VELEUILITE VERN'

SEMINARSKI RAD
Povijest Interneta

Kolegij: Napredno koritenje raunala Nastavnik: pred. Ozren Kubelka, prof

Studenti: Lidija Svetec Rosa Gabelica Studijska grupa: 24 B

Zagreb, 21. listopada 2008.

SADRAJ

SADRAJ.......................................................................................................................................................................2 1. ta je Internet .............................................................................................................................................................3 2. Nastanak Interneta.......................................................................................................................................................4 4. Arhitektura Interneta...................................................................................................................................................5 5. Internetski servisi........................................................................................................................................................8 6. Internet u BiH i svijetu..............................................................................................................................................11 7. Znaaj Interneta u skoroj budunosti i poslovanju ..................................................................................................13 8. Zakljuak...................................................................................................................................................................14

1. ta je Internet
Internet je javno dostupna globalna podatkovna mrea koja povezuje raunare i raunarske mree, takozvana mrea svih mrea. To je globalni komunikacijski prostor i golemi informacijski prostor s digitaliziranim podacima, ali i novi medij za publiciranje i temeljna tehnologija za stvaranje informacijskog drutva. Po nekim podacima Internetom se u cijelom svijetu danas koristi oko dvije milijarde ljudi. Ta brojka se svakodnevno poveava, a s brojem korisnika raste i njegova vrijednost i utjecaj na ivot savremenog ovjeka. Ako se kuni raunar ili lokalna mrea, povee s modemom preko telefonske linije (ili optikim kabelom) prema davatelju Internet usluga (provider-a), te preko njega na tu 'svjetsku mreu', postaje dio Interneta. Raznolika primjena, osobito u poslovnom svijetu (banke, prijevozne kompanije i slino), dovodi do toga da zbog neovlatenih upada u raunarske sisteme u raznorazne svrhe ili njihovog blokiranja rada, Internet postaje sve manje lijepo okruenje. Sigurnost i privatnost sve su znaajniji aspekti koji se moraju razmatrati pri dizajnu mree, osobito lokalne. Niz uzroka moe dovesti do nedostupnosti ili gubitka informacija u elektronskom obliku: od prirodnih katastrofa, kvara na opremi, greaka u programskoj potpori, do ljudskih postupaka. Ljudski faktor moe djelovati izvana ili iznutra, a teta moe biti izazvana sluajno ili namjerno. Raunar im se prikljui na Internet prestaje biti neija 'privatna' svojina i njegov korisnik mora voditi brigu o svim propisanim aspektima sigurnosti. Sve se vie nastoji zakonski regulirati ponaanje na Internetu i omoguiti progon prekritelja bez obzira na nacionalne granice. Stoga se u ustanovama i kompanijama propisuje sigurnosna politika, odnosno politika prihvatljivog koritenja koju moraju potovati svi koji se raunarom prikljuuju na njene mrene resurse. Opis provoenja politike predvia postupke kako za 'obine' ljude tako i za osoblje duno da je nadzire i provodi. Kljuna stvar pri provoenju sigurnosne politike je da se u svakom trenutku tano zna ta je iji posao i ko je za to odgovoran. Internet se moe definisati kao globalni planetarni komunikacioni sistem meusobno povezanih mrea raunara namijenjen razmijeni informacija svih oblika.

2. Nastanak Interneta
Internet je nastao kao nuspojava hladnog rata. Ameriko Ministarstvo odbrane je zapoelo izradu mree za prijenos podataka koja bi mogla izdrati razaranje njezinih pojedinih dijelova, a da i dalje ostane u funkciji. Ideja vodilja je bila da podaci ne putuju uvijek istim putem nego najkraim ili prvim slobodnim putem te da putuju u manjim dijelovima. Da bi ti podaci sigurno stigli na odredite i da se pojedini paketi podataka ne bi izgubili razvijen je TCP/IP (Transmision Control Protocol i Internet Protocol) protokol. 1969. je na tom principu postavljena mrea ARPANet koja je povezala prva 4 sveuilita u SAD-u (Los Angeles, Utah , Standford i Santa Barbara) koja je ime dobila po Advance Research Project Agency- agenciji Ministarstva obrane. 1972. poslana je prava elektronika poiljka 1973. amerika agencija DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency) zapoela istraivaki program radi povezivanja razliitih tipova kompjuterskih mrea. Taj znanstveni projekt je nazvan Internetting Project, a sistem mrea kao produkt istraivanja Internet. 1982. je po prvi put upotrebljen termin Internet 1983. ARPANET se dijeli na civilni (istraivaka mrea) i vojni dio (Milnet) 1986. NSFNET (National Science Foundation ) povezuje sve glavne istraivake centre i ARPANET 1986. u mreu se prikljuuju i mree velikih kompanija 1991. predstavljen je www projekt roendan Interneta kakvog danas poznajemo 1992. poinje povezivanje mrea izvan SAD-a 1993. nastao pretraiva Mosaic 1995. javljaju se komercijalni ISP-ovi 1995. godine NSF prestaje upravljati temeljnom Internet mreom. Upravljanje Internetom preuzimaju profitabilne organizacije poput MCI WorldCom, Sprint, UUNET (sada dio MCI WorldComa) i Cable & Wireless.
4

4. Arhitektura Interneta
Internet je svjetska kompjuterska informacijska mrea koja se sastoji od velikog broja meusobno povezanih kompjuterskih mrea i koja omoguava prijenos informacija izmeu umreenih raunara. Naziva se mreom svih mrea. Nema sredinjeg mjesta s kojeg bi se njome moglo upravljati. U Internet se mogu uklopiti razliita hardverska i softverska rjeenja. Upravljanje mreom je distribuirano, a jedino zajedniko je upravljanje imenima domena i jedinstvena struktura adresa za sve raunare na Internetu. Adrese i domene dodjeljuje agencija ICANN (International Corporation for Assigned Names and Numbers).

Osnovu Interneta ine: Jezgrena mrea (backbone ) velikog kapaciteta Usmjernici (routeri) koji odreuju put paketia informacija koji putuju od poiljatelja do primatelja Spojni pristupi (gateway) koji protokole raznih mrea pretvaraju u internetske protokole i obrnuto Posluitelji (serveri) koji sadre razne aplikacije, baze podataka, komunikacijski software i sl.

Da bismo se mogli spojiti na Internet neophodan nam je davatelj Internet usluga ( ISP ). To je privredni subjekt (preduzee) registrovan za tu djelatnost, zapravo sistem raunara (jedan od najvei je BiHnet ) koji je satelitskom ili optikom vezom povezan s nekoliko glavnih Internet vorova u inozemstvu te tako osigurava vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta. Prilikom izbora ISP-a znaajan je broj usluga koje prua svojim korisnicima. Funkcija ISP-a je opsluivati klijente svim dostupnim Internet servisima, a za svaki od njih oni imaju posebne servere. im provajder ustanovi da mu je klijent uputio zahtjev za nekim servisom (www, e-mail itd.) on mu stavlja na raspolaganje dio svojih resursa za taj servis. Korisnici se mogu na Internet spojiti putem ISDN, ADSL, dial-up-a, beino ili putem kablovske televizije. Komunikacija izmeu klijenta (kompjuter ili program koje trai podatke) i posluitelja (program ili kompjuter koje upravlja podacima) se odvija po nekom od protokola. Protokoli su skup pravila koja odreuju formate poruka i naine kako ih kompjuteri razmjenjuju. TCP/IP protokol koji omoguava komunikaciju izmeu 2 raunara. IP (Internet protocol)- dodjeljuje porukama adrese TCP (Transmision Control Protocol) dijeli poruke u paketie (duljine 1-1500 znakova) kako se ne bi predugo ekalo na slanje drugih poruka. Svaki paketi dobiva svoj redni broj i putuje nezavisno svojim putem da bi se na odreditu sortirali i spojili u jedinstvenu poruku. je osnovni internetski

Za svaku od Internet usluga postoji poseban protokol: HTTP - (Hyper-Text Transfer Protocol) za World Wide Web FTP - (File Transfer Protocol) za prijenos datoteka SMTP - (Small Mail Transfer Protocol) za prijenos email poruka NNTP - (Network News Transfer Protocol) za prijenos news poruka Telnet - za rad na udaljenim serverima / kompjuterima.

Osim ovih protokola postoje i modemski protokoli (standardi koji odreuju nain i brzinu povezivanja modema) te protokoli za serijsku komunikaciju izmeu naeg raunara i ISP-a (SLIP i PPP=Point to Point Protocol koji se danas najee koristi.). Da bismo mogli pronai odreeni kompjuter, osobu ili sadraj na Internetu koristimo adrese. 1) IP adrese su jednostavne brojane adrese raunara spojenih na Internet sa po 4 grupe brojeva razdvojenih tokom npr. 195.191.112.52 2) Simboline adrese koje su uglavnom sastavljene od imena raunara, imena domene i vrhovne domene. Koriste se jer se lake pamte od IP adresa. Primjerice www.vpts-doboj.info Prevoenje iz simbolikih u brojane adrese obavlja se putem DNS posluitelja. 3) URL-ovi odreuju tanu lokaciju datoteke na nekoj adresi. URL se sastoji od naziva protokola koji se koristi, adrese raunara, porta, imena direktorija i imena same datoteke koju traimo. Na primjer: http://www.vpts-doboj.info /index 4) E-mail adrese odreuju osobu na nekom internet posredniku koja prima poruku. Ova adresa sadri korisniko ime, a zatim i adresu internet posrednika. Primjerice info@vpts-doboj.info

5. Internetski servisi
Internetski servisi su znaajno pridonijeli popularnosti Interneta jer su omoguili jednostavniji pristup podacima. Baziraju se na modelu klijenta i posluitelja. Posluitelj je kompjuter stalno spojen na Internet, koji prua neku mrenu uslugu, a klijent je korisniki raunar, odnosno program koji koristi neku od usluga. Internet servise kao to su Web, e-mail, file sharing ili VoIP ne treba poistovjetiti sa samim Internetom jer oni zapravo predstavljaju jednu veliku i pomalo zbrkanu bazu podataka koju korisnici neprestano nadopunjavaju dok Internet, u biti, predstavlja hardwaresku mreu koja korisnicima omoguava pristup tim podacima. Neki od najpopularnijih internet servisa su: WWW E- mail Use net (Mrene novine, news, news groups) WWW forumi File sharing VoIP Instant messaging

E-mail je od samog zaetka Interneta jedan od najpopularnijih i najee koritenih servisa . Zbog velike brzine prijenosa podataka, praktino bez obzira na udaljenost, relativno niske cijene te uinkovitosti i pouzdanosti postao je nezaobilazan u komunikaciji . Za prijenos podataka koriste se POP, SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) i drugi protokoli koji omoguuju prenoenje elektronike pote preko Interneta. Na zahtjev korisnika administrator koji upravlja informacijskim sistemom dodjeljuje korisniku jedinstvenu adresu. Uobiajen oblik internet adrese je ime.prezime@kompjuter.organizacija.zemlja Programi za rukovanje elektronskom potom (Microsoft Outlook) pojednostavljuju i ubrzavaju postupak slanja, primanja i upravljanja elektronskom potom.

WWW je grafiki hipertekstualni nain koritenja Interneta koji koristi HTTP protokol za prenoenje podataka od servera do korisnikovog kompjutera. Omoguuje istovremeno kombinovano prikazivanje teksta, slike, zvuka i video dokumenata. 1989. kreirao ga Tim Barners Lee s ciljem olakavanja navigacije Internetom, a od 1993. kad je uao u iru uporabu posredstvom Internet preglednika (Mosaic), do danas, njegovih vie desetina milijuna web stranica predstavljaju sinonim za Internet. Obim raznolikih sadraja na Webu se svakodnevno poveava. Korisnici tu mogu pronai savjete, znanstvene radove, reklame, muziku, tehniku pomo, ali i kupovati u on-line trgovinama ili naruivati razliite usluge ili saznati najbolju rutu za svoje putovanje. Izrada web stranica je postala posebna disciplina - njome se profesionalno bave web dizajneri. Osnovni koncept je bio omoguiti korisnicima pronalaenje informacije bez poznavanja odreenog kompjuterskog jezika. Do pojave WWW-a Internet je bio kompliciran za upotrebu zbog nunosti poznavanja naredbi i kompjuterskog jezika, a grafike i video datoteke nisu bile dostupne. Web stranice su dokumenti pisani u HTML (Hypertekst Markup Language) jeziku. Zato je za pregledavanje stranica korisniku potreban browser-poseban program za lake snalaenje na Webu, odnosno, alat za pretraivanje Weba. Kada internet preglednik prepozna HTTP poetna slova Web adresa on zna da se radi o adresi za uspostavljanje veze do druge Web lokacije . Tek pojavom browsera koji su mogli kombinirati tekst i sliku poinje masovno koritenje Interneta. Prvi Web preglednik Mosaic izaao je 1993., a 1994. godine Netscape Navigator. Najpoznatiji preglednici danas su Microsoft Internet Explorer, Mozilla, Firefox i Opera. U pretraivanju Internet stranica takoer nam pomau Internet pretraivai - programi za lake traenje informacija od kojih su najpoznatiji Google, Yahoo i Alta Vista. Usenet, news, newsgroups su kompjutesrki informacijski sistemi za razmjenu miljenja meu sudionicima. Pojedini korisnici alju poruke koje su potom vidljive i ostalim korisnicima mrenih novina, a mogu pregledavati i poruke ostalih korisnika. Radi lakeg snalaenja poruke se razvrstavaju po tematskim skupinama. Web forumi danas polako zamjenjuju usenet. Temelje se na istom principu slobodne razmjene miljenja o raznim temama. Forumi nalikuju na oglasnu plou na kojoj sudionici slobodno ostavljaju svoje poruke bez potrebe navoenja pravog identiteta, pod nekim nick naemom
9

(tajnim imenom). Popularnosti su pridonijeli jednostavnost uporabe i anonimnost te mnotvo otvorenih tema. Instant messaging slui za brzu i neposrednu komunikaciju izmeu 2 ili vie korisnika spojenih na Internet. Oni slobodno razmjenjuju tekstualne poruke i datoteke, a mogu se ukljuiti u vie interesnih grupa. Popularan je Yahoo i Windows Live Messanger. VoIP (Voice over IP) je alternativa klasinoj telefoniji uz dodatnu mogunost video komunikacije. Korisnicima irom svijeta omoguuje jeftinu brzu i neposrednu komunikaciju . Sve vie se koristi i u poslovnom svijetu. Poznatiji VoIP servis je Skype. File sharing slui za razmjenu multimedijalnih sadraja i dokumenata, slika i aplikacijskih programa meu korisnicima. Prvi takav servis bio je Napster,a danas ih ima mnogo, primjerice Kazaa i BearShare... Chat je servis koji omoguuje korisnicima (2 ili vie istovremeno) razmjenu poruka, odnosno razgovor u realnom vremenu. Jedan od najpoznatijih chat servisa danas je MIRC dok nemali broj korisnika za istu namjenu koristi i Facebook.

10

6. Internet u BiH i svijetu

Internet je brzorastui medij koji je za kratko vrijeme uao u gotovo sve pore naeg ivota i drutva. Koristimo se njime svakodnevno i na poslu i u slobodno vrijeme. Ponekad se pitamo kako smo uope mogli ivjeti bez njega. Oko 71 posto stanovnika zapadnih zemalja je online, u usporedbi sa samo 21 posto u zemljama u razvoju, navodi Meunarodna telekomunikacijska unija. U izvjetaju se upozorava da je cijena koritenja interneta i dalje neproporcionalno visoka u siromanijim zemljama. Centralna Afrika Republika drava je sa najskupljim prikljukom na internet u svijetu, s cijenom koja je 40 puta vea od prosjene plae u toj zemlji. U izvjetaju se, takoer, navodi da vie od 90 posto svjetskog stanovnitva ima pristup mobilnoj telefoniji i iznosi se procjena da e do kraja godine u svijetu biti 5,3 milijardi korisnika mobilne telefonije, od ega e 3,8 milijardi biti u zemljama u razvoju a samim tim omoguen im je i pristup internet preko mobilnih telefona. Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) objavila je izvjetaj o rezultatima godinje ankete korisnika RAK dozvola za pruanje Internet usluga u BiH za 2009. godinu. Tako je u Bosni i Hercegovini, zakljuno sa 31.12.2009. godine, djelovalo ukupno 77 pruatelja Internet usluga, od ega su 70 bila obuhvaena anketom. . U 2009. godini u BiH je evidentirano ukupno 399 329 Internet pretplatnika, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1.421.540 Internet korisnika, odnosno da je stopa koritenja Interneta u Bosni i Hercegovini za 2009. godinu iznosila 37 posto a procjene su da se u 2010 godini taj broj drastino poveao. Statistika pokazuje da je u 2009. godini dominantna vrsta Internet pristupa bio xDSL pristup, iji broj pretplatnika ini 43 posto od ukupnog broja Internet pretplatnika u BiH. Na drugom mjestu nalaze se pretplatnici dail-up pristupa koji je i dalje znaajno prisutan u BiH (putem analognog modema i ISDN) i iji broj pretplatnika ini 26,8 posto od ukupnog broja Internet pretplatnika. Koritenje Interneta u BiH u stalnom je porastu, s posebnim naglaskom na upotrebu irokopojasnih usluga. . Najea svrha koritenja interneta je informiranje o dnevnim dogaajima. Na drugom jestu je elektronska pota, a slijede koritenje drutvenih mrea i trailica. Prema zastupljenosti kompjutera u domainstvima u zemljama srednje i istone Europe, ispred Hrvatske su Slovenija (76 posto), Austrija (72 posto) i Estonija (69 posto), a iza Hrvatske su Latvija, Srbija, Litva, BiH i druge. Razlozi takvom stanju vjerojatno su visoki trokovi usluga u korelaciji s relativno niskim ivotnim standardom, monopol telekomunikacijske tvrtke pruatelja usluga, nedostatak infrastrukture te nedostatak kompjuterske pismenosti, naroito starije generacije. Ipak postoji trajno nastojanje da se pribliimo europskom prosjeku i kvaliteti usluge.
11

U Europi se promilja o Internetu i njegov razvoj nije preputen sluaju. Europska komisija je nedavno najavila skoro predstavljanje inicijativa za razvoj Interneta u budunosti koje e naglasak staviti na zatitu privatnosti i sigurnost, a ne prvenstveno na brzinu . Bitno je svakom korisniku omoguiti podjednaku i to ujednaeniju brzinu pristupa mrei te stvaranje bolje podrke za razliite ureaje koji koriste prednosti Interneta, a za koje se smatra da bi u budunosti mogli u internetskom prometu nadmaiti same kompjtere. Bruxelles time eli utrti put web revoluciji stvaranju koncepta Internet of Things u okviru kojega predmeti dobivaju virtualni identitet i meusobno komuniciraju radi pruanja razliitih vrsta usluga, od zdravstvene skrbi do sigurnosti u prometu. .

12

7. Znaaj Interneta u skoroj budunosti i poslovanju

U svakodnevnom ivotu Internet ima vrlo iroku primjenu i u privatnom ivotu i u poslu . Prosjeni korisnik svakodnevno se spaja na Internet radi primjerice: Traenja i razmjene razliitih informacija i podataka Slanja i primanja e- pote Downloadanja razliitih sadraja-glazbe, filmova, programa Internet bankarstva Rezervacije i kupnje zrakoplovnih karata, karata za kazalite i druge evente Kupnje osiguranja Kupnje u online trgovinama

Danas skoro svaki privredni subjekt ima web stranicu na kojoj korisnicima prua informacije o preduzeu, predmetu poslovanja, iznosi svoju ponudu i cijene svojih proizvoda i usluga, omoguuje korisnicima ocjenjivanje proizvoda, usluga, zaposlenika i slino(interakcija) kao i email adresu za komunikaciju s korisnicima. E- marketing postaje sve znaajniji oblik oglaavanja jer broj korisnika interneta stalno raste. E-mail je nezaobilazno sredstvo komunikacije u poslovnom svijetu zbog svoje brzine, jednostavnosti koritenja i pisanog traga. Sve vie zamjenjuje telefax i klasinu potu. Razvija se i koncept digitalnog potpisa koji omoguuje digitalnu ovjeru dokumenata i ukida potrebu dostave dokumentacije na potpis. Ve desetak godina postoje internetske tvrtke koje s korisnicima posluju iskljuivo putem interneta kao to je primjerice e-bay. Ne treba zanemariti niti ulogu interneta u socijalizaciji ljudi kojoj svjedoi velika posjeenost Facebooka- Web sitea za druenje i razmjenu informacija, slika i slinih materijala. Ako je suditi prema dosadanjem brzom razvoju i odlinom prihvaanju mogunosti koje Internet prua, moemo zakljuiti da e Internet u budunosti imati jo veu ulogu u naim ivotima. Moemo pretpostaviti da e sve vie tvrtki svojim zaposlenicima omoguiti rad kod kue, da e studenti moi studirati i polagati ispite putem Interneta, da e mnoge trgovine napustiti prodaju u klasinim duanima i prijei na virtualne duane kako bi smanjile trokove. Internet budunosti e biti usmjeren na istraivanje, obrazovanje, olakavanje svakodnevnog ivota ljudi (dobivanje informacija na daljinu, upravljanje ureajima na daljinu i sl.), razvoj

13

mrenih tehnologija i naprednih internetskih usluga koje e se primjenjivati u znanosti, umjetnosti, knjinicama, biznisu i ostalim segmentima ljudske djelatnosti.

8. Zakljuak

Od samog zaetka ideje povezivanja raunara u jedinstven sistem prolo je samo 40 godina , a Internet je ve zauzeo znaajno mjesto u ivotu savremenog ovjeka. tovie, postao je nezamjenjivo sredstvo komunikacije, poslovni alat i predmet razonode. Iako se Internetom svakodnevno sluimo, jako malo znamo o njegovom nastanku i razvoju . Izrada ovog seminarskog rada nam je pribliila njegove razmjere i znaaj.

14