Sveučilište u Zadru

Odjel za ekonomiju

Mateja Badrak, Petra Brkić i Matea Stevanja

FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I
NERAVNOTEŽE
Seminarski rad

Zadar, 2022.
 Sveučilište u Zadru
Odjel za ekonomiju

FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I
NERAVNOTEŽE
Seminarski rad

Mateja Badrak, Petra Brkić i Matea Stevanja

JMBAG: 0269144211,0269142082, 02691430063 redovan student

Kolegij: Financijska analiza

Mentor: izv. prof. dr. sc. Sonja Brlečić Valčić

Zadar, prosinac 2022

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1
2. MAKROEKONOMSKA ČIMBENICI I POJAVA TRŽIŠNIH NERAVNOTEŽA ............. 2
3. FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I NERAVNOTEŽA ................................................... 3
3.1. Povezanost financijskih nesavršenosti i makroekonomskih kriza ..................................5
3.2. Asimetrija dostupnih informacija .................................................................................6
3.3. Financijski akcelerator .................................................................................................6
3.4. Model otvorenog gospodarstva ....................................................................................7
4. FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I NERAVNOTEŽE UZROKOVANE COVID-19
KRIZOM ................................................................................................................................ 8
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 10
LITERTURA ....................................................................................................................... 11
1. UVOD

Financijske nesavršenosti važan su pokazatelj varijacije kvalitete u različitim zemljama i

industrijama. Konkretno, pojedini makroekonomski rezultati pokazuju da financijski razvoj
podiže prosječnu kvalitetu proizvoda relativno više u industrijama u kojima se tvrtke više
oslanjaju na vanjsko financiranje i imaju manje imovine koja se može kolateralizirati. Ovo je
otkriće potvrđeno u svim alternativnim uzorcima i mnogim alternativnim načinima zamjene
za kvalitetu proizvoda, financijski razvoj i financijsku ranjivost.

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća u Europi i svijetu zabilježene su ozbiljne financijske

nesavršenosti i neravnoteže, koje su dodatno pogoršale negativne posljedice financijske krize
i velike razlike u konkurentnosti, koje su onemogućile učinkovitu primjenu mjera zajedničke
monetarne politike. Kao bi to spriječile, države su počele kreirati i pripremati postupke
nadzora i provedbe kojima je cilj olakšati rano otkrivanje i otklanjanje makroekonomskih
neravnoteža u državama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje onim neravnotežama koje
bi se mogle proširiti na susjedne države.

1
2.MAKROEKONOMSKA ČIMBENICI I POJAVA TRŽIŠNIH
NERAVNOTEŽA

Velika financijska kriza 2008. godine potvrdila je vitalnu važnost unaprjeđenja razumijevanja
makrofinancijskih veza. Ova je kriza zapravo bio gorak podsjetnik na to kako oštre fluktuacije
u cijenama imovine, kreditima i tokovima kapitala mogu imati dramatičan utjecaj na
financijski položaj kućanstava, korporacija i suverenih država. Te su fluktuacije pojačane
makrofinancijskim vezama, dovodeći globalni financijski sustav do ruba kolapsa i do
najdublje kontrakcije svjetske proizvodnje u više od pola stoljeća.

Makrofinancijske veze usredotočene su na dvosmjernu interakciju između realnog

gospodarstva i financijskog sektora. Nepravilnosti i nesavršenosti koje nastaju u realnom
gospodarstvu mogu se širiti kroz financijska tržišta, čime se pojačavaju poslovni ciklusi.
Suprotno tome, financijska tržišta mogu biti izvor neravnoteže koji pak mogu dovesti do
izraženijih makroekonomskih fluktuacija. Globalne dimenzije ovih veza mogu rezultirati
prekograničnim prelijevanjem kroz stvarne i financijske kanale.

Takve globalne krize dovode do žustre rasprave o stanju istraživanja o ulozi nesavršenosti
financijskog tržišta u objašnjenju makroekonomskih fluktuacija. Pojedini stručnjaci tvrde da
takve krize pokazuju da struka nije posvetila dovoljno pažnje tim poveznicama. Drugi ipak
tvrde da su odavno prepoznati i da je učinjen značajan napredak u njihovom razumijevanju.
No većina priznaje da nesavršenosti financijskog tržišta često mogu pojačati fluktuacije u
financijskom i realnom sektoru. Ipak, nepostojanje objedinjujućeg okvira za proučavanje
dvosmjernih interakcija između financijskog sektora i realnog gospodarstva ograničilo je
praktičnu primjenu postojećeg znanja i spriječilo formuliranje politika 1.

1
Claessens, S., Kose, A.: Macroeconomic implications of financial imperfections, Monetary and Economic
Department, 2017.
2
3. FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I NERAVNOTEŽA

Financijska tržišta općenito se odnose na svako tržište na kojem se trguje vrijednosnim

papirima, uključujući tržište dionica, tržište obveznica, devizno tržište i tržište derivata,
između ostalog. Financijska tržišta su od vitalnog značaja za nesmetano funkcioniranje
kapitalističkih gospodarstava. Financijska tržišta igraju vitalnu ulogu u olakšavanju
nesmetanog rada kapitalističkih gospodarstava dodjeljivanjem resursa i stvaranjem likvidnosti
za poduzeća i poduzetnike. Tržišta olakšavaju kupcima i prodavačima trgovinu svojim
financijskim udjelima. Financijska tržišta stvaraju proizvode vrijednosnih papira koji
osiguravaju povrat za one koji imaju višak sredstava (ulagače i zajmodavce) i čine ta sredstva
dostupnima onima kojima je potreban dodatni novac (zajmoprimcima) 2.

Burza je samo jedna vrsta financijskog tržišta, a financijska tržišta nastaju kupnjom i
prodajom brojnih vrsta financijskih instrumenata uključujući dionice, obveznice, valute i
derivate ostvarivati financijsku korist. Financijska tržišta uvelike se oslanjaju na
informacijsku transparentnost kako bi osigurala da tržišta postavljaju cijene koje su učinkovite
i primjerene. Tržišne cijene vrijednosnih papira možda neće biti pokazatelj njihove intrinzične
vrijednosti zbog makroekonomskih sila poput poreza.

Neka su financijska tržišta mala s malo aktivnosti, a druga, poput New York Stock Exchange
(NYSE), dnevno trguju bilijunima dolara vrijednosnim papirima. Tržište dionica je
financijsko tržište koje investitorima omogućuje kupnju i prodaju dionica poduzeća kojima se
javno trguje. Primarno tržište dionica je mjesto gdje se prodaju nova izdanja dionica, nazvana
inicijalna javna ponuda. Svako naknadno trgovanje dionicama događa se na sekundarnom
tržištu, gdje ulagači kupuju i prodaju vrijednosne papire koje već posjeduju 3.

Brojni makroekonomski i financijski utjecaji na tržišne nesavršenosti i neravnoteže uzrokuju

brojne rasprava. Istraživanja su tako pokazala oscilirajući obrazac između integracije i
odvajanja pitanja financijske i realne ekonomije. Rane studije često su zajedno razmatrale
razvoje u realnom gospodarstvu i financijskom sektoru, ali su pribjegavale uglavnom
kvalitativnim pristupima. Kasnije su studije naglašavale odvajanje realnog sektora od

2
Financial Markets, https://www.investopedia.com/terms/f/financial-market.asp, pristupljeno 26. studenog 2022.
3
Financial Markets, https://www.investopedia.com/terms/f/financial-market.asp, pristupljeno 26. studenog 2022.
3
financijskog sektora te su prihvatile ideju da je financijski sektor samo manji dio realnog
sektora i da nema dovoljan utjecaj na isti. Literatura o korporativnim financijama i cijenama
imovine uglavnom je prihvatila paradigmu „učinkovitih tržišta"4.

Iako je napredak bio sporiji nego što se očekivalo, literatura je tijekom posljednja tri
desetljeća uložila više usklađenih napora da analizira interakcije između financijskih tržišta i
realnog gospodarstva. Niz studija naglašava kritičnu ulogu financijskih čimbenika u realnom
gospodarstvu. Samim time su razvijeni rigorozni analitički modeli koji su korišteni u razne
svrhe, uključujući analizu utjecaja monetarne i fiskalne politike na realno gospodarstvo i
financijska tržišta.

Opći kontekst za početak financijske neravnoteže i nesavršenosti može biti različit, a

povijesno gledano, u posljednjih 50-ak godina vidljivi su sljedeći trendovi koji uzrokuju takve
nepravilnosti5:
1. Zasićenost tržišta implicira da su od kasnih 1970-ih tradicionalna tržišta financijskih
usluga dostizala zasićenje. Manji broj klijenata često je značio da su poslovne banke
trebale izdati kredit osobama upitne kreditne sposobnosti da bi se novi klijenti dodali
na popis.
2. Financijska neravnoteža postajala je vrlo popularna, osobito među korporativnim
zajmoprimcima s namjerom zaobilaženja financijskih posrednika, posebice banaka.
3. Deregulacija financijskih tržišta označena je kao novi trend koji promiče gospodarski
rast i bolje upravljanje rizicima za razliku od financijskih tržišta koja su regulirala
nacionalna vlada. Ključne riječi bile su novi financijski proizvodi, promjene u načinu
formiranja cijena financijskih usluga i otvaranje novih geografskih tržišta.
4. Internacionalizacija financijskih tržišta temelji se na ogromnom rastu međunarodne
trgovine, globalnom širenju transnacionalnih korporacija i znatno povećanoj
institucionalizaciji štednje.
5. Tehnološke inovacije učinile su obradu informacija učinkovitijom, jer su informacije
postale svojevrsni proizvod financijskih usluga. Računala su novac učinila
elektroničkim i ne samo da su transformirala fizički oblik u kojem je novac služio kao

4
Claessens, S., Kose, A.: Macroeconomic implications of financial imperfections, Monetary and Economic
Department, 2017.
5
Kotarski, K.: Structural Imbalances and Financial Crises Profileration, Politička misao, Vol. 46, No. 3., 2009.
4
 sredstvo razmjene, već su također bila u procesu transformacije sustava pomoću kojih
su se plaćanja novca razmjenjivala i bilježila.

3.1. Povezanost financijskih nesavršenosti i makroekonomskih kriza

Istraživanja su usredotočena na dva glavna kanala kroz koje nesavršenosti financijskog tržišta
mogu dovesti do makrofinancijskih kriza. Prvi kanal, koji uglavnom djeluje kroz potražnju
financija, opisuje kako promjene u bilancama zajmoprimaca mogu pojačati makroekonomske
fluktuacije. Središnja ideja na kojoj se temelji ovo razmišljanje najbolje je obuhvaćena
financijskim akceleratorom, tj. opsežno proučavanim mehanizmom širenja u širokom rasponu
modela. Drugi kanal, povezan s opskrbnom stranom financija, naglašava važnost bilanci
banaka i drugih financijskih institucija u kreditiranju i osiguravanju likvidnosti za realno
gospodarstvo.

S obzirom na velik broj studija o makroekonomskim implikacijama financijskih nesavršenosti,

dolazi se do niza zaključaka. Prvo, u prezentacijske svrhe koristimo grubu razliku između
strane potražnje i ponude financija, pregledavajući svaku zasebno i analizirajući kako mogu
dovesti do makrofinancijskih veza. Strane potražnje i ponude su naravno međusobno
povezane jer su transakcije endogeni ishodi, posebno kada se razmatraju u okviru opće
ravnoteže.

Ipak, ovo grubo razgraničenje omogućuje nam da na jednostavan način klasificiramo mnoge
studije. Drugo, cilj je pružiti intuitivna objašnjenja o tome kako financijska nesavršenost
može dovesti do makrofinancijskih veza. Treće, makrofinancijske veze u konačnici potječu na
mikroekonomskoj razini. Stoga, kad god je to moguće, izvlačimo lekcije iz teorijskog i
empirijskog rada na mikroekonomskim čimbenicima koji su relevantni za ponašanje
makroekonomskih i financijskih agregata6.

6
Krnić, B., Radošević, D.: Makroekonomske neravnoteže u hrvatskoj ekonomiji: dualitet između financijskog i
realnog sektora, Ekonomski pregled, Vol. 65, No. 1, 2014.
5
3.2. Asimetrija dostupnih informacija

Nesavršenosti financijskog tržišta često proizlaze iz asimetrije informacija i problema s

provedbom određenih makroekonomskih kretanja. Zbog asimetrije informacija, zajmodavci i
investitori znaju manje o očekivanoj stopi povrata na buduće projekte od upravitelja ili
vlasnika poduzeća. Štoviše, zajmodavci i investitori ne znaju sve o zajmoprimcima (npr. jesu
li dobro kvalificirani, ulažu li dovoljno truda ili odabiru ekonomski učinkovite projekte).
Budući da se ekonomski izgledi projekata, financijski položaj zajmoprimaca i stvarni napori
koje su zajmoprimci uložili ne mogu savršeno promatrati već se odluke donose na temelju
pretpostavki, javljaju se problemi nepovoljnog odabira i moralnog hazarda.

Zajmodavci i ulagači također se mogu suočiti s poteškoćama u provođenju ugovora gdje se

poslovne odluke donose na temelju pretpostavke. Djelomično zbog asimetrije informacija, ali
i zato što pravni i institucionalni okviri možda ne dopuštaju učinkovitu naknadnu nagodbu
zajmodavci će možda morati imati velike troškove i stoga se uopće suzdržati od posuđivanja.
Takve informacijske asimetrije dovode do transakcijskih troškova i nepotpunih financijskih
tržišta u smislu da se ne financira svaki vrijedan projekt. Kako bi odabrali isplative projekte,
izbjegli negativan odabir i spriječili izbjegavanje, zajmodavci i investitori morat će snositi
transakcijske troškove. Kako bi prevladali probleme s praćenjem, štediše i glavni ulagači
moraju se osloniti na agente (kao što su banke) da se nadzor obavlja u njihovo ime ili koristiti
određenih makroekonomskih mehanizama7.

3.3. Financijski akcelerator

Modeli ravnoteže koji sadrže mehanizam financijskog akceleratora pokazuju da realni,

monetarni i financijski šokovi mogu imati veći učinak na realnu ekonomiju jer zajmoprimci
prilagođavaju svoja ulaganja kao odgovor na promjene u vanjskom financiranju. Odjeljak
zatim predstavlja sažetu raspravu o empirijskim dokazima o kvantitativnoj važnosti različitih
vrsta mehanizama financijskog akceleratora. Odnosi između iznosa vanjskog financiranja i
njegovog troška (premije), s jedne strane, i snage bilanci zajmoprimaca i pozicija novčanog

7
Claessens, S., Kose, A.: Macroeconomic implications of financial imperfections, Monetary and Economic
Department, 2017.
6
toka s druge strane, dovode do mehanizma akceleracije gdje mali šokovi mogu rezultirati
velike prilagodbe ulaganja i potrošnje u cijelom gospodarstvu.

Budući da je bogatstvo varijabla stanja (ili dana) i ekonomski subjekti ne mogu brzo (ili
optimalno) prilagoditi svoje planove ulaganja budući da se suočavaju s troškovima toga, ovaj
mehanizam traje tijekom vremena, uzrokujući kratkotrajne neravnoteže i nesavršenosti u
realnim ili financijskim varijabli koje mogu imati dugotrajnije učinke na realno gospodarstvo.
Ovaj mehanizam također može imati učinke opće ravnoteže jer radnje pojedinačnih banaka
utječu na ponašanje drugih banaka na način koji se međusobno pojačava.

3.4. Model otvorenog gospodarstva

Makroekonomske implikacije nesavršenosti financijskog tržišta također su proučavane u

kontekstu modela otvorenog gospodarstva. Otvorena ekonomija je vrsta ekonomije u kojoj ne
samo domaći čimbenici, već i subjekti u drugim zemljama sudjeluju u trgovini proizvodima
(robama i uslugama). Trgovina može biti u obliku razmjene, prijenosa tehnologije i svih vrsta
dobara i usluga.

Slično kao u slučaju korporacije ili kućanstva u zatvorenom gospodarstvu, na sposobnost

zemlje da se zadužuje utječe njezina neto vrijednost zbog nesavršenosti. Brojni ekonomski
stručnjaci tvrde da je važnost nesavršenosti vjerojatno još veća u kontekstu otvorenog
gospodarstva jer je ugovore teže provesti, a asimetrija informacija je veća nego što je to slučaj
u okruženju zatvorenog gospodarstva. Kao rezultat toga, ograničena mogućnost proizvodnje
proizvoda i ograničena provjerljivost kreditne kvalitete i radnji zajmoprimaca utječu na
pristup međunarodnom financiranju više nego domaćem financiranju 8.

8
Slavyuk, R., Kondrat, I.: Financial market imbalance, Business perspectives, Vol.. 14, No. 1, 2017.
7
4. FINANCIJSKE NESAVRŠENOSTI I NERAVNOTEŽE
UZROKOVANE COVID-19 KRIZOM

Početkom ožujka 2020. godine bilo je jasno da će epidemija koronavirusa izazvati oštar pad
gospodarskog rasta u svijetu. Prvo u Kini gdje je sve započelo, a naknadno i u drugim
zemljama kada je došlo do djelomičnih i potpunih zatvaranja poslovanja. Od tog vremena, sve
veće širenje koronavirusa po zemljama potaknulo je mnoge vlade da uvedu mjere bez
presedana za suzbijanje epidemije. Iako su potrebne za suzbijanje virusa, ove mjere dovele su
do privremenog zatvaranja mnogih tvrtki, široko rasprostranjenih ograničenja putovanja i
mobilnosti, previranja na financijskom tržištu, erozije povjerenja i povećane neizvjesnosti.
Ovaj pristup sugerira da bi zatvaranja mogla dovesti do oštrog pada razine proizvodnje u
mnogim gospodarstvima, s potencijalnim smanjenjem potrošnje potrošača za oko jednu
trećinu. Promjene ovog razmjera daleko bi nadmašile gospodarsku recesiju tijekom globalne
financijske krize.

4.1. Snažan pad burzi

Gospodarski učinak globalnog širenja COVID-19 povećao je averziju prema tržišnom riziku
na načine koji nisu viđeni od globalne financijske krize. Burze su pale za preko 30%;
implicirane volatilnosti dionica i nafte porasle su na krizne razine; a kreditni rasponi na dug
neinvesticijskih razreda naglo su se povećali kako ulagači smanjuju rizike. Ova pojačana
previranja na globalnim financijskim tržištima događaju se unatoč značajnim i sveobuhvatnim
financijskim reformama koje su dogovorile financijske vlasti G20 u razdoblju nakon krize. Ti
su izazovi također vrlo različiti od prethodne financijske krize. Razumijevanje tadašnje
krhkosti tržišta, puteva zaraze tržišta i implikacija politike zahtijeva točno procjenu
promjenjive strukture globalnih tržišta i financijskog posredovanja u razdoblju nakon krize 9.

U mnogim zemljama poduzeća su tako postala visoko zadužena i sada su osjetljiva na

pogoršanje gospodarskih i tržišnih uvjeta. Usred produljenog razdoblja prilagodljive
monetarne politike, vrlo niska cijena zaduživanja pridonijela je izdavanju korporativnih

9
The impact of Covid-19 on capital markets one year in, https://www.mckinsey.com/business-
functions/strategy-and-corporate-finance/our-insights/the-impact-of-covid-19-on-capital-markets-one-year-in,
pristupljeno 1. prosinca 2022.
8
dugova bez presedana. Posljedično, dug poduzeća je na vrlo visokim razinama u mnogim
zemljama G20, a rast neotplaćenih zajmova s financijskom polugom u SAD-u i Europi
nadoknadio je usporavanje bankovnog kreditiranja kako bi se zaduženim poduzećima
osiguralo financiranje. Mnoga poduzeća koristila su ovaj dug za isplatu dividendi i otkup
dionica, povećavajući financijsku polugu koja ih je učinila ranjivijima na oštar pad
operativnih zarada. Također, krediti s nižom kamatama izdani u obliku obveznica BBB,
obveznica neinvesticijskog razreda i zajmova s financijskom polugom porasli su na povišene
razine.

4.2. Problemi solventnosti i likvidnosti

Kriza koja se razvija na tržištima korporativnih kredita počela je narušavati solventnost

poduzeća u pogođenim zemljama. Poduzećima, osobito onima s visokim dugovima, teško je
podmiriti kratkoročne potrebe za gotovinom za otplatu duga, poreze i značajne operativne
troškove. Suočena s tim nedostacima, poduzeća će imati malo izbora (smanjiti troškove i
zapošljavanje) kako bi izdržala pritiske zbog nesolventnosti. Posljedično, rastuća
nezaposlenost će smanjiti potrošnju kućanstava i sposobnost potrošača da otplate kredite. U
kombinaciji, veća neplaćanja duga poduzeća i kućanstava narušila bi kvalitetu imovine
banaka i drugih kreditnih institucija.

Akcije središnjih banaka na snižavanju kamatnih stopa i proširenju programa kupnje

obveznica i posebnih kriznih olakšica važni su koraci za rješavanje ovih izazova likvidnosti.
Osim toga, međunarodna regulatorna tijela pozvala su nacionalna tijela da smanje
protucikličke rezerve kapitala i koriste regulatorne instrumente nakon krize na primjereno
fleksibilan način. Ipak, rješavanje kratkoročne likvidnosti u financijskom sustavu neće biti
dovoljno za rješavanje akutnih rizika nesolventnosti uzrokovanih COVID-19. Potreban je
sveobuhvatan politički odgovor kako bi se odgovorilo na nove izazove solventnosti koji brzo
gutaju poduzeća pogođena pandemijom.

9
5. ZAKLJUČAK

Financijska se neravnoteža odnosi na neusklađenost između prihoda i rashode pojedine države

ako govorimo na makroekonomskoj razini ili pojedine poslovne organizacije ako je riječ o
mikrorazini. Nagli rast i pad cijena imovine i kredita te općenito financijske neravnoteže, sve
su više predmet velike pozornosti javnosti nakon globalne financijske krize 2008. godine. Sve
glavne jurisdikcije uspostavljaju makrobonitetna tijela i postoji živa rasprava o tome treba li
financijska stabilnost biti cilj središnjih banaka uz stabilnost cijena.

Financijska neravnoteža i nesavršenost tako je uzrok makroekonomske nestabilnosti, a cilj

ekonomskih stručnjaka treba biti kako identificirati institucionalne uzroke neravnoteže
financijskih tržišta. Istraživanja pokazuju kako je stabilnost banaka uz lakoću pristupa
kreditima i niska razina povjerenja u nacionalni bankarski sustav glavni razlozi nestabilnosti
na financijskom tržištu. Zbog nedostatka financijskih kapaciteta i odbijanja obavljanja
poslova u visokorizičnim tržišnim segmentima, osiguravajuća društva nisu u mogućnosti u
potpunosti obavljati funkcije preraspodjele rizika. Konkurentnost financijskog tržišta i dalje je
niska s ograničenom nomenklaturom financijskih usluga i može se smatrati privlačnim za
potencijalne strane ulagače.

Nepravilnosti i nesavršenosti koje nastaju u realnom gospodarstvu mogu se širiti kroz

financijska tržišta, čime se pojačavaju poslovni ciklusi. Suprotno tome, financijska tržišta
mogu biti izvor neravnoteže koji pak mogu dovesti do izraženijih makroekonomskih
fluktuacija. Globalne dimenzije ovih veza mogu rezultirati prekograničnim prelijevanjem kroz
stvarne i financijske kanale.

10
LITERTURA

1. Claessens, S., Kose, A.: Macroeconomic implications of financial imperfections,

Monetary and Economic Department, 2017. Dostupno na:
https://www.bis.org/publ/work677.pdf [pristupljeno 1. prosinca 2022.]
2. Financial Markets, Dostupno na: https://www.investopedia.com/terms/f/financial-
market.asp, [1.prosinca 2022.]
3. Krnić, B., Radošević, D.: Makroekonomske neravnoteže u hrvatskoj ekonomiji:
dualitet između financijskog i realnog sektora, Ekonomski pregled, Vol. 65, No. 1,
2014. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/117903 [pristupljeno 1.prosinca 2022.]
4. Kotarski, K.: Structural Imbalances and Financial Crises Profileration, Politička
misao, Vol. 46, No. 3., 2009. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50930 [pristupljeno
1. prosinca 2022.]
5. Slavyuk, R., Kondrat, I.: Financial market imbalance, Business perspectives, Vol.. 14,
No. 1, 2017. Dostupno na:
https://www.businessperspectives.org/images/pdf/applications/publishing/templates/ar
ticle/assets/8720/imfi_2017_01cont_Slavyuk.pdf [pristupljeno 1. prosinca 2022.]
6. The impact of Covid-19 on capital markets one year in, Dostupno na:
https://www.mckinsey.com/business-functions/strategy-and-corporate-finance/our-
insights/the-impact-of-covid-19-on-capital-markets-one-year-in, [pristupljeno 1.
prosinca 2022.]

11