Mobilna poslovna inteligencija i

računarstvo u oblaku

Arian Stipić i Tomislav Bronzin

IN2 d.o.o., Odjel za razvoj poslovanja, Zagreb, Croatia

CITUS d.o.o., Odjel za razvoj poslovanja, Zagreb, Croatia

arian.stipic@in2.hr, tbronzin@citus.hr

Sažetak –

Mobile BI i Cloud Computing su nova područja razvoja poslovnog IT-a, saznajte kako već danas
možete se pripremiti za transformaciju poslovanja koja će ih maksimalno iskoristiti. Računarstvo u
oblaku (Cloud computing) i BI (Business Intelligence – Poslovna inteligencija) su tehnologije izbora
za rješavanje današnjih poslovnih potreba. One omogućuju tvrtkama optimiziranje IT-a te ih čine
konkurentnijima i produktivnijima. Implementacija BI rješenja u „oblaku“ ne nosi samo prednosti,
već i nove izazove koje treba riješiti. Kad govorimo o tehnologiji onda se ti izazovi nalaze u području
sigurnosti podataka, komunikacijske (mobilne) infrastrukture i njene brzine. U poslovnom smislu,
izazovi se odnose na zaštitu privatnosti podataka, pametno korištenje „push“ modela /„guranja“
podataka prema klijentima. Nove tehnologije i poslovni modeli nastaju kao posljedica rada s velikim
količinama distribuiranih podataka koje BI može (i često mora) uporabiti kao nove izvore informacija.
Kombiniranjem tih izvora podataka s novim uslugama u „oblaku“, mogu značajno promijeniti način
na koji se poslovi danas obavljaju. Da bi to uspješno napravili, moramo razumjeti osnovne principe
rješenja arhitekture u svijetu kojim dominiraju „oblaci“. Nova ideja prikazana u ovom radu je ideja
dva tipa servisnih modula, DaaS (Data as a Service - Podaci kao usluga) i AaaS (Analysis as a a
Service - Analiza kao usluga) koji će biti široko korišteni u okruženju „oblaka“ u vrlo bliskoj
budućnosti. Rad se bavi i integracijom „oblaka“ i mobilnog računarstva, potpuno novog područja u
kojem se nudi pregršt poslovnih i IT mogućnosti te novim modelima koji se mogu koristiti za izradu i
implementaciju BI-ja, korištenjem privatnih, javnih i hibridni rješenja u „oblaku“.

I. UVOD

Uvijek je dobro biti upoznat s IT terminologijom tj. značenjima novih pojam ili kratica u IT-ju. To uvelike
pomaže u komunikaciji, izbjegavaju se mogući nesporazumi i omogućuje fokusirana rasprava. Naravno,
najbolji način da se to učini, je pokušati definirati stvari unaprijed, kako bi se mogli usporediti argumenti u
kasnijim razgovorima u okvirima predloženih definicija/tematike. Istu stvar ćemo napraviti i na samom početku
ovog rada.
 Cloud computing tj. računarstvo u oblaku je relativno novi koncept i, tipično kao i za sve nove pojmove u
industriji, za sada nije uvijek dobro (ili ponekad čak i ispravno) shvaćeno i tumačeno. Ovisno o tome s kim
razgovaramo, velika je vjerojatnost da ćete dobiti dosta različitih odgovora o cloud computingu/računarstvu u
oblaku, koji nemaju veze jedan s drugim. Stoga, ćemo usvojiti definiciju NIST instituta (Nacionalni institut za
standarde i tehnologiju, SAD) [1] od rujna 2011, kada je objavljen u publikaciji "Special publication 800-145":

Slika 1: Oznake za definiciju Cloud Computinga na Wikipediji

"Cloud computing (računarstvo u oblaku) je model za omogućavanje sveprisutnog, odgovarajućeg,

mrežnog pristupa na zahtjev (on-demand) za dijeljenje konfigurabilnih računalnih resursa (npr., mreže,
servera, spremišta podataka, aplikacija i servisa/usluga) koji se mogu brzo omogućiti i dodijeliti uz
minimalan napor i interakciju sa davateljem usluge. Ovakav model oblaka se sastoji od pet osnovnih
karakteristika, tri modela usluga, te četiri implementacijska modela."

Navedena publikacija je vrlo kratak ali važan dokument, te postoji jedna vrlo čudna stvar vezana na tu
definiciju. Interesantno, nije nam toliko zanimljiva definicija, koliko je zanimljivo ono što je izvan nje. Naime,
ako bolje pogledamo, definicija opisuje samo hardver i softver, ali nam ne kaže ništa o podacima. Što je
neobično iz nekoliko razloga. Prije svega, ne postoje programi koji ne obrađuju neku vrstu podataka, a ti
podaci moraju biti pažljivo prikupljeni i negdje pohranjeni. Jednom kada smo u „oblaku“ vrlo je vjerojatno da će
podaci biti isto tamo pohranjeni. U stvari, čak i danas možete naići na mnoge „oblake“ koji se samo pretvaraju
da služe pohrani podataka. Naravno, postoje razlike u rukovanju svih vrsti podataka kada govorimo o oblaku.

U nastavku rada ćemo uvesti dva značajna proširenja postojeće definicije sadržaja i objasniti razloge za to.
No, prije nego krenemo, važno je objasniti što je zapravo „oblak“ , te koje su njegove karakteristike.
 II. OBJAŠNJENJE “OBLAKA”

U skladu sa NIST definicijom postoje tri (3) različita područja koja zapravo definiraju suštinu računarstva u
oblaku (cloud computing) i razlikuje ga od drugih postojećih računarstva. To su:
a) Osnovne karakteristike
b) Servisni modeli
c) Implementacijski modeli

Danas prevladava mišljenje koje opisuje oblak kao računarsku arhitekturu i okolinu koja ima nekoliko ključnih
karakteristika:

Slika 2 Pet osnovnih karakteristika računalstava u oblaku

a) Usluga na zahtjev korisnika (On-demand self-service) – potrošač se može jednostrano opskrbiti

računarskim kapacitetima, poput, serverskog vremena i mrežnog spremišta, kako za to postoji
potreba, automatski, bez potrebe za ljudskim kontaktom/interakcijom od strane davatelja usluge.
b) Širok mrežni pristup (Broad network access) – dostupne mogućnosti su raspoložive preko
mreže, a pristupa im se kroz standardne mehanizme koji promoviraju korištenje od strane
raznovrsnih platforma (tj. mobilnih telefona, tableta, laptopa, i stolnih računala)
c) Elastičnost (Rapid elasticity) – dostupne mogućnosti mogu biti omogućene i otpuštene elastično, u
nekim slučajevima automatski, za dobivanje velike skalabilnosti prema van i prema unutra razmjerno
potrošnji. Prema korisniku/potrošaču, dostupne karakteristike su često prikazuju kao neograničeni
resursi i mogu biti prisvojeni u bilo koje vrijeme i u bilo kojoj količini.
d) Udruživanje resursa/dostupnost resursa (Resource pooling) – računarski resursi davatelja
usluga se dijele među korisnicima kako bi ih posluživali koristeći višekorisnički model. Radi se o
različitim fizičkim i virtualnim resursima dinamički dodijeljenima u skladu sa potrebama i zahtjevima
korisnika. Postoji stanovita neovisnost lokacije na način da korisnik, generalno gledano, nema
kontrole ili znanje o točnoj lokaciji resursa davatelja usluga, ali može specificirati lokaciju na najvišoj
razini apstrakcije (tj. država, pokrajina, ili podatkovni centar (datacenter)). Primjeri resursa su
spremišta podataka, procesne jedinice, memorija, mrežni pojas.
e) Mjerljivost potrošnje/učinka servisa (Measured service) – Cloud sustav automatski kontrolira i
optimizira korištenje resursa uz pomoć sposobnosti mjerenja na određenom nivou apstrakcije
 odgovarajućem za taj tip usluge (tj. spremište podataka, obrada podataka, širina pojasa, i aktivni
korisnički računi). Korištenje resursa može biti nadgledano, kontrolirano, te se konačno mogu dobiti i
izvještaji. Tako dobivamo transparentnost podataka o korištenju usluge za oboje; potrošača i
davatelja usluge.

Vjerojatno najznačajnija (i često neshvaćena) stvar vezana uz Cloud je ideja servisnog modela. Servisni
model čini mogućim isporuku nekog aspekta računarstva kao usluge. To je suprotno standardnom poimanju
isporučivanja produkta. Servisni model omogućuje razne aspekte računarstva, softver, pristup podacima,
spremišta podataka, bez potrebe poznavanja lokacije te računarske infrastrukture od strane korisnika. NIST
definicija izričito definira tri servisna modela (bez ulaženja u opis tih modela, jer se ovi termini postavljaju kao
dio temeljnog poznavanja IT kulture):
a) Software as a Service (SaaS) – softver kao usluga
b) Platform as a Service (PaaS) – platform kao usluga
c) Infrastructure as a Service (IaaS) – infrastruktura kao usluga

Slika 3 Tri serivsna modela

U stvarnosti, SaaS se uglavnom tiče strukture licenciranja. Mnogi prodavači (primjerice open source) nude
SaaS softver model pretplate, koji nema nikakve veze sa Cloud baziranim hostingom. Cloud, s druge strane,
bi trebao biti dobro strukturirana višekorisnička arhitektura omogućena javnosti ili privatnim korisnicima. Ovdje
se ne radi o cloud hostingu tradicionalne jednokorisnička softverske arhitekture.

Imajući sve ovo na umu, možemo opisati business intelligence cloud bazirani SaaS kao:

“BI platforme i rješenja su specifično dizajnirana i projektirana za višekorisnički hosting u javnom ili
privatnom „oblaku“. Ove platforme i rješenja se često licenciraju na bazi pretplate(SaaS) jer priroda
njihove svrhe i strukture često ne opravdava velika ulaganja i trajno licenciranje.”

Konačno, razlikujemo cloud od clouda. Svaki cloud nije isti, ne samo po karakteristikama, dostupnim
mogućnostima i veličini, nego također i po njegovoj ciljanoj publici. Ovaj aspekt računarstva u oblaku
nazivamo implementacijski model (deployment model). Imamo četiri različita implementacijska modela:
 Slika 4 Četri implementacijska modela

a) Privatni oblak (Private cloud) – infrastruktura u oblaku je dostupna za ekskluzivno korištenje od

strane pojedine organizacije obuhvaćajući vise potrošača (korisnika, poslovnih jedinica). Infrastruktura
može biti upravljana, korištena i u vlasništvu organizacije, treće strane, ili neke kombinacije navedenih
strana, i može postojati na lokaciji organizacije ili izvan.

b) Cloud zajednica (Community cloud) – infrastruktura je dostupna za ekskluzivno korištenje od

strane određene zajednice korisnika/potrošača od organizacija koje imaju zajednički interes (tj. misiju,
sigurnosne zahtjeve, politiku, usklađenja). Infrastruktura može biti upravljana, korištena i u vlasništvu
jedne ili više organizacija u zajednici, treće strane, ili neke kombinacije navedenih strana, i može
postojati na lokaciji zajednice ili izvan.

c) Javni cloud (Public cloud) - infrastruktura je dostupna za otvoreno korištenje od strane javne
publike. Infrastruktura može biti upravljana, korištena i u vlasništvu jedne ili više poslovnih, javnih ili
vladinih organizacija, ili neke kombinacije navedenih strana, i postoji na lokaciji davatelja usluge.

d) Hibridni cloud (Hybrid cloud) – infrastruktura je skup dvije ili više različitih cloud infrastruktura
(privatne, zajednice ili javne) koje i dalje ostaju jedinstveni entiteti, ali su povezani zajedno
standardiziranom ili vlasničkom tehnologijom koja omogućava pokretnost podataka i aplikacija

III. PITANJE PODATAKA

Već smo spomenuli, NIST definicija ne govori ništa o podacima u rcloud computingu (računarstvu u
oblaku). Vjerujemo da to ostavlja mogućnost proširenja definicije s najmanje dva dodatna elementa servisnog
modela, koja se specijalno odnose na podatke u okruženju „oblaka“. Kada je riječ o podacima sadržanim u
„oblaku“, možemo sa sigurnošću reducirati prethodna četiri implementacijska modela na samo dvije moguće
varijante: javni i privatni oblak.

Javni „oblak“ će pohranjivanjem, ili nekim drugim načinom, podatke učiniti javno dostupnim, bilo da je riječ
o komercijalnom ili besplatnom „oblaku“. Praktički će gotovo svatko biti u mogućnosti pristupiti tim podacima,
dok će neke usluge dozvoljavati korisniku preuzimanje odabranih dijelove podataka i korištenje u vlastitom BI
okruženju, kao vrijedan produžetak vlastitih podataka. Tipičan primjer takvog javnog podatkovnog „oblaka“ će
biti razni vladini te statistički podaci, koje imaju gotovo sve države.

Privatni oblaci, s druge strane, pružaju istu vrstu usluge, no s jednom razlikom: podaci u tim „oblacima“
nisu dostupni svima tko ih zatraži ili plati uslugu. Imao mnogo vrsta podataka koje mogu biti pohranjene u
privatnim „oblacima“: od pojedinačnih datoteka (glazba, video, filmovi, dokumenti, ...) preko korporativnih
informacija (tržišnih podataka, izvješća, dokumenata...), pa sve do osjetljivih vladinih (ponekad čak tajnih)
podatka, koji mogu biti dostupni samo pod vrlo strogim sigurnosnim ograničenjima.

Iz toga je prilično očito da, kad su podaci u pitanju, dva tipa okruženja „oblaka“ su vrlo različita, čak i kada
su tehnički identična. Stoga, vjerujemo da pitanje podataka treba na neki način uključiti u definiciju servisnog
modela.

Svi već znamo stvarnost postojećih „oblaka“: postoje neke usluge (npr. Windows Azure Dana Market) koje
nude ne samo softverske usluge (SaaS), nego i odvojene podatkovne usluge, što se u skladu s
terminologijom „oblaka“, naziva DaaS (podatak kao usluga). Dakle, DaaS koncept je već ovdje i ima vrlo
svijetlu perspektivu za budući rast.

Jasno je da postoji velika razlika između softvera i podataka. Tvrtke su uvijek u potrazi za boljim
softverom/programom koji će im pomoći u poslovanju, no u konačnici podaci tvrtke su ti koji tvrtku definiraju,
jer sadrže njenu prošlost, njenu sadašnjost, a ponekad i određuje njenu budućnost. Stoga, DaaS bi trebao biti
prvi dodatak NIST-ove definicije servisnog modela. Važan moment razvoja u budućnosti bi mogla biti
integracija nekih javno prikupljenih i održavanih podataka koji se tada mogu koristiti u raznim poduzećima, kao
i u komercijalnim aplikacijama. Neki primjeri toga će biti popisni podaci, podatci o prometu, statistički podaci
itd. Radi se o tome da se neki vrlo složeni dijelovi održavanja glavnih podataka poduzeća ( Master Data [7] )
mogu prenijeti na neka druga tijela, a zatim jednostavno koristiti kao usluga u „oblaku“. U standardnom SOA
modelu to se ponekad naziva DMaaS (Data Management as a Service tj. usluga upravljanja podacima) i nije
ograničena samo na tehnologiju „oblaka“.

Kako BI postaje sve složeniji, analitički pristup može se primijeniti na gotovo bilo koju vrstu
informacija/podataka, bez obzira na opseg, oblik i podrijetlo. Možemo vidjeti da poslovno tržište gravitira
mobilnom tablet računalnom tržištu, što u kombinaciji s cloud computing tehnologijom, otvara cijeli niz novih
informacija za BI sustave, gdje mobilna radna snaga može raditi jednako učinkovito. Ovakva situacija dovodi
do sve veće potrebe za transformacijom podataka u korisne informacije koje mogu biti obrađene primjenom
neke smislene analize i predlaganjem odgovarajućih interpretacija rezultata te analize.

Vidimo veliki potencijal za uslugama koje bi mogle ispuniti ovaj dio tržišta. One mogu biti vrlo općenite ili
vrlo specifične prirode, no bilo kako bilo, one moraju obraditi neke podatke i zbog toga, moraju usko surađivati
s DaaS vrstom usluge računarstva u oblaku. To nas dovodi do drugog proširenja modela NIST definicije
usluga, i to je AaaS (analiza kao usluga).

Dok DaaS (iako se to ne spominje NIST-ovoj definiciji) postoji već neko vrijeme, AaaS je potpuno novi
koncept u cloud computingu, a to je ujedno i središnja tema ovog rada. Ideja je vrlo jednostavna. Količina
podataka ubrzano raste, a velik dio njih je sigurno, vrlo kratkog životnog vijeka. Međutim, ljudi su
zainteresirani za informacije skrivene unutar svih tih podataka i netko bi trebao biti u mogućnosti dostaviti te
podatke u obliku analize napravljene na odabranom (ili dostupnom) dijelu podataka. Naravno, velika količina,
velik broj podataka i beskonačan broj potencijalno zanimljivih kombinacija zahtijevaju mnogo različitih vrsta
analiza koje se mogu iz njih izvesti. Prema tome, vrlo je vjerojatno da će se velik broj takvih AaaS usluga naći
na svim vrstama računarstva u oblaku u bliskoj budućnosti.
 IV. POSLOVNA INTELEGENCIJA (BI) U “OBLAKU”

S oblakom ili bez oblaka, BI je uvijek vrlo sličan. Sve "BI-svjesne" (BI-aware) korporacije i institucije koriste
više ili manje iste obrasce i metode kako bi koristili mnoge moćne BI mogućnosti koje im pomažu u vođenju
posla. Svi oni imaju svoje vlastite podatke (točnije, puno podataka!) i grade svoja skladišta podataka (data
warehouses), te tržišne podatke. Analiziraju ih koristeći širok spektar alata i aplikacija. Ista se stvar događa
kada počnu koristiti infrastrukturu „oblaka“. Ipak, „oblak“ je nešto drugačiji od tradicionalne okoline i tamo
postoje specifičnosti koje treba razumjeti. Najvažnija je razlika između javnog i privatnog „oblaka“.

Općenito govoreći, postoji najmanje šest opcija dostupnih za izgradnju „Standard BI“ ili „BI in the cloud“
tipa rješenja:

1. Namjenskih, hardverski baziranih BI sistema (nije stvarno „oblak“, to je ono što većina kompanija ima
danas)

2. Privatni, baziran na „oblaku“, BI sistem pokrenut interno

a. Još uvijek nije jasno što je stvarni TCO za rješenja privatnih „oblaka“.

b. Još je prerano za implementaciju BI-ja na interni privatni „oblak“. Postoje inicijalna rješenja na
tržištu, bazirana na kombiniranom modelu (appliance model), hardvera i softvera (Microsoft,
IBM Cognos, Microsotrategy…).

c. Najvjerojatnije, velika spremišta podataka i komplicirani ETL alati i procedure neće

dominantno napustiti standardnu IT infrastrukturu, ali neke dijelove podataka (DaaS) i neke
dijelove analiza (AaaS) će biti dostupne u okruženju „oblaka“.

3. IaaS baziran na javnom oblaku za BI sisteme

a. Pretplata nekom od IaaS prodavatelja (Savvis, Amazon, Microsoft, Rackspace, GoGrid…) po

modelu “plati koliko koristiš” ( “pay as you use” ) na hardver i sistemski softver i tada imamo
mogućnost kupnje i implementacije svog vlastitog ETL, DBMS i BI softvera.

4. Javni oblak ili vanjski hosting BI/DW PaaS tipa za izgradnju vlastitog BI sistema baziranog na „oblaku“
(može biti ponuđen od strane jednog ili više prodavača)

a. Izgradnja BI/DW platforme kao usluge (PaaS) opcija na javnom (ili vanjskom hosting)
„oblaku“.

b. Primjer opcije više prodavača može biti kombinacija RightScale, Talend, Vertica i Jaspersoft
PaaS ponuđenog na Amazon EC2.

c. Primjer rješenja od jednog prodavača može biti SAP BusinessObjects On-Demand, Birst,
Indicee, PivotLink ili slični.

d. Ključno je pitanje: “Da li je uključena integracija podataka?” i kako ćemo time upravljati unutar
rješenja.

5. Javni „oblak“ ili vanjski hosting SaaS BI analitičkih aplikacija

 a. Imamo brzo rastuće tržište sa mnogo novih (Cloud9 Analytics, Rosslyn Analytics, Lixto…) kao
i tradicionalnih mainstream prodavača (SAS, IBM Cognos...). Radi se o pred-izgrađenim
rješenjima spremnim za korištenje, primarno zainteresirani za mala I srednja poduzeća, SMB
(Small and Medium Business) područje, ali također za neke specifične linije poslovanja u
velikim organizacijama.

b. Ova opcija ima najviše potencijala kod brze implementacije i integracije DaaS i AaaS kao
dijela rješenja.

6. Javni „oblak“ ili vanjski hosting SaaS BI tipa za operativno izvještavanje vezano na podatke unutar
„oblaka“

a. Ovo je tipičan izvještajni sustav baziran na „oblaku“ i na operacijskim podacima iz sustava za

procesiranje transakcija baziranog na „oblaku“. Dobar primjer je SalesForce.com koji dominira
tim područjem. Primjerice CristalReports.com za SalesForce.

V. “OBLAK” I MOBILNOST, SPOJ IZ RAJA

Vrlo je zanimljivo usporediti dvije vrlo različite stvari kao što su mobile computing (mobilno računarstvo) i
cloud computing (računarstvo u oblaku). Svi znamo da su mobilni uređaji mali, tj. aplikacije na njima, i
stoga je jasno da mobilno računarstvo ne uključuje velike i složene arhitekture i infrastrukture. Vrlo
uobičajena percepcija je da oblak mora biti "nešto veliko", a mobitel mora biti "nešto malo" i da to dvoje
nemaju mnogo toga zajedničkog. To je djelomično točno, ali bi bilo vrlo pogrešno izvući zaključak da ne
postoji mjesto za mobilno računarstvo u svijetu „oblaka“. Kao što ćemo vidjeti uskoro, to je sasvim
suprotno.
Započnimo s nekoliko prilično očitih argumenata. Prije svega, mobilne aplikacije, osobito mobilne BI
aplikacije, moraju raditi s nekom vrstom podataka. Podaci mogu biti privremeno pohranjeni lokalno iz
razloga što će se tako dobiti bolje performanse, ali najvjerojatnije će boraviti negdje drugdje. Točna
lokacija može ovisiti o prirodi podataka, sigurnosnim ograničenjima i svrsi aplikacije.
Vjerujemo da je vrlo važno priznati da ovi podaci ne moraju uvijek dolaziti sa istog mjesta. U standardnim
računalnim okruženjima i arhitekturi ti će podaci biti vjerojatno na neki način centralizirani na jednom
mjestu. Ako se radi o velikim tvrtkama ili javnom sektoru to su obično neka dobro održavana skladišta
podataka (ili poslovno centralizirana spremišta podataka) s visoko strukturiranim podatcima. Ali, sve je
više vjerojatno da naša aplikacija (ili možda neki njeni dijelovi) neće dobro raditi ako nema pristup također
i drugim, uglavnom nestrukturiranim podacima. Također vidimo potrebu kod mobilnih aplikacija da
prezentiraju (vizualno ispravni formatirane i prikazane krajnjem korisniku) informacije koje mogu biti vrlo
ograničene u količini (možda par redaka, ili samo jedan broj), ali još uvijek ekstremno korisne iz
perspektive poslovanja. Kompleksni poslovni izračuni mogu biti primjer ove vrste. Nemoguće je pokrenuti
ovaj izračun samo na mobilnom uređaju, ali sasvim je moguće učiniti to u pozadini i vratiti rezultat natrag
prema mobilnom klijentu. Naravno, mi ne trebamo oblak za to, ali, ako se sjećate, ranije u ovom radu smo
već uveli koncepte DaaS i AaaS kao predložene nastavke NIST definicije.
Imajući to na umu, ne postoji apsolutno ništa što može spriječiti mobilne klijente da koriste ove vrlo slične
 vrste usluga u „oblaku“. Naprotiv, mi vjerujemo da će mobilni klijenti vrlo vjerojatno biti među prvima koji
će to učiniti.

Koje vrste poslovnih problema treba rješavati s "mobile in the cloud" rješenjima? Ne bi trebalo biti previše
komplicirano utvrditi kandidate. Niz potencijalno zanimljivih podataka, njihova široka raspršenost i
eventualno visok volumen (kao u slučaju "velikih podataka“ spomenutih ranije) čini izvrstan primjer
udruživanja arhitekture „oblaka“ distribuiranih podataka te usluga i potreba mobilnih korisnika.
Prepoznavanje potencijala je samo prvi korak na putu prema uspješnom "braku" između mobilnog svijeta i
„oblaka“. To možemo smatrati "zarukama", ali za potpuni uspjeh mora slijediti korak koji je, naravno,
identificiranje stvarnih mogućnosti. Stoga, kako bismo zaokružili ovu obećavajuću "vezu" između
mobilnog i računarstava u oblaku, moramo odgovoriti na sljedeće pitanje: "Koje će vrste scenarija
korištenja oblaka i pratećih usluga (postojećih ili još uvijek ne postojećih) biti najvažnije u skoroj
budućnosti?"
Vjerujemo da postoje najmanje četiri (4) vrlo različita scenarija korištenja:

Slika 5 Četiri različita scenarija za Mobile BI

1. Pristup nekoj vrsti poslovnih/korporativnih podataka.

2. Pristup kombiniranim podacima prikupljenim zajedno, a različitog porijekla (vjerojatno sa različitih

„oblaka“); vjerojatno u obliku analize (stvarni rezultat može biti čak i jedan broj!) neke vrste koja
inače nije dostupna, jer je za nju potrebna specijalizirana DaaS i AaaS usluga kako bi se izveo i
isporučio rezultat takve analize.

3. Pristup svim vrstama visoko distribuiranih podataka koji su generirani unutar različitih društvenih (i
javnih i privatnih) mreža.

4. Pohrana podataka koji su nastali na mobilnim uređajima (najvjerojatnije tabletima) u oblak.

Prvi slučaj poslovnih podataka je nešto što će biti sve važnije, osobito u različitim samposlužnim BI
scenarijima. To je već učinjeno u nekim slučajevima, a mi vjerujemo da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.
Jedan od najperspektivnijih područja ovdje bi moglo biti unutar različitih CRM implementacija koje postaju sve
popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Kombinirani "multi-cloud" scenarij je vrlo važan za izradu strateških poslovnih procjena u vrlo kratkom
vremenskom razdoblju. Govorimo o specijaliziranim uslugama koje su u mogućnosti pružiti podatke (koji
dolaze iz nekoliko ili čak i mnogo različitih izvora), ali i određene uvide u te podatke (analize), krajnjim
korisnicima koji su spremni platiti za tu vrstu usluge. Ovaj scenarij može imati obilježja kooperativnog BI-ja u
smislu da tvrtke mogu biti spremne (anonimno) podijeliti neke važne informacije sa svim ostalim tvrtkama koje
sudjeluju (vjerojatno iz iste vertikalne industrije) kako bi dobili točne usporedbe različitih pokazatelja
uspješnosti. To je, naravno, kamen temeljac benchmarking procesa.

Također bi trebao biti prilično očito da se mobilni uređaji često mogu koristiti za pristup podacima koji nisu
prvenstveno poslovne prirode (vezane za Vaše poslovanje), umjesto toga, pojedinci mogu biti više
zainteresirani za istraživanje podataka koji se generiraju unutar djelovanja različitih društvenih mreža, na
primjer. Ti slučajevi su često nazivaju "socijalna inteligencija", specifična BI domena koja se prvenstveno bavi
analizom ove vrste informacija. Često se radi o velikom opsegu podataka, potencijalno ponekad čak i "veliki
podatci“ s kratkoročnom valjanosti ili raspoloživosti.

Konačno, posljednji slučaj je značajno različit od prethodne tri, jer umjesto da vuče podatke i rezultate iz
oblaka na mobilnom uređaju, čini upravo suprotno: prenosi prikupljene podatke s mobilnog uređaja u „oblak“.
Neki od tih scenarija (slučaj 1), se već koristi, još ne nužno u oblak okolini, ali to je samo pitanje vremena.
Napredak dostupnih klijentskih mobilnih tehnologija će dodatno proširiti dostupnost ove vrste rješenja. Neki
drugi scenariji (slučaj 2) su samo djelomično dostupni i razlog za to je dvojak; još uvijek govorimo o novim
tehnologijama (računarstvo u oblaku je još uvijek u vrlo ranim fazama) i mnoge tvrtke jednostavno još nisu
spremne izložiti svoje podatke mobilnim uređajima, a kamoli da aktivno sudjeluju u ranije spomenutim
kooperativnim BI naporima. Međutim, to je također samo pitanje vremena jer tvrtke diljem svijeta ubrzano [2]
implementiraju sve vrste mobilnih BI rješenja.

I na kraju, svjedoci smo ogromnog interesa, pretežno mladih ljudi, iz cijelog svijeta u različitim aspektima
društvenog umrežavanja. Vrlo velika količina strukturiranih i nestrukturiranih podataka se prikuplja svaki dan,
ali je još uvijek prisutno vrlo malo podrške za integraciju i analizu tih podataka. Ako imamo na umu da pametni
telefon postaje preferirani način za pristup društvenim mrežama, logično je da će taj isti uređaj postati ne
samo glavni izvor podataka o korisnicima koji sudjeluju u istim društvenim mrežama, nego i glavni potrošač
analiza provedenih na tom istom skupu podataka (slučajevi 3 i 4).

Postoji dosta dodatnih usluga dostupnih za neku vrstu postojećih društvenih mreža (uglavnom za "Tweeter"),
a neke od njih nude različite analitičke mogućnosti koje se mogu smatrati kao primjer rane faze pravih AaaS
usluga očekivanih u budućnosti.

Podaci se obrađuju i razumijevaju pomoću računala i matematičkih modela. Ovi modeli, kao metafore u
književnosti su pojednostavljena objašnjenja. Oni su korisni za razumijevanje, ali imaju svoje granice. Model
može uočiti povezanost i izvući statistički zaključak koji je nepravedan ili diskriminirajući, baziran na on-line
pretraživanjima, a utječe na proizvode, bankovne kredite i zdravstvena osiguranja koje se nude, zato mnogi
upozoravaju na privatnost.

Bilo kako bilo, nove mogućnosti donose nove opasnosti. Veliki podaci mogu biti vrlo korisni, ali mogu se lako
pogrešno i krivo protumačiti, ponekad u zlobi. Imajući veliku količinu podataka ne znači da je taj skup više
vrijedan od mnogo manjeg, pažljivo odabranog skupa reprezentativnih podataka. Nije istina da sve može biti
ispravno objašnjeno samo pomoću statističkih metoda, bez obzira koliko napredne one bile.

VI. ZAKLJUČAK

Računalstvo u oblaku postaje značajno jer obećava veću dostupnost i skalabilnost za nižu cijenu. Naravno,
kao i sa svime u realnom svijetu, to ne mora uvijek biti istina i postoji mnogo složenih pitanja koji su uključeni
u donošenje odluka, bilo da nudimo uslugu „oblaka“, koristimo ju ili razvijamo softver koji će se koristiti u
„oblak“ okolini. U svakom slučaju, moramo razumjeti definiciju „oblaka“, kao i ono što je nestalo iz njega.
Ako prihvatimo računalstvo u oblaku kao sljedeći korak distribuiranog računarstva odmah će postati očito da
njegovu definiciju treba mijenjati kako bi bolje odgovarala novim vrstama usluga i modelima koji nisu
ugrađeni u postojeću NIST definiciju. U radu se predlažu dvije takve ekstenzije, DaaS (Data as a Service) i
AaaS (Analysis as a Service) koji već jesu ili će postati vrlo važni u bliskoj budućnosti. Oboje su derivati koji
se baziraju na jednostavnoj činjenici da je potrebno podatke i sposobnost analiziranja tih podataka
prepoznati kao važan element računalstva u oblaku. To nas dovodi do druge velike točke koja utječe na BI u
oblaku: tzv. „Big Data“ – priča o velikim količinama podataka.
Naravno, BI ne može zaostati za tim novim trendovima i važno je razumjeti ne samo što je „oblak“, nego i
kakve nove izazove on donosi na scenu, kako se to razlikuje od standardne okoline i koje su implikacije u
primjeni i ukupnoj arhitekturi dolazećih rješenja.
Na kraju, zanimljivo je vidjeti kako se ova dva naizgled različita svijeta, svijet međusobno povezan „oblacima“
i svijet mobilnih uređaja može savršeno uklopiti zajedno. Zanimljivija i važna je činjenica da će BI u
kombinaciji s obje, DaaS i AaaS, imati najviše koristi od ovog neočekivanog braka.

Literatura

[1] NIST (National Institute of Standards and Technology, Department of Commerce, USA), “Special
Publication 800-145”, September 2011
[2] Arian Stipić (IN2) i Tomislav Bronzin (Citus), “Mobilni BI: Prošlost, sadašnjost i budućnost”, MIPRO
konferencija, ožujak 2011
[3] John R. Rymer, Mike Gualtieri with Mike Gilpin, Alissa Anderson, “Ease Delivery of Elastic Apps,
Smoothing a Path to Cloud's Benefits”, Forrester Resarch, April 26, 2011
[4] Ganesh Prasad, “Wanted ESC not ESB“, http://wisdomofganesh.blogspot.com/2010/06/wanted-esc-
not-esb.html, June 2010
[5] Tom Coughlin and Mike Alvarado, "Angels in our Midst: Associative Metadata in Cloud Storage",
Wikibon's summit, November 2nd, 2010
[6] Jinesh Varia, “Architecting for the Cloud: Best Practices”, Amazon Web Services, May 2010
 [7] Allen Dreibelbis, Eberhard Hechler, Ivan Milman, Martin Oberhofer, Paul van Run and Dan Wolfson,
"Enterprise Master Data Management: An SOA Approach to Managing Core Information", IBM Press,
2008
[8] Agrawal, D., El Abbadi, A., Emekci, F., Metwally, A. (Dept. of Comput. Sci., Univ. of California at Santa
Barbara), "Database Management as a Service: Challenges and Opportunities", Data Engineering,
2009. ICDE '09. IEEE 25th International Conference, March 29th, 2009
[9] Doug Laney, "3-D Data Management: Controlling Data Volume, Velocity and Variety", META Group
Original Research Note, February 6th, 2001

Tomislav Bronzin, mag. ing.el., Microsoft Regional Director & MVP

Tomislav Bronzin, Microsoft Regional Director & MVP, osnivač je tvrtke CITUS specijalizirane za konzalting
kod projektiranja, razvoja i testiranja softverskih rješenja na Microsoft platformi.
Uža specijalnost su mu razvoj složenih distribuiranih aplikacija, sa fokusom na Windows Azure, Windows
Phone/Mobile i Unified Communication rješenja. Tomislav je predavač na Microsoft konferencijama poput
Microsoft TechEd Europe, WindDays, DevDays, PASS Europe, DevReach, MS NetWork, Sinergija, Vizija itd.
Predaje na nekoliko fakulteta, te je bio mentor studentskim timovima za Microsoft Imagine Cup natjecanje.
Tomislav je INETA Europe Vice President i organizator www.MobilityDay.com konferencije. Jedan je od
autora (od 4 MVP-a i MCT-a) koji su osmislili i predaju specijalni trening www.developersbootcamp.com,
temeljem njegovog iskustva kao Solution Architect-a za projekte kao što je npr. www.protectatwork.com.
Protect@Work je distribuirano rješenje bazirano na zadnjim verzijama tehnologije poput WPF, WCF, SQL
Server, Unified Communication & Cloud Computing.

Tomislav Bronzin is Microsoft Regional Director & MVP and founder of CITUS, company that is specialized
in software development, consulting and training for application development on Microsoft Platform.
His specialty is development of distributed applications, focusing on Windows Azure, Windows Phone/Mobile
and Unified Communication. Tomislav is speaker at Microsoft conferences like Microsoft TechEd Europe,
DevDays, PASS Europe, DevReach, WindDays, Sinergija, Vizija, MS NetWork etc. He is teaching at several
universities and mentoring student teams for Imagine Cup Championship. Tomislav is INETA Europe Vice
President and organizer of http://www.mobilityday.com conference.
He is author and one of the 4 MVP's and MCT's that are teaching at www.developersbootcamp.com based
on his experience as Solution Architect for projects like www.protectatwork.com. Protect@Work is distributed
application based on most recent technologies like WPF, WCF, SQL Server, Unified Communication and
Cloud Computing.

Arian Stipić je Solution Architect u tvrtki IN2, Microsoft Gold Partner, gdje radi na razvoju i
uspostavi servisno orijentiranih aplikacija, te BI rješenja. Arian je bio prvi hrvatski Microsoft
Regional Director (1998-2003), te prvi hrvatski specijalist s MCSD (Microsoft Certified Solution
Developer) certifikatom, i šesti s MCSE (Microsoft Certified System Engineer) certifikatom.
Idejni je začetnik i organizator prve specijalizirane tehnološke konferencije koja se bavila temama
aplikativne podrške bazirane na Microsoft tehnologijama, što je kasnije (zajedno sa sličnom
sistemskom konferencijom) preraslo u današnju Microsoft WinDays.
Autor je specijaliziranih programskih paketa Manager 2000 i Manager 4 koji su, kao pobjednici
EMEA (centralna i istočna Europa + Afrika) regije, osvojili ukupno 3 prestižne međunarodne
nagrade u 2001. i 2002. godini (Microsoft Certified Partner Award Finalist), te nominacije za
najbolja rješenja u svojim kategorijama (jedno od pet najboljih iz cijeloga svijeta).
Dugogodišnji redovni predavač na raznim stručnim skupovima i konferencijama (Microsoft
Developer Days, WinDays, Mobility Day, Microsoft User Groups, MIPRO...). Vanjski suradnik za
SAP IT Customer Competence Center u Njemačkoj.