiocu ugovornu kaznu za eventualno kanjenje pri nabavci i isporuci
roba i to 2 (dva promila) od ugovorene cijene za svaki radni dan neopravdanog kanjenja preko
roka, a najvie do 5% (pet %) od ugovorene vrijednosti.
Ukoliko bi Naruilac po toj osnovi pretrpio veu tetu od iznosa predvienog u st.1. ovog lana, ima
pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete.
Za sluaj da odabrani Ponua obavezu ne ispuni prema uslovima iz tenderske dokumentacije i
ponudi Ponuaa, te uslovima utvrenim ovim Ugovorom, Naruilac ima pravo zahtijevati od
Ponuaa da bilo kakav nedostatak ukloni ili zahtijevati snienje cijene ili izjaviti da raskida ugovor.
Trokovi koji bi nastali na strani Naruioca temeljem takvog postupanja Ponuaa u cijelosti padaju
na teret Ponuaa.
Naruilac u sluaju iz st. 3. ovog lana ima pravo i na naknadu tete, a pored toga Naruilac ne
odgovara za bilo kakvu tetu koju pretrpi Ponua do prijema, odnosno uredne isporuke robe.

BANKOVNA GARANCIJA ZA OSIGURANJE IZVRENJA UGOVORENIH OBAVEZA

lan 7.
Ponua je, u smislu osiguranja izvrenja obaveza po ovom Ugovoru, obavezan Naruiocu dostaviti
garanciju za uredno izvrenje ugovora u iznosu 5% ukupne vrijednosti Ugovora.
Ponua e garanciju iz prethodnog stava dostaviti u roku od 10 dana od dana zakljuivanja /
obostranog potpisivanja Ugovora.
Garancija za uredno izvrenje ugovora dostavlja se u originalu. Garancija ne smije biti ni na koji nain
oteena (buenjem, i sl.) jer probuena ili oteena garancija se ne moe naplatiti. Ukoliko garancija
za uredno izvrenje ugovora nije dostavljena na propisan nain, shodno uslovima iz tenderske
dokumentacije i u roku iz prethodnog stava, zakljueni ugovor e se smatrati apsolutno nitavim.

GARANCIJA NA ISPORUENU ROBU

lan 8.
Garancija na isporuenu robu treba biti u skladu sa garancijama proizvoaa za pojedine stavke,
poevi od dana isporuke i primopredaje robe. Ovjereni garantni listovi moraju biti dostavljeni na dan
isporuke robe. Ugovorni organ e izvriti reklamaciju u sluaju kvara za vrijeme garantnog roka.

PODUGOVARANJE
lan 9.
Ako se Ponua izjasni da namjerava dio Ugovora podugovaranjem prenijeti na tree strane, osnov za
zakljuivanje podugovora izmeu Ponuaa i podugovaraa je ovaj Ugovor.
Ponua nee sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ovog Ugovora bez predhodnog pismenog
odobrenja Ugovornog organa. Elementi Ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovaraa
obavezno se saopavaju Naruiocu blagovremeno prije sklapanja podugovora.
Ugovorni organ e izvriti provjeru kvalifikacija podugovaraa u skladu s lanom 44. Zakona o javnim
nabavkama i obavijestiti Ponuaa o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
obavjetenja o podugovarau. U sluaju odbijanja podugovaraa Naruilac je duan navesti objektivne
razloge odbijanja.

lan 10.
Nakon to Naruilac odobri podugovaranje, u skladu sa lanom 8. ovog Ugovora, Ponua je duan
prije poetka realizacije podugovora dostaviti Naruiocu podugovor zakljuen s podugovaraem, kao
osnov za neposredno plaanje podugovarau, i koji kao obavezne elemente mora sadravati sljedee:
a) robu koju e isporuiti podugovara;
b) predmet, koliinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe,

32
c) podatke o podugovarau, i to: naziv podugovaraa, sjedite, JIB/IDB, broj transakcijskog
rauna i naziv banke kod koje se vodi.
lan 11.
Ponua snosi punu odgovornost za realizaciju Ugovora.

VIA SILA
lan 12.
Ako sluaj vie sile, potpuno ili djelimino sprijei izvrenje obaveza po ovom Ugovoru, ugovorna

strana je obavezna do obavijesti drugu ugovornu stranu u roku od 3 dana od dana nastanka vie sile ili

odmah po prestanku dogaaja.

ZAVRNE ODREDBE

lan 13.
Ponua se obavezuje uvati kao povjerljive sve podatke i informacije koje mu je dostavio ili pruio
Naruilac u vezi sa nabavkom i isporukom roba prema ovom Ugovoru.

lan 14.
Ugovorne strane su saglasne da e se na ureenje svih ostalih odnosa iz ovog Ugovora primjenjivati
odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

lan 15.
Sve sporove koji eventualno nastanu po ovom Ugovoru, ugovorne strane e prvenstveno rjeavati
sporazumno, a ukoliko se sporazum ne postigne rjeavat e nadleni sud.

lan 16.
Sastavni dio ovog Ugovora je Obrazac za cijenu ponude iz ponude Ponuaa.

lan 17.
Ovaj Ugovor sastavljen je u 6 (est) istovjetnih primjeraka, od kojih Naruilac zadrava 4 (etiri), a
Ponua 2 (dva) primjerka.

ZA NARUIOCA
PONUA
___________________ ________________

Broj:___________/16 Broj: _______________/16

Datum:______________ Datum:_______________

33