NACRT

KOORDINACIONA GRUPA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA

FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

STRATEGIJA RAZVOJA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

U FEDERACIJI BIH
za period 2012 – 2021. godina

Sarajevo, 2012. godina

 SADRŽAJ STRATEGIJE

1. Uvod

2. Analiza stanja

2.1 Trenutno stanje po sektorima finansijskog tržišta

2.2. Problemi po sektorima

2.3. SWOT-analize po sektorima

3. Vizija i strateški cilj finansijskih tržišta

3.1. Banke

3.2. Tržište kapitala

3.3. Osiguravajuća društva

3.4. Mikrokreditne organizacije

3.5. Leasing društva

3.6. Investicioni fondovi

4. OPĆI (RAZVOJNI) CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA

4.1. Banke

4.2. Tržište kapitala

4.3. Osiguravajuća društva

4.4. Mikrokreditne organizacije

4.5. Leasing društva

4.6. Investicioni fondovi

5. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) FINANSKIJSKIH

TRŽIŠTA
5.1. Banke

5.2. Tržište kapitala

5.3. Osiguravajuća društva

5.4. Mikrokreditne organizacije

5.5.Leasing društva

5.6. Investicioni fondovi

5.7. Indikatori/pokazatelji, pretpostavke, rizici, nosioci i rokovi predloženih ciljeva,

programa i mjera

2
 5.7.a) Banke

5.7.b) Tržište kapitala

5.7.c) Osiguravajuće kuće

5.7.d) Mikrokreditne organizacije

5.7.e) Leasing društva

5.7.f) Investicioni fondovi (nisu dostavili)

6. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA

7. EVALUACIJA I REVIZIJA

3
1. UVOD
Suvremeni globalni financijski i gospodarski sustav pogođen je financijskom i ekonomskom krizom čiji
su negativni učinci u Bosni i Hercegovini i konzekventno Federaciji Bosne i Hercegovine multiplicirani
tranzicijskim nedorečenostima. Financijska kriza čije uporište nalazimo u događajima započetim
propašću velike investicijske banke u SAD Lehman Brothers afektirala je realni sektor širom svijeta a
svoje posljedice nalazi i u krizi Eurozone, koja prijeti dalekosežnim posljedicama po Europsku Uniju.
Posljedice financijske krize osjećaju se prvo kroz usporavanje a potom i smanjivanje ekonomske i
investicijske aktivnosti o čemu svjedoče negativne stope rasta u brojnim privrednim sektorima i
negativni trendovi na tržištu kapitala. Tako pokrenuta negativna spirala utječe na smanjenje
investicija, reduciranje potrošnje, ali i pad industrijske proizvodnje, građevinarstva i robne razmjene.

Uobičajeno je uzroke globalne ekonomske krize pozicionirati na financijska tržišta, i pozivati na

promjenu tretmana koji ova industrija ima u suvremenim gospodarskim kretanjima. Također se poziva
i na promjenu paradigme u smjeru više razine reguliranosti i ograničavanja razvoja financijskih
instrumenata, s ciljem prevencije budućih kontrakcija. Financijska tržišta su vrlo složen mehanizam
bez kojeg je rast realnog sektora i time cjelokupan gospodarski razvoj nemoguć, i time zavrjeđuju
posebnu pozornost u kontekstu artikulacije pravaca u kojima društvo želi vidjeti njihov razvoj. Kada se
govori o financijskoj industriji, tada najšira podjela pod industrijom obuhvaća financijska tržišta,
institucije i financijsku regulaciju. Uobičajeno se financijska tržišta i institucije smatraju sinonimima,
odnosno podrazumijevaju istodobno.

Pod pojmom finansijskih tržišta1 se najčešće smatra tržište kapitala i tržište novca uključujući i devizno
tržište. Finansijsko je tržište mjesto na kom se trguje novcem i financijskim instrumentima i na kom se
susreću ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima. Finansijsko tržište znači mjesta, osobe,
instrumenti, tehnike i tokove koji omogućavaju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca i
kapitala. Tržišta kapitala su ona tržišta na kojima se prometuju dugoročni financijski instrumenti, tj.
instrumenti čije je dospijeće neodređeno odnosno nije kraće od godinu dana. Na tržištima novca se
trguje vrijednosnim papirima čije dospijeće je manje od godinu dana.

Svjetska ekonomska kriza je imala posebno negativan efekat na tržišta koja se nalaze u fazi razvoja,
uključujući i tržište u BiH, koje je i prije krize bilo relativno infantilno. Naime, finansijski sektor
odnosno finansijsko tržišto BIH je veoma malo, razjedinjeno izrazito „plitko“, nerazvijeno, nestabilno i
uglavnom nezaštićeno. Nepostojanje tradicije financijskih institucija u predtranzikcijskom razdoblju,
zatim izostanak institucionalne sinkronizacije u vrijeme procesa pretvorbe i privatizacije, odnosno
nepostojanje adekvatnog financijskog tržišta koje bi servisiralo promjenu strukture vlasništva utjecalo
je na ovakvu situaciju i dominantno negativan tretman financijskih tržišta u BiH, kako sa aspekta opće
javnosti tako i sa aspekta definiranja jasnih smjernica njihova razvoja. Dapače, može se zaključiti kako
je dosadašnji razvoj financijskog sustava bio ad hoc, lišen adekvatne vizije, i uglavnom sporadičnog
karaktera. Dodatni teret kompleksnosti financijskim tržištima daje i činjenica kako su većina
financijskih tržišta entitetski temeljena. Primjerice, najeklatantniji primjer je tržište kapitala koje je
organizirano i regulirano u dva potpuno zasebna tržišta sa svim pratećim institucijama, od kojih je
1
Pod financijskim tržištima se u kontekstu Strategije podrazumijevaju: bankarsko tržište, tržište kapitala, tržište
osiguranja, tržište mikrokretinog sektora i tržište leasinga

4
jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Isti je slučaj i sa drugim finansijskim tržištima. Vrijednosnim
papirima se također trguje na dvije burze, SASE (Sarajevska burza) i BLSE (Banjalučka burza). Nadalje,
finansijsko tržište sadržava tržište novca i uglavnom je svedeno na bakarske i nedepozitne institucije.

Navedeni argumenti govore u prilog potrebi formuliranja primjerenih smjernica za razvoj financijsih
tržišta koja bi bila u funkciji rasta realnog sektora, praćenog porastom zaposlenosti, posljedično rasta
životnog standarda, ali uz istodobno zadržavanje neovisnosti financijskih institucija i tržišta obilježenoj
ponudom novih financijskih instrumenata i općenito izbjegavanjem sputavanja razvoja inovativnosti
na financijskim tržištima. Odgovor na ove izazove treba dati Strategija razvoja finansijskih tržišta FBiH 2
za period 2012-2021. godina ( u daljem tekstu: Strategija). Ona predstavlja ključni dokument čijom
realizacijom se očekuje zaustavljanje negativnih trendova na finansijskim tržištima, povećanje
finansijske stabilnosti i razvoj tržišta i finansijskih institucija u FBiH. Dakle, svrha je Strategije razvoja
finansijskih tržišta da se na osnovu sveobuhvatne analize postojećeg stanja, postavi okvir s jasno
definiranim strateškim i prioritetnim ciljevima i provedbom akcionih planova, programa i mjera, te
zaustave negativni trendovi, odnosno stabilizira i racionalizira finansijsko tržište, integrišu i razviju
finansijske institucije te uvedu EU standardi i izvrši harmonizaciju regulative i supervizije.

Strategija ima namjeru ukazati na način odnosno koncept optimizacije pojedinih resursa kako bi se
iskoristile prednosti za stvaranje željenih učinaka. Treba imati na umu da se ova Strategija radi u
kriznim i nepovoljnim uslovima što je čini istovremeno strategijom stabilizacije, kao i razvoja
finansijskih tržišta i finansijskih institucija. Ona sublimira i potrebu uključivanja u regionalne
integracije s ciljem da se regionalna financijska tržišta učine konkurentnijim na globalnoj razini.

Pojednost avljeno rečeno Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BiH za period 2012-2021.
godina, treba odgovoriti na slijedeća pitanja:

Situacija - Gdje smo trenutno u razvoju finansijskih tržišta ?

Ciljevi - Gdje želimo doći ?
Strategija - Kako ćemo doći do željenog stanja ?
Taktika - Kako ćemo realizovati strategiju ?
Akcije - Ko je zadužen za provođenje svakog koraka i u kom roku?
Kontrola - Kako će proces pratiti i mjeriti te po potrebi revidirati ?

Sadržinski strategija obuhvata: analiza stanja, viziju i strateške ciljeve, opće ciljeve, akcioni plan
(programi, projekti - mjere) procjenu i upravljanje rizicima, monitoring, reviziju i evaluaciju strategije.

Strategija je usaglašena sa višim strateškim dokumentima (Strategija razvoja Bosne i Hercegovine i

Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2010-2020 godine). Također značajni
dijelovi Strategije bit će inkorporirani u Ekonomske politike Vlade FFiH za razdoblje 2012-2014, a
dijelovi će biti realizirani naknadno, kada se različiti institucionalni i drugi uvjeti za to stvore.
Metodološki pristup karakteriše ciljno planiranje zasnovano na identifikaciji i analizi problema ali ne i
njihovo automatsko provođenje u ciljeve. Formuliranje Strategije je zasnovano na metodu logičnog
okvira koji podrazumjeva načine strukturiranja osnovnih elemenata u Strategiji ističe logičke veze
između inputa, problema, ciljeva, planiranih aktivnosti i očekivanih rezultata i predstavlja operativan
opis najvažnijih aspekata Strategije. U izradi Strategije korištena je i metod konsultovanja i
uključivanja svih zaiteresiranih strana (predstavnik Vlade FBiH, predstavnik Centralne banke BIH, član
2

5
Komisije za vrijednosne papire, predstavnik RVP-a, predstavnik SASE, predstanici udruženja banka,
osiguranja, mikrokreditnih institucija, lizing društava, udruženja računovođa, nezavisni experti).

2. ANALIZA STANJA

6
 2.1 Trenutno stanje po sektorima finansijskog tržišta

2.1.1.Bankarski sektor

Razdoblje tranzicije bankarskog sektora BiH obilježile su značajne strukturne promjene koje ocrtava
nekoliko temeljnih obilježja: ulazak stranog kapitala u bankovne sustave, rast kreditiranja domaćih
sektora posebice stanovništva, unaprjeđenje profitabilnosti i još uvijek zadovoljavajuća visina stope
adekvatnosti kapitala unatoč kreditnoj ekspanziji i rastu rizične aktive te unaprjeđenje supervizijske
regulative. U posljednjem deseljeću bankarski sektor BiH bilježi rast svih perfomansi i značajne
promjene u tržišnoj strukturi bankarskog sektora (konsolidacija, koncentracija, dominacija
stranog vlasništva, konkurencija). Banke predstavljaju dominantan segment financijskog
sustava uz slabu konkurenciju drugih nebankarskih financijskih institucija i financijskih tržišta.

Tablica 1: Temeljni pokazatelji bankarskog sektora BiH (u %)3

Pokazatelji 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Broj banaka 37 33 33 32 32 31 30 29 29
Bankarska 48.2 58.7 69.3 76.8 93.8 82.9 86.5 85.16 84.39
intermedijacija
Strani kapital u 66.4 69.6 67.0 73.0 83.0 87.0 89.2 92.7 87
kapitalu
CR3 40.1 56.6 46.3 43.5 40.8 46.4 46.2 43.2 44.6

CR5 51.2 61.7 59.3 56.3 56.7 60.8 61.8 56.6 56.3

HHI 655 808 919 926 890 973 999 1530 1544

Adekvatnost
kapitala 20.29 18.73 17.83 17.67 17.14 16.23 16.07 16.02 17.2

ROAA 0.49 0.68 0.69 0.87 0.87 0.41 0.08 -0.6 0.7

ROAE 3.39 5.77 6.18 8.42 8.94 4.34 0.84 -5.5 5.9

Bankarska intermedijacija zajedno s podacima o broju banaka, poslovnica, poslovnica u odnosu na

tisuću stanovnika neke zemlje sektorski su pokazatelji financijske razvijenosti. Promatrajući bankarsku
intermedijaciju BiH vidljiv je postojan trend financijskog produbljavanja i intenzivne bankarske
aktivnosti. Ipak financijska kriza u 2008. godini usporila je i bankarsku aktivnost.

Udio banaka u stranom vlasništvu u ukupnoj aktivi bankarskog sektora na kraju 2009. godine iznosio
je 94.5% što ukazuje na ovisnost i osjetljivost domaćih sektora o promjeni poslovne politike i
odlukama banaka u stranom vlasništvu. HHI za bankarski sektor BiH ukazuje na rast koncentracije i
značajnu koncentriranost tržišta, koncentracijski omjeri tri i pet najvećih banaka ukazuju na činjenicu
kako je bankarsko tržište izloženo ujedno i ovisno o malom broju banaka. Točnije nacionalna
ekonomija BiH ovisi o aktivnosti pet najvećih banaka u sektoru.

Kreditna aktivnost banaka BiH rasla je u nekoliko posljednjih godina s značajnim udjelom kredita
stanovništvu. Stope rasta kredita bilježile su vrijednost iznad 25% na godišnjoj razini. Aktivnost
banaka pokazuje usporeni rast kredita u razdoblju 2008.-2010. godini. Stopa rasta kredita u 2009.
godini prvi puta od 2000. godine imala je negativan predznak -3.1%. U 2010. godini sektor

3
CBBH, Godišnji izvještaji, Agencije za bankarstvo F BiH i RS, Informacija o bankarskom sektoru,
različita godišta

7
pokazuje blago poboljšanje obilježeno niskom stopom rasta kredita od svega 2.5%, dok u
2011 krediti rastu za 6.3%.

Bankarski sektor u 2010. godini bilježi na razini sektora gubitak u odnosu na 2009. godinu.
Stopa adekvatnosti kapitala pokazuje sposobnost banke da kapitalom pokrije rizicima
ponderiranu aktivu. U 2010. godini u bankarskom sektoru zabilježen je porast rizikom
ponderirane aktive na godišnjoj razini što je dovelo do pada stope adekvatnosti kapitala na
15,58%, odnosno 3% u odnosu na 2009. godinu.

U 2009. godini sve su banke zabilježile povećanje rezerviranja za kreditne gubitke kao posljedica
utjecaj financijske krize. Neto prihodi bankarskog sektora zabilježili su rast zahvaljujući porastu
nekamatnih prihoda, dok su neto kamatni prihodi smanjenjeni kao posljedica porasta cijene izvora
financiranja. Povrat na prosječnu aktivu raste u 2011. godini s -0.6% na 0.7%, dok povrat na prosječni
kapital raste s -5.5% na 5.9%.

Potrebne izmjene legislative

Slijedeće izmjene predlažu se u skladu sa usvojenim osnovama Nacrta strategije razvoja finansijskih
tržišta FBiH, koje je Koordinaciona grupa

2.1.2. Tržište kapitala

Cilj ovog dijela analize jeste da prikaže stanje na tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i
da identifikuje osnovne probleme koji sprečavaju njegov daljnji razvoj. U prvom dijelu slijedi osvrt na
situaciju na vodećim regionalnim tržištima kapitala.

a) Stanje u okruženju i na nivou BiH

Svjetska finansijska i ekonomska kriza imala je poražavajuće efekte na sva regionalna tržišta kapitala.
Najbolja ilustracija predstavlja slučaj Zagrebačke burze, koje tradicionalno važi za najveće
organizovano tržište u regionu. U 2007. godini, prosječni dnevni promet ostvaren na ZSE iznosio je
71,9 miliona KM. Isti ovaj parametar u 2011. godini iznosio je 6,1 miliona KM, što predstavlja pad od
91,32%. Vodeći indeks CROBEX je u istom periodu zabilježio pad sa 5.239,00 na 1.740,21 indeksna
poena ili 66,78% gubitka vrijednosti. Pored negativnih efekata ekonomske krize, na likvidnost
Zagrebačke burze negativno su utjecali i korporativni skandali kao i dugotrajna blokada trgovine
dionicama INA-e, inače jednog od najlikvidnijih izdanja na hrvatkom tržištu kapitala.

Ostaje da se vidi da li skori prijem u Evropsku uniju dati pozitivne impulse za tamošnje tržište kapitala.

Ništa bolja situacija nije ni na Beogradskoj berzi, koja je, zbog početka privatizacije najprofitabilnijih
državnih kompanija putem podjela besplatnih dionica građanima Srbije, važila za prvo tržište na koje
bi se strani investitori masovnije vratili. Do sada ova očekivanja se nisu ispunila. U 2007. godini,
prosječni dnevni promet na Beogradskoj berzi iznosio je 16,1 milion KM, da bi u 2011. godini pao na
svega 2,1 milion KM (pad od 86,40%). Vodeći indeks Belex 15 je u istom periodu pretrpio pad od
78,47% (sa 2.318,37 na 499,05 indeksna poena).

Penziona reforma, koja je navedena u pismu namjere Vlade Srbije prema MMF-u još nije pokrenuta,
tako da nije realno očekivati osnaživanje aktivnosti na tržištu od strane penzionih fondova, koji bi u
prvom periodu bili ionako nedovoljno razvijeni da bi mogli imati značajniji uticaj na tržišta kapitala.

8
Slovenačko tržište kapitala je također doživjelo veliki pad likvidnosti, što najbolje ilustruje poređenje
prometa na Ljubljanskoj borzi (LJSE) u 2007. i 2011. godini. U 2007. godini na berzi je ostvaren promet
od 4.355.371.020 KM, dok je u 2011. taj pokazatelj iznosio svega 919.351.170 KM. Vodeči indeks LJSE
– SBI-TOP je sa 2.518,92 indeksna poena krajem 2007. godine pao na 589,58 poena krajem 2011.
godine.

Prvobiti pozitivni efekti nakon preuzimanja Ljubljanske borze od strane Bečke berze (Wiener Boerse
AG) su ubrzo anulirani, i postoji određena bojazan da će Beč privuči slovenačke Plave žetone ( blue
chips- Krku, Merkator, Petrol) na svoje matično tržište, što je scenarij koji je već djelimično realiziran
na berzi u Pragu.

Ukoliko se posmatra nivo Bosne i Hercegovine, negativni efekti svjetske finansijske i ekonomske krize
su dodatno pojačani domaćim faktorima, prije svega nestabilnom političkom situacijom koja odbija
potencijalne investitore na domaća tržišta kapitala. Pored toga, ekonomska i regulatorna
rascjepkanost ionako malog tržišta smanjuje njegovu atraktivnost za ozbiljne institucionalne
investitore. De facto i de jure u Bosni i Hercegovini postoje (najmanje) dva potpuno odvojena tržišta
kapitala, sa dvije Komisije za vrijednosne papire, dva registra za vrijednosne papire i dva seta
profesionalnih posrednika. Razlike u regulativnom okviru se iz godine u godinu produbljuju, bilo zbog
zaostajanja u modernizaciji propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine, ili zbog neselektivnog i
neprilagođenog kopiranja legislative iz regiona u Republici Srpskoj.

Iz političkih razloga na državnom nivou nije moguće donijeti regulativu koja bi na jedinstven način
tretirala tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, dok želja za međuentitetskom harmonizacijom propisa
ostaje samo na deklerativnom nivou.

Promet na uređenim tržištima u Bosni i Hercegovini od 2007. godine je na silaznoj putanji, da bi 2011.
godine po prvi put zabilježio porast u odnosu na prethodnu godinu.

Raspored prometa na BH-berzama, koji je tradicionalno bio na strani Sarajevske berze - burze u
odnosu 2/3 prema 1/3, od 2010. godine je pomjeren u korist Banjalučke berze, prije svega zbog većeg
obima primarne trgovine obavljene putem berze (96 miliona u 2010. i 314 miliona u 2011. godini).

b) Trenutno stanje na tržištu kapitala FBiH

Primarno (emisiono) tržište

U ekonomskoj teoriji, osnovna funkcija tržišta kapitala je omogućavanje sučeljavanja ponude i

potražnje za vrijednosnim papirima putem koje se formira njihova (tržišna) cijena. Tržišna cijena

9
upravlja alokacijom ograničenih resursa (novca i kapitala) u pravcu najvećih prinosa na datom nivou
rizika. Tržište kapitala u FBiH u svom sadašnjem stepenu razvoja nije u mogućnosti na efikasan način
obavljati ovu funkciju.

Trenutna situacija koja je prisutna na tržištu kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine je u ekonomskoj
teoriji poznata pod nazivom “liquidity trap” ili “zamka likvidnosti”. Sa jedne strane, investitori ne ulažu
u domaće vrijednosne papire zbog nedovoljnog broja kompanija na tržištu koje:
 posluju pozitivno
 koji ispunjavaju minimalne uslove dobrog korporativnog upravljanja

Sa druge strane, kompanije se prilikom odabira načina finansiranja svog rasta i razvoja vrlo rijetko
oslanjaju na tržište kapitala, budući da je ono plitko i nerazvijeno, te bi njegovo korištenje za
kompaniju bilo povezano sa većim troškovima (prije svega “probijanja leda” kod domaćih investitora).
Pored toga, menadžment domaćih kompanija je nedovoljno informisan i skeptičan prema tržištu
kapitala, ili jednostavno ima planove koji nisu spojivi sa osnovnim principima korporativnog
upravljanja. Sarajevska berza – burza je projektom “Going public i javne emisije” nastojala ublažiti
problem neinformiranosti, no pokazalo se da od strane menadžmenta domaćih kompanija ne postoji
dovoljno interesovanja za prihvatanjem novih principa. Tako su od kontaktiranih 40 kompanija samo
dvije izrazile spremnost da se informišu o mogućnostima izlaska na berzu ili prikupljanja kapitala
putem emisije vrijednosnih papira.

Dosadašnja apstinencija države / entiteta kao emitenta na tržištu kapitala predstavlja dodatan
problem, budući da je rezultat ovoga nemogućnost definisanja bezrizične kamatne stope i formiranje
krivulje prinosa za državne vrijednosne papire. Nerizična kamatna stopa po kojoj se država zadužuje
služi ostalim privrednim subjektima i investitorima za određivanje traženog prinosa na ulaganje.

Investitor u ovom kontekstu upoređuje prinos na državne vrijednosne papire sa prinosom drugog
vrijednosnog papira – primjera radi obveznice ili dionice privrednog društva. Budući da je, po
definiciji, ulaganje u sve vrijednosne papire osim državnih povezano sa određenim stepenom rizika,
investitor za preuzimanje rizika traži veći prinos od ovih subjekata, zavisno od njihovog individualnog
rizika. Bez poznavanja bezrizične kamatne stope, svi modeli za procjenu vrijednosti gube svoj smisao.
Ista je situacija sa aspekta privatnog privrednog društva – društvo ne može sa dovoljnom preciznošću
odrediti premiju rizika kojom bi moglo privući investitore i obezbjediti uspjeh javne ponude. 4

Uzimajući u obzir okolnosti koje vladaju na bankarskom tržištu kredita, posebno raspon između
aktivnih i pasivnih kamatnih stopa kao rezultata svjetske ekonomske krize i dužničke krize u Eurozoni,
logično bi bilo očekivati izuzetno živu emisionu aktivnost na primarnom tržištu kapitala u FBiH.

Međutim, aktivnost na emisionom tržištu u Federaciji je sve donedavno bila samo sporadična. U
2010. godini emitent Dobojputevi d.d. Doboj-Jug je izvršio prvu emisiju kratkoročnih dužničkih
vrijednosnih papira – komercijalnih zapisa. Vrijednost emisije iznosila je 727.440 KM. Predmetna
emisija je bila jedina javna ponuda na tržištu kapitala u 2010. godini.

Sa aspekta javnih ponuda, 2011. godina je bila sigurno rekordna za lokalno tržište kapitala. FAD Jelah
d.d. Jelah je u prvom polugodištu izvršio sekundarnu javnu ponudu dionica, prikupivši na taj način
1.476.000 KM. Zatim je uslijedila prva emisija municipalnih obveznica u FBiH, u okviru koje je Općina
Tešanj na tržištu prikupila 500.000 KM. Druga ponuda municipalnih obveznica – ovaj pute Općine

4
Naravno, nepostojanje krivulje prinosa na državne vrijednosne papire različitih ročnosti je samo jedan faktor
koji je u dosadašnjem periodu imao negativan uticaj na primarno tržište kapitala. Ostali uzročnici diskutovani su
u drugom dijelu teksta.

10
Cazin – nažalost nije uspjela, budući da uslovi ponude (datum dospijeća, dug grace-period (?) i niska
kamatna stopa) nisu uspjeli zainteresovati dovoljan broj investitora. Slična sudbina zadesila je i
emitenta Dobojputevi d.d. iz Doboj-Juga, koji nije uspio prodati svoju drugu emisiju komercijalnih
zapisa.

U drugoj polovici 2011. godine uslijedile su i prve emisije trezorskih zapisa Federacije Bosne i
Hercegovine. U okviru dvije uspješne aukcije putem Sarajevske berze – burze plasirano je ukupno
9.000 ovih kratkoročnih vrijednosnih papira sa rokom dospijeća od šest mjeseci.

Broj
Vrijednost Uspješn
Godina Emitent Vrsta VP ponuđenih Broj upisanih VP
ponuđenih VP ost
VP
2010 Dobojputevi dd Doboj Kom.zapisi 727.440 8.000 DA 4.805 (60,06%)
Jug
2011 Općina Tešanj Mun.obvezn 500.000 5.000 DA 5.000 (100%)
ice
2011 FAD Jelah Dionice 1.476.000 120.000 DA 120.000 (100%)
2011 Općina Cazin Mun.obvezn 1.000.000 10.000 NE 1.000 (10%)
ice
2011 Dobojputevi dd Doboj Kom.zapisi 596.440 6.500 NE 350 (5,38%)
Jug
2011 Federacija BiH Trez. zapisi 65.000.000 6.500 DA 6.500 (100%)
2011 Federacija BiH Trez. zapisi 25.000.000 2.500 DA 2.500 (100%)
Izvor: SASE

Iz svega navedenog nameće se zaključak da primarno tržište kapitala u FBiH nije dovoljno razvijeno, te
da iz tog razloga ne može dati podstrek razvoju sekundarnog tržišta kapitala.

Sekundarno (berzansko i vanberzansko) tržište

Svjetska ekonomska kriza je imala posebno negativan efekat na tržišta koja se nalaze u fazi razvoja,
uključujući i tržište u BiH. Relativno mali broj stranih investitora, uglavnom iz država nastalih
raspadom Jugoslavije, koji je u 2007. potaknuo rast na domaćem tržištu kapitala, pod pritiskom krize
se povukao sa tržišta. Domaći investitori, koji su u toku booma neselektivno i bez bilo kakve analize
ulagali u vrijednosne papire, većinom su iste kupili po cijenama koje su bile daleko iznad tržišnih. O
kakvom se padu likvidnosti radi najbolje svjedoči uporedba prosječnog dnevnog prometa u 2007. i
2011. godini. Dok je prosječan dnevni promet u 2007. godini iznosio 5 miliona KM, taj pokazatelj je u
2011. godini iznosio svega 600.000 KM.

Dosadašnji razvoj tržišta kapitala se može podijeliti u dvije faze – fazu rasta od 2002. do 2007. godine,
te fazu drastičnog pada u periodu od 2008. – 2010. godine.

11
Izvor: SASE

Promet u 2011. godini je po prvi put nakon 2007. godine zabilježio porast u odnosu na prethodnu
godinu – 125%. Ovome su svakako doprinijele dvije aukcije trezorskih zapisa. Međutim, i bez primarne
trgovine, promet u 2011. godini je za 41,72% veći nego u 2010. godini.

Jedna od karakteristika domaćeg tržišta kapitala je konstantan pad broja investitora, kako na
kupovnoj, tako i na prodajnoj strani.

Izvor: SASE

U grafu i tabeli je prikazan broj unikatnih računa koji su se po godinama pojavljivali na kupovnoj ili
prodajnoj strani u zaključenim transakcijama. Iako ovi podaci ne uzimaju u obzir specifičnosti
skrbničkih računa (tj. činjenicu da iza jednog skrbničkog računa može biti više individualnih kupaca ili
prodavaca), evidentno je da je broj unikatnih kupaca na tržištu u 2011. godini u poređenju sa 2007.
godinom manji za 10 puta, dok je pad kod kupaca još izraženiji.

Ovi podaci pokazuju jasno da je trenutna kriza na tržištu ujedno kriza potražnje ali i kriza ponude na
tržištu.

Vlasnički vrijednosni papiri

Sekundarno tržište vlasničkih vrijednosnih papira sastoji se uglavnom iz dionica društava koja su
privatizirana u postupku masovne privatizacije. Program masovne privatizacije je rezultirao,
posmatrano sa aspekta tržišta kapitala, podjelom kompanija u tri kategorije.

12
U prvu kategoriju spadaju kompanije kod kojih je, nakon inicijalne intenzivne trgovine, vlasnička
konsolidacija uglavnom završena. Te kompanije su sada u većinskom vlasništvu jednog lica ili grupe
međusobno povezanih lica koje nemaju realnog interesa za vanjske investitore. Njihovo poslovanje i
politika isplate dividende ne mogu privući portfolio investitore niti retail ulagače. Uzimajući u obzir
ovo, nije realno očekivati da će se ove kompanije u skorijoj budućnosti na tržištu pojaviti sa namjerom
da prikupe kapital, niti da će taj eventualni pokušaj uroditi plodom.

Druga, daleko brojnija grupa kompanija zbog široke disperzije vlasništva ili nepovoljnih uslova
poslovanja nikada nije uspjela privući “prave investitore”. U određenim slučajevima, kod ovih
kompanija je izvršena tzv. insajderska privatizacija, tj. de-facto privatizacija od strane menadžmenta
kompanija. De facto zato što menadžeri u određenim slučajevima, kompanijama upravljaju sa
manjinskim paketima dionica, koje drže u svom vlasništvu ili zajedno sa povezanim licima. Sa aspekta
tržišta kapitala, ove kompanije također ne predstavljaju interesantan tržišni materijal.

Treća grupa kompanija je ona gdje postoji određeni nivo bazne likvidnosti u trgovini dionicama. U
većini slučajeva država je većinski, ili značajan dioničar ovih društava. Ove dionice su sa aspekta tržišta
i investitora veoma interesantne, međutim ovdje je problem relativno mali free-float, tj. postotak
dionica koji je raspoloživ vanjskim investitorima.

Dužnički vrijednosni papiri

Dužnički vrijednosni papiri javnog sektora

Poseban značaj u analizi sekundarne trgovine zaslužuju dužnički vrijednosni papiri javnog sektora ,
trenutno isključivo obveznice emitovane po osnovu ratnih potraživanja i stare devizne štednje.
Zaključno sa 31.01.2012. godine, Federacija BiH je emitovala 609.808.883 obveznice stare devizne
štednje i 194.065.000 obveznica po osnovu ratnih potraživanja.

Nakon početne slabe trgovine, udio prometa ostvarenih sa ovim vrijednosnim papirima u ukupnom
prometu Berze popeo se na 21,67% u 2011. godini. No i pored sve značajnijeg udjela obveznica u
ukupnom prometu, veoma mali broj obveznica je protrgovan na tržištu.

Najveći postotak promjene vlasništva zabilježen je kod obveznica emitovanih po osnovu ratnih
potraživanja (prosječno 44,19% za serije 1A-1E), dok je ovaj iznos kod obveznica stare devizne štednje
daleko niži (u prosjeku 5,59%).

Razlog za veću likvidnost obveznica ratnih potraživanja treba tražiti u iznimno visokim prinosima i
činjenici da su iste u velikom dijelu dodijeljene pravnim licima. Sa druge strane, obveznice stare
devizne štednje su emitovane uglavnom fizičkim licima, koji su u poodmakloj životnoj dobi i
vjerovatno nisu svjesni mogućnosti prodaje ovih instrumenata na berzanskom tržištu.

Dužnički vrijednosni papiri privatnog sektora

Sekundarno tržište ovih dužničkih instrumenata nije razvijeno, čak i u odnosu na primarno tržište
ovim instrumentima. Iako sa aspekta ročnosti postoji određena raznolikost - dugoročne obveznice
emitovane od strane banaka i kratkoročni komercijalni zapisi privrednih društava, u prošlosti nije
zabilježena značajnija trgovina ovim vrijednosnim papirima.

Ukupan
Simbol Emitent Vrsta VP
promet*
ASFSK ASA Finance dd Sarajevo Obveznice 878.000,00
DBJPKZ1 Dobojputevi d.d. Doboj Jug Kom.zapisi 0,00

13
FISVEKZ1 Fis doo Vitez Kom.zapisi 53.030,62
TZLBO NLB Tuzlanska banka dd Tuzla Obveznice 310.965,40
VLDBO Moja banka dd Sarajevo Obveznice 149.155,10
UKUPNO 1.391.151,12
Izvor: SASE
* Od uvrštenja zaključno sa 31.01.2012. godine

Mogućnost uvođenja strukturiranih proizvoda

Pod terminom „strukturirani proizvodi“ podrazumijevaju se sekjuritizirani derivati, tj. derivati u obliku
dužničkih vrijednosnih papira. Strukturirani proizvodi se vrlo često u Evropi zovu i „certifikati“. Postoji
više alternativa pri kategorizaciji certifikata. Pristup klasifikacije koji koristi Royal Bank of Scotland
(RBS), koja je emitovala više od 25.000 različitih izdanja, baziran je na osnovnoj namjeni ovih
instrumenata:

- Zaštita kapitala (capital protection)

o Capital protection notes
o Constant proportion portfolio insurance
- Povećanje prinosa (yield enchacement)
o Inverzno-zamjenjivi (Reverse exchangeable)
o Bonus-certifikati
o Diskontni certifikati
- Praćenje performansa (Performance tracking)
o Quanto certifikati
o Certifikati učešća u indeksu
- Finansijska poluga (leverage)
o Mini fjučersi
o Waranti
Na tržištu kapitala FBiH trenutno ne postoji tržište strukturiranih proizvoda. U okviru projekta
finansiranog od strane FIRST-a (afilijacije Svjetske banke) i sproveden od strane Capmexa i Bečke berze
2009. godine je urađena analiza tržišta kapitala. Ocjenjeno je da su preduslovi za uvođenje ove vrste
finansijskih instrumenata na domaće tržište kapitala između ostalog vraćanje nivoa likvidnosti
minimalno na onaj iz prve polovice 2007. godine, uvođenje market-makinga za najlikvidnije emitente
na tržištu, te prilagodba sistema za trgovinu novim instrumentima.

Prilikom određivanja pogodne vrste instrumenata koja se želi uvesti na tržište potrebno je obratiti
pažnju na kompleksnost instrumenta, kao i na jednostavnost određivanja cijene i mogućnost
osiguranja od gubitaka (hedging). Certifikatima koji sadrže ili su bazirani na opcijama (e.g. garantni
certifikati, bonus-certifikati, diskontni certifikati i warranti) je mnogo teže odrediti cijenu kao i vršiti
hedging nego kod onih certifikata koji nisu bazirani ili ne sadrže derivate. U tom kontekstu je važno
napomenuti da većina gore navedenih certifkata podrazumijeva postojanje razvijenog tržišta derivata
(izvedenica). Generalno, realne kandidate za prve certifikate na domaćem tržišu treba tražiti među
onim instrumentima koji su zastupljeni na nekim od regionalnih berzi. Na Zagrebu su tako uvršteni
mini-fjučersi bazirani na indeksu, dok su na Belexu to certifikati koji prate indeks (index tracking
certificates).

14
Struktura investitora u sekundarnom prometu
Na kupovnoj strani u sekundarnom prometu i dalje dominiraju domaći investitori, mada je njihov
udjel nakon skoka na 64,18% u 2010. godini pao na 48,70% u 2011. godini. Udio stranih investitora je
dosegao svoj minimum u 2010. godini, kada je iznosio 9,67%, nakon čega je došlo do povećanja na
15,13% u 2011. godini. Udio skrbničkih računa na kupovnoj strani je u konstanom rastu od 2008.
godine. Iako je identitet individualnih klijenata koji koriste usluge skrbničkih banaka nepoznat, realno
je pretpostaviti da se ovdje radi o stranim investitorima koji dolaze iz država van regiona bivše
Jugoslavije.

Izvor: RVP

Ako se pogleda prodajna strana, vidljiva je dominacija domaćih investitora. Trend rasta njihovog
udjela dostigao je svoj maksimum u 2010. godini, kada je iznosio 61,29%, nakon čega je u 2011. godini
pao na 51,72%. Udio stranih investitora je u kontinuiranom padu od 2008. godine i u 2011. godini je
dostigao 18,95%.

2.1.3. Sektor osiguranja

Analiza stanje tržišta osiguranja u FBiH

Društva za osiguranje u Federaciji BiH u 2010. godini ostvarila su ukupnu premiju u iznosu
od 349.400.409 KM. Njena struktura po vrstama osiguranja i njen rast u odnosu na
prethodnu 2009. godinu, prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH prikazan je u:

Tabela 1. Premija osiguranja u FBiH 2009. i 2010. godine po vrstama osiguranja (skraćena
tabela)
Godina 2009 Godina 2010
Indeks
Šifra Vrsta osiguranja % učešća u % učešća u
Premija u KM Premija u KM 10/09
Ukupno Neživot Ukupno Neživot

Osiguranje od
01 26.203.191 7,74 9,45 27.255.931 7,80 9,60 104,02
nezgode
Zdravstveno
02 7.745.711 2,29 2,79 6.532.615 1,87 2,30 84,34
osiguranje
03-06 Kasko osiguranje 52.299.160 15,45 18,86 50.651.224 14,50 18,09 0,97
Osiguranje robe u
07 4.654.403 1,37 1,68 4.242.196 1,21 1,49 91,14
prijevozu
08-09 Osiguranje imovine 39.338.455 11,61 14,20 43.135.139 12,35 15,20 109,65
Osiguranje od 150.259.05
10-13 145.054.500 42,84 52,35 43,01 52,73 103,58
odgovornosti 5
14-16 Finansijska osiguranja 1.844.278 0,54 0,67 1.689.557 0,48 0,59 91,61

15
 Osiguranja pravne
17-18 1.177 0 0 2.586 0,00 0,00 219,71
pomoći
Svega neživotna 283.768.30 100,0
277.140.875 81,84 100,00 81,22 102,39
osiguranja 3 0
19 Životna osiguranja 61.512.359 18,16 xxx 65.632.106 18,78 xxx 106,70
349.400.40
SVEUKUPNO 338.653.234 100,00 xxx 100,00 xxx 103,17
9

Pored toga što se radi o malom tržištu osiguranja, struktura portfelja osiguranja nije povoljna.
Iako osiguranja života imaju karakter dugoročne štednje i predstavljaju izuzetno kvalitetna
sredstva u ukupnom finansijskom sektoru, na njih otpada manje od jedne petine ukupne
premije osiguranja. Međutim, i pored toga što se nalazimo u izrazitoj ekonomskoj krizi i sa
niskom stopom zaposlenosti, vidljivo je da je rast ovih osiguranja veći od ukupnog rasta
neživotnih osiguranja.

Neživotna osiguranja imaju nižu stopu rasta i taj dio portfelja osiguranja se odnosi pretežno
na obavezna osiguranja od automobilske odgovornosti. Ako tom dijelu dodamo i premiju kasko
osiguranja, očito je da je čitava industrija osiguranja vezana za osiguranje motornih vozila. Zatim
slijede osiguranja imovine sa 1/8 i osiguranja lica sa 1/10 od ukupno ostvarene premije.

Uzimajući u obzir ukupnu ekonomsku situaciju, tradiciju osiguranja i druge olakšavajuće okolnosti,
nameće se zaključak da su društva za osiguranje još uvijek statična i nisu dovoljno agresivna u
obradi tržišta osiguranja. Međutim, ni Država ne pokazuje zainteresovanost da se djelatnost
osiguranja, afirmiše i da dostigne znatno veči obim premije.

Naprijed ostvarena premija po društvima za osiguranje iskazana je u.

Tabela 2. Premija i udjeli društava u ukupnoj premiji u 2009. i 2010. godini

Godina 2009. Godina 2010. Index
Rb Društvo za osiguranje
Premija % udio Premija % udio 10/09
01 Sarajevo 54.018.566 15,95 58.653.009 16,79 108,58
02 Bosna Sunce 47.514.431 14,04 46.556.229 13,32 97,98
03 Euroherc 36.808.856 10,87 38.874.486 11,13 105,61
04 Croatia 35.094.199 10,36 37.826.025 10,83 107,78
05 Uniqa 31.902.808 9,42 35.279.956 10,10 110,59
06 Triglav 31.473.916 9,29 31.808.705 9,10 101,06
07 VGT 23.213.045 6,85 26.175.925 7,49 112,76
08 Grawe 18.219.884 5,38 19.393.989 5,55 106,44
09 Merkur BH 17.990.660 5,31 19.466.851 5,57 108,21
10 Lido 10.032.047 2,96 7.513.711 2,15 74,90
11 Camelija 9.603.315 2,84 8.359.513 2,39 87,05
12 ASA 8.346.419 2,46 9.474.324 2,71 113,51
13 Hercegovina* 7.243.393 2,14 1.423.889 0,41 19,66
14 Zovko 6.801.765 2,01 8.281.546 2,37 121,76
15 Lok 389.930 0,12 312.251 0,09 80,08
Ukupno: 338.653.234 100,00 349.400.409 100,00 103,17

* Hercegovina osiguranje je prestalo sa radom i nalazi se u likvidaciji

16
Lider na tržištu osiguranja participira sa 1/6 na tržištu osiguranja, dok prvo konkurentsko
društvo za njim zaostaje za preko 1/4 vlastitog obima premije i ima ostvaren pad rasta
premije za 2%.

Top 5 društava za osiguranje ostvaruju preko 62% ukupne premije, a narednih 5 društava
ostvaruje nepunih 30% od ukupne premije, tako da preostala 4 društva ostvaruju svega 8%
od ukupne premije.

U djelatnosti osiguranja u Federaciji BiH u 2010. godini bilo je zaposleno 2.630 lica sa
strukturom školske spreme kako je to prikazano u:

Tabela 3. Struktura zaposlenih po društvima sa sjedištem u FBiH na kraju 2010. godine

VSS VŠ, Ukupno
Rb Naziv društva Dr.,mr. VSS NSS
SSS,VKV,KV

01 Sarajevo 6 114 348 16 484

02 VGT 3 60 207 3 273
03 Bosna Sunce 2 67 176 22 267
04 Triglav 1 73 171 3 248
05 Euroherc 1 61 157 5 224
06 Uniqa 1 89 128 0 218
07 Grawe 2 35 164 0 201
08 Croatia 3 72 116 2 193
09 Lido 0 37 103 7 147
10 Zovko 0 17 107 2 126
11 Camelija 0 17 91 2 110
12 ASA 4 21 65 0 90
13 Bosna Re 1 13 11 2 27
14 Merkur BH 2 9 7 0 18
15 LOK 0 4 0 0 4
Ukupno: 26 689 1.851 64 2.630

Pored naprijed navedenog broja uposlenih u društvima za osiguranje angažovan je i znatan broj
fizičkih lica koja obavljaju poslove posredovanja u osiguranju, inkasa (naplate) premije osiguranja i
distribucije propagandnih materijala.

Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH za posredovanje u osiguranju je registrovano 174
fizička i 36 pravnih lica u kategoriji zastupnika osiguranja (nastupaju u ime i za račun društava za
osiguranje), te 7 fizičkih i 6 pravnih lica u kategoriji brokera osiguranja (nastupaju u ime i za račun
osiguranika).

Ako uzmemo da pravna lica imaju prosječno 5 zaposlenih, procjenjuje se da je samo u poslovima
posredovanje angažovano najmanje 300 fizičkih lica. Dakle, može se pouzdano tvrditi da je u
djelatnosti osiguranja stalno angažovano preko 3.000 fizičkih lica

2.1.4. Mikrokreditni sektor

Pojam, cilj i svrha mikrokreditiranja u BiH

Mikrokreditiranje, kao oblik finansijske usluge, se u svijetu pojavilo još prije 30 godina i prema
procjenama Svjetske banke i drugih relevatnih međunarodnih agencija i institucija pozitivno je uticalo
na smanjenje siromaštava i povećanje zaposlenosti, posebno u zemljama koje prolaze postratni

17
period, zemljama u društveno-ekonomskoj tranziciji, kao i u zemljama sa izrazito visokom stopom
siromaštva.

Sa mikrokreditiranjem u BiH se prvi put počelo 1996. godine, a promovirano je kao dio Prvog
projekta World Bank u BiH (tzv. Projekat lokalne incijative LIP I) koji je implementiran na osnovu
Okvirnog ugovora i subsidijrnih sporazuma zaključenih između World Bank i države BiH, Federacije
BiH i Republike Srpske.

Drugi Projekat lokalnih inicijativa (LIP II) pokrenut je u martu 2002. godine. UNHCR i druge inozemne
institucije, kao što su ICMC, CARE, World Vision, CRS, Women for Women International i druge, su
također učestvovale u implementaciji projekta mikrokreditiranja u BiH.

Mikrokreditiranje u BiH je imalo i ima za osnovni cilj da obezbjedi ekonomsko siromašnim građanima
neophodna finansijska sredstva za otpočinjanje, održavanje i razvoj poslova u oblasti mikro i malog
poduzetništva, te da na taj način radom steknu prihod i prevaziđu siromaštvo i nazaposlenost u
kojem su se našli neposredno nakon rata i periodu koji je usljedio nakon toga.

U početnom periodu projekta mikrorkeditiranja, klijenti su bili fizička lica koja pripadaju kategoriji
socijalno ugroženog stanovništva tj. kategoriji nezaposlenih, koja nemaju prihode potrebne za život ili
su im prihodi neredovni i mali ili/i nemaju imovinu koja bi im kreirala prihode. Također, ciljani klijenti
su bili i mikropreduzeća koja ne zapošljavanju više od deset lica na stalnom radu i koja su u pravilu
organizirana kao vlasništvo jednog lica – u nekim slučajevima su organizirana kao partnerstva. Danas,
možemo reći da su ciljani klijenti mikrokreditnih organizacija klijenti koji nemaju ili im je otežan
pristup kreditima u komercijalnim bankama.

Metodologija mikrokreditiranja
Mikrokreditiranje je finansijska usluga koja ima specifičnu metodologiju i razlikuje se od metodologije
za kreditiranje koje primjenjuju klasične komercijalne banke.

Metodologija mikrokreditiranja je individualna ili grupna i zasnovana je na neposrednoj i čvrstoj vezi

između klijenta i mikrokreditne organizacije, i to od podnošenja zahtjeva za kredit, pa do odobravanja
kredita i potpune otplate kredita. Ovu metodolgiju karakteriše česta posjeta ovlaštenog lica
mikrokreditne organizacije klijentu i to u mjestu stanovanja ili/i mjestu poslovne aktivnosti, procjena
poslovne aktivnosti i kreditne sposobnosti klijenta, kao i kontinuirano praćenje kreditne sposobnosti
klijenta tokom trajanja otplate kredita.

Metodologiju mikrokreditiranja karakteriše i činjenica da se isplate i otplate kredita vrše preko banaka
i da se u pravilu vrše u gotovini.

Obezbjeđenje mikrokredita
Osnovno obezebjeđenje mikrokredita sadržano je u pravilnoj procjeni posla koju obavlja klijent i
kreditne sposobnosti klijenta od strane ovlaštenog lica mikrokreditne organizacije, a ne u «jakim»
jemcima i sredstvima obezbjeđenja, obzirom da ni klijenti, a niti njihovi jemci u pravilu nemaju
dovoljno imovine, niti imaju redovna ili/i dovoljna mjesečna primanja ili siguran posao da bi mogli sa
potpunom sigurnošću garantovati povrat mikrokredita.
Pravilo u mikrokreditiranju je : mikrokredit je siguran, ali ne i osiguran.

18
Regulatorni okvir
Razvoj mikrokreditnog sektora u Bosni i Hercegovini od 1996. godine ukazao je na potrebu zakonskog
regulisanja ove oblasti, i priznavanja mikrokreditnih organizacija kao finansijskih institucija. U skladu
sa navedenim Parlament Federacije BiH je u maju 2000. godine usvojio Zakon o mikrokreditnim
organizacijama FBiH, a godinu dana nakon toga donesen je i Zakon o mikrokreditnim organizacijama
Republike Srpske. 2006. godine usvojen je novi Zakon o mikrokreditnim organizacijama („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 59/06) (u daljem tekstu: Zakon FBiH), kojim je oblast mikrokreditiranja i
danas uređena. Zakon o mikrokreditnim organizacijama FBiH definiše osnovna pitanja poslovanja
mikrokreditnih organizacija na području Federacije BiH (osnivanje, registrovanje, djelatnost, oblik
organizovanja, poslovanje, način upravljanja, prestanak rada i nadzor poslovanja mikrokreditnih
organizacija).

Hronologija donošenja Zakona o mikrokreditnim organizacijama, podzakonskih akata i početak

registracije mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH i Republici Srpskoj:

Federacija BiH Republika Srpska

Prvi Zakon o MKO 2000 2001

Zakon o MKO septembar 2006 juli 2006

Podzakonski akti april 2007 januar 2007

Početak registracije MKO maj 2008 juni 2007

Narodna skupština Republike Srpske je u novembru 2011. godine usvojila Izmjene i dopune Zakona o
mikrokreditnim organizacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 64/06, 116/11) (u daljem
tekstu: Zakon RS), kojim se uređuje se osnivanje, djelatnost, oblik organizovanja i registracija,
poslovanje, način upravljanja, nadzor poslovanja i prestanak rada mikrokreditnih društava i
mikrokreditnih fondacija u Republici Srpskoj.

Važećim Zakonom o mikrokreditnim organizacijama i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj,

mikrokreditne organizacije su definisane kao nedepozitne organizacije, čija je osnovna djelatnost
davanje mikrokredita. Mikrokreditne organizacije osnivaju se i posluju u pravnom obliku
mikrokreditnih fondacija ili mikrokreditnih društava.

Posljednje izmjene Zakona o mikrokreditnim organizacijama Republike Srpske (novembar 2011.

godine) su prouzrokovale dodatne razlike u uslovima poslovanja mikrokreditnih organizacija na
području Republike Srpske i Federacije BiH.

Zakonski okvir poslovanja mikrokreditnih oganizacija čini i Zakon o udruženjima i fondacijama

Federacije BiH odnosno Republike Srpske, dok se na mikrokreditna društva primjenjuju odredbe
Zakona o privrednim društvima oba entiteta.

Zakonima su propisana i ograničenja u pogledu maksimalne visine iznosa kredita koje za

mikrokreditne fondacije iznosi 10.000 KM, dok je za mikrokreditna društva taj iznos 50.000 KM.

19
U skladu sa zakonskim ovlaštenjima, Agencije za bankarstvo FBiH i RS donijele su podzakonske akte
kojima su bliže definisale pojedine zakonske odredbe, te kojima su definisani uslovi za izdavanje
dozvole za rad, izdavanja saglasnosti, izvještaji koji se dostavljaju Agencijama sa rokovima za njihovo
dostavljanje, nadzor nad mikrokreditnim organizacijama kao i druga pitanja koja se odnose na
monitoring rada mikrokreditnih organizacija od strane Agencija za bankarstvo FBiH i RS.

Nakon višegodišnje primjene ovih Zakona uz njihove pozitivne učinke, došla su do izražaja ograničenja
i nedostaci u postojećim Zakonima naročito u pogledu budućeg razvoja mikrokreditnih organizacija,
pa je uočena potreba poboljšanja zakonskog okvira, posebno u cilju:

- harmoniziranja entitetskih zakona o mikrokreditnim organizacijama u BiH;

- omogućavanja mikrokreditnim organizacijama daljnji rast i razvoj, uključujući i mogućnost
transformiranja u pravna lica koja posluju na komercijalnim osnovama;
- otklanjanja nedostataka zakona koji bi mogli omogućiti zloupotrebu.
Suštinska razlika u sadržaju Zakona o mikrokredtnim organizacijama ogleda se u činjenici da se
mikrokreditne organizacije u Federaciji BiH koje su postojale na dan stupanja na snagu novog Zakona
moraju transformisati prvo u mikrokreditne fondacije (koje postaju zakonski pravni sljednik imovine,
prava i obaveza mikrokreditnih organizacija) i nakon toga mogu samostalno ili zajedno sa drugim
pravnim ili fizičkim licima osnovati mikrokreditno društvo, dok je Zakonom o mikrokreditnim
organizacijama RS precizirano da se postojeće mikrokreditne organizacije mogu transformisati ili u
mikrokreditnu fondaciju ili u mikrokreditno društvo, čime se ubrzava i ublažava proces transformacije
mikrokreditnih organizacija.

Omogućavanje transformacije mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna društva, koja posluju na

jasnim vlasničkim odnosima, neophodno je da bi se mogle stvarati samoodržive mikrokreditne
organizacije. Nakon što su dosad strani donatori značajno podržavali projekte mikrokreditiranja,
evidentno je više nema priliva subvencioniranih sredstava za podršku mikrokreditnog sektora u BiH.

Istovremeno, mikrokreditne organizacije u BiH ostvarile su takav stepen razvoja, da su u mogućnosti

da privuku i sredstva komercijalnih izvora (komercijalni krediti i kapitalna ulaganja).

Mogućnost pristupa komercijanim sredstvima, bilo po osnovu krediranja ili kapitalnih ulaganja, jedan
je od glavnih ako ne i opredjeljujući faktor za mikrokreditne organizacije da se organizuju u pravnom
obliku Mikrokreditnog društva.

Pristup komercijalnim izvorima finansiranja, definisanje vlasničke strukture i veći cenzus za

odobravanje mikrokredita, su argumenti koji stoje visoko na skali pro et contra osnivanja
mikrokreditnog društva, i postavljeni su kao protuteža Zakonom propisanim olakšicama za
mikrokreditne fondacije koje su kao neprofitne organizacije oslobođene plaćanja poreza na dobit i sl.

Mikrokreditne profitne kompanije mogu se osnovati i poslovati kao društva sa ograničenom

odgovornošću, odnosno dionička/akcionarska društva. U ovom trenutku, u Bosni i Hercegovini nije
osnovana nijedna mikrokreditna organizacija u pravnom obliku dioničkog društva, što je i razumljivo
uzevši u obzir poteškoće sa kojima su se suočavale mikrokreditne organizacije prilikom procesa
transformacije iz neprofitnih u profitne kompanije, a koje su bile uzrokovane nepripremljenošću
nadležnih organa za registraciju mikrokreditnih organizacija u skladu sa Zakonom.

20
Rastuća konkurencija (u mikrokreditnom sektoru govorimo o lojalnoj konkurenciji) dodatno stavlja
pritisak na donosioce odluka u mikrokreditnim organizacijama za osnivanje profitnih kompanija, koje
će kroz kapitalna ulaganja, kao i pristup slobodnom tržištu (kroz kotaciju na berzi) obezbijediti
«jeftinija» sredstva za finansiranje svog poslovanja, koja će im omogućiti pojeftinjenje kreditnih
proizvoda koje nude klijentima i na taj način postati konkurentniji na tržištu.

Međutim, mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini su od dana stupanja na snagu novog

Zakona o mikrokreditnim organizacijama suočene sa nizom poteškoća i Zakonom i podzakonskim
aktima neriješenih pitanja koja usporavaju transformaciju iz neprofitnih u profitne kompanije.

Podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo FBiH definisano je da se mikrokreditne organizacije koje

postoje na dan donošenja Zakona, moraju transformisati u mikrokreditne fondacije a nakon toga
mikrokreditna fondacija može samostalno ili zajedno sa drugim pravnim ili fizičkim licima osnovati
mikrokreditno društvo, uz propisano ograničenja da mikrokreditna fondacija mora biti većinski vlasnik
u momentu osnivanja mikrokreditne profitne kompanije.

Također, propisana su i ograničenja prilikom smanjenja udjela mikrokreditne fondacije kao većinskog
vlasnika ispod 51%, na način da udio mikrokreditne fondacije u profitnoj kompaniji može biti manji od
51% isključivo u slučaju dokapitalizacije u novcu i to od najmanje 1/3 osnovnog kapitala profitne
kompanije.

Dalje, Agencija za bankarstvo zadržava diskreciono pravo procjene vrijednosti prava i imovine koja se
ulaže od strane mikrokreditne fondacije u mikrokreditnu kompaniju, ne definišući jasno metod po
kojem će se takva procjena uraditi (knjigovodstveni, tržišni itd.)

Sve ovo, kao i nedefinisanje mogućnosti za odobravanje subordiniranih kredita od strane potencijalnih
ulagača u kapital i neopravdano dug proces transformacije iz neprofitnih u profitne kompanije, stvara
nepovjerenje kod investitora, koji u ovom trenutku nemaju jasnu sliku mogućeg ulaganja u vlasnički
kapital mikrokreditnih organizacija, i u skladu sa tim još uvijek se i ne odlučuju za takva kapitalna
ulaganja.

Proces transformacije mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini nije završen. Proces je tek
otpočeo. Pred mikrokreditnim organizacijama su izazovi definisanja vlasničkih struktura, usmjerenje
ka osnivanju dioničkih društava, kao i proces konsolidacije tržišta postojećih mikrokreditnih
organizacija (u ovom trenutku 16 mikrokreditnih fondacija i jedno mikrokreditno društvo dobili su
dozvolu za rad od strane Agencije za bankarstvo FBiH, dok su u Republici Srpskoj registrovana 3
mikrokreditna društva i 4 mikrokreditne fondacije, što daje ukupan broj od 24 registrovane
mikrokreditne organizacije na području Bosne i Hercegovine.

Udruženje mikrofinansijskih organizacija u Bosni i Hercegovini

Razvojem misije i širenjem mikrofinansijskih organizacija rasle su i potrebe ovih organizacija za
zajedničkim djelovanjem i institucionalnim građenjem sektora, te je u januaru 2000. godine
Udruženje osnovalo nekoliko organizacija, da bi danas brojalo 12 članica, mikrokreditnih organizacija
koje na ovom polju pokrivaju više od 98% tržišta u zemlji.

Prve dvije godine Udruženje je djelovalo kao Projekat, da bi se donošenjem Zakona o udruženjima i
fondacijama 2003. godine registrovalo kao Udruženje mikrofinansijskih organizacija u BiH.

21
Misija Udruženja mikrofinansijskih organizacija u BiH (AMFI) je umanjiti siromaštvo i nezaposlenost
kroz podsticanje i održavanje razvoja rastućeg privatnog sektora u BiH putem olakšavanja izgradnje
kapaciteta svojih članica, te poboljšanja sposobnosti MFI-a, uključujući njihov menadžment i osoblje
da odgovore na izazove sa kojima se suočavaa sektor, kao i da nastave podsticati i održavati
ekonomski razvoj svojih klijenata.

Pored toga, misija AMFI-a je aktivna uloga u državnom i regionalnom mikrofinansijskom sektoru i
promoviranje aktivne uloge članica Udruženja u ekonomskom razvoju BiH i Jugoistočne Europe, a sve
sa ciljem smanjenja siromaštva.

Vizija AMFI-a je uspostavljanje jake i prepoznatljive mreže mikrofinansijskih institucija u BiH koja će
omogućiti učenje među članicama i koristiti sinergiju između članica, promovirati profesionalizam i
transparentnost u sektoru u BiH i Jugoistočnoj Europi, te predstavljati zajedničke interese članica u
radu sa drugim zainteresiranim stranama.

Sve mikrokreditne organizacije članice AMFI-a osnovane po Zakonu o mikrokreditnim organizacijama

iz 2000. godine transformirane su po novom zakonu u mikrokreditne fondacije ili mikrokreditna
društava (RS). Niti jedna mikrokreditna organizacija osnovana po zakonu od 2000. godine nije osnivač
mikrokreditnog društva u FBiH.

Tokom prethodnih godina, članice AMFI-a osvajale su priznanja i nagrade Svjetske banke i
Konsultantske grupe za pomoć siromašnima (CGAP) za visok nivo transparentnosti u poslovanju i
finansijskom izvještavanju. Od 20 institucija iz cijelog svijeta, nagrađenih u 2007. godini, nalazi se i pet
mikrokreditnih organizacija iz BiH.Također, impresivan rezultat koji dokazuje kvalitet rada
mikrokreditnih organizacija u BiH ogleda se i u tome što se na listi 100 najuspješnijih mikrofinansijskih
institucija, koju je objavio ugledni američki biznis časopis "FORBES", našlo i pet članica AMFI-a.

Kreditori mikrokreditnih organizacija

Najznačajniji kreditori mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini većinom su međunarodne

organizacije za razvoj i banake koje posluju na području BiH, a oni su:

- EFSE – Europski fond za jugoistočnu Europu, Luksemburg,

- EBRD – Europska banka za obnovu i razvoj, Velika Britanija,
- Blue Orchard Finance S.A., Švicarska,
- AECI – Agencija za menunarodnu suradnju Kraljevine Španjolske,
- Oikokredit, Nizozemska,
- Symbiotics, Švicarska,
- DWM – Developing World Markets, SAD,
- Triple Jump, Nizozemska,
- ICO – Instituto de Credito Oficial, Španjolska,
- Planet Finance, Francuska,
- Dexia Microcredit, Švicarska,
- Triodos-Doen, Nizozemska,
- Global Microfinance Facility,
- Razvojna banka Federacije BiH,
- UniCredit Bank d.d. Mostar,
- Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar,
- Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo i drugi.

22
Ulaganja u mikrokreditni sektor u formi kredita iz inostranstva su minimalna i uglavnom na nivou
potrebnom za održavanje dostignutog nivoa kreditnog portfolia. Mikrokreditne organizacije izvršavaju
svoje obaveze prema povjeriocima u skladu sa ugovorima.

Okruženje u kojem djeluju mikrokreditne organizacije u BIH

Mikrokreditne organizacije kao dio ukupnog finansijskog sistema u BiH danas djeluju i posluju u
drugim nepovoljnijim uslovima u odnosu na uslove od 1996 do jeseni 2008. godine iz višestrukih
razloga, i s tim u vezi suočene su sa izazovima na koje moraju odgovoriti da bi opstale i nastavile sa
razvojem u skladu sa ciljem i svrhom njihovog osnivanja.
Nepovoljniji uslovi poslovanja posebno se očituju u :

- slabijem povratu kredita što se odražava na povećana kreditna rezervisanja i s tim u vezi na
ukupno poslovanje gotovo svake mikrokreditne organizacije u BiH
- slabijem plasmanu mikrokredita
- stagancijom planiranog razvoja gotovo svih mikrokreditnih organizacija

Prema Izvještajima Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na dan
30.09.2011. godine, na području Bosne i Hercegovine poslovale su 24 Mikrokreditne organizacije
(MKO), od toga 20 Mikrokreditnih Fondacija (MKF - neprofitne organizacije) i 4 Mikrokreditna
Društva (MKD – profitne organizacije).

U Federaciji BiH, dozvolu za rad Agencije za bankarstvo FBiH ima 17 MKO, tj. 16 MKF i 1 MKD,
dok je u Republici Srpskoj poslovalo 7 MKO, tj. 4 MKF i 3 MKD.

Prema Izvještaju AMFI-a na dan 31.12.2011. godine, 12 mikokreditnih organizacija su članice ovog
udruženja (FBiH-10 i RS-2).

Ukupna aktiva svih mikrokreditnih organizacija, članica AMFI-a na dan 31.12.2011. godine iznosi
728.994.827 KM, te je za 12,22% manja u odnosu na 31.12.2010. godine (830.460.436 KM), dok je za
38,79% manja u odnosu na 31.12.2008. godine.

Portfolio svih mikrokreditnh organizacija, članica AMFI-a na dan 31.12.2011. godine je manji za
11,56% u odnosu na 31.12.2010. godine i iznosi 598.172.305 KM, dok je isti za 45,61% manji u
odnosu na kraj 2008. godine.

23
Na dan 31.12.2011. godine kapital svih mikrokreditnih organizacija, članica AMFI-a iznosi
203.032.821 KM, te je za 4,32% veći u odnosu na početak godine.

2.1.5 – Sektor leasinga

Leasing kao oblik poslovanja u BiH datira od 2001. godine kada je i počelo sa radom prvo leasing
društvo. Iz godine u godinu leasing je bilježio veliki porast, što govore i statistički podaci. Razvojem
leasinga rasle su i potrebe leasing društava za zajedničkim djelovanjem i institucionalnim građenjem
sektora, te je u aprilu 2005. godine osnovano Udruženje društava za leasing u BiH, čije su članice
danas sva leasing društva koje posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Osnovni ciljevi Udrženja su:

24
1. Međusobno povezivanje članova Udruženja u cilju unapređivanja i razvoja leasinga i tehnologije
rada u primjeni savremenih tehnoloških i tehničkih dostignuća;
2. Razmjena iskustava među članovima i promocija putem glasila i drugih stručnih publikacija radi
ostavarivanja ciljeva Udruženja;
3. Proučavanje i praćenje stanja o kretanjima razvoja leasinga i aktuelnim pitanjima iz ove oblasti;
4. Stručno usavršavanje i pružanje pomoći članovima putem organizovanja seminara, savjetovanja,
kurseva, treninga i dr.;
5. Pokretanje inicijative kod nadležnih organa za donošenje i izmjene zakonskih propisa iz oblasti
leasinga;
6. Prikupljanje i evidencija statističkih podataka od zajedničkog interesa za članove Udruženja;
7. Predstavljanje članova na međunarodnim skupovima;
8. Saradnja sa sličnim Udruženjima i drugim organima i organizacijama u zemlji i
inozemstvu;

U Federaciji BiH je registrovano sedam leasing društava, dok je u Republici Srpskoj registrovano jedno
leasing društvo.

Federacija BiH Republika Srpska

1. ASA Aleasing d.o.o. Sarajevo, 1. Hypo Alpe Adria Leasing d.o.o. Banja Luka
2. Euroleasing d.d. Mostar,
3. NLB Leasing d.o.o. Sarajevo,
4. Raiffeisen Leasing d.o.o. Sarajevo,
5. S-Leasing d.o.o. Sarajevo,
6. UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo i
7. VB Leasing d.o.o. Sarajevo.

Poslovanje leasing društava u Federaciji BiH je regulisano Zakonom o leasingu koji je stupio na snagu
03.01.2009. godine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 85/08 i 39/09), a u
Republici Srpskoj Zakonom o leasingu Republike Srpske ( „Službeni glasnik Republike Srpske br.
70/2007 ) koji je stupio na snagu 16.08.2007. godine.

Ovim zakonima se uređuju uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društava, prava i
obaveze subjekata u poslovima leasinga, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje i nadzor nad
poslovanjem leasing društava.

Nadzor nad poslovanjem leasing društava obavljaju entitetske agencije za bankarstvo.

Razvoj tržišta leasinga u BiH

Od 2005. godine tržište leasinga u BiH je bilježilo veliki porast.Sljedeće dvije tabele prikazuju ukupni
iznos finansiranja u milionima KM, od 2005. do 2011. godine i iznos ukupne aktive svih leasing
društava za period od 2005. do 2011. godine.

25
Negativni efekti globalne ekonomske i finansijske krize su krajem 2008. godine zaustavili ekspanziju
rasta leasing društava, koja je doživjela svoj vrhunac u periodu od 2006. do 2008.godine.

Međutim, prema pokazateljima poslovanja leasing društava u BiH na kraju 2011. godine, može se
zaključiti da sektor leasinga u BiH doživljava blagi porast, kako u segmentu novih plasmana, tako i u
unapređenju naplate potraživanja i relativnom smanjenju troškova rezervi za gubitke. Kod pojedinih
leasing društava su još uvijek prisutne poteškoće poslovanja koje proizilaze iz naplate postojećih
potraživanja koja su nastala u prethodnim periodima.

Stabilizacija trenda makroekonomskih pokazatelja u BiH i samim tim blago povećana potražnja za
finansiranjem putem leasinga, kao i reorganizacija poslovanja unutar leasing društava u smislu
prilagođavanja poslovanja u uslovima krize i usklađivanje sa regulatornim propisima, su faktori koji su
uticali na zaustavljanje negativnih trendova koji su dominirali unutar sektora.Iz sljedeće tabele može
se vidjeti porast leasing poslovanja u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

IZNOS FINANSIRANJA 2010. 2011. STOPA +/-

u 1000 KM 2011/2010

VOZILA 144.812 179.774 24,14%

OPREMA 45.860 51.546 12,40%
NEKRETNINE 54.290 46.482 -14,38%

UKUPNO 244.962 277.802 13,41%

U 2011. godini struktura tržišta po iznosu finansiranja i broju ugovora je slijedeća:

Struktura po predmetu leasinga:

IZNOS FINANSIRANJA BROJ UGOVORA

VOZILA 65% 89%

OPREMA 18% 10%
NEKRETNINE 17% 1%

Struktura po sektorima:

26
 IZNOS FINANSIRANJA BROJ UGOVORA

PRAVNA LICA 86% 73%

FIZIČKA LICA 14% 27%
JAVNI SEKTOR 0% 0%

Ovdje treba napomenuti da leasing u strukturi finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini u 2010.
godini učestvuje sa oko 5% i nalazi se odmah iza banaka, dok je u Federaciji BiH udio 6,15%.

Struktura finansijskog sektora u Federaciji BiH:

Aktiva u milionima KM Inteksi rasta

Rb Finansijske institucije
2008 Udio 2009 Udio 2010 Udio 09/08 10/09

1 Banke 15.072 78,23 15.233 80,59 15.076 83,89 101,07 98,97

2 Investicioni fondovi 1.015 5,27 593 3,14 521 2,90 58,42 87,86

3 Društva za osiguranje 677 3,51 707 3,74 691 3,85 104,43 97,74

4 Mikro kreditne 901 4,68 769 4,07 576 3,21 85,35 74,90
organizacije

5 Leasing društva 1.600 8,31 1.598 8,46 1.105 6,15 99,88 69,37

6 Ukupno za sektor 19.265 100,0 18.900 100,0 17.969 100,00 98,10 95,07
0 0

Trenutno stanje u leaisng sektoru nije na zadovoljavajućem nivou, prvenstveno zbog ekonomske krize,
ali i zbog brojnih problema vezanih za zakonsku regulativu koji značajno otežavaju poslovanje leasing
duštvima.

2.1.6 Sektor investicionih fondova

Trenutno stanje na tržištu kapitala kada su u pitanju institucije kolektivnog investiranja, odnonso
investicijski fondovi jeste da posluje 11 ZIF (zatvoreni investicijski fondovi), i 6 OIF (otvoreni
investicijski fondovi), a sa kojima upravlja 13 društava za upravljanje. Tržište je uslovno rečeno
podijenjeno na zatvorene investicijske fondove, nastalih procesom transformacije iz privatizacijskih
investicijskih fondova i otvorene investicijske fondove koji se nalaze u početnim fazama razvoja i za
sada ne predstavljaju značajne investitore na tržištu s obzirom na vrijednost imovine kojom
upravljaju.
Za bolje razumjevanje navodimo osnovne razlike između ove dva tipa fondova:
• Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je dioničko društvo sa sjedištem u Federaciji
koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja društvo za upravljanje, a čiji je predmet

27
 poslovanja prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih
dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela disperzije rizika
• Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica,
koju uz dozvolu Komisije, osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih
sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama
ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda,
da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda

Svi fondovi bez obzira na tip, vrstu, strukturu i rizičnost portfolija predstavljaju značajne generatore
finansijskih sredstava i jedan od osnovnih stubova finansijskog sistema. Činjenica je da su fondovi u
proteklom periodu odigrali značajnu ulogu u procesu privatizacije, prvim koracima tržišta kapitala,
uspostavi berze i bili jedni od glavnih „edukatora“ načela korporativnog upravljanja, odnosno
uspostave bilo kakvih principa dioničarstva na tržištu kapitala koje nije imalo istorijat niti investicijsku
tradiciju. Legislativa koja sada je na snazi načelno zadovoljava kriterije da bi se mogla smatrati
fukcionalnom s obzirom na sve specifičnosti poslovanja ZIF u FBiH u periodu od njihovog nastanka.

U narednom periodu za očekivati je da društva koja upravljaju fondovima budu jedan od osnovnih
generatora daljeg razvoja finansijskih tržišta, kroz jačanje svojih portfelja, osnivanje novih fondova,
nuđenje novih usluga na finansijskom tržištu, aktivnije prikuljanje sredstava i reinvestiranje istih.
Osnovna pretpostavka jeste da i zakonski preduslovi budu adekvatni, te da se kroz nova rješenja, (kao
primjer navodimo penzionu reformu) obezbjede novi izazovi i nove prilike koje će moći potaknuti
vlasnike društava i fondova da aktivnije se uključe u tokove tržišta kapitala.

Treba imati na umu da investirana sredstva u fondove, veoma rijetko mogu rezultirati potpunim
gubitkom uloženog, s obzirom na portfelje fondova i osnovnu zamisao profesionalnog upravljanja sa
fondovima od strane Društava. S obzirom na veliki broj „stakeholdera“ koji prate ili su zainteresirani za
rad Društava i fondova smatramo da je upravljanje fondovima jedno od najkompleksinijih u oblasti
finansijskog posredovanja. Napominjemo da se kroz poslovanje fondova na različite načine ostvaruju
interesi:
- Države – legislativa, privatizacija, porezi, razvoj korporativnog upravljanja, zaštita malih
ulagača,
- Vlasnika društava – upravljačka provizija, povećanje vrijednosti imovine fondova, dobit
društava,
- Vlasnika dionica/udjela fondova – kvalitet portfelja, prinos fonda, likvidnost dionice/udjela,
nivo troškova, dividenda...
- Firmi portfolija – mogućnost dokapitalizacije, kreditiranja, emisije dužničkih vrijednosnih
papira, stručnost u upravljanju, saniranju, restrukturiranju, pripremi firme za prodaju,
kvalitetnim i edukovanim članovima nadzornih odbora i uprave.
- Komisije za vrijednosne papire – praćenje zakonitosti poslovanja,
- Registra vrijednosnih papira – instrument za registraciju i ažuriranje podataka o vlasnicima
dionica,
- FOO – sprejačavanje pranja novca,
- Berze – interes za što većim obimom trgovine na domaćem tržištu – bez obzira na preduslove,
- Brokerskih kuća - interes za što većim obimom trgovine na domaćem tržištu – bez obzira na
preduslove,
- Banka – odličan izvor depozita.

28
Učesnici na tržištu prema pravnom obliku, tipu fonda i netto vrijednosti imovine:

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

DRUŠTVO FOND OKVIRNI IZNOS

NAV 2010 (000)

ABDS ZIF BIG INV GR 117.915

BLAGO ZIF PREVENT 31.392
EURO- INVEST ZIF EUROFOND 30.009
ZIF BOSFIN 34.442
HYPO INVEST ZIF CROBIH 33.954
MIG ZIF MI GROUP 55.518
KAPITAL INVST ZIF FORTUNA 27.915
ZIF HERBOS 39.917
NAPRIJED INVS ZIF NAPRIJED 33.030
PROF IN ZIF PROF + 57.580
ŠIB AR ZIF BONUS 28.453

Portfolio fondova je u najvećoj mjeri investiran na tržištu BiH, te samo jednim manjim dijelom su
sredstva fondova reinvestirana u inostrane vrijednosne papire. Portfelji fondova su najčešće
opterećeni nelikvidnim vrijednosnim papirima za koje ne postoji interes na tržištu te vrijednosnim
papirima firmi koje su u stečaju ili likvidaciji. Bitno je napomenuti da su prethodno navedene pozicije
u portfoliju opterećenje koje je naslijeđeno iz procesa privatizacije, te je veoma upitno kada i kojoj
mjeri će se takva ulaganja moći otpisati, jer je sasvim izvjesno da će ih biti veoma teško unovčiti.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

DRUŠTVO FOND NAV 2011 (000)

HYPO INVEST OIF HYPO BH 2.300

ILIRIKA OIF ILIRIKA GLOBAL 2.650

OIF ILIRIKA MOJ FOND 2.780

OIF ILIRIKA NOVAC 1.000

EUROHAUS OIF EUROHAUS 1.000

BALANCED

RAIFFEISEN INVEST OIF RAIFFEISEN CASH 4.900

Sve otvorene investicijske fondove karakteriše likvidnost ulaganja, portfolio koji je strukturiran
postepeno prema tipu fonda i nivou sredstava na upravljanju. Neto vrijednost imovine je neuporedivo
manja u odnosu na ZIF-ove. Činjenica je da se u ovom trenutku samo rijetki odlučuju na osnivanje

29
otvorenih fondova s obzirom na klimu koja vlada na tržištu i činjenicu da je posljednjih godina gotovo
u potpunosti izgubljeno povjerenje u vrijednosne papire kao oblik investiranja ili dugoročne štednje.

Portfolio fondova
Portfelji fondova kakvi jesu u ovom trenutku ne moraju nužno predstavljati osnov za donošenje daljih
odluka prilikom definisanja daljih zakonskih ograničenja, no treba razmotriti da strukturiranje
portfolija fondova u budućnosti potpuno u nadležnosti Društva za upravljanje, prema opcijama koje bi
im bile ostavljene.

Bitno je da nova zakonska rješenja doprinesu jačanju portfolija fondova, da ne dođe do prislinih
prodaja vrijednosnih papira, odluka koje bi nanijele štetu kako ulagačima tako i cijelom tržištu te da
omogući društvima da po osnovu kvalitetnih zakonskih rješenja imaju mogućnost strukturirati svoje
portfelje bez tereta prošlosti.

U ovom trenutku nije moguće davati projekcije poslovanja te izgled budućih portfelja fondova, ali ono
što je neminovno jesu otpisi vrijednosti zbog stečaja i likvidacije, smanjenja procijenjenih vrijednosti
nelikvidnih firmi te dosadašnjih nerealiziranih i reliziranih gubitaka. Nije moguće predvidjeti da će
očekivane dobiti budućih perioda biti dovoljne da se obezbijedi likvidnost fonda, adekvatnost
zakonskih rezervi kapitala te drugi preduslovi za isplatu dividendi dioničarima. Činjenica je da se
buduće aktvnosti na portfoliju fondova moraju bazirati realnom vrednovanju pozicija portfolija te
adekvatnom računovodstvenom tretmanu.

2.2. Problemi po sektorima

Problemi koji opterećuju sve sektore finansijskog tržišta

Pored problema koji su specifični za određene sektore finansijskog tržišta, postoji opšti izazovi koji
negativno utiču na sve sektore tržišta.

Ovdje na prvom mjestu treba navesti negativne efekte svjetske ekonomske i finansijske krize, kao i
posljedice dužničke krize u Eurozoni. Bosna i Hercegovina, kao klasičan primjer male i otvorene
ekonomije, nema instrumenata da se zaštiti od eksogenih makroekonomskih šokova.

Nestabilan politički, ali i ekonomski ambijent je drugi problem sa kojim se svi sektori finansijskog
tržišta susreću. Finansijsko tržište je integralni dio ukupnog ekonomskog sistema jedne države i kao
takvo trpi sve negativne posljedice trenutnog ekonomskog i prije svega političkog ambijenta u kojem
se država Bosna i Hercegovina i njeni entiteti nalaze. Zbog mobilnosti kapitala i trenutne dostupnosti
informacija, tržište kapitala je bilo prvo na udaru svjetske finansijske i ekonomske krize, te trenutno
reaguje i na sva politička previranja u BiH. Uzimajući u obzir negativan imidž BiH u svijetu, trenutna
apstinencija stranih investitora na tržištu kapitala je rezultat upravo ove percepcije.

Ovi faktori povećavaju rizičnost bilo kakvog ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, te samim tim poskupljuju
investicije koje su potrebne za ekonomski oporavak, bilo da se radi o povećanoj premiji rizika za tržište
kapitala, bilo o povećanom „country-spread“-u za bankarski sektor.

30
Daljni zajednički problem za skoro sve institucije finansijskog tržišta je i generalno negativna
percepcija javnosti naspram ovih institucija koja je rezultirala iz:

- Neispunjena (nerealna?) očekivanja, posebno za vrijeme špekulativnog mjehura

2007. godine (Berza, profesionalni posrednici i tržište kapitala generalno)

- Jednostrano podizanje promjenjivih kamatnih stopa na već odobrene kredite i

leasing ugovore zbog rasta EURIBOR-a (uz izostanak suprotne reakcije kada je
ovaj parametar pao na najniže istorijske nivoe) – banke i leasing kuće

- Optužbe za lihvarske kamatne stope i slučajevi prevara u mikrokreditnom sektoru

(MKO)

Bez obzira na utemeljenost ovih optužbi, rezultat je da veći dio javnosti ima negativnu percepciju o
finansijskom tržištu generalno.

Različiti propisi i generalna odvojenost finansijskog tržišta po entitetskim linijama predstavlja daljni
problem za većinu finansijskih insitucija koje žele poslovati na prostoru cijele Bosne i Hercegovine –
banke, profesionalni posrednici, mikrokreditna, leasing i osiguravajuća društva trpe velike posljedice
zbog razlika u regulativi i nedostatku harmonizacija propsia u entitetima, te zbog nepostojanja propisa
koji određenu materiju definišu na nivou države.

Bankarski sektor

Bankarski sektor nije dostavio svoje viđenje aktualnih problema u sektoru, ali je dostavio prijedloge za
unapređenje regulative kako slijedi:

Zakon o bankama

1. Radi razvoja financijskih tržišta stvoriti pretpostavke aktivnijeg sudjelovanja banaka u ulaganju u
instrumente novčanog i tržišta novca
2. Omogućiti ulaganje banaka u financijske derivate
3. Raditi na usklađivanju Zakona o bankama s Prvom i Drugom bankarskom direktivom EU

Zakon o Razvojnoj banci

1. Uvesti u Zakon o Razvojnoj banci nove poslove i usluge - osiguranje i reosiguranje, ulaganje u
vlasničke i dužničke rijednosne papire
2. Osigurati poslovanje banke sukladno propisima o državnoj potpori (entitetskoj) – u
pravom smislu državna razvojna banka
3. Rješiti pitanje temeljnog kapitala
4. Olakšati protočnost sredstava prema krajnjim korisnicima

Zakon o tržištu novca

1. Uvesti Tržište novca u zakonski okvir – ugraditi u Zakon o vrijednosnim papirima ili
zaseban zakon

31
2. Osigurati preduvjete za sudjelovanje drugih financijskih institucija na novčanom tržištu –
osiguranja, leasinga i sl.

Regulatorna suradnja

1. Zakonskim rješenjima poticati suradnju i razmjenu informacija između sektorskih regulatora do

njihove potpune integracije

Zakon o Centralnoj banci

1. Izmjenama dopustiti ograničenu diskrecijsku moć u okviru valutnog vijeća

2. Omogućiti selektivnu obveznu rezervu

NAPOMENA: Za realizaciju selektivnog kreditiranja, usmjeravanja u gospodarstvo i

poljoprivredu potrebno je mijenjati odluke i propise u nadležnosti Agencije za bankarstvo F
BiH

Tržište kapitala

1) Postojanje sivog tržišta

Jedna od karakteristika trenutnog stanja na tržištu kapitala u FBiH je i postojanje sivog tržišta
vrijednosnih papira. Iako je njegov obim daleko od onog sa početka uspostave organizovanog
trgovanja na Berzi, ono i dalje predstavlja izazov za fragmentiranost organizovanog tržišta. Ekonomska
teorija sugerira kako postojanje sivog tržišta ukazuje na nedovoljnu efikasnost organizovanog
(zvaničnog) tržišta. Iako tržište zbog nedovoljnog nivoa izvještavanja sigurno ima deficite u efikasnosti,
mnogo važniji razlog za postojanje sivog tržišta je neinformiranost vlasnika vrijednosnih papira
(dionica i obveznica emitovanih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja), jer u
protivnom nije moguće objasniti prodaju ovih instrumenata uz značajan diskont, tj. ispod njihove
tržišne cijene.

Negativan uticaj postojanja sivog tržišta ogleda se i u smanjenju kredibilnosti organizovanog tržišta
kapitala.

Izmjena propisa: Iako bi bilo poželjno dodatno otežati darovanje vrijednosnih papira između osoba
koje nisu srodnici, osnovna kontra-mjera protiv sivog tržišta je edukacija građana FBiH koji posjeduju
vrijednosne papire.

2) Mali broj javnih ponuda vrijednosnih papira

Kao što je navedeno u prvom dijelu ove analize, tržište kapitala u FBiH je deficitarno u pogledu broja
javnih ponuda vrijednosnih papira. Kompanije se, ukoliko žele finansirati svoj rast i razvoj, uglavnom
odlučuju na bankarske kredite, što dodatno akcentira bankocentričnost našeg finansijskog sistema.
Uzroke za ovo stanje treba tražiti u nedovoljnoj informiranosti i skepticizmu rukovodećih struktura
kompanija o mogućnostima prikupljanja sredstava putem tržišta kapitala kao i plitkošću domaćeg
tržišta kapitala.

Izmjena propisa: Ukoliko je cilj zakonodavca razvijati domaće tržište kapitala i time smanjiti
bankocentričnost finansijskog tržišta, bilo bi oportuno razmišljati u pravcu poreske stimulacije izlaska i

32
prikupljanja kapitala na tržištu kapitala. Ako se uzme u obzir činjenica da su banke koje posluju u FBiH
u većini slučajeva u stranom vlasništvu, te da u uslovima trenutne krize likvidnosti imaju prvenstveno
obaveze prema svojim matičnim bankama, a ne prema domaćim klijentima, razvoj domaćeg tržišta
kapitala bi kompanijama omogućio alternativu finansiranja njihovog rasta i razvoja, smanjujući na taj
način ranjivost cjelokupnog finansijskog sistema.

3) Ograničen broj finansijskih instrumenata

Tržište kapitala obilježeno je prisutnošću samo osnovnih finansijskih instrumenata – dionice,
obveznice, te u manjoj mjeri trezorski i komercijalni zapisi. Ovo stanje je uvjetovano niskim stepenom
razvoja i nedovoljnom likvidnošću domaćeg tržišta kapitala. Nedostatak naprednijih finansijskih
instrumenata – primjera radi strukturiranih i izvedenih proizvoda, uzrokuje manju atraktivnost tržišta
te onemogućava privlačenje velikih investitora.

Izmjene propisa: Navedeni problem nije moguće otkloniti izmjenom postojećih ili donošenjem novih
propisa. Umjesto toga, rješavanje ovog problema uvjetovano je povratku likvidnosti na tržište.

4) Zastoj u procesu privatizacije

Već stanovito razdpoblje može se zaključiti kako je proces privatizacije usporen, ako ne i zaustavljen, i
to znatno prije svjetske ekonomske krize kojom se argumantira usporavanje procesa. U tom
kontekstu se posebno potrebno je razmotriti opravdanost manjinskog državnog udjela u
kompanijama od kojih država nema neposredne koristi, osim eventualnih pozicija u korporativnim
tijelima kompanija. Pasivan odnos države često omogućava menadžmentu da referentne kompanije
vode u svom vlastitom interesu, a ne interesu države kao značajnog vlasnika.

Prodajom manjinskih vlasničkih udjela države u većinski privatiziranim društvima postigla bi se dva
značajna efekta:
- oslobađanje kapitala koji je trenutno pasiviziran u predmetnim dioničkim društvima,
odnosno ostvarivanje prihoda za FBiH
- novi tržišni materijal za tržište kapitala koje bi moglo privući nove investitore na tržište

Pri tome treba imati u vidu da trenutna tržišna cijena ovih dionica, u uslovima slabe likvidnosti na
tržištu, ne predstavlja odlučujući faktor u određivanju prodajne cijene paketa dionica.

Zastoj u procesu privatizacije sa aspekta tržišta kapitala dovodi do manje likvidnosti na tržištu, pošto,
između ostalog, mali free float (tj. mali raspoloživi broj dionica za trgovanje) onemogućuje uvođenje
market-makinga na navedenim dionicama.

Izmjena propisa: U tom kontekstu je potrebno izvršiti izmjene Pravilnika o prodaji državnog kapitala,
koji bi u obzir uzeo i druge faktore za određivanje cijene prodaje. Potrebno je i procijeniti potrebu da
se za privatizaciju određenih kompanija donesu posebni zakonski akti koji bi ovu materiju uredili na
sistematičan i transparentan način.

5) Nedovoljno transparentno poslovanje kompanija

Dostupnost informacija o poslovanju privrednih društava je od suštinskog značaja za efikasno
funkcionisanje tržišta kapitala. Obavezno izvještavanje povećava odgovornost za upravljanje društvom
i transparentnost upravljanja i vođenja poslova. Za postojeće dioničare, potencijalne investitore i
druge nosioce interesa, informacije su neophodan element kako bi bili u stanju da procjene njihovu
poziciju i reaguju na promjene koje su za njih relevantne. Pored toga, transparentnost u objavljivanju

33
finansijskih izvještaja i informacija bitnih za poslovanje društva su osnova za dobro korporativno
upravljanje tim kompanijama.

Do 2005. godine, samo najuporniji investitori su mogli doći do godišnjih finansijskih izvještaja
kompanija sa domaćeg tržišta kapitala. Iako se situacija u posljednjih sedam godina promijenila,
oblast izvještavanja je i dalje bolna tačka tržišta kapitala FBiH.

Osnovni uzroci ovog stanja su nedovoljna informisanost o obavezama redovnog izvještavanja ali i
nedostatak bilo kakvih ozbiljnih sankcija za neobjavljivanje zakonom propisanih informacija o
poslovanju.

Izmjena propisa: U ovom kontekstu je potrebno ugraditi odgovarajuće kaznene odredbe i usaglasiti
odredbe o izvještavanju u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, Zakonu o privrednim društvima i
Zakonu o računovodstvu i reviziji.

6) Nizak nivo korporativne i dioničarske kulture; nedovoljna zaštita manjinskih dioničara

Korporativna kultura u domaćim kompanijama je na izrazito niskom nivou. Upravljački organi
društava nedovoljno su svjesni važnosti usvajanja (i provođenja) dobrih principa korporativnog
upravljanja.

Sadašnji stupanj korporativnog upravljanja u domaćim kompanijama karakterizira:

- Nedovoljno educiran kadar u nadzornim odborima o osnovnim aspektima upravljanja
kompanijama i principima korporativnog upravljanja.

- Članovi nadzornih odbora štite interese većinskog vlasnika ili dioničara koji ih je postavio, a
ne interese kompanije u cjelini. Zbog toga nisu u mogućnosti da spriječe većinskog vlasnika u
aktivnostima koje idu na štetu manjinskih dioničara

- Problem izvlačenja dobiti preko povezanih društava, na štetu manjinskih dioničara i

kompanije u cjelini

- Kršenje prava manjinskih dioničara prilikom isplate dividende: Neke od većinski državnih
kompanija prilikom odluke o isplati dividende otvoreno diskriminiraju manjinske dioničare,
praveći razliku u ročnosti isplate dividende većinskom i manjinskim vlasnicima (primjer BH-
Telecoma: Za isplatu dividende većinskom vlasniku predviđa se rok od 30 dana nakon
održavanja skupštine društva, dok je za isplatu dividende manjinskim dioničarima ostavljen
rok od 180 dana nakon dobijanja spiska dioničara od Registra vrijednosnih papira)

Navedeni postupci odbijaju portfolio i retail investitore, što u konačnici za kompaniju povećava
troškove prikupljanja kapitala i finansiranja svog razvoja.

Daljni problem predstavlja i nepostojanje jakog i nezavisnog udruženja koje zastupa interese malih
dioničara. Ovo je prouzrokovano između ostalim i needuciranošću i nedostatkom interesa od strane
malih dioničara, koji su do svojih dionica došli ulaganjem dobijenih certifikata.

Izmjene propisa: Kodeksi korporativnog upravljanja funkcioniraju na principu ispoštuj ili objasni
(comply or explain) – ispoštuj obavezu iz Kodeksa ili objasni zbog čega to ne činiš. Ovaj princip, koji ne
uključuje prisilu, nije pretjerano efikasan. Zbog toga je potrebno prilikom donošenja novog Zakona o
privrednim društvima ugraditi osnovne principe dobrog korporativnog upravljanja kao zakonski
obavezne elemente. U ovom kontekstu posebno treba ugraditi odredbu o obaveznom imenovanju
određenog broja nezavisnih članova nadzornih odbora.

34
U pogledu problema nedovoljnog organizovanja malih dioničara, rješavanje problema ne zahtijeva
izmjenu regulative, nego pojačane napore usmjerene ka edukaciji vlasnika dionica.

7) Nedostatak dovoljno široke baze institucionalnih investitora

Na tržištu kapitala FBiH faktički ne postoje domaći institucionalni investitori koji su tržištu potrebni za
osnovni nivo likvidnosti i stabilnosti ponude / potražnje.

Zatvoreni investicioni fondovi

Zatvoreni investicioni fondovi (ZIF-ovi) su nastali transformacijom Privatizacijskih investicionih
fondova u Investicione fondove, u jednom procesu koji po mnogima još uvijek nije završen.

Sa aspekta tržišta kapitala moguće je identificirati slijedeće probleme u funkcionisanju ZIF-ova:

- Slaba aktivnost na tržištu kapitala, i to kako na primarnom, tako i na sekundarnom tržištu.
Tako prema dostupnim informacijama niti jedan ZIF nije učestvovao na aukcijama za
trezorske zapise koje je emitovala Federacija BiH. U pogledu aktivnosti na sekundarnom
tržištu kapitala interesantan je podatak da je u 2007. godini, kada je promet na
Sarajevskoj berzi iznosio preko 1,3 milijardi KM, udio fondova u tom prometu iznosio
svega 15%, 2008. godine nešto više od 12%, a u 2009. 16,26%. Umjesto aktivnog
upravljanja portfolijem, novčana sredstva se drže u bankama. Ovo ponašanje je sa
aspekta Društava za upravljanje fondovima (DUF-ova) logično, budući da se upravljačka
provizija koju DUF naplaćuje ZIF-u bazira na neto-vrijednosti imovine, a ne na
performansu fonda u toku godine.
- U proteklom periodu se pokazalo da je ambicija određenog broja ZIF-ova da svoje
aktivnosti, tj. poslovnu politiku baziraju na principima korporativnog, a ne portfolio-
upravljanja. Ovo je onemogućeno zakonskim odredbama koje ograničavaju maksimalni
udio jednog fonda u jednom privrednom društvu.

Izmjena propisa: U Zakonu o investicionim fondovima je potrebno uvesti odredbe kojima se visina
upravljačke provizije, koju DUF-ovi naplaćuju ZIF-ovima, veže za ostvareni performans prilikom
aktivnog upravljanja imovinom fonda.

Pored toga, zakonodavac treba da odluči o daljem pravcu razvoja ove industrije. Kao jedan pravac
nudi se mogućnost ukidanja ograničenja ulaganja jednog fonda u privredna društva, i dozvoli
stvaranje fondova koji se bave korporativnim upravljanjem u kompanijama. Drugi pristup bi uključio
otvaranje ovih fondova, tj. njihovu transformaciju u otvorene investicijske fondove. Prilikom
donošenja ove odluke, država treba da sagleda kako interese fondovske industrije, tako i još uvijek
velikog broja građana FBiH koji imaju dionice ovih fondova. Ovom problemu je potrebno pristupiti
uvažavajući iskustva zemalja u okruženju.

Nedostatak penzionih fondova

Penzioni fondovi (dobrovoljnog karaktera) u razvijenom svijetu, pa i u susjednoj Hrvatskoj,
predstavljaju stub tržišta kapitala i zahvalnog kupca državnih vrijednosnih papira, posebno onih
dugoročnog karaktera. Nažalost, penziona reforma, koja je pretpostavka za osnivanje ovog instituta
kolektivnog investiranja, u FBiH još nije izvršena.

Izmjena propisa: Potrebno je u što kraćem roku pristupiti reformi penzionog sistema i postojeći “pay-
as-you-go” sistem zamjeniti penzijskim sistemom baziranom na dva ili tri stuba.

35
8) Nedovoljna educiranost domaćih investitora / javnosti
Ponašanje investicijske javnosti u toku 2006. i 2007. godine te aktuelna niska likvidnost državnih
vrijednosnih papira ukazuju da građani FBiH nisu dovoljno educirani u pogledu osnovne funkcije i
načina funkcionisanja tržišta kapitala. Dok su za vrijeme berzanskog booma neselektivno i bez
prethodne analize ulagali u visokorizične vlasničke vrijednosne papire, danas, kada postoje obveznice
koje je emitovala Federacija BiH i koji važe za najsigurnije vrijednosne papire, oni uglavnom
apstiniraju sa tržišta, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. Umjesto toga, svoja slobodna
novčana sredstva ulažu u bankarski sektor, ostvarujući na taj način minimalne prinose.

Izmjena propisa: Ovaj problem ne zahtjeva izmjenu propisa, nego definisanje i sprovođenje strategije
edukacije domaće investicijske javnosti. Sarajevska berza – burza je u prošlosti izdavanjem raznih
priručnika i objavom oglasa u sredstvima javnog informisanja nastojala ublažiti problem nedovoljne
informiranosti javnosti. Međutim, u nedostatku finansijskih sredstava, ove aktivnosti nisu uspjele
ublažiti uočeni deficit. Stoga je potrebno uključenje svih učesnika na tržištu i zajednički napor
usmjeren ka edukaciji javnosti.

9) Nestimulativna poreska politika u pogledu investiranja u obveznice javnog sektora

U razvijenim ekonomijama je prisutna praksa da se ulaganje u vrijednosne papire koje izdaje javni
sektor stimuliše putem poreske politike. Tako iznos ulaganja u državne vrijednosne papire na
primarnom tržištu smanjuje poresku osnovu za investitora. Ovaj pristup povećava prinos na državne
papire, istovremeno smanjujući troškove zaduživanja za državu.

Osim u Kantonu Sarajevo, gdje je u prošlosti bilo predviđeno smanjenje poreske osnovice kod
ulaganja u državne vrijednosne papire (kojih tada na žalost nije bilo), ova praksa se u Federaciji Bosne
i Hercegovine ne primjenjuje.

Izmjene propisa: Potrebno je izvršiti izmjene Zakona o porezu na dohodak i eventualno Zakona o
porezu na dobit u smislu stimuliranja ulaganja u vrijednosne papire javnog sektora na primarnom
tržištu.
Na ovaj način bi se dio depozita koji stanovništvo drži u bankarskom sistemu usmjerio u produktivnije
namjene.

10) Najlikvidnije, većinski državne kompanije nisu na Kotaciji Berze

Kotacija ili Prime market je najvidljiviji segment svakog uređenog tržišta. Emitenti čiji su vrijednosni
papiri uvršteni na ovaj segment berze moraju poštivati strožije uslove u pogledu izvještavanja (pored
godišnjih i polugodišnjih izvještaja moraju dostavljati i kvartalne izvještaje, ažurno izvještavati o svim
okolonostima koje mogu imati uticaj na cijene vrijednosnih papira itd.).

Poražavajuća je činjenica da na Kotaciji SASE nisu uvrštene dionice niti jedne kompanije u većinskom
državnom vlasništvu, iako ovi vrijednosni papiri spadaju u najlikvidnije na tržištu. Smatramo da je u
interesu Federacije BiH da se menadžment ovih kompanija izloži pojačanim nadzorom od strane
investicijske javnosti kroz uvrštenje na Kotaciju SASE.

U ovom kontekstu treba imati u vidu da fondovi kolektivnog investiranja sa područja Evropske unije
smiju ulagati samo u dionice koje su uvrštene na regulisana tržišta (regulated market). Uzimajući u
obzir definiciju regulisanih tržišta u legislativi EU, potrebno je istaći da jedino Kotacija ispunjava (u
velikoj mjeri) ove kriterije. Kao rezultat toga, najlikvidnije i najkvalitetnije kompanije na domaćem
tržištu su za ove investitore zatvorene.

36
Izmjena propisa: Potrebno je izvršiti izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira po kojima se
kompanija koja ima osnovni kapital u iznosu većem od 10 miliona KM i udjel organa FBiH u osnovnom
kapitalu veći od 33,34% obavezuje na uvrštenje na Kotaciju. Iako u principu uvrštenje na Kotaciju nije
vezano za vlasnika vrijednosnih papira, smatramo da je uloga države kao vlasnika dionica jedinstvena,
te da shodno tome navedeni prijedlog ima svoje opravdanje. Alternativno, moguće je i donošenje
odluke od strane Vlade FBiH kojim se kompanije koje ispunjavaju navedene uslove obavezuju na
uvrštenje na Kotaciju.

11) Problem nadzora učesnika na tržištu kapitala

Problem nadzora nad učesnicima na tržištu kapitala je oblast poslovanja koja zakonski i podzakonski
nije dovoljno precizno uređena, što ostavlja mogućnost različitog tumačenja odredbi koji definišu
zabranjene radnje na tržištu kapitala kao i nadzor nad ovim aktivnostima. Posebno su u ovom
kontekstu izraženi različiti stavovi regulatora (Komisije za vrijednosne papire) i glavne
samoregulatorne institucije na tržištu kapitala (Berze) po pitanju odgovornosti profesionalnih
posrednika za postupanja njihovih klijenata. Iako je Berza bila primorana provoditi stav Komisije po
kojem je za svaku manipulaciju na tržištu kapitala počinjen od strane klijenta profesionalnog
posrednika odgovoran i sam profesionalni posrednik (zato što nije odbio nalog u skladu sa članom 86,
stav (1) tačka c) Zakona o tržištu vrijednosnih papira), suštinski problem je i dalje ostao neriješen –
nedovoljno oštro sankcionisanje izvornog prekršioca, tj. klijenta koji je izvršio manipulaciju na tržištu.
U nastojanju da smanji pritisak na profesionalne posrednika, Berza je uvela niz mjera kao što je
definisanje Indikativnog ponašanja klijenta brokerskih kuća (Red-Flags) te prekidbenih aukcija.

Dodatni problem koji se nameče u vezi sa nadzorom je nedovoljno jasna definicija značajnog
odstupanja cijene, kao i neprihvatanje činjenice od strane regulatora da su primarni uzroci velikih
oscilacija cijena nedovoljna likvidnost na tržištu, a ne nužno pokušaj manipulativnih radnji.

Daljna manifestacija problema nadzora jeste i selektivna i nedosljedna primjena propisa na učesnike
na tržište te različite nadzorne prakse. Ovo dovodi do neravnopravnosti sudionika na tržištu i
stvaranju nelojalne konkurencije.

Izmjena propisa: Sadašnja situacija u pogledu tržišne manipulacije može se karakterisati kao pravna
nesigurnost, što svakako djeluje destimulativno na investitore. Potrebno je jasnije odrediti
nedorečenosti Zakona o tržištu vrijednosnih papira te snažnije djelovati protiv izvornih prekršioca
Zakona.

12) Nemogućnost realizovanja unaprijed dogovorenih transakcija (blokovske transakcije) za specifične

kategorije investitora
Tržište kapitala FBiH je jedino tržište u regionu na kojem ne postoji institut blokovskih transakcija ili
drugog načina da se unaprijed dogovorene transakcije (iznad određene vrijednosti) izvrše između
specifičnih kategorija investitora. Ovakvo stanje na tržištu na snazi je od kraja 2008. godine, kada je
Komisija za vrijednosne papire FBiH ukinula blokovske transakcije. Paketi dionica koji su nakon toga
uvedeni ne predstavljaju adekvatan substitut za blokovske transakcije. Razlog za to je što je bankama,
investicionim fondovima i drugim institucionalnim investitorima zabranjeno trgovati putem ovog
instrumenta, iako je upravo ova kategorija najviše zainteresovana za ovaj vid trgovine. Naknadna
izmjena propisa kojima je zabrana sužena samo na navedena pravna lica registrovana u BiH je ovu
situaciju dodatno zakomplikovala.

Izmjene propisa: Blokovske transakcije su ukinute Pravilnikom o posredovanju u prometu

vrijednosnih papira. Smatramo da bi ovo trebalo ispraviti regulisanjem ove materije u Zakonu o tržištu
vrijednosnih papira, a ne putem podzakonskog akta.

37
13) Nelogičnosti kod isplate dividende
Zakon o privrednim društvima u članu 206. predviđa da se dividenda isplaćuje dioničaru koji je bio na
listi dioničara na dan donošenja odluke o isplati dividende. Budući da nije unaprijed poznato da li će
na jednoj Skupštini uopšte biti donesena odluka o isplati dividende, investitori koji žele kupiti dionice
jedne kompanije zbog učešća u dobiti društva, nisu u mogućnosti procjeniti da li i kada da kupe tu
dionicu, kako bi bili na spisku za isplatu dividendi. Ova odredba također onemogućuje Berzi da
informiše tržište unaprijed o datumu presjeka prava na dividendu (ex-dividend date), čime tržište
generalno gubi na atraktivnosti i efikasnosti.

Izmjene propisa: Izmjenama Zakona o privrednim društvima potrebno je problematiku isplate

divididende uskladiti sa međunarodno priznatom praksom. Po ovom pristupu, odluka o isplati
dividende bi, pored iznosa dividende po dionici, datuma početka isplate dividendi sadržavala i datum
presjeka prava na isplatu dividende, kao i datum početka trgovanja bez prava na dividendu, s tim da bi
trebalo odrediti i vremensko ograničenje do kojeg bi se datum presjeka mogao odrediti.

14) Nepostojanje regulative koja reguliše squeeze-out

Squeeze-out, ili istiskivanje manjinskih dioničara je praksa poznata na svim uređenim tržištima. Iako
njen naziv upućuje da je usmjerena protiv manjinskih dioničara, ona ima dvojaku funkciju. Kao prvo,
omogućuje većinskom vlasniku koji je prešao zakonski prag (obično 90% ili 95%) da zahtjeva da mu
manjinski dioničari prodaju svoje dionice po fer cijeni. Sa druge strane, squeeze-out odredbe
predstavljaju i zaštitu manjiskih dioničara, jer u gore navedenom slučaju primoravaju i većinskog
vlasnika da (također po fer-cijeni) otkupi njihove dionice.

Izmjene propisa: Odredbe o squeeze-out-u su obično propisane Zakonom o privrednim društvima ili
Zakonom o preuzimanju. Prilikom izmjene zakona potrebno je uzeti u obzir dobru praksu u regionu i
na razvijenim tržištima, te posebnu pažnju posvetiti određivanju “fer-cijene” po kojoj se otkup
obavlja.

15) Mali broj dioničkih društava koje isplaćuju dividendu

U FBiH veoma mali broj dioničkih društava isplaćuje dividendu. Tako je u 2009. godini svega 8
kompanija svojim dioničarima isplatilo dobit, dok je u 2010. godini ovaj broj iznosio 10.

Ukoliko bi se profit koji se ne isplati kao dividenda ulagao u razvoj kompanija, to ne bi predstavljalo
problem. Međutim, evidentno je da je raširena pojava izvlačenja dobiti putem povezanih društava ili
vođenje kompanija u interesu menadžera, a ne dioničara.

Ovo negativno utiče na atraktivnost kompanije za investitore, što u konačnici dovodi do većih
troškova finansiranja na tržištu kapitala, budući da investitori za ulaganje u ovakvu kompaniju
zahtjevaju veću premiju rizika.

Izmjene propisa: Budući da je ovaj problem usko vezan za problem br.7, prijedlozi za izmjenu propisa i
u ovom slučaju idu u pravcu pooštravanja zakona u pogledu obaveznih principa korporativnog
upravljanja, posebno u dijelu koji se odnosi na zabranu izvlačenja novca putem povezanih lica.

16) Nedostupnost informacija o tržištu kapitala a engleskom jeziku.

Iako nesumnjivo tehnički problem, nepostojanje prevoda legislative koja reguliše tržišta kapitala na
engleskom jeziku umnogome otežava potencijalnim stranim investitorima pristup domaćem tržištu.

Izmjena propisa: Navedeni problem ne zahtjeva izmjenu propisa, nego striktno poštivanje obaveze
svake institucije da prevede najvažniju legislativu iz svoje nadležnosti na engleski jezik.

38
17) Problemi u funkcionisanju skrbnika na tržištu kapitala
Početkom objave podataka o trgovini na SASE na vodećim svjetskim finansijskim portalima, tržište
kapitala se po prvi put pojavilo na investicijskim radarima svjestkih investitora. Međunarodno
agirajući investitori u svrhu investiranja gotovo isključivo koriste usluge skrbničkih banaka (custody
banks), dok je “direktno” učešće putem profesionalnih posrednika uglavnom rezervisano za
investitora iz regiona. Banka skrbnik za svoje klijente između ostalog vrši analizu tržišta i sve aktivnosti
vezano za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Porast značaja skrbnika prikazan je u drugom dijelu
ove analize (vidi pod “Struktura investitora u sekundarnom prometu”).

Nažalost, i pored velikog značaja ove kategorije investitora, oblast skrbništa je u propisima FBiH
nedovoljno regulisana, kako na zakonskom, tako i na podzakonskom nivou. U ovoj situaciji se od
Komisije za vrijednosne papire FBiH često traži tumačenje postojećih (vrlo šturih) odredbi, koji u
određenoj mjeri izjednačavaju pojam skrbništva sa obavljanjem brokerskih poslova, što u praktičnom
radu dovodi do velikih problema.

Jedan od osnovnih problema vezan je za utvrđivanje identiteta krajnjeg klijenta usluga skrbništva. Pri
tome treba naglasiti da je zaštita identita klijenta jedna od osnova skrbničkih poslova, naravno
uzimajući u obzir međunarodne principe i odredbe sprečavanja pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti. U sadašnjoj situaciji, profesionalni posrednici koji nastupaju u ime banke
skrbnika mogu izgubiti dozvolu za obavljanje brokerskih poslova ukoliko Komisija za vrijednosne
papire ne može utvrditi identitet krajnjeg klijenta.

Izmjena propisa: Oblast skrbništva je potrebno adekvatno zakonski i podzakonski urediti, koristeći pri
tome najbolje prakse koje se primjenjuju na regionalnim ali i razvijenim tržištima. Identificiranje i
primjena najboljih praksi je od suštinskog značaja kako se naše tržište kapitala ne bi našlo u situaciji
da zbog pretjerano restriktivnog uređivanja ove oblasti postane neinteresantno za investitore koje
koriste usluge skrbničkih banaka.

18) Nesinhroniziranost podataka između registara RVP, Komisije za vrijednosne papire, Suda i MUP-a
Zbog nepostojanja direktnog linka i mogućnosti uvida u baze podataka s kojim raspolažu navedene
institucije postupci koji se vode u Registru traju duže, kompliciranija je procedura a osobito je
značajno da je u praksi prisutna pojava brisanja dioničkih društava iz sudskog registra a u Registru
ostaju registrirani vrijednosni papiri tog društva. Rješenje ovog problema je moguće stvaranjem
zakonskih pretpostavki za uzajamni uvid u baze podataka ili formiranje centralnog registra-baze
podataka o dioničkim društvima.

Izmjena propisa: Potrebno je izvršiti izmjenu postojećih i donošenje novih zakonskih i podzakonskih
akata kako bi se omogućilo formiranje jedinstvene baze podataka koja bi se administrirala sa jednog
centralnog mjesta i kojoj bi institucije mogle pristupati prema potrebama. Alternativno, trebalo bi
jasno odrediti odgovornost pojedinih institucija za određene grupe podataka kao i definisati
procedure za protok ovih informacija.

19) Nedovršen postupak privatizacije Registra vrijednosnih papira

U vlasničkoj strukturi Registra vrijednosnih papira dominira Federacija BiH sa udjelom od 75,04%,
dok je samo 24,96% dioničkog kapitala u vlasništvu privatnog kapitala, tj. učesnika na tržištu kapitala
(profesionalni posrednici, društva za upravljanje fondovima i banke depozitari). Proces privatizacije
Registra koji je započeo prije 5 godina bi trebalo nastaviti. U tom smislu smo mišljenja da bi trebalo
omogućiti berzi i drugim zainteresovanim investitorima da mogu biti dioničari Registra. Za
provođenje plana privatizacije zadužena je Komisija za vrijednosne papire. Alternativu privatizaciji
može predstavljati dokapitalizacija Registra pored većeg učešća privatnog kapitala obezbjedila i

39
dodatne finansijske efekte neophodne za razvoj Registra. U slučaju prihvatanja prijedloga
dokapitalizacije potrebno je izraditi Plan dokapitalizacije.

Izmjena propisa: Za otklananje zastoja u procesu privatizacije RVP-a nije potrebna izmjena propisa
nego izrada drugog dijela privatizacijskog plana što je u nadležnosti Komisije za vrijednosne papire.

Specifični problemi institucija tržišta kapitala

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine

1. Nedovoljna upućenost pravosuđa u nedopuštene djelatnosti na tržištu kapitala

Pravosuđe uključujući sudstvo i tužiteljstvo ne pokazuje dovoljnu razinu razumijevanja niti poznavanja
materije tržišta kapitala. Iz tog razloga brojni predmeti koji ulaze u tretman pravosudnih institucija
završavaju na razini procesnih razmatranja, bez ulaženja u suštinu odnosno meritum predmeta.
Navedeno ima za konzekvencu činjenicu kako brojni predmeti ostaju neriješeni, odnosno
procesuiranje završava već u inicijalnoj fazi odbacivanjem mogućnosti za pokretanje istražnih i
kaznenih postupaka. Jednoznačna je situacija i kada su u pitanju propusti u zakonskoj kategoriji
prekršaja, gdje različiti sudovi upražnjavaju različitu praksu u smislu sankcioniranja prekršaja, dok neki
sudovi određene aktivnosti uopće ne tretiraju prekršajima. I u ovom slučaju dominira procesno-pravni
umjesto suštinskog pristupa. Razlogom je vjerojatno neupućenost pravosudnih dužnosnika u osnove
materije tržišta kapitala.
Izmjena propisa: Ovaj problem ne zahtjeva izmjenu propisa već bi trebalo razmotriti obveznu
edukaciju sudaca i tužitelja koji će tretirati problematiku tržišta kapitala.

2. Preklapanja različitih regulatora finansijskih tržišta

Brojni regulatori financijskih tržišta u FBiH, nerijetko kreiraju regulativu kako zakonsku, tako i
podzakonsku promatrajući probleme i potrebe financijskih tržišta isključivo iz uklona vlastite
regulacije. Takav pristup dovodi do konfuzije, a često i suprotnosti u regulatornom tretmanu različitih
financijskih institucija koje funkcioniraju na više od jednog financijskog tržišta. Malo financijsko tržište
kakvo je u FBiH, a u konačnici i u BiH iziskuje racionalnost u regulatornom pristupu, koju je dugoročno
moguće ostvariti putem iniciranja postojanja jednog regulatora za ukupna financijska tržišta, koji bi
kroz unutarnju organizaciju prepoznao posebnosti potreba različitih financijskih institucija i različitih
financijskih tržišta. Uzor takvom regulatornom pristupu može biti britanski FSA, u kojem su
sublimirani regulatori bankarskog tržišta, tržišta kapitala, industrije kolektivnog investiranja,
uključujući mirovinske fondove, kao i tržište osiguranja. Središnja banka zadržala je svoje ovlasti.
Regulatorna integracija omogućuje i drukčije varijacije po uzoru primjerice na Republiku Hrvatsku,
gdje je zaseban regulator za bankarski sektor, dok su druge financijske institucije u regulacijskom
smislu integrirane kroz HANFA-u.
Izmjene propisa: podrazumijevaju donošenje seta zakona s ciljem uvođenja jednog regulatora za
cjelokupno financijsko tržište

3. Problem sukoba ciljeva i interesa regulatora u instituciji Registra vrijednosnih papira.

Izmjene propisa: Potreba promjene propisa koji tretira dvoznačnu ulogu Komisije za vrijednosne
papire FBiH u Registru vrijednosnih papira. Naime Komisija obavlja i ulogu regulatora i nadzornika,

40
koju uostalom obavlja i za sve druge institucije tržišta kapitala, ali i upravljačku ulogu u ime vlasništva
Federacije BiH. Ova dvoznačnost nerijetko Komisiju dovodi u situaciju konflikta ciljeva. Situaciju je
moguće riješiti promjenom zakona o Registru i to člana 5 stav 2, koji kaže „Upravljačka prava po
osnovu dionica iz člana 4. ovog zakona u ime Federacije vrši Komisija“. Konzekventno bi trebalo
razmotriti i prilagodbu idućeg, člana 6.

Sarajevska berza – burza vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (SASE)

1. Sticanje vlastitih dionica od strane bivših članova SASE

S obzirom na koncentraciju vlasništva kojim se određuje odnos vlasnika i menadžera SASE bi se mogla
svrstati pod kompanije sa disperziranim vlasništvom, odnosno niskom koncentracijom vlasništva,
odnosno još preciznije rečeno determinisanom koncentracijom vlasništva. Glavni razlog tome je
važeći zakonski okvir. Naime, SASE je pored Zakona o privrednim društvima koji na jedinstven način
uređuje korporativno upravljanje u kompanijama, tretirana i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira
kao lex specialis kojim su na poseban način determinisani odnosi korporativnog upravljanja i koje ga
čini veoma nepraktičnim i neefikasnim. Naime, Zakonom o tržištu vrijednosnih papira je definisano
da prestankom članstva na SASE nekog od dioničara njegove dionice SASE stiče kao vlastite. U ovom
slučaju se radi o imperativnoj normi koja predstavlja najveći problem u praksi prilikom realizacije jer
nije definisan mehanizam za implementaciju iste. To iz razloga što dioničar kome je prestao status
člana SASE, po ZTVP više ne ispunjava uslove da bude i dioničar SASE, pa se postavlja opravdano
pitanje ostvarivanja njegovih osnovnih prava koje nosi dioničarstvo (pravo na upravljanje i dr.). S
druge strane, imeplementacija ovako date norme u ZTVP u stvari znači povratak osnivačkog uloga
dioničaru od strane emitenta što je u suprotnosti osnovnim principima osnivanja i postojanja
dioničkih društava.
Izmjene propisa: Potrebna izmjena Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim SASE ne bi imala
obavezu sticanja vlastitih dionica.

2. Dvije kategorije dioničara koji su različito tretirani sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturi
Postoje dvije kategorije diničara koji su različito tretirani sa aspekta učešća u vlasničkoj strukturi. Prvi
su oni dioničari koji su ujedno i članovi SASE i za njih važi pravilo da moraju imati jednak broj dionica
(trenutno je na SASE 13 takvih dioničara), dok drugu kategoriju predstavljaju samo dioničari i njihovo
učešće u vlasničkoj strukturi ne smije prelaziti 5% pojedinačno od ukupnog kapitala dok njihovo
zajedničko učešće u osnovnom kapitalu ne smije prelaziti 51%. Pored toga, Zakonom o tržištu
vrijednosnih papira je definisano da dioničari SASE mogu biti samo pravne osobe i to ne sve, već samo
nekoliko kategorija koje su navedene u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira;

Dionice SASE u vlasništvu članova se ne mogu prenositi osim u slučaju prestanka članstva na Berzi, niti
se njima može trgovati na sekundarnom tržištu kapitala. Za trgovinu dionicama SASE u vlasništvu
osoba koje nisu članovi SASE potrebna je saglasnost Skupštine
Iz naprijed navedenog se može zaključiti da trenutno važeće norme kojima je tretirana SASE ne daju
prostora za kvalitetno korporativno upravljanje u SASE niti u njegovo daljnje unapređenje. U cilju
otklanjanja prepreka za dobro korporativno upravljanje i njegov razvoj potrebno je definisati drugačiji
zakonski osnov kojim bi se uklonila trenutna ograničenja kod dioničarstva SASE.
Izmjene propisa: Potrebna izmjena Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim bi se ukinila većina
ograničenja glede dioničarstva. Izmjenama, između ostalog, omogućiti da dioničari SASE mogu biti
pravne i fizičke osobe bez ograničanja te da se dionicama SASE može slobodno trgovati.

41
Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine

1. Poslovni prostor u kome se obavlja djelatnost

Poslovni prostor u kome Registar obavlja djelatnost je nefunkcionalan (radne prostorije nisu fizički
povezane - na tri različita sprata, radni prostor je nedovoljan i neispunjava standarde radnog mjesta),
mrežne instalacije za potrebe servera i baze podataka su neadekvatne, a prostor za arhivu je
nedovoljan. Rješenje ovog problema vidi se u nabavci adekvatnog i funkcionalnog poslovnog prostora
sa dobrom prije svega mrežnom komunikacijom i obezbjeđenim neprekidnim napajanjem električnom
energijom
Izmjene propisa: Nije potrebna izmjena propisa.

2. Emitenti ne ispunjavaju obaveze registracije i prijave podataka

Dioničarska društva imaju zakonsku obavezu registracije vrijednosnih papira. U praksi je prisutna
pojava da se društva upisuju u registar emitenata kod KVP, a da neizvršavaju obavezu registriranja
vrijednosnih papira kod RVP zbog nedostatka propisane dokumentacije (kod društava koja su bila u
obavezi postupka privatizacije), zbog sudskih sporova ili stečaja i likvidacije. Mišljenja smo da je
rješenje problema registracije ovih društava u aktivnijem sudjelovanju ovlaštenih agencija za
privatizaciju.
Izmjene propisa: Potrebno usklađivanje propisa sa ostavljanjem mogućnosti registracije vrijednosnih
papira uz oobustavu prometa do konačnog rješavanja spora.

3.Proširenje – dopuna djelatnosti

Za realizaciju strateških ciljeva potrebno je donijeti novi ili dopuniti postojeći Zakon o Registru
vrijednosnih papira, kojim bi se proširila djelatnost Registra u smislu obavljanja poslova platnog
agenta pri isplati prava iz vrijednosnih papira, ovlastiti Registar za obračun i isplatu dividende,
ovlastiti Registar da učestvuje u provođenju korporativnih radnji, uvesti depozitarij na vrijednosnim
papirima u materijalizovanom i nematerijaliziranom obliku i stvoriti pretpostavke za prekogranični
promet vrijednosnih papira.To podrazumjeva izdavanje odobrenja od strane Centralne banke za
uvođenje SWIFT domene Registra
Izmjene propisa: Rješenje ovog problema je u izmjenama Zakona o registru vrijednosnih papira.

4.Uspostava ili nabavka CSD usaglašena sa direktivama EU i odnosno kompatibilna sa ostalim

bazama podataka na 64-bitnoj platformi.
Evropska unija je formirala posebnu komisiju za usaglašavanje nacionalnih regulativa u oblasti
prometa vrijednosnih papira i registracije podataka o vrijednosnim papirima. Paralelno sa ovim
aktivnostima u okviru Udruženja Registara odvijaju se usklađivanja nacionalnih CSD sistema. U tom
smislu potrebno je pratiti promjene i blagovremeno poduzeti aktivnosti na nabavci novog CSD sistema
usklađenog sa direktivama EU zasnovanog na 64 bitnoj platformi jer se očekuje do kraja
implementacije strateškog plana obustavljanje podrške 32 bitnim Microsftovim aplikacijama. U tom
smislu u naredne dvije godine potrebno je izraditi i podnijeti aplikaciju IPA-a fondovima za
finansiranje nabavke novog CSD sistema Registra.
Izmjene propisa: Reješenje ovog problema moguće je stvaranjem i usaglašavanjem odgovarajućih
zakonskih pretpostavki.

Profesionalni posrednici
1. Nerazvijeni oblici djelatnosti profesionalnih posrednika
2. Podijeljena i neobjedinjena struktura organizovanja profesionalnih posrednika
3. Slaba edukacija uposlenika profesionalnih posrednika

Sektor osiguranja

42
Pregled problema iz okruženja i regulatornog okvira

1) Država ne pokazuje dovoljnu zainteresovanost da afirmiše i uredi djelatnost osiguranja i putem nje
pribavi znatno veća sredstva u tokove finansijskog sektora.
Uzrok:
a) Federalno ministarstvo finansija je nadležno za temeljne zakone osiguranja, a regulaciju i
nadzor rada društava za osiguranje vrši regulatorno-nadzorni organ.
b) Ne praktikuju se analize i ocjene uspješnosti vršenja društvene funkcije osiguranja kao
djelatnosti
Posljedica:
a) Nedovoljno prikupljena finansijska sredstva premije osiguranja i
b) Nedovoljno ispunjavanje društvene uloge djelatnosti osiguranja što se ilustruje znatnim brojem
šteta od požara koje nisu bile pokrivene osiguranjem.

2) Neadekvatna zakonska regulativa djelatnosti osiguranja

Uzrok:
Složen sistem vlasti, kompikovane procedure za izmjene i dopune postojećih zakonskih propisa i
gotovo nemoguće donošenje novih savremenih zakona osiguranja.
Poljedica:
a) Zastarjela zakonska regulativa i neusaglašena sa okruženjem
b) Nedovoljne sankcije za nepoštivanje Zakona, Premijskih sistema obaveznih osiguranja i Uslova
osiguranja

3) Nedovoljna podrška Države radu regulatorno-nadzornog organa u osiguranju u pogledu kadrovskog

jačanja i obezbjeđivanja njegovog efikasnog rada
Uzrok
Finansiranje rada regulatorno-nadzornog organa vrše društva za osiguranje, pa ga Federalno
ministarstvo finansija ne posmatra kao budžetskog korisnika i samim tim nedovoljno brine o
njegovim potrebama i njegovom radu.
Posljedica
a) Nedovoljno efikasan nadzor, nedostatak inventivnosti i odgovornijeg odnosa prema funkciji
nadzora
b) Sukob interesa u smislu da kontrolisani subjekti ne bi trebalo da izravno finansiraju svog
kontrolora
c) Nedostatak drugostepenog postupka u rješavanju prigovora od strane društava za osiguranje

4) Posljedice neefikasnog nadzora i eventualnih pogrešnih odluka regulatorno-nadzornog organa

snose društva za osiguranje
Uzrok
Zastarjela zakonska rješenja i njihova neharmoniziranost sa Zakonom o obligacionim odnosima i
drugim temeljnim zakonima.
Posljedica
a) Društva za osiguranje gube značajna sredstva za pokriće likvidiranih društava za osiguranje.
b) Umanjuje se raspoloživi finansijski potencijal Finansijskog sektora i smanjuju fiskalni prihodi od
poreza na dobit društava za osiguranje

5) Neracionalno organizovanje Institucija osiguranja čiji rad finansiraju društva za osiguranje

Uzrok
Zakonom je propisano osnivanje institucija osiguranja, ali im nije definisan oblik organizovanja pa
se one osnivaju kao Udruženja i osnivaju se odvojeno
Posljedica
a) Povećavaju se troškovi plata, njihovog smještaja i opremanja na teret društava za osiguranje i

43
 b) Umanjuje efiksanost rada Institucija osiguranja.

6) Nepovezano djelovanje pojedinih institucija iz sistema preventivne zaštite i komplementarnih

djelatnosti
Uzrok
Nije prepoznat interes da komplementarne djelatnosti međusobno sarađuju i tako postižu
sinergetske efekte
Posljedica
a) Nedovoljno afirmisana djelatnost osiguranja, neiskorišten tržišni potencijal i manje prikupljen
obim premije osiguranja i
b) Značajni gubici usljed nedovoljne prevencije i neosigurane imovine

Pregled problema na tržištu osiguranja

1) Naglašena dominacija osiguranja motornih vozila

Uzrok:
a) Nedovoljno razvijemo tržište osiguranja
b) Nedovoljan kapacitet i stručna osposobljenost društava za osiguranje
c) Nedostatak afirmacije djelatnosti osiguranja
Posljedica
Nedovoljna disperzija portfelja osiguranja po vrstama osiguranja i predmetima osiguranja

2) Visoki troškovi provođenja osiguranja

Uzrok
Visoko učešće prodaje osiguranja putem posrednika osiguranja i enormno visoke stope provizija
Posljedica
Povećani troškovi poslovanja društava za osiguranje

3) Nelojalna konkurencija u prodaji osiguranja

Uzrok
a) Nepoštivanje Premijskih sistema uopšte, a naročito Premijskog sistema obaveznog osiguranja
od automobilske odgovornosti i neprimjenjivanje odredbi o bonusu/malusu i
b) Davanja posebnih pogodnosti osiguranicima koje nisu do sada bile u osiguravateljnoj praksi
(plaćanje tehničkih pregleda vozila, davanja goriva i sl.) i vršenja povrata premije koji se ne
evidentiraju kroz ugovore o osiguranju.
Posljedica
a) Povećani troškovi poslovanja društava za osiguranje
b) Umanjena likvidnost društava za osiguranje, pad kvaliteta izvršavanja usluga i rast
nezadovoljstva korisnika usluga
c) Umanjuje se raspoloživi finansijski potencijal Finansijskog sektora i
d) Umanjuju se fiskalni prihodi od poreza na dobit društava za osiguranje

Mikrokreditni sektor

Uzroci današnjeg stanja mikrokreditnog sektora u BiH

Kada se upoređuju podaci prethodnih godina i danas, jasno je da je došlo do stagnacije u razvoju
mikrokreditnog sektora, te da se ovaj sektor po prvi put suočavao sa gubicima u poslovanju u 2009,
2010 i neke od organizacija u 2011. godini.

44
Uzroci stanja u kojem se danas nalazi mikrokreditni sektor, odnosno mikrokreditne organizacije u BiH
su po mišljenju članica AMFI-a sljedeći :

- Bitno promjenjene okolnosti na tržištu u BiH kao rezulat opšte finansijske krize u svijetu, a što je
imalo za posljedicu bitno smanjenjenje kupovne moći stanovništava i s tim u vezi smanjenje prometa
proizvoda i usluga koje tržištu nude klijenti mikrokreditnih organizacija
Tako je u BiH u posljednje 3 godine:
- otpušteno sa posla oko 50.000 lica, tako da je broj nezaposlenih dostigao oko 550.000 lica
- ne vrši se redovna isplata plata ili se plate uopšte ne isplaćuju za veliki broj lica
- ne vrši se redovna isplata ostalih socijalnih davanja
- smanjen priliv doznaka iz inostranstava, a što je sve uticalo na realnu kupovnu moć
stanovništva

- Velika ponuda novca u BiH koja je dovela do velike prezaduženosti stanovništva, te mikro i malih
firmi – preduzeća, kao rezultata nerealnog zaduživanja kod banaka i mikrokreditnih organizacija
posebno u posljednih nekoliko godina, a potom do nelikvidnosti značajnog broja poslovnih subjekata
kao i visokog unutrašnjeg duga.

- Naglo smanjenje ponuda za kredite, poskupljenje kredita i pooštravanje uslova kreditiranja,

posebno od komercijalanih banaka što je imalo negativan uticaj na dalje smanjenje kupovne moći
stanovništva i izvršenje obaveza od strane mikro i malih firmi i preduzeća. Politika banaka – «majki»
da putem banka - «kćerki» ne finansiraju ili bitno ograniče finansiranje većih projekata, također je
dodatno uticala na pogoršanje finansijske situacije u BiH .

- Nepridržavanje procedura za rad i s tim u vezi naročito loše procjene prilikom donošenja odluka o
kreditima (povezani krediti i sl.), preveliko zaduženje za određene klijente i dr.

- Nedovoljna saradnja mikrokreditnih organizacija, podstaknuta željom da svaka od mikrokreditnih

organizacija zauzme što bolju poziciju na tržistu, bez obzira na veliku konkurenciju u ponudi
finansijskih usluga.

- Objektivni kreditni rizik u mikrokreditiranju koji proizilazi iz prirode mikrokreditiranja, krediti za

siromašnije, nezaposlene, neformalane poslove, lica sa malom ili gotovo nikakavom imovinom;
neadekvatno obezebjeđenje kredita, što je i primjereno mikrokreditiranju s obzirom na opšte priznati
stav u mikrokreditiranju u svijetu, da je mikrokredit «siguran ali ne i osiguran».

- Sporo procesuiranje zahtjeva za prinudnu naplatu dugova po kreditima putem sudova ili/i
nepostupanje po sredstvima obezebjeđenja kredita od strane pravnih lica koja su za to odgovorna

- Veoma loša klima u javnom mjenju u BiH prema finansijskom sektoru koja proizilazi iz različitih
razloga, ali koja bitno utiče na obavezu povrata kredita, naročito kod klijenata koji ne mogu i/ili ne
žele vratiti kredit.

- Neharmonizirani propisi o mikrokreditnim organizacijama na entiteskim nivoima

Narodna skupština Republike Srpske je u novembru 2011. godine usvojila Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama. Za razliku od navedenog Predstavnički dom

45
Federalnog parlamenta nije podržao usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
mikrokreditnim organizacijama.
Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o mikrokreditnim organizacijama, bila su precizirana
ograničenja davanja kredita osobama povezanim s mikrokreditnim organizacijama radi zaštite imovine
MKO. Također su predložena rješenja koja trebaju osigurati zaštitu potrošača po ugovorima o
mikrokreditima i na osnovu kojih su mikrokreditne organizacije obavezne donijeti i dosljedno
primjenjivati opće uslove poslovanja i druge akate koji moraju biti usklađeni s propisima, te zasnovani
na dobrim poslovnim običajima i pravičnom odnosu prema potrošaču.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona, MKO se identifikuju kao obveznici postupka sprječavanja
pranja novca i reguliše njihovo poslovanje, izvještavanje, postupanje s klijentima i preduzimanje
drugih radnji u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Predložene izmjene Zakona daju široka ovlaštenja Agenciji za bankarstvo FBiH, koje podrazumjevaju
poduzimanje mjera prema MKO. U skladu sa navedenim, AMFI je uputio Fedaralnom ministarstvu
finansija Komentare na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o MKO, kojima je pokušao
uticati na regulatroni okvir poslovanja MKO, a koje se između ostalog odnose na mogućnost
dodjeljivanja donacija za potrebe u oblasti kulture, sporta, socijalne pomoći i humanitarne svrhe,
zatim onemogućavanje Agencije za bankarstvo da smjenjuje upravu i zaposlenike (čije bi usvajanje
predstavljalo presedan u poslovnoj praksi), zatim propisivanje uvijeta i kriterija za imenovanje
“savjetnika” i vanjskog revizora, zatim jasno definisanje pojma “direktna odnosno indirektna
raspodjela viška prihoda nad rashodima”.

- Izuzetno dug period primijene Zakona o mikrkreditnim organizacijama FBiH (više od tri godine i još
uvjek nije završen) u dijelu koji se odnosi na mikrokreditne organizacije koje su osnovane prije
stupanja na snagu ovog zakona i to :
 zbog nedorečenosti ili/i nejasnosti nekih odredaba Zakona o mikrokreditnim organizacijama
 zbog odredaba sadržanih u podzakonskim aktima koja nisu prilagođena prirodi mikrokreditiranja,
niti činjenici da su mikrokreditne organizacije nedepozitne finansijske organizacije, te koja daju
ovlaštenja regulatorima, preko kojih regulatori praktično preuzimaju donošenje poslovnih odluka,
a što je sve imalo za posljedicu :
1. da strateški povjerioci nemaju interes da postanu dio vlasničke strukture
mikrokreditnih organizacija (društava) i time ojačaju poziciju sektora u cjelini i tih
organizacija,
2. da mikrokreditne fondacije i mikrokreditna društva u BiH posluju pod
računovodstvenim standardima komercijalnih banaka iako su kao nedepozitne finansijske
institucije manje rizične za finasijsku stabilnost BiH nego depozitne finansijske institucije,
posebno u djelu kreditnih rezervisanja čime krediti mikrokreditnih organizacija postaju
skuplji, iako bi morali biti jeftiniji nego što su bili, a gotovo sve mikrokreditne oragnizacije
imaju ugovorene međunarodne standarade u svojim ugovorima sa najznačajnijim
međunarodnim povjeriocima;
3. da još uvijek nisu otpočeli ozbiljni i stvarni procesi konsolidacije (okrupnjavanja)
mikrokreditnih organizacija, koji su neminovni ako mikokreditni sektor želi nastaviti vršenje
izuzetno važne društvene funkcije na povećeanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u BiH.

Sektor leasinga

Problemi sa kojima se susreću leasing društva i mogućnosti za njihovo rješavanje

 Uska definicija aktivnosti za leasing društva prema tumačenju regulatora

46
Zakon o leasingu FBiH je propisao da se leasing društva mogu isključivo baviti finansijskim i
opreativnim leasingom.
1. Ulaganja viška likvidnih srdstava na tržištu novca i kapitala se tumači od strane regulatora kao
djelovanje suprotno dozvoljenim aktivnostima, što sprječava optimizaciju upravljanja
likvidnošću u leasing društvima.
2. Zabrana finansiranja lagera (novih automobila nabavljenih za daljnju prodaju -salonska vozila)
od strane Agencije za bankarstvo FBiH, sa argumentum da se ne radi o finasijskom leasingu,
smanjuje prostor leasing društvima da povećaju obim svog poslovanja i djelovanja.
3. Zbog specifičnosti domaće legislative, pojam pravnog i ekonomskog vlasnika u slučaju
finasiranja nekretnina se poistovjećuje - leasing kao vlasnik imovine je u obavezi sprovesti
radnje definisane drugim propisima koji se odnose na održavanje vrijednosti imovine (npr.
renoviranje finansiranih nekretnina), čemu se regulator izričito protivi i takvo dodatno
finansiranje smatra pozajmicama u suprotnosti sa Zakonom o leasingu. Također, predmet
prometa finansijskog leasinga može biti isključivo gotov objekat/nekretnina, ali ne i
nedovršeni objekat, čime se značajno smanjuju mogućnosti finansiranja klijenata koji trebaju
finansijsku podršku u tom momentu.Tumačenje Agencije za bankarstvo FBiH(FBA) i Agencije
za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) različito je po ovim pitanjima: ABRS dozvoljava
finansiranje nekretnina u nešto širem okviru, dok FBA ograničava djelokrug rada leasing
društava isključivo na gotov/proizveden/formiran predmet leasinga.
4. Odlukama FBA je predviđeno egzaktno iskazivanje leasing naknade, iako se ista u slučaju
leasinga zbog nemogućnosti određivanja tačnog vremenskog perioda za koji se plaća
interkalarna kamata (od momenta odobrenja ugovora (plaćanja dobavljaču) do isporuke
objekta i aktiviranja ugovora) ne može sa sigurnošću utvrditi. I vremenski period i interkalarna
kamata su bitni elementi za obračun efektivne kamatne stope, te je nemoguće klijentima
prezentirati tačnu efektivnu kamatnu stopu kako to regulator zahtijeva.
Uz fiksiranje uslova isporuke i obračunskih perioda stvaraju se vrlo nefleksibilni uslovi za
krajnje korisnike leasing usluga. Npr. ukoliko se u odnosu na inicijalnu ponudu promijene
uslovi isporuke, korisnici su do sada bili informisani kroz novi otplatni plan, dok aneksiranje
ugovora dovodi do suvišnog administriranja i prolongiranja realizacije ugovora.

Prijedlog Udruženja je da se izmijeni i dopuni Zakona o leasingu FBiH i Odluke regulatora koje definišu
rad leasing društava, kako bi se stvorili uslovi za bolje poslovanje istih.

 Obračun poreza na promet nekretnina kod leasing finansiranja

Obzirom da leasing ugovor predviđa i formalni prenos vlasništva u zemljišnim knjigama na leasing
društvo, isti se podnosi lokalnim ispostavama Porezne uprave, koje onda u skladu sa kantonalnim
propisima vrše razrez poreza na promet i kod zaključenja ugovora, te ponovno nakon isteka ugovora i
ponovnog prenosa vlasništva na korisnika leasinga (trošak 5%).

Inicijativa leasing društava da se ovaj oblik prenosa vlasništva posmatra kao finasniranje i bude
oslobođen poreza na promet nekretnina usvojena je jedino na području Posavske županije u
Federaciji BIH. U Republici Srpskoj su na snazi novi propisi o obavezi plaćanja poreza na imovinu
umjesto preza na promet nekretnina, što je povoljnija varijanta od ovih jednokratnih troškova.

Ovdje je potrebno usaglasiti regulativu na nivou Federacije BiH, tj. ukinuti obračun poreza na promet
nekretnina za finansiranje nekretnina putem finansijskog leasinga.
 Sporost sudskih institucija kod donošenja presuda i odluka o izvršenju i loše definisan sistem
prinudne naplate

47
Veliki broj predmeta koji se vode na sudu s ciljem naplate potraživanja od klijenata predugo traje.
Prosječan period trajanja sudskih procesa je 3-4 godine, što na kraju finasirane leasing objekte čini
bezvrijednim, a potraživanja nenaplativim .

Rješenje problema bi bilo osnivanje privrednih sudova u okviru opštinskih sudova, koji bi se isključivo
bavili privrednim sporovima i gdje bi rokovi za ročišta i donošenje presuda bili kraći.

Proces izvršenja sudskih presuda, sa druge strane, je potpuno neefikasan i jako dugo traje. Izmjenama
i dopunama Zakona o izvršnom postupku bi se trebao ubrzati proces izvršenja i stepen efikasnosti
izvršenja, na način da se definišu privatni izvršitelji koji imaju ovlaštenja sudskih izvršitelja. Ovaj
problem je na ovakav način riješen u velikom broju zemalja Evropske unije.

Proces prinudne naplate je neefikasan. Blokada žiro računa dužnika je komplikovana i neefikasna
posebno u slučajevima kada klijneti imaju više računa u različitim bankama. Osim toga, trenutno nije
moguća blokada žiro računa fizičkim licima, čiji broj kao korisnika leasinga nije zanemariv. Rješenje
problema bi bila zakonska obaveza definisanja glavnog računa, čijom blokadom bi bili svi računi
blokirani, kao i mogućnost blokiranja računa fizičkim licima.

Potrebno je obezbijediti veći stepen zaštite povjerilaca i institut vlasništva, te pojednostaviti proces
ulaženja u posjed vlasnicima objekata. Zakon o leasingu FBiH je predvidio pojednostavljenu
proceduru ulaženja u posjed vlasnicima predmeta leasinga, ali praktično ne funkcioniše zbog
neusklađenosti drugih zakona sa ovim zakonom.

 Neadekvatna odredba poreskih propisa u domenu poreza na dobit leasing društava

Agencija za bankarstvo FBiH je propisala da se u leasing društvima moraju kreirati rezervisanja, kako
za zdravi dio portfolija, tako i za problematična potraživanja. U skladu sa tom Odlukom, Zakon o
porezu na dobit FBiH predviđa mogućnost da su rezervisanja za zdravi dio portfolija porezno priznata
samo za banke i MKO, ali ne i za leasing društva. To dovodi u neravnopravan položaj leasing društva sa
drugim finansijskim institucijama i dovodi do dodatnih troškova za leasing društva.

Rješenje ovog problema je da Zakon o porezu na dobit FBiH na isti način tretira rezervisanja u leasing
društvima kao u bankama i MKO.

 Nepostojanje odgovornosti za inspektore Poreznih uprava u slučaju prouzrokovanja štete

pogrešnim tumačenjem i primjenom zakona
Obavještenja i mišljenja data od strane Poreznih uprava leasing društvima, vezane za porezni tretman
pojedinih transakcija nemaju nikakvu pravnu snagu za inspektore čak i u slučajevima kada su odgovori
jasni i nedvosmisleni.

Osim toga jako često se dešavaju slučajevi da se obračun poreza po jednoj te istoj transakciji jednom
prihvati kao ispravan, a u drugom slučaju ili leasing društvu kao pogrešan. Stvorena je potpuna pravna
nesigurnost u primjeni Zakona o porezu na dobit što negativno utiče na poslovni ambijent i razvoj
leasinga.

Izmjene Zakona o poreznoj upravi i kontroli poreznih obveznika, kojim bi se definisala krivična i
materijalna odgovornost poreznih inspektora u slučajevima pogrešne i nedosljedne primjene Zakona
dovele bi do veće pravne sigurnosti privrednih subjekata.

48
 Izmjena Zakona o PDV-u (ukinuti PDV na kamatu kod finansijskog leasinga)
Kako davaoci leasinga obračunavaju kamatu kod kalkulacije finansijskog leasinga, ista ulazi u osnovicu
za obračun PDV-a (PDV na kamatu), što automatski dovodi do poskupljenja leasing usluge, te je na taj
način čini nekonkurentnom u odnosu na bankarske kredite.

U tom smislu potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o PDV-u ( po VI Evropskoj direktivi) da se
kamata koja se zaračunava po ugovorima o finansijskom leasingu oslobodi obaveze obračuna PDV- a,
čime bi se usluga finansiranja putem finansijskog leasinga i bankarski krediti izjednačili sa aspekta
troška za krajnjeg korisnika i stvorila bi se ista konkurentska pozicija između banaka i leasing društava.

U zemljama u regionu, kamata koja se zaračunava kod finansijskog leasinga je oslobođena obaveze
obračuna PDV-a i to u Sloveniji prije pet godina, u Hrvatskoj od 01.01.2010. godine, dok je u Srbiji ovaj
proces u proceduri.

 Nedosljedna primjena zakona o PDV-u i nepostojanje odgovornosti za inspektore UIO u slučaju

prouzrokovanja štete pogrešnim tumačenjem i primjenom zakona
Obavještenja i mišljenja data od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH leasing društvima,
vezane za PDV tretman pojedinih transakcija nemaju nikakvu pravnu snagu za inspektore, čak i u
slučajevima kada su odgovori jasni i nedvosmisleni. Osim toga jako često se dešavaju slučajevi da se
obračun PDV po jednoj te istoj transakciji jednom prihvati kao ispravan, a u drugom slučaju ili leasing
društvu kao pogrešan. Stvorena je potpuna pravna nesigurnost u primjeni zakona o PDV-u što
negativno utiče na poslovni ambijent i razvoj leasinga.

Izmjene Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje i kontroli poreznih obveznika, kojim bi se

definisala krivična i materijalna odgovornost poreznih inspektora u slučajevima pogrešne primjene
zakona dovele bi do veće pravne sigurnosti privrednih subjekata.

 Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH

Zakonodavac nije uskladio Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH sa
Pravilnikom o registraciji vozila , te iz tih razloga leasing društva kao vlasnici vozila često primaju
prekršajne naloge, zbog povrede odredbi o registraciji vozila.

Pravilnikom o registraciji vozila je jasno regulisan postupak registracije vozila kupljenih po ugovoru o
leasingu član 13.,14 i 15., pa je potrebno usaglasiti Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH
sa Pravilnikom o registraciji vozila u BiH, te za učinjene prekršaje teretiti korisnike leasinga, a ne
leasing društva i odgovorne osobe istih.

 Različito tumačenje entiteskih regulatora odn. Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za

bankarstvo Republike Srpske po pitanju nadzora leasing društava
Agencija za bankarstvo Republike Srpske tumači da je leasing društvo sa registrovanom podružnicom
u Republici Srpskoj dužno plaćati naknadu za nadzor na cjelokupnu aktivu koju je ostvarila
podružnica.

Agencija za bankarstvo Federacije BiH tumači da leasing društvo treba da plaća naknadu za nadzor
prema sjedištu društva , odnosno, Federaciji BiH, ne izdvajajući dio naknade koju je leasing društvo
već platilo Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, kao osnovicu za umanjenje.

49
Zbog naverdenog, stvaraju se visoki administrativni troškovi na području oba entiteta, te dovode do
nesigurnosti potencijalnih novih ulagača u leasing sektor. Također, posredno se svi troškovi koji se
dupliraju prenose na krajnje korisnike, čime se smanjuje poitencijal za finansiranje.

Rješenje bi bilo u izmjeni Odluke o plaćanju naknada koje leasing društva plaćaju Agenciji za
bankarstvo FBiH i da se ide ka uspostavljanju jedistvenog regulatora na državnom nivou u okviru
Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Sektor investicionih fondova

Postojeća zakonska rješenja odgovaraju stanju cjelokupne industrije u FBiH i legislativa je najvećim
dijelom oslonjena na rješenja u zemljama okruženja. Najgore što bi u ovom trenutku moglo da se
uradi jeste doslovo prepisivanje zakonskih odrednica prema kojima su ZIF-ovi u okruženju
transformisani ili da se bez uzmanja u obzir stanja na tržištu donose odluke o daljem tetmanu kako
zatvorenih tako i otvorenih investicijskih fondova. Legislativa koja sada je na snazi načelno zadovoljava
kriterije da bi se mogla smatrati fukcionalnom s obzirom na sve specifičnosti poslovanja ZIF u FBiH u
periodu od njihovog nastanka.

Stav industrije jeste da je postojeća legislativa takva da možemo govoriti o prenormiranom tržištu, što
u svakom slučaju stvara probleme u svakodnevnom radu društava i fondova. Ukoliko pretpostavimo
da su elementarni preduslovi za poslovanje fondova sa stanovišta osnovnih pravnih određenja
zadovoljeni smatramo da bi bilo neophodno razmisliti o slijedećim izmjenama i unapređenju
legislative:

1. Zakon o tržištu vrijednosnih papira

- omogućiti društvima za upravljanje fondovima da obavljaju poslove upravljanja portfeljem
(cilj je napraviti veći broj profesionalnih posrednika koji će na jednom mjestu nuditi različite
usluge savjetovanja i posredovanja u kupovini i prodaji vrijednosnih papira kako na domaćem
tako i na inostranom tržištu).
- inkorporirati udjele otvorenih investicijskih fondova u zakon o tržištu vrijednosnih papira, s
obzirom na sva obilježja koje imaju udjeli otvorenih fondova, a sve u cilju daljeg razvoja – unit
link proizvoda, dobrovoljnih penzionih fondova, mogućnosti korištenja udjela kao kolaterala
za kredite aranžmane isl.
- definisati i strukturirati interes države u emisijama državnih dužničkih vrijednosnih papira sa
stanovišta svih finansijskih institucija i stimulisati njihovu emisiju i ulaganje u iste.

2. Zakon o investicijskim fondovima

- Izbjeći grešku da se zatvoreni fondovi jednostranom odlukom transformišu u otvorene. U tom
slučaju možemo računati da bi tržište kapitala u BiH doživjelo potpuni slom. U ovom trenutku
nije moguće predvidjeti reakciju postojećih dioničara fondova na takvu odluku, ali činjenica je
da bi fondovi bili suočeni sa ogromnim problemom isplata udjela koje ne bi mogli isfinansirati
izuzev prodajom kvalitetnih dionica bez obzira na cijenu. Konačan ishod je da u narednim
godinama naše tržište bi bilo potpuno neinteresantno za ozbiljne nešpekulativne invesitore.

50
 - omogućiti društvima za upravljanje da odaberu formu fonda sa kojim će upravljati, odnosno
jednom sistematski i jasno definisati šta je uloga zatvorenih investicijskih fondova –da li su
portfeljski ulagači ili aktivni investitori na tržištu koji mogu restrukturirati, preuzimati firme,
osnivati firme ili sami emitovati dužničke ili vlasničke vrijednosne papire..
- ostaviti mogućnost da prema odluci vlasnika fonda fond može promijeniti formu u otvoreni
fond, holding komapniju, ili zadržati postojeću neizmjenjenu strukturu, jer ipak ne treba
zaboraviti da su postojeći vlasnici fondova investirali u te dionice pod nekim drugim uslovima
i drugim zakonskim rješenjima, te bi pravim investitorima bio loš signal da se suštinske
zakonske odrednice mijenjaju preko noći. Zadržati kakvu takvu pravnu sigurnost i kontinuitet.

3. Reforma mirovinskog sistema

- započeti je što prije.
- omogućiti da postojeća društva za upravljanje budu jedni od nosioca osnivanja novih kako
dobrovoljnih tako i obaveznih mirovinskih fondova ili da mogu osnivati društva za upravljanje
penzionim fondovima.
- osnažiti saradnju sa osiguravajućim društvima u strukturiranju unit link proivoda,
dobrovoljnih mirovinskih fondova, poreski stimulisati ove investicijske aktivnosti u odnosu na
klasične depozite.
Smatramo također da prilikom izrade strategije i pojedinačnih zakonskih rješenja moramo voditi
računa o zakonskoj regulativi EU, te je u što većoj mjeri inkorporirati u domaću legislativu, da u
procesima evropskih integracija što manje imamo potrebu mijenjati zakonske odrenice naknadno.
Naravno vodeći računa da se sve specifičnosti našeg tržišta moraju uvažiti da ne bismo i dalje ostali
neinteresantno i nelikvidno tržište.

2.3. SWOT-analize po sektorima

Bankarski sektor

i - Bankarski sektor

Pozitivno Negativno

51
 Strengths (Snaga)
- Visoka likvidnost
Interno
- Adekvatnost kapitala
- Diverzificirano kreditiranje stanovništva
- Ograničeno ulaganje u vrijednosne papire
- Financijska stabilnost
Opportunities (Prilike)
Eksterno
- Razvoj tržišta novca
- Produbljivanje tržišta kapitala
- Reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava
- Prepoznavanje potreba potrošača te razvoj
novih proizvoda
- Monetarna politika – novi operativni okvir
ii – Tržište kapitala
Weaknesses (Slabosti)
- Upravljanje likvidnim sredstvima
- Upravljanje rizicima
- Upravljanje kapitalom
- Interna kontrola i revizija
- Udovoljavanje zahtjevima prudencijalne regulacije
- Financijsko izvještavanje i transparentnost
Threats (Prijetnje)
- Makroekonomska stabilnost
- Izloženost sistemskom riziku
- Konkurencija i razvoj netradicionalnih bankarskih
proizvoda
- Dualni i sektori sustav regulacije
- Strano vlasništvo
52
 Pozitivno Negativno

Strengths (Snaga) Weaknesses (Slabosti)

- Sigurna, efikasna i provjerna infrastruktura za - Negativna percepcija tržišta kapitala i učesnika od

primarnu i sekundarnu trgovinu vrijednosnim
papirima
- Motiviran i kompetentan kadar u
institucijama tržišta kapitala
- Vidljivost tržišta kod međunarodnih
investitora
- Saradnja sa međunarodnim organizacijama i
drugim berzama
Interno
strane javnosti
- Postojanje sivog tržišta
- Mali broj javnih ponuda
- Ograničen broj finansijskih instrumenata
- Nizak nivo korporativne i dioničarske kulture;
nedovoljna zaštita manjinskih dioničara
- Nedovoljna educiranost domaćih investitora / javnosti
- Problem nadzora nad učesnicima na tržištu kapitala

- Nemogućnost realizovanja unaprijed dogovorenih

transakcija za specifične kategorije investitora
- Nedostupnost informacija o tržištu kapitala na
engleskom jeziku
- Problemi u funkcionisanju skrbnika na tržištu kapitala
- Nedovoljno transparentno poslovanje kompanija
- Nedostatak dovoljno široke baze institucionalnih
investitora
- Najlikvidnije, većinski državne kompanije nisu na
Kotaciji Berze
- Nepostojanje regulative koja reguliše sqeeze-out
- Mali broj dioničkih društava koji isplaćuje dividendu
- Isplata dividende nije u skladu sa priznatim praksama
Opportunities (Prilike) Threats (Prijetnje)

- Očekuje se privatizacija najkvalitetnijih - Odgađanje političkih i ekonomskih reformi u BiH

kompanija u većinskom ili manjinskom
državnom vlasništvu
- Mogućnost finansiranja projekata iz oblasti
energetike i cestovne infrastrukture emisijom
obveznica ili dionica
Eksterno
- Ekonomska kriza i nastavak negativnih trendova na
tržištu kapitala
- Slab promet i niska likvidnost
- Uvođenje poreskih opterećenja na kapitalnu dobit i
dividendu

- Pojačan intenzitet prikupljanja kapitala na - Odlazak postojećih investitora sa tržišta

tržištu od strane FBiH i jedinica lokalne - Nestimulativna poreska politika u pogledu investiranja
samouprave u obveznice javnog sektora
- Prenos iskustava i saradnja sa razvijenim - Pretjerana bankocentričnost finansijkog sistema
tržištima (Austrija, Turska)
- Regionalno povezivanje
- Ulazak Hrvatske u EU
- Visok nivo štednje akumuliran u bankarskom
sistemu
- Očekuje se penziona reforma i pojava
penzionih fondova

iii - Sektor osiguranja

Pozitivno Negativno

53
 Strengths (Snaga) Weaknesses (Slabosti)

- Velika i složena infrastruktura za pružanje
usluga
- Veliki broj zaposlenih sa specifičnim znanjima
koja se uče kroz praksu
- Veliki broj posrednika u osiguranju i drugih
vanjskih saradnika koji obavljaju poslove u
ime i za račun društava za osiguranje
Interno
- Otežano vertikalno komandovanje zbog više nivoa
rukovođenja i prostorne raspršenosti radnih mjesta na
kojim se pružaju usluge osiguranja
- Neopravdana ovisnost društava za osiguranje o
njihovim posrednicima osiguranja i prihvatanje
ucjenjivačkih zahtjeva
- Nedopustivo udovoljavanje zahtjeva ugovaratelja

- Respektabilna finansijska sredstva kojim osiguranja, pa i onda kada su mimo osiguravateljne

raspolažu društva za osiguranje prakse
- Visok nivo normativne uređenosti djelatnosti - Međusobno nepovjerenje društava osiguranja u
osiguranja pogledu provođenja zaključaka Udruženja društava za
osiguranje donesenih za sprečavanje nelojalne
konkurencije
- Nedovoljna stručna obučenost za prodaju složenijih
vrsta osiguranja (požar, lom mašina, objekti u izgradnji,
montaža i sl.)
- Mali kapaciteti društava za osiguranje i visok omjer
rizika koji se plasira u reosiguranja
Opportunities (Prilike) Threats (Prijetnje)

- Promjene zakonske regulative s ciljem - Nepovezanost i nedoslednost pojedinačnih zakonskih

stvaranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje rješenja koja se odnose na osiguranje u odnosu na
Eksterno

Finansijskog sektora u celini i po njegovim temeljni status „povlaštene društvene uloge

dijelovima osiguranja“,
- Primjetna tendencija Države da poveća broj - Nedovoljan i neefikasan nadzor tržišta osiguranja i
obaveznih vrsta osiguranja - Nedovoljna zainteresovanost za nadzor zaključivanja
- Prepoznatljiv interes komplementarnih obaveznih vrsta osiguranja
djelatnosti da uslovljavaju zaključivanje
osiguranja imovine koja je predmet njihovog
posla (donacije, kredita, lizing, investicije i sl.

iv - Mikrokreditni sektor

Pozitivno Negativno
Strengths (Snaga) Weaknesses (Slabosti)

- brzina isplate - veće kamatne stope

Interno

- fleksibilnost - slaba dostupnost izvora finansiranja

- standardizovani kreditni proizvodi - niska vrijednost pojedinačnog kredita (<= 10.000 KM)
- blizak odnos sa klijentom - reputacija
- jednostavna procedura - veća izloženost kreditnom riziku
- dostupnost usluga - otežana naplata
- brza ekspanzija
Opportunities (Prilike) Threats (Prijetnje)
Eksterno

- konsolidacija - globalna finansijska kriza i recesija

- konkurencija – banke
- prezaduženost stanovništva
- neharmonizirani propisi o mikrokreditnim
organizacijama na entitetskim nivoima
v - Sektor leasinga

Pozitivno Negativno

54
 Strengths (Snaga)
- Brze i efikasne procedure odobravanja leasing
aranžmana
- Pojednostavljeni način garancije otplate
- Bolja likvidnost firme korištenjem leasinga
- Motiviran i kompetentan kadar u leasing
društvima
- Zajednički interes korisnika i leasing društva
Interno
za očuvanjem vrijednosti finansiranog
predmeta leasinga i adekvatne upotrebe i
iskorištenosti kapaciteta
Opportunities (Prilike)
- Povećanje broja novoregistrovanih vozila
kupljenih na leasing u ukupnom broju
novoregistrovanih vozila u BiH - povećava
sigurnost i bezbjednost u saobraćaju
- Unapređenje realnog sektora kroz povećan
obim nabavke industrijske opreme i
Eksterno
građevinskih mašina
- Razvoj građevinskog sektora kroz povećan
obim nabavke nekretnina putem leasinga
- Povećanje ukupnog učešća leasinga u
ukupnom finansijskom sektoru
- Razvoj cjelokupne privrede u BiH
obezbjeđenjem veće pravne sigurnosti i boljih
uslova poslovanja
- Stvaranje klime za učešće leasing sektora na
tržištu kapitala
Sektor investicionih fondova
Nije dostavljena SWOT-analiza
55
Weaknesses (Slabosti)
- Neharmonizirani propisi koji reguilišu leasing u
FBiH i RS
- Različito tumačenje entitetskih regulatora po
pitanju nadzora leasing društava
- Uska definicija aktivnosti za leasing društva
- Neadekvatna tumačenja primjene poreskih
propisa
- Obračun poreza na promet kod finansiranja
nekretnina putem leasinga
- Nedosljedna primjena Zakona o PDV-u i
nepostojanje odgovornosti za inspektore UIO u
slučaju prouzrokovanja štete pogrešnim
tumačenjima i primjenom zakona
- Nekompetentnost sudova u privrednim
sporovima (nepoznavanje specifičnosti leasinga
i poreznog prava)
Threats (Prijetnje)
- Zbog neusaglašene zakonske regulative
(posebno u oblasti porezne politike) stvara se
pravna nesigurnost koja loše utiče na poslovni
ambijent
- Različito tumačenje zakonske regulative od
strane regulatora dovodi do povećanja troškova
što smanjuje potencijal za finansiranje
- Dalje usporavanje rasta leasing tržišta
- Potencijalno gašenje leasing društava
3. VIZIJA I STRATESŠ KI CILJEVI
FINANSIJSKIH TRZŠ ISŠ TA
Uloga finansijskog sektora u ekonomskom razvoju svake države je ključna i gotovo nezamjenjiva.
Mnoge empirijske studije su potvrdile čvrstu korelaciju između ekonomskog rasta i poboljšanja
finansijskog sektora. Finansijski sektor ima centralnu poziciju za novčane tokove unutar svake
ekonomije i na taj način je bitan za funkcionisanje svih segmenata društva.

U predviđanju razvoja finansijskih tržišta ključnu ulogu ima definiranje vizije kao strategijskog izazova
kome se želi odgovoriti u horizontu koji obuhvata najmanje 10 godina. Prevođenje vizije u strateške
odnosne opće (razvojne) ciljeve predstavlja prvi korak u njenoj realizaciji.

Vizija

Biti stabilno, efikasno i jedinstveno finansijsko tržište Bosne i Hercegovine koje kroz diversifikaciju
izvora finasiranja te razvoj i nebankarskih finansijskih institucija zadovoljava potrebe javnog i
korporativnog sektora za kapitalom uz niske troškove finansiranja.

Strateški ciljevi

1. Kreirati okruženje koje će snažno podržavati povećanje domaćih izvora finansiranja i time
stvoriti osnovu za direktno finansiranje realnog sektora odnosno indirektno poticanje razvoja
finansijskih tržišta Bosne i Hercegovine

2. Osigurati dostupnost, raznolikost i visoki kvalitet finansijskih proizvoda i usluga koji će

omogučiti efikasnu intermedijaciju sa pozitivnim efektima na realni sektor ali i prohodnost
kapitala između finansijskih tržišta unutar Bosne i Hercegovine

3.1. BANKARSKI SEKTOR

Vizija

Osigurati stabilan, siguran, efikasan i konkurentan bankarski sektor čime će se stvoriti preduvjeti
njegova daljeg razvoja na temelju povjerenja tržišta kojeg opslužuje, nižih troškova finansiranja i
osiguranja raznolikosti i visoke kvalitete proizvoda i usluga banaka Federacije Bosne i Hercegovine.

Strateški ciljevi

1. Osigurati dostupnost tradicionalnih i netradicionalnih bankarskih proizvoda i usluga te

efikasnu bankarsku intermedijaciju s pozitivnim efektima na ekonomiju

2. Kreirati okruženje u kojem će bankarski sektor kroz kreditnu politiku intenzivinije izravno
finansijski podržavati investicijske projekte realnog sektora time podupirući vlastitu

56
 samoodrživost (novi klijenti, plasmani, štednja) te neizravno poticati razvoj finansijskih tržišta
(investicije u vrijednosne papire tržišta kapitala i novca)

3.2. TRŽIŠTE KAPITALA

Vizija

Postati razvijeno, efikasno, likvidno, transparetno i jedinstveno tržište kapitala Bosne i Hercegovine
koje će omogućiti optimalno povezivanje ponude i tražnje za vrijednosnim papirima na zadovoljstvo
svih učesnika na tržištu kapitala a posebno emitenata i investitora.

Strateški ciljevi

1. Osigurati najviše standarde u emisiji i prometu vrijednosnih papira sa ciljem donošenja

kvalitetnih investicijskih odluka radi bolje alokacije kapitala, veće stope privrednog rasta i
smanjenja nezaposlenosti.

2. Tržište kapitala treba da bude poželjan i konkurentan izvor sredstava za finansiranje potreba
javnog i korporativnog sektora kao i poželjan izvor prinosa za investitore u cilju ukupnog
ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine

3.3. SEKTOR OSIGURANJA

Vizija

Dostići efektivan (na kupce orijentiran, društveno odgovoran i adekvatan) i efikasan (likvidan,
racionalan i cijenom konkurentan) sektor osiguranja, samoodrživ i sposoban za dugoročan i stabilan
razvoj.

Strateški cilj

Zauzeti adekvatnu poziciju unutar finansijskog sektora u cjelini po ostvarenom obimu premije
osiguranja i osposobiti domaća društva za osiguranje za predstojeću otvorenu konkurenciju.

3.4. MIKROKREDITNI SEKTOR

Vizija

Obezbjediti očuvanje i dalji rast i razvoj mikrokreditnog sektora u cilju vršenja izuzetno važne
društvene funkcije na povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u Bosni i Hercegovini, uticati na
stvaranje pravnih i drugih uvjeta za otpočinjanje procesa kapitalnih ulaganja u mikrokreditni sektor
Bosne i Hercegovine, uključujući i mogućnost transformisanja u pravna lica koja posluju na
komercijalnim osnovama.

57
Strateški ciljevi

1. Kontinuirano vršiti mikrokreditiranja kroz podsticaj stvaranja novih poslova preko

mikropoduzetnika u cilju sticanja prihoda za ostvarenje kvalitetnijih uslova života, kao i putem
registrovanih radnji, agencija, malih i srednjih preduzeća i sl. Kontinuiran rad na pojašnjenju
prirode mikrokreditiranja, uticaja mikrokreditiranja na društveno ekonomski razvoj Bosne i
Hercegovine, te s tim u vezi metode vršenja mikrokreditiranja svim relevantnim subjektima na
mikrokreditnom tržištu (nadležni državni organi na svim nivoima, regulatorne agencije,
klijenti, mediji i sl.)

2. Inicirati stvaranje pravnog ambijenta za osnivanje mikrokreditnih društava, kao finansijskih

institucija koje mogu efikasno odgovoriti na različite promjene i uticaje na finansijskom tržištu
(inflacija, kursne razlike i sl.)

3.5. LEASING SEKTOR

Vizija

Kreirati razvijen, stabilan, siguran, efikasan i konkurentan leasing sektor na tržištu Bosne i
Hercegovine, čime će se stvoriti osnova za njegov dalji razvoj i jačanje uloge u okviru finansijskog
sektora, kao i poboljšanje kvaliteta usluge za krajnje korisnike.

Strateški ciljevi

1. Osigurati najviši stepen kvaliteta usluga leasing proizovoda za krajnje korisnike s ciljem
podrške razvoja ekonomije, stepena produktivnosti i robne razmjene u cjelini

2. Kreiranje okruženja u kome će leasing sektor predstavljati priliku za korisnike da

unaprijede vlastitu tržišnu poziciju, te imaju priliku svoje proizvode i usluge ponuditi ne
samo krajnjim korisnicima na lokalnom tržištu, nego predstavljaju i dobru predispoziciju
za izvoz proizvoda i usluga

3.6. INVESTICIONI FONDOVI

Vizija

Biti aktivan sudionik u razvoju privrede Bosne i Hercegovine, kroz stvaranje šire osnove za rad i razvoj
investicionih fondova i ostvaranja značajnijih poslovnih efekata, uz obezbjeđenje zadovoljavajućeg
prinosa za ulagače u fondove.

Strateški ciljevi

1. Omogućiti slobodnije i šire djelovanje investicionih fondova u svim aspektima privrede Federacije
BiH s ciljem da investicioni fondovi postanu značajniji faktor u njenom ukupnom razvoju i
stabilinosti

58
2. Privući veći broj investitora u investicione fondove i time stvoriti veću finansijsku bazu fondovima
za ulaganje u privredu

4. OPCĆ I (RAZVOJNI) CILJEVI

FINANSIJSKIH TRZŠ ISŠ TA
1. Održavati stabilnost i uvoditi i razvijati nove finansijske institucije i instrumente
Financijska stabilnost definira se kao sposobnost financijskog sustava da apsorbira
šokove koji mogu negativno djelovati na financijski sustav. Razvijenost financijskog sustava,
produbljivanje financijske strukture, jačanje financijske intermedijacije pretpostavka su razvoja
ekonomije. Razvoj financijskog sustava pretpostavlja stvaranje preduvjeta razvoja i djelovanja
novih financijskih institucija koje će poslovati s novim financijskim instrumentima te na taj način
osigurati lakše upravljanje likvidnošću, veći stupanj stabilnosti financijskog sustava i manje
negativnih eksternalija po realni sektor.

2. Stvarati uvjete za povećanje štednje i investicija

Kako bi se povećala štednje, a time i investicije potrebno je načinit niz mjera u
makroekonomskom i financijskom segmentu. Mjerama poput smanjenja stopa poreza i doprinosa
na prihode iz rada (niže stope vode kreiranju novih radnih mjesta i smanjenju neformalnog
sektora, smanjenje i racionalizacija javne potrošnje reforme (mirovinskog sustava, sustava javnih
usluga, javnih poduzeća) i smanjenje udjela države u ekonomiji te podizanjem konkurentnosti
financijskih institucija i tržišta podizati efikasnost financijskog sustava u financijskoj
intermedijaciji.

3. Uspostaviti i razvijati tržište novca

Tržište novca u BiH trenutno postoji samo u rudimentarnom obliku i čine ga deponovana sredstva
po viđenju i na kratak rok u pasivi, odnosno kratkoročni krediti u aktivi bilansa banaka.
Međubankarsko tržište nije dovoljno razvijeno, a praksa odobravanja međubankarskih pozajmica
odvija se samo na bazi ugovora među bankama. Trenutno stanje predstavlja problem za sve
učesnike na finansijskom tržištu kojima su potrebni instrumenti za upravljanje likvidnošću. Prvi
koraci ka uspostavi tržišta novca u pravom smislu riječi poduzeti su emisijom trezorskih zapisa
Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Izvršiti reformu penzionog sistema

Demografske promjene uvjetuje da trenutno primjenjivani model međugeneracijske solidarnosti
(„pay as you go“), te da je potrebno hitno pristupiti reformi penzionog sistema. Pored šireg
društvenog i socijalnog značaja overeforme, razvoj penzionih fondova predstavlja jedan od
preduslova za veću likvidnost na tržištu kapitala, prije svega u domenu dugoročnih, sigurnih
vrijednosnih papira koje emituje javni sektor. Dugoročni horizont ulaganja penzionih fondova
primjera radi čini ih idealnim investitorima u infrastrukturne obveznice, što može dati značajan
doprinos ekonomskom oporavku zemlje.

5. Usklađivati regulativu i standarde sa pravnom stečevinom Evropske Unije.

59
 Bosna i Hercegovina ima ambiciju postati članicom Europeske Unije što podrazumijeva
ispunjavanje cijelog niza obveza u kontekstu usklađivanja regulacije i propisa sa standardima
usvojenim i u primjeni u članicama Europske Unije. U tom kontekstu moguća su dva pristupa.
Jedan je izravno preuzimanje propisa, odnosno direktiva Europske Unije i njihova transformacija u
domaću legislativu, što otvara mogućnost disharmonije s drugim propisima, odnosno uzajamne
neusklađenosti, te konzekventno i teže primjene. Drugi pristup je svakoj direktivi pristupiti
analitički i individualno, odnosno analizirati koje je sve postojeće propise potrebnmo izmijeniti,
odnosno donijeti nove i staviti izvan snage postojeće s ciljem usklađivanja standarda s onima u
EU. Ovaj pripstup je dugotrajniji, zahtijeva više vremena i resursa, ali je njegova primjena
jednostavnija i ima više suštinski karakter

6. Oblikovati prikladan organizacioni model jedinstevene regulacije cjelokupnog financijskog

sektora5.
Raznovrsnost regulacijske arhitekture primjerena je velikim financijskim sustavima i tržištima, dok
je za manje poput onog u BiH adekvatan oblik regulacije onaj koji podrazumijeva integraciju
regulatora s ciljem izbjegavanja preklapanja regulatornih aranžmana, te ostvarivanja ekonomija
obujma povezanih s postojanjem jedinstvenog regulatora

7. Omogućiti svim nedopozitnim finansijskim institucijama investiranje slobodnih novčanih

sredstava
Proces integriranja za financijske sustave zemalja jugoistočne Europe promatrano sa stajališta EU
predstavlja potrebu stvaranja jedinstvenog tržišta, što za zemlje potencijalne kandidate i zemlje
kandidate znači stvaranje pravnog i organizacijskog okruženja koje će jamčiti funkcioniranje
financijskih institucija i tržišta usluga prema standardima koji vrijede na teritoriju EU, tzv. pravna
konvergencija. Jedinstveni standardi trebaju vrijediti i za financijske institucije i tržišta te njihove
klijente.

8. Omogućiti finansijsku inkluziju odnosno pristup finansijskim tržištima što većem broju
stanovnika.
Uloga financijskih tržišta je servisiranje realnog sektora ali i širih slojeva stanovništva. U tom je
kontekstu potrebno omogućiti pristup osobito sofisticiranijim oblicima financijskih usluga, poput
različitih oblika osiguranja, proizvoda na tržištu kapitala i sl. širokim slojevima populacije, kako bi
se ulsuge odnonso njihovi oblici diversificirali i time umanjila izloženost ukupnog gospodarstva
samo uskom broju institucija odnosno tržišta. U tom je svjetlu nužno povesti kampanju
obrazovanja stanovništva u smislu savladavanja elementarnih postulata financijskih tržišta kao i
ponašanja na istima.

9. Uspostaviti funkcionalno sudstvo koje će poslovne sporove rješavati kroz jednostavne

procedure , za kratko vrijeme i uz niske troškove
Nedepozitne financijske institucije sa viškovima svoje likvidnosti izlaskom na tržište novca i
kapitala predstavljaju novu potražnju financijskih instrumenta te potiču razvoj i produbljivanje
istih. S druge strane nedepozitnim financijskim institucijama se otvara mogućnost lakšeg
upravljanja rizicima te efikasno korištenje viškova likvidnosti.

10. Edukovati pravosuđe za adekvatnu primjenu propisa koji regulišu finansijska tržišta.
Potrebno je segmentirati pravosuđe na način da se profilira poseban segment koji će tretirati
financijska tržišta i institucije uvažavajući njihovu specifičnost koja se ponajprije ogleda u visokoj
dinamici odvijanja procesa.

5
U prilogu Strategije data je opširna analiza navedene problematike

60
 11. Razvijati zaštitu ali i financijsku pismenost klijenata
Zaštita klijenata – korisnika usluga finansijskog tržišta ne neodvojivo vezana za povećanje
finansijske pismenosti tih klijenata i predstavlja osnov za dugoročni razvoj svih segmenata ovog
tržišta. Iako nedovoljna upućenost klijenata u način funkcionisanja tržišta kratkoročno može biti
iskorišteno od strane pojedinaca na tržištu za kratkoročno ostvarivanje ličnih interesa, dugoročno
posmatrano samo edukovan i informisan klijent može doprinjeti razvoju finansijskog tržišta. Pri
tome su nivo educiranosti i potrebni nivo zaštite od državnih regulatornih organa inverzno
povezani.

12. Unapređivati regionalnu saradnju i povezivanje

Izazovi sveopćeg trenda globalizacije, prije svega koncentracija svjetskog tržišta u nekolicini velikih
aktera jasno podvlače nužnost unapređenja regionalne saradnje i povezivanja. Pojedinačna
tržišta, koja su u slučaju Bosne i Hercegovine još dodatno fragmentirana po entitetskom nivou,
nisu u mogućnosti privući velike investitore, što direktno negativno utiče na troškove kapitala u
zemlji. Regionalno povezivanje u tom kontekstu može, bez nužnog ujedinjenja, može dovesti do
veće atraktivnosti regiona u cjelini.

4.1. Opći (razvojni) ciljevi bankarskog sektora

1. Stvoriti preduvjete za sudjelovanje banaka na tržištu novca

2. Kreirati instrumente za transferiranje viška likvidnosti bankarskog sektora ka profitabilnim
investicijama
3. Unaprijediti upravljanje likvidnošću banaka i drugih finansijskih institucija
4. Razvijati i inovirati postojeće tradicionalne bankarske proizvode te netradicionalne stvarajući
vezu između banaka i finansijskih tržišta
5. Prepoznati ulogu i mjesto banaka u reformi mirovinskog/zdravstvenog sistema i učinaka na
njihovo poslovanje
6. Redefinirati položaj Razvojne banke u bankarskom sektoru Federacije BiH te razvijati direktne
proizvode
7. Istraživati mogućnost sekjuritizacije kao modela finansiranja infrastrukture i građevinarstva
8. Razvijati transparentnost i tržišnu disciplinu banaka
9. Oblikovati prikladan organizacijski model regulacije banaka i finansijskog sektora
10. Unaprijeđivati prudencijalnu regulaciju banaka
11. Razvijati korporativno upravljanje u bankama
12. Razvijati finansijsku pismenost klijenata

4.2. Opći (razvojni ) ciljevi tržišta kapitala

1. Kreirati uvjete za povećanje štednje i investicija uključujući i porfolio investicije

2. Povećati broj javnih ponuda vrijednosnih papira
3. Proširiti broj finansijskih instrumenta (proizvoda) u ponudi
4. Permanentno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora
5. Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze
6. Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog
upravljanja OECD-a i poboljšavati mehanizme njihove primjene
7. Poreskim olakšicama stimulirati investiranje u vrijednosne papire javnog sektora

61
 8. Permanentno raditi na na edukaciji uposlenika svih institucija tržišta kapitala, emitenata,
investitora i javnosti
9. Mijenjati negativnu percepciju o tržištu kapitala i učesnicima na njemu
10. Eliminisati sivo tržište
11. Podržavati regionalnu saradnju i povezivanje

4.3. Opći (razvojni) ciljevi osiguranja

1. Povećati broj obaveznih vrsta osiguranja i kontrolu njihovog zaključivanja

2. Obezbijediti kvalitetniji status i ulogu regulatorno-nadzornog organa djelatnosti osiguranja,
naročito u pogledu tehničke opremljenosti i kadrovske popunjenosti
3. Izvršiti racionalniju reorganizaciju institucija osiguranja
4. Podići nivo konkurentske sposobnosti domaćih društava za osiguranje kroz
profesionalizaciju obavljanja djelatnosti osiguranja, formiranje dovoljnih tehničkih rezervi i
poboljšanje likvidnosti
5. Povećati udio osiguranja života u ukupnom portfelju osiguranja
6. Kvalitativno poboljšati strukturu portfelja neživotnih osiguranja
7. Obezbijediti dovoljne razine kapitala i rezervi da bi se zadovoljili evropski standardi o
solventnosti
8. Unaprijediti mjere za sprečavanje prevara u osiguranju
9. Unaprijediti komunikaciju sa klijentima putem distributivnih kanala usluga osiguranja i
interneta
10. Podići nivo društvene svijesti i odgovornosti zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite
kroz edukativne aktivnosti
11. Povećati nivo socijalne sigurnosti, te zadovoljstva i povjerenja korisnika usluga osiguranja
kao i države
12. Afirmisati funkciju polica osiguranja kao vrednosnog papira putem njihovog zalaganja i
prenosa prava (vinkulacije) prilikom odobravanja kredita i lizinga kao jednog od oblika
obezbjeđivanja povrata sredstava

4.4. Opći (razvojni ) ciljevi mikrokreditnog sektora

1. Zaštititi i povećati stečeni kapital i intitucionalni kapacitet mikrokreditnih organizacija,
nastalog kao produkt rada mikrokreditnih organizacija iz prethodnog perioda
2. Sačuvati povjerenje tržišta kojeg opslužuje i sadašnjih povjerilaca mikrokreditnih organizacija
3. Promijeniti negativnu reputaciju mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih organizacija u
javnosti u BiH
4. Omogućiti pružanja i drugih vrsta finansijskih i nefinansijskih usluga ciljanim klijentima
mikrokreditnih organizacija
5. Omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa regulatorima, nadležnim državnim organima i širom
javnosti
6. Unaprediti pravni okvir sektora
7. Harmonizirati entitetske zakone i propise o mikrokreditnim organizacijama
8. Unaprijediti rad Agencije za bankarstvo F BiH, vezano za regulaciju rada mikrokreditnih
organizacija

62
 9. Unaprijediti propise donešene od strane Agencije za bankarstvo; propisi trebaju biti rezultat
istraživanja u koje treba uključiti i najbolje svjetske prakse za mikrokreditne organizacije kao
nedepozitne finansijske institucije
10. Omogućiti prethodnu konsultaciju sa AMFI-jem (Asocijacijom mikrokreditnih organizacija
BiH) prilikom donošenja obavezujućih propisa
11. Precizno definirati Zakon i podzakonske akte u cilju smanjenja nejasnoća
12. Stimulativnim mjerama regulatora omogućiti procese konsolidacije mikrokreditnog sektora u
BiH, sa ciljem stvaranja konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta, veće operativne efikasnosti,
nižih kamatnih stopa, boljih upravljačkih struktura, uz obavezu održavanja visine kapitala, te
omogućavanje ulaska institucionalnih investitora
13. Izvršiti transformaciju mikrokreditnih fondacija u mikrokreditna društva u Federaciji ( u
slučaju da mikrokreditne fondacije osnuju mikrokreditna društva potrebno je obezbjediti da
one ne budu obavezne da izdaju mikrokredite)
14.Optimalizacija i racionalizacija preduslova za transformaciju, tj. promjena propisa u smislu
eliminisanja obaveze prikazivanja pozitivnih rezultata u sklopu indikatora propisanih od strane
regulatora za posljednje tri godine i sl.
15. Osigurati da se sva imovina mikrokreditne fondacije koja se odnosi na djelatnost davanja
kredita prenese na mikrokreditno društvo
16. Omogućiti mikrokreditnim društvima da budu investitori prilikom osnivanja novih banaka
17. Olakšavati prijelaz u privredno društvo – što će omogućiti primjenu Zakona o privrednim
društvima – čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti korporativno upravljanje
18. Vršiti finansijsku edukaciju stanovništva i implementirati projekte kojim se povećava
finansijska pismenost klijenata
19. Vršiti kontinuirano mjerenje socio-ekonomskog uticaja mikrokreditiranja i njihovo
objavljivanje

4.5. Opći (razvojni ) ciljevi leasing sektora

1. Harmonizacija regulative sa međunarodnim računovodstvenim standardima

2. Stvaranje klime za učestvovanje leasing sektora na tržištu novca i usmjeravanje trenutnog
viška likvidnosti u profitabilne investicije
3. Kreiranje preduslova za leasing sektor da upotpuni uslugu za krajnjeg korisnika pratećim
uslugama na što efikasniji način, posebno u domenu osiguranja
4. Kontinuirana edukacija i upoznavanje svih učesnika na tržištu sa prednostima leasing
finansiranja uzimajući u obzir knjigovodstveni i porezni tretman (krajnji korisnici, porezni
organi, predstavnici regulatora, javni sektor)
5. Promocija leasing usluga u medijima i stvaranje pozitivne percepcije korisnika
6. Izmjena regulative i porezne olakšice za krajnje korisnike leasing usluga, kako bi proizvod
u cjelini bio cjenovno povoljniji i dostupan širem krugu potencijalnih korisnika

4.6. Opći (razvojni) ciljevi sektora investicionih fondova

63
1. Restrukturirati okvir poslovanja investicionih fondova sa aspekta oblika, ograničenja ulaganja,
spajanja, pripajanja, podjela, promjena u holding društava, koncerne i sl.u cijelosti ili djelomično.

2. Omogućiti fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija u funkciji osnovne

djelatnosti

3. Povećati vrste finansijskih instrumenata i obima njihovog prometa prije svega na uređenim
tržištima

4. Osigurati da se registracija prometa vrijednosnih papira vrši u maksimalno kratkom vremenskom

roku, te da se u sklopu toga osigura kvalitetnija i informaciono sadržajnija evidencija u Registru
vrijednosnih papira

64
5. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE)
FINANSIJSKIH TRZŠ ISŠ TA

OPĆENITO

Red Programi Planovi, projekti i aktivnosti

br. a. Jačati kapitalnu osnovu finansijskog sektora
Jačanje stabilnosti i razvijanje institucionalne strukture b. Osigurati uvjete za funkcionisanje različitih nebankarskih institucija (depozitnih i nedepozitnih)
1.
finansijskog sektora c. Posticati razvoj domaćih institucionalnih investitora
d. Redefinirati ulogu entiteskih razvojnih banaka
e. Utemeljiti stambene finansije
a. Razvijati nove i unapređivati postojeće finansijske proizvode
2. Povećanje štednje, osiguranja i investicija b. Razvijati i unapređivati sistem poreskih olakšica za financijsku štednju
c. Stvarati i unapređivati uvjete za aktiviranje investicionog potencijala i resursa bh dijaspore
3. Uspostavljanje i razvijanje tržišta novca a. Organizovati tržišta novca pod okriljem CBBiH
b. Podržavati razvoj instrumenata tržišta novca
a. Usvojiti strategiju reforme penzionog i zdravstvenog sistema
4. Reforma penzionog i zdravstvenog sistema b. Usvojiti Zakon o dobrovoljnjim penzionim fondovima
c. Poticati dobrovoljno penziono osiguranje poreskim olakšicama
a. Usklađivati pravni i institucionalni okvir za funkcionisanje finansijskog sektora s direktivama EU i
međunarodnim standardima finansijske supervizije
b. Jačati statistiku finansijskog sektora
c. Sprečavati korištenja finansijskog sektora kao instrumenta za pranje novca i finansiranja terorizma
5. Unapređenje regulative i standarda supervizije d. Unapređivati standarde korporativnog upravljanja u skladu s OECD principima i poboljšavati
mehanizme njihove primjene
e. Unapređivati standarde finansijskog i drugog izvještavanja
f. Razvijati bonitetno ocjenjivanje i rejtingovanje
g. Unapređivati sistem interne kontrole i interne revizije u finansijskim Institucijama
6. Jedistvena regulacija finansijskog sektora a. Analizirati postojeće modele regulacije finansijskog sektora
b. Odabrati najracionalniji i najefikasniji model za naše prilike

65
 Investiranje slobodnih novčanih sredstava nedopozitnih a. Ukinuti ograničenja investiranja osiguravajućim društvima, mikrokreditnim institucijama, lizing
7.
finansijskih institucija društvima u vrijednosne papire i druge oblike imovine

Omogućavanje pristupa finansijskim tržištima što većeg broja

8. a. Unaprijediti pokrivenost finansijskim uslugama u ruralnim područjima
stanovnika b. Podsticati razvoj instrumenta i tržišta koji imaju direktan uticaj na siromašne
a. Utvrditi jednostavne procedure za rješanje poslovnih sporova
Uspostavljanje funkcionalnog sudstva za rješavanje poslovnih
9. b. Limitirati vrijeme za rješenje poslovnih sporova
sporova c. Odrediti gornju granicu troškova spora u odnosu na vrijednost predmeta spora
d. Omogućiti rješavanje sporova i putem medijacije, arbitraže i drugih mehanizama
Edukacija pravosuđa za adekvatnu primjenu propisa koji
10. a. Edukovati tužiloce i sudije o problematici finansijskih tržišta
regulišu finansijska tržišta b. Usaglašavati sudske prakse predmeta na istim osnovama

11. Zaštita i edukacija klijenata a. Upoznati klijente sa mogućnostima zaštite u ugovornom odnosu sa finansijskom institucijom
b. Permanetno raditi na finansijskom opismenjavanju klijenata
a. Razvijati saradnju sa regionalnim regulatorima
12. Unapređenje regionalne saradnje i povezivanje b. Unapređivati povezivanje regionalnih berzi
c. Uspostaviti i razvijati saradnju razvojnih banaka

5.1. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) BANKARSKOG SEKTORA

Red br Programi Planovi, projekti i aktivnosti
a. Upravljanje likvidnim sredstvima bankama i nebankarskim finansijskim institucijama
b. Aktiviranje viška likvidnih sredstava akumuliranih kod finansijskih institucija
1. Razvijanje novčanog tržišta c. Izgradnja jedinstvenog tržišta novca na razini BiH
d. Monetarna politika (CBBiH) treba razvoj tržišta novca za operativni okvir koji će se usklađivati s
monetarnom politikom i instrumentima europodručja
a. Razvoj novih proizvoda – vezani proizvodi štednje i investiranja
b. Reforma mirovinskog/penzijskog sistema – upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
c. Poticanje razvoja različitih oblika životnog osiguranja - bankoosiguranje
2. Razvoj novih proizvoda i hibridnih proizvoda
d. Poslovi prodaje potraživanja na dugi i kratki rok
e. Uzajamni fondovi tržišta novca
f. Porezni poticaji u politici proizvoda banaka

66
 a. Makroekonomska stabilnost i banke
Tržišna struktura bankarskog sektora b. Konkurencija i koncentracija (konsolidacija) – zaštita tržišnog natjecanja
3.
c. Strano vlasništvo – rizik zaraze, financijski konglomerati
d. Razvojna banka – strukturirani, direktni proizvodi
a. Unaprijeđenje korporativnog upravljanja
b. Transparentnost - pravovremeno i točno objavljivanje informacija – EU Directive i Basel II
c. Primjena međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standarda – IFRS i ISA
4. Tržišna disciplina
d. Unaprjeđenje prudencijalne regulacije – kapital i rizici (likvidnost, kreditni, tržišni)
e. Poticanje samoregulacije
f. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU
a. Donijeti Zakon o tržištu novca
b. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira
5. Reforma regulatornog okvira c. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o bankama
d. Jačanje pravnog okvira
e. Regulacija – twin peak ili jedinstveni regulator

5.2. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) TRŽIŠTA KAPITALA

Red br Programi Planovi, projekti i aktivnosti
a. Stvarati povoljniji politički i ekonomski ambijent za investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i
investicija
Usklađivanje sa EU i integrisanje tržišta kapitala na nivou b. Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EU
1.
BiH c. Podsticati integraciju tržišta kapitala koja će rezultirati stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala na nivou
države BiH
d. Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta Bosne i Hercegovine
a. Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti broja finansijskih instrumenata na tržištu kapitala
b. Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem berze
Povećanje i diversificiranje ponude i tražnje za
2. c. Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Kotaciju Berzu
vrijednosnim papirima
d. Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova
e. Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i pojedinačnih investitora
3. Reforma regulatornog okvira a. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira

67
 b. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim društvima
c. Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH
d. Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih papira Federacije BiH
e. Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim fondovima
f. Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima
a. Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda
b. Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu zakonskih propisa
Koordinacija rada institucija tržišta kapitala i drugih c. Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika na tržištu kapitala
4. institucija d. Obavezno objavljivati zakone i druge ključne regulatorne i operativne akte na engleskom jeziku
e. Izraditi strateški plan edukacije: emitenata, investitora, sudija, tužilaca, sudskih vještaka, novinara i javnosti
f. Eliminisati sivo tržište
g. Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u vrijednosne papire javnog sektora
a. Transparentno na jednom mjestu objavljivati revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču na cijenu
vrijednosnih papira
5. Povećanje transaparentnosti u radu dioničkih društava b. Obavezno objavljivati namjere značajnijih transakcija vrijednosnim papirima i imovinom
c. Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i
poboljšati mehanizme njihove primjene

68
5.3. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) SEKTORA OSIGURANJA
Red.br Programi
. a. Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o direktnom (ili privatnom)
1. Reforma regulatornog okvira
Program promidžbe i
2. implementacije obaveznih
vrsta osiguranja
Program razvoja i
unapređenja distributivnih
3.
kanala pružanja usluga
osiguranja
Planovi, projekti i aktivnosti
osiguranju
b. Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o obaveznom osiguranju od
automobilske odgovornosti i drugim obaveznim osiguranjima
c. Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena opšteg invaliditeta
d. Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje visine nematerijalne štete iz
odgovornosti i
e. Izmjeniti pojedine podzakonske akte Agencije za nadzor osiguranja FBiH
a. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja od
profesionalne odgovornosti
b. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja građevina od
požara i odgovornosti za štete od proširenja požara na imovinu trećih lica
c. Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja radnika od
posljedica nesretnog slučaja - nezgode
Provesti promidžbu i implementaciju novih vrsta i oblika obaveznih osiguranja
a. Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih kanala pružanja usluga
osiguranja s ciljem njihovog približavanja korisnicima usluga osiguranja i
lakšeg korištenja
b. Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga osiguranja, te obogatiti
ponudu i omogućiti prodaju osiguranja osiguranja putem internet mreže
c. Poboljšati prodaju osiguranja putem unapređenja saradnje sa bankama,
mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama osiguranjem kredita za
razvoj zanatstva, malog biznisa, poljoprivrede i osiguranjem imovine koja
se kupuje ili izgrađuje kreditiranjem
Poboljšati afirmaciju polica životnih osiguranja uvođenjem u praksu da se
fizičkim osobama od strane banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća
odobravaju krediti bez žiranata do visine nakupljene matematičke rezerve
polica životnih osiguranja koje daju u zalog
69
 a. Provoditi edukaciju uposlenika društava za osiguranje,
b. Provoditi edukaciju posrednika u osiguranju
c. Provoditi edukaciju referenata osiguranja u srednjim i velikim
preduzećima.
d. Organizovano i planski provoditi edukativne aktivnosti sa ciljem podizanja
4. Program edukacije svijesti i odgovornosti građana, te vlasnika i menađera u pravnim
osobama u pogledu zadovoljavanja potreba osiguravajuće zaštite
Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez računovođa i revizora, Federalni
i Kantonalni inspekcijski organi i druge obrazovne institucije s ciljem
afirmisanja djelatnosti osiguranja i otklanjanja predrasuda da je osiguranje
skupo
a. Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih sistema i šifarnik uzroka šteta
Program ustrojavanja
b. Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s ciljem sprečavanja prevara u
tehnoloških standarda i
5. osiguranju
zajedničkih evidencija u
osiguranju Ustrojiti centralizovanu statističku evidenciju o premiji osiguranja i štetama za
potrebe aktuarskih analiza i upravljanja rizicima u osiguranju

70
 5.4. AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) MIKROKREDITNOG SEKTORA
Red.br. Programi Planovi, projekti i aktivnosti
a. Omogućiti kontinuiranu komunikaciju mikrokreditnih organizacija sa regulatorima, te nadležnim državnim institucijama preko
AMFI-ja
b. Zakonsku regulativu treba usaglasiti i to na relaciji Zakona i propisa Agencije za bankarstvo
c. Donošenje novog Zakona o mikrokreditnim organizacijama, koji će omogućiti lakšu transformaciju mikrokreditnih fondacija u
1. Reforma regulatornog okvira mikrokreditna društva, te s tim i komercijalizacija sektora
d. Omogućavanje obavljanja i drugih finansijskih usluga, te nefinansijskih usluga klijentima mikrokreditnih organizacija.
Mikrokreditne fondacije, koje imaju vlasničke udjele u mikrokreditnim društvima bi se trebale usredotočiti na pružanje usluga
razvoju poslovanja, nevezanih za mikrokreditiranje, te to učiniti svojom osnovnom djelatnosti

Harmoniziranje entitetskih zakona o
2.
mikorokreditnim organizacijama
a. Dopuniti postojeća zakonska rješenja odredbama o ulaganju u osnovni kapital, sprovođenju aktivnosti na sprečavanju pranja
novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, zaštiti potrošača i izvještavanju
b. Poboljšati zakonski okvir da bi se mikrofinansijska industrija proširila i na druge finansijske usluge
c. Omogućiti transformiranje mikrofinansijskih institucija u komercijalne oblike pružanja finansijskih usluga
d. Uvesti jedinstvenog regulatora za čitavo finansijsko tržište Bosne i Hercegovine, čija bi uloga obuhvatala i olakšavanje svih
spajanja odnosno udruživanja

Omogućiti procese konsolidacije
3.
mikrokreditnog sektora u BiH
a. Procijeniti efekat konsolidacije na tržište u Bosni i Hercegovini, sa ciljem stvaranja konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta, veće
operativne efikasnosti, nižih kamatnih stopa, boljih upravljačkih struktura, uz obavezu održavanja visine kapitala, te
omogućavanje ulaska institucionalnih investitora
b. Informisanje o incijativi za konsolidaciju
c. Izrada elaborata o opravdanosti konsolidacije

71

Izvršiti transformaciju mikrokreditnih
organizacija u mikrokreditna društva u
4. Federaciji
Promijeniti negativnu reputaciju
mikrokreditnog sektora i
5.
mikrokreditnih organizacija u javnosti u
BiH
a. Omogućiti da mikrokreditna fondacija sama ili zajedno sa drugom mikrokreditnom fondacijom, fizičkim ili pravnim licem,
stranim ili domaćim osnuje mikrokreditno društvo i stoga da bude u stanju ponuditi takve kredite svojim klijentima, čime bi se
udovoljile potrebe njihovih poslovanja koja su u porastu
b. Obezbjediti regulativu na način da mikrokreditne fondacije koje osnuju mikrokreditno društvo ne budu u obavezi da izdaju
mikrokredite
c. Postizanje ekonomije obima i veće operativne efikasnosti mikrokreditnih organizacija kako bi one bile u stanju da te prednosti
prenesu i na svoje klijente u vidu nižih kamatnih stopa
d. Pružanje potpore uvođenju boljih upravljačkih struktura u veća mikrokreditna društva
e. Promoviranje ograničenog broja bolje kapitaliziranih mikrokreditnih društava koja su u stanju poslovati širom zemlje i stvoriti
konkurentnije mikrokreditno tržište
f. Omogućiti mikrokreditnim društvima da budu investitori prilikom osnivanja novih banaka
g. Omogućiti da dodatni dioničari budu zainteresovani za kapitalna ulaganja, te da mogu imati i većinski udio u vlasničkoj strukturi
mikrokreditnog društva, jer sadašnji propisi to onemogućavaju, tj. mikrokreditne fondacije moraju imati vlasnički udio od 51%
pri osnovanju mikrokreditnog društva
h. Ublažavanje rizika zlouporabe socijalnih grantova, sredstva bi trebala biti investirana isključivo u dionice mikrokreditnog
društva i trebala bi biti korištena za pokrivanje eventualnog gubitaka ili u slučaju likvidacije, tj. isplate dioničara
i. Korištenje revidiranih finansijskih izvještaja kao osnove za procjenu vrijednosti
j. Konsolidacija bi mogla biti podstaknuta putem povećanja iznosa obaveznog minimalnog kapitala:
- za mikrokreditne fondacije sa 50.000 KM na 500.000 KM
- za mikrokreditna društva sa 500.000 KM na 3 - 5 miliona KM
k. Preporuka da regulator da mikrokreditnim organizacijama razdoblje od 12 – 24 mjeseca za adaptiranje na naprijed navedene
više iznose obaveznog minimalnog kapitala
a. Promijeniti percepciju javnosti koja mikrokreditne organizacije percipira kao «lihvare»
b. Istaći dokazano pozitivne primjere uspješnog razvoja biznisa klijenata mikrokreditnih organizacija
c. Pokazati da sektor pruža adekvatne usluge
d. Pokazati da sektor plaća poreze, podstiče zapošljavanje i smanjuje siromaštvo
e. Objasniti ulogu i značaj sektora u društvenom, ekonomskom i socijalnom smislu
f. Pokazati da sektor privlači inostrana sredstva, jača ugled države
g. Objasniti uticaj cijene kapitala u Bosni i Hercegovini na cijenu usluga mikrokreditnih organizacija
72
 5.5.AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) LEASING SEKTORA
Red br Programi Planovi, projekti i aktivnosti
1. Povećati broj novih automobila kupljenih na leasing a. Izmjena entitetskih Zakona o leasingu i Zakona o saobraćaju u BiH
Povećati obim nabavke industrijske opreme i a. Unapređenje realnog sektora
2.
građevinskih mašina b. Regulacija oblasti koja se tiče energetske efikasnosti
c. Pristup određenim fondovima koji regulišu i stimulišu ovaj vid ulaganja
Povećati obim nabavke nekretnina putem leasinga a. Pojednostavljenje procesa i eliminisanje administrativnih prepreka i nameta prilikom nabavke nekretnine
3. b. Izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina u FBiH
c. Izmjena Zakona o PDV-u i mišljenja regulatora da samo gotov proizvod može biti predmet finansiranja
putem leasinga
a. Stvoriti bolji pravni okvir koji će omogućiti razvoj leasing sektora u ukupnom finansijskom sektoru
4. Povećati učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru b. Dozvoliti da leasing društva aktivno učestvuju na tržištu novca i kapitala
c. Ukloniti nepotrebne administrativne barijere harmonizacijom propisa na nivou BiH
d. Izmjena i dopuna Zakona o leasingu i Odluka Agencija za bankarstvo
Obezbijediti veću pravnu sigurnost i bolje uslove a.Izmjena Zakona o PDV-u i Zakona o UIO
5.
poslovanja leasing društava i njihovih klijenata b.Izmjena Zakona o porezu na dobit FBiH i RS
c. Izmjena Zakona o izvršnom postupku, parničnom postupku kao i obezbjeđenje dosljedne primjene istih

5.6.AKCIONI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) SEKTORA INVESTICIONIH FONDOVA

Red. Programi Planovi, projekti i aktivnosti
Broj
1. Restrukturiranje i stvaranje 1. Omogućavanje zatvorenim investicionim fodovima da mogu
šire osnove za poslovanja promijeniti oblik u holdinge, koncerne i sl.
investicionih fondova 2. Smanjenje, a za neke slučajeve i ukidanje, ograničenja za
visine ulaganja investicionih fondova,
3. Omogućavanje da investicioni fondovi mogu ulagati i u druge
vidove imovine bez posebnih registracija (udjele, nekretnine i
sl.)
4. Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu
zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih

73
 papira

Uvođenje novih finansijskih

2. 1. Osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova
institucija 2. Osnivanje novčarskih fondova
1. Prilikom provođenja određenih korporativnih radnji smanjiti
obaveze i troškove angažmana notara
Smanjenje troškove suda i 2. Prilikom registracija promjena na registracionim sudovima,
3. notara uz efikasnije vođenje uključujući i osnivanja privrednih društava, pojednostaviti,
spora ubrzati i pojeftiniti proceduru
3. Postupke u privrednim sporovima značajno ubrzati, te
osigurati veću zaštitu u slučajevima kada dugotrajnije
nerješavanje sporova može uzrokovati nepopravljive štete

74
 5.7. INDIKATORI/POKAZATELJI, PRETPOSTAVKE, RIZICI, NOSIOCI I ROKOVI PREDLOŽENIH
CILJEVA, PROGRAMA I MJERA
5.7.a) Banke
R br Cilj/ Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji
Broj potencijalnih sudionika, Iskazani interes
financijskih institucija, Moguće vrste instrumenata
1 Uspostava novčanog tržišta
novčanog tržišta, Obujam trgovanja, Visina
kamatnih stopa
Utvrđene slabosti postojećeg modela, Ograničenja
u vođenju monetarne politike, Ostvarenje
2 Unaprjeđenje monetarne politike - valutnog vijeća
razvojnih ciljeva, Unaprijeđenje financijske
stabilnosti
Broj odobrenih kredita, Iskorištenost kreditnog
Redefiniranje uloge i mjesta Razvojne banke u potencijala banke, Broj kreditnih zahtjeva,
3 struktura kredita, Visina
bankarskom sektoru Vrijeme obrade kredita, Kolateral, Kreditni
proces
Broj korisnika bankoosiguranja, Broj korisnika
factoringa, Broj usluga skrbništva, Broj
4 Razvoj novih proizvoda i usluga
korisnika investicijski usluga, Broj
zaineresiranih investitora,
75
Pretpostavke
Formiranje radne grupe, Izrada
prijedloga i nacrta uspostave
novčanog tržišta,
Otvaranje rasprave
zainteresiranih strana
(bankarski sektor, država i
gospodarstvo)
Analiza učinkovitosti kreditne
politike banke, Sektorska i ročna
kamatne stope, Problemi
korisnika kredita
Reforma mirovinskog
sustava, reforma sustava
zdravstvenog osiguranja,
razvoj tržišta novca, poticaj
produbljivanju financijskog
tržišta
Rizici
Ograničenja u monetarnoj politici,
stav CBBiH, odnos financijskih
institucija, razumjevanje mogućnosti
financiranja na novčanom tržištu za
gospodarstvo
slabljenje nacionalne valute,
inflacija, strah i povlačenje stranih
investitora, bijeg stranog kapitala,
pad kreditnog rejtinga zemlje
unutarnja organizacija i kapacitet
banke, otpor promjenama, kapital
banke, loš ugled banke,
informiranje javnosti i izgradnja
kredibiliteta
strah i nepovjerenje klijenata,
neinformiranost klijenata,
nepostojanje interesa banaka,

Izloženost rizicima, Adekvatnost kapitala,
5 Unaprjeđenje financijske stabilnosti Unutarnje prijetnje, Vanjski šokovi, Stres
testovi, Supervizorski proces,
broj uočenih manjkavosti u pojedinim propisima,
provođenje neizravnog nadzora, broj izvršenih
izravnih nadzora, nadzor financijskih konsolidiranih
6 Regulacija banka skupina, učestalost nadzora, broj izrečenih
korektivnih mjera, broj prinudnih uprava,
rangiranje banaka, kontrola kreditnih uvijeta,
financijska pismenost potrošača,
novi financijski instrumenti, novi proizvodi
banaka na financijskim tržištima, broj usluga
investitorima, odnos banaka prema
7 Promoviranje razvoja financijskog sustava gospodarstvu, ponuda proizvoda za zaštitu
okoliša, ponuda proizvoda za obnovljive
izvore,korištenje financijskog tržišta za
pribavljanje izvora
R br Cilj, Program, Mere Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera
1. Uspostava novčanog tržišta
1.1.
76
Usvajanje novih i prilagodba
postojećih propisa, uvažavanje
globalnih standarda, jačanje
kapitalne adekvatnosti, strožiji
uvjeti izračuna adekvatnosti
kapitala, posebno izvještavanje
o likvidnosnoj poziciji banke
Usvajanje novih i prilagodba
postojećih propisa, izgradnja
ljudskih i tehničkih kapaciteta,
uvažavanje globalnih standarda i
skustava,
Izrada Akcijskog plana o
promoviranju razvoja
financijskog sustava,
poticanje suradnje na razvoju
novih proizvoda,
rizik zaraze, problemi s likvidnosti
banaka, juriš na banke, problem
pribavljanja dodatnog kapitala,
primjena strožijih uvjeta globalne
regulacije
rizik zaraze, revizija financijskih
izvještaja, točnost i manipulacije
izvještajima u supervizorskom
procesu, prelijevanje kapitala između
povezanih financijskih institucija,
strano vlasništvo, gubitak interesa
za tržištem
nepostojanje interesa od strane
institucija, nepoznavanje novih
proizvoda i usluga, dominacija
banaka u izvorima financiranja,
Rok
 Donijeti novi zakon ili izmjeniti postojeći Zakon o vrijednosnim
paprima Ministarstvo financija FBiH, Komisija za vrijednosne papire,
Agencija za bankarstvo F BiH, Centralna banka BiH, Udruženje
1.2. Utvrditi model organizacije novčanog tržišta banaka, Udruženje društava za osiguranje, Udruženje leasing Utvrđeni pokretanjem incijative
kuća, Udruženje posrednika, Sarajevska burza,
Promoviranje koristi financiranja utem novčanog tržišta za Gospodarska komora
1.3.
gospodarstvo
2. Unaprjeđenje monetarne politike
2.1. Uvođenje diskrecijske mogućnosti vođenja monetarne politike CBBiH, Udruženje banaka, Vlada Potaknuti incijativu i raspravu
3. Reforma uloge i mjesta Razvojne banke FBiH
Prema incijativi za izmjene
Vlada F BiH, Gospodarska komora, banke,
3.1. Izmjena zakona o Razvojnoj banci zakona o Razvojnoj banci F
gospodarstvo, MKO
BiH

Definiranje kreditne politike Razvojne banke sukladno Prema zaključcima Vlade i

3.2. Vlada F BiH
Programima državne pomoći strategiji ekonomskog razvoja

3.3. Razvoj proizvoda prema zahtjevu klijenata - strukturni krediti Razvojna banka, gospodarstvo, Vlada
3.4. Uklanjanje teškoća u korištenju proizvoda Razvojne banke Razvojna banka, gospodarstvo, Vlada
4. Novi proizvodi i usluge u bankarskom sektoru
4.1. Razvoj netradicionalnih bankarski proizvoda i usluga Financijske institucije i tržišta
4.2. Razvoj vezanih proizvoda - banke i financijska tržišta Financijske institucije i tržišta
4.3. Unaprjeđenje korištenja e-bankarstva Bankarske organizacije
5. Upravljanje financijskom stabilnošću banaka
5.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima
5.2. Financijsko izvještavanje Agencija za bankarstvo F BiH, CBBiH, javnost,
5.3. Supervizor-interna kontrola-eksterna kontrola
6. Regulacija i supervizija
6.1. Organizacijska struktura regulacije i nadzora Agencija za bankarstvo F BiH, CBBiH, Udruženje banaka

77
6.2. Supervizija prema rizik i financijskih konglomerata
6.3. Transparentnost
6.4. Zaštita potrošača
6.5. Prilagodba standardima EU
7. Promoviranje razvoja financijskog sustava s naglaskom na financijskim tržištima
Udruženje banaka, Udruženje društava za osiguranje,
7.1. Poticati nove oblike financijskih proizvoda Udruženje leasing kuća, Udruženje posrednika, Burze, Vlada F
BiH
7.2. Izgraditi socijalnu odgovornost banke Vlada F BiH, Udruženje banaka, javnost
Udruženje banaka, Udruženje društava za osiguranje,
7.3. Poticati suradnju financijskih institucija i tržišta Udruženje leasing kuća, Udruženje posrednika, Burze, Vlada F
BiH

78
 5.7.b) Tržište kapitala
R.br. Cilj/Program/Projekat
1. Usklađivanje sa EU i integrisanje
tržišta kapitala na nivou BiH
Stvarati povoljniji politički i ekonomski
1.a) ambijent za investiranje kreiranjem
uvjeta za povećanje štednje i investicija
Kontinuirano usklađivati regulativu i
1.b) praksu na tržištu kapitala FBiH sa
regulativom i praksom u EU
Podsticati integraciju tržišta kapitala koja
1.c) će rezultirati stvaranjem jedinstvenog
tržišta kapitala na nivou države BiH
Uvesti jedinstvenog regulatora za
1.d)
finansijska tržišta Bosne i Hercegovine
Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici
- Rizik neprovođenja: Osuđenost na
Spremnost države da ukloni poltičke, inostrane izvore finansiranja;
legislativne, administrativne i druge izostanak rasta ekonomije
- Vrijednost investicija
barijere koji sprečavaju dolazak novih - Rizik “pro-forma” provođenja:
- Vrijednost štednje
investicija Osuđenost na inostrane izvore
finansiranja; izostanak rasta
ekonomije
- Stručnost i educiranost
donosioca i provodioca - Smanjena privlačenost domaćeg
- Stepen harmonizacije domaće
izmjene legislative tržišta kapitala za strane i domaće
legislative i prakse sa legislativom i
- Stručnost i educiranost investitore u odnosu na tržišta u
praksom u EU
domaćih učesnika na tržištu regionu
kapitala
- Politička volja za - Fragmentirana i odvojena tržišta ne
- Stepen odvojenosti domaćih tržišta jedinstvenim ekonomskim mogu privući ozbiljne vanjske in
kapitala; postojanje jedinstvenog prostorom domaće investitore; ekonomski
tržišta na nivou BiH - Supremacija ekonomskih subjekti ne mogu koristiti tržište
nad nacionalnim interesima kapitala kao izvor finansiranja
- Politička volja za
jedinstvenim regulatorom za
- Preklapanje kompetencija i time veća
finansijska tržišta na nivou
- Broj regulatora finansijskog tržišta mogućnost nedovoljne regulacije
BiH
finansijskog tržišta
- Jedinstveni regulatori na
entitetskim nivoima
79
2. Povećanje i diversificiranje ponude i
tražnje za vrijednosnim papirima
Povećati javnu ponudu vrijednosnih
2.a) papira i proširiti broja finansijskih
instrumenata na tržištu kapitala
Privatizaciju državnog kapitala provoditi
2.b)
putem berze
Uvrstiti likvidne većinski državne
2.c)
kompanije na Kotaciju Berzu
Podsticati osnivanje dobrovoljnih
2.d)
penzionih fondova
2.e) Permanetno raditi na širenju baze
institucionalnih i pojedinačnih
investitora
- Broj javnih ponuda
- Broj fin.instrumenata dostupnih
investitorima
- Broj obavljenih privatizacija putem
Berze
- Broj uvrštenih kompanija na
Kotaciji SASE
- Broj osnovnih penzionih fondova
- Prisutnost institucionalnih i
pojedinačnih investitora na tržištu
80
- Educiranost donosioca
odluka u pravnim licima o
mogućnosti i pogodnostima
finansiranja putem tržišta - Ostaje bankocentričnost finansijskog
kapitala sistema
- Poreske olakšice za - Nedovoljna atraktivnost domaćeg
prikupljanje kapitala putem tržišta kapitala
tržišta kapitala
- Veća likvidnost na tržištu
kapitala
- Politička volja za
sprovođenjem privatizacije
- Nastavak obezvređivanja
- Kvalitetan materijal koji se
najkvalitetnijih domaćih kompanija
privatizuje
- Nedostatak sredstava državi za
- Interes ozbiljnih investitora
investicije i zapošljavanje
za ulaganje u domaću
privredu
- Manja transparentnost na tržištu
- Volja za transparentnijim
kapitala
poslovanjem kompanija sa
- Nemogućnost ulaganja fondova
većinskim državnim
kolektivnog investiranja u
vlasništvom
najkvalitetnije domaće kompanije
- Nedostatak ključnih institucionalnih
- Sprovođenje penzijske investitora na domaćem tržištu
reforme uz poreske kapitala
stimulacije ulaganja u - Smanjena mogućnost plasmana
dobrovoljne penzijske dugoročnih državnih / entitetskih
fondove obveznica na domaćem tržištu
kapitala
- Penzioni fondovi: - Plitkost i nelikvidnost tržišta
sprovođenje penzione - Podložnost velikim cjenovnim
reforme oscilacijama
- Osiguravajuća društva:
 izmjene legislative
- Investicijski fondovi: učiniti
aktivno upravljanje
portfeljom atraktivnijim za
društva za upravljanje
fondovima
- Individualni investitori:
edukacija, poreske olakšice,
javne ponude dionica
kompanija sa većinskim
državnim vlasništvom (sa
underpricingom)
3. Reforma regulatorno okvira

- Spremnost i stručna
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu
3.a) osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
vrijednosnih papira - Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o
3.b) osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
privrednim društvima - Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji
3.c) osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
za vrijednosne papire Federacije BiH - Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru
3.d) osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
vrijednosnih papira Federacije BiH - Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
Izmjenti/donijeti novi Zakona o
3.e) osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
investicionim fondovima - Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
3.f) Donijeti Zakon o dobrovoljnim - Zakon donesen - Politička volja za provedbom - Zastarjela i neadekvatna zakonska
penzionim fondovima penzione reforme rješenje koče razvoj tržišta kapitala

81

4. Koordinacija rada institucija tržišta
kapitala i drugih institucija
Povećati efikasnost i sinhronizaciju u
4.a)
radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda
Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu
4.b)
primjenu zakonskih propisa
Koristiti jedinstvenu metodologiju
4.c)
nadzora učesnika na tržištu kapitala
Obavezno objavljivati zakone i druge
4.d) ključne regulatorne i operativne akte na
engleskom jeziku
Izraditi strateški plan edukacije:
4.e) emitenata, investitora, sudija, tužilaca,
sudskih vještaka, novinara i javnosti
4.f) Eliminisati sivo tržište
4.g) Dati poreske olakšice investitorima koji
ulažu u vrijednosne papire javnog
- Broj koordinacionih i radnih
sastanaka navedenih aktera
- Broj učesnika na tržištu koji
smatraju da se zakonski propisi ne
primjenjuju dosljedno i
kontinuirano
- Razlike u metodologiji nadzora
učesnika
- Stepen dostupnosti domaće
legislative na engleskom jeziku
- Broj održanih seminara, radionica
itd.
- Broj “švercera” ispred zgrade RVP-
a; broj oglasa u novinama
- Iznos poreskih olakšica i
jednostavnost korištenja datog
82
- Spremnost i stručna
osposobljenost za
donošenjem kvalitetnog
zakonskog rješenje
- Prihvatanje činjenice da u
sadašnjem trenutku ne
postoji sinhronizacija rada
- Status quo: Nedovoljna komunikacija
ovih aktera
i koordinacija nadležnih regulatornih
- Volja da se problemi
i samoregulatornih tijela
identificiraju i bez obzira na
individualne nadležnosti i
ovlaštenja riješe uz dijalog
- Utvrditi izraženost ovog
problema - Pravna nesigurnost smanjuje interes
- Suočiti se sa uzrocima za ulaganje na tržište kapitala;
nedosljednje primjene povlačenje učesnika
propisa
- Definisati jedinstvenu
metodologiju nadzora - Pravna nesigurnost
učesnika na tržištu
- Obezbjediti finansijska
- Smanjena privlačnost domaćeg
sredstva za prevođenje svih
tržišta za strane investitore
akata koji regulišu tržište
- Definisanje nosioca izrade - Nepostojanje sistemskog pristupa
projekta edukacije rješavanju nedovoljnoj edukaciji
domaćih učesnika i stakeholdera
tržišta kapitala
- Volja svih učesnika na tržištu
- Gubitak povjerenja investitora u
kapitala da se sivo tržište
institucije tržišta kapitala
eliminiše
- Volja države da putem - Nedovoljno interesovanje za
poreskih olakšica stimuliše vrijednosne papire javnog sektora od

sektora
5. Povećanje transaparentnosti u radu
dioničkih društava
Transparentno na jednom mjestu
objavljivati revidirane finansijske
5.a)
izvještaja i događaje koji utiču na cijenu
vrijednosnih papira
Obavezno objavljivati namjere
5.b) značajnijih transakcija vrijednosnim
papirima i imovinom
Razvijati korporativnu i dioničarsku
kulturu u skladu sa standardima
5.c)
korporativnog upravljanja OECD-a i
poboljšati mehanizme njihove primjene
prava
- Postojanje jedinstvenog mjesta
gdje se objavljuju informacija o
poslovanju emitenata
- Broj odgovorajućih objava
- Stepen usklađenosti sa
odgovarajućim propisima
83
kupovinu obveznica države i
nižih nivoa vlasti na strane stanovništva
primarnom tržištu i time za - Viši troškovi finansiranja za emitente
date emitente smanji iz javnog sektora
troškove zaduživnanja
- Edukacija donosioca odluka - Manja transparentnost na tržištu
u kompanijama kapitala
- Definisati sankcije ukoliko se - Povećanje informacione asimetrije
propisani nivo informacija između investitora
ne objavljuje - Mogućnost insajderske trgovine
- Definisati obavezu objave i
- Netransparentnost
sankcije u slučaju
- Manji stepen zaštite dioničara
neobjavljivanja predmetnih
kompanije
informacija
- Educiranost i stručnost
donosioca zakona o
predmetnim aktima
- Educiranost donosioca
odluka u kompanijama o - Povećani troškovi kapitala za domaće
potrebi i koristi primjene kompanije zbog veće premije rizika
najboljih praksi (posljedica izražene informacione
korporativnog upravljanja u asimetrije
cilju privlačenja novih - Kršenje prava dioničara od strane
investitora organa društava
- Educiranost dioničara o
svojim pravima i potrebi
kontroliranja rada organa u
društvu
 R.br. Cilj/Program/Projekat Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

Usklađivanje sa EU i integrisanje tržišta

1.
kapitala na nivou BiH

Stvarati povoljniji politički i ekonomski ambijent za

1.a) investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
investicija

Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na

1.b) Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EU

Podsticati integraciju tržišta kapitala koja će

1.c) rezultirati stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
na nivou države BiH

Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta

1.d) Država i pojedinačni entitetski regulatori Kontinuirano
Bosne i Hercegovine

Povećanje i diversificiranje ponude i tražnje za

2.
vrijednosnim papirima

Država: promjena poreske politke; Komisija za vrijednosne

Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti
2.a) papire, Berza, Samoregulirajuće organizacije prof. Kontinuirano
broja finansijskih instrumenata na tržištu kapitala
posrednika i Udruženje fondova

Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem Država; Berza; Samoregulirajuće organizacije prof.
2.b) Kontinuirano
berze posrednika i udruženje fondova

Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Država; Berza; Samoregulirajuće organizacije prof.
2.c) Kontinuirano
Kotaciju Berzu posrednika i udruženje fondova

84
2.d) Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano

Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i

2.e) Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
pojedinačnih investitora

3. Reforma regulatorno okvira

Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih

3.a) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
papira

Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim

3.b) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
društvima

Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za

3.c) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
vrijednosne papire Federacije BiH

Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih

3.d) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
papira Federacije BiH

Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim

3.e) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
fondovima

Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim

3.f) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
fondovima

4. Koordinacija rada institucija tržišta kapitala i drugih institucija

Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a,

4.a) Komisija za vrijednosne papire FBiH, RVP, SASE i sudovi 2013. godina
RVP-a, SASE-a i suda

Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu

4.b) Država, Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano
zakonskih propisa

Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika

4.c) Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano
na tržištu kapitala

4.d) Obavezno objavljivati zakone i druge ključne Svi učesnici na tržištu kapitla iz svog djelokruga Kontinuirano

85
 regulatorne i operativne akte na engleskom jeziku

Izraditi strateški plan edukacije: emitenata,

SASE, Udruženja profesionalnih posrednika, RVP, Komisija
4.e) investitora, sudija, tužilaca, sudskih vještaka, 2013. godina
za vrijednosne papire
novinara i javnosti

4.f) Eliminisati sivo tržište Država; Komisija za vrijednosne papire; RVP Kontinuirano

Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u

4.g) Država Kontinuirano
vrijednosne papire javnog sektora

5. Povećanje transaparentnosti u radu dioničkih društava

Transparentno na jednom mjestu objavljivati

5.a) revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču Država; Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano
na cijenu vrijednosnih papira

Obavezno objavljivati namjere značajnijih

5.b) Država; Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano
transakcija vrijednosnim papirima i imovinom

Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu

Komisija za vrijednosne papire, SASE, Udruženje
5.c) sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i Konitnuirano
profesionalnih posrednika
poboljšati mehanizme njihove primjene

5.7.c) Osiguravajuće kuće

Rb
Cilj/ Program/Projekat Idikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici
r

1. Reforma regulatornog okvira (veza sa ciljevima: 1, 2, 3, 4, 8, 12)

86
 Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o
1.1
direktnom (ili privatnom) osiguranju
Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o
obaveznom osiguranju od automobilske
1.2
odgovornosti i drugim obaveznim
osiguranjima
Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena
1.3
opšteg invaliditeta
Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje
1.4
visine nematerijalne štete iz odgovornosti i
Izmjeniti pojedine podzakonske akte
1.5
Agencije za nadzor osiguranja FBiH
Uticati na izmjene i dopune postojećih ili
donošenje novih zakona o: obaveznim
1.6 osiguranjima; posredovanju u osiguranju;
doprinosima; porezima; parafiskalnim
obavezama i dr.
1) Broj datih inicijativa za
pokretanje postupka
2) Broj usvojenih inicijativa
3) Broj donesenih novih
zakona ili broj izmjena i
dopuna postojećih zakona
1) Broj datih prijedloga za
izmjene i dopune podza-
konskih akata
2) Broj usvojenih prijedloga i
3) Broj izmjenjenih podzakon-
skih akata
1) Broj datih prijedloga za
izmjene i dopune postojećih
zakona
2) Broj usvojenih prijedloga i
3) Broj izmjenjenih zakona
87
1) O trošku Udruženja su pripremljeni
inicijalni radni materijali i provedena
stručna rasprava s ciljem njihovog
poboljšanja.
2) Od strane Udruženja je pismenim
putem pokrenuta inicijativa
Federanom ministarstvu finansija za
pokretanje postupka donošenja ovih
zakonskih akata.
3) Ostale pretpostavke su proceduralnog
karaktera i obezbjeđuju ih Vlada i
Parlament Federacije BiH.
1) Poznate su sadašnje potrebe, ali će se
mijenjati zavisno promjena zakonskog
okvira pod tačkom 1.1.
2) Finansijska sredstva i ljudski resursi
postoje
1) Udruženje je aktivno uključeno u rad
Radne grupe za promjene fiskalnog
sistema FBiH
2) Udruženje redovito razmatra aktuelnu
problematiku i vrši stručnu obradu
pojedinih pitanja iz zakonodavnog
okvira
Da inicijativa ne bude prihvaćena i
da se pristupi izmjenama i
dopunama postojećih zakona što
bi predstavljalo polovično rješenje.
1) Odugovlačenje postupka donošenja
novog zakona pod tačkom 1.1.
produžilo bi trajanje postojećeg stanja
i
2) Da prijedlozi Udružrnja ne budu
prihvaćeni od strane Agencije za
nadzor
1) Da li će Radna grupa FMF prihvatiti
prijedloge Udruženja i
2) Da individualni prijedlozi
Udruženja dati za izmjenu i
dopunu zakonskih propisa ne budu
prihvaćeni od resornih ministarstava
kojim budu upućeni
2. Program promidžbe i implementacije obaveznih vrsta osiguranja (veza sa ciljevima: 2, 7, 12)
2.1 Provesti promidžbu i implementaciju
obaveznog osiguranja od profesionalne
odgovornosti
2.2 Provesti promidžbu i implementaciju
obaveznog osiguranja građevina od požara i
odgovornosti za štete od proširenja požara na
imovinu trećih lica
2.3
Provesti promidžbu i implementaciju
obaveznog osiguranja radnika od posljedica
nesretnog slučaja - nezgode
2.4
Provesti promidžbu i implementaciju novih
vrsta i oblika obaveznih osiguranja
3. Program razvoja i unapređenja distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja (veza sa ciljevima: 6, 7, 9, 10, 11, 13)
3.1 Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih
kanala pružanja usluga osiguranja s ciljem
njihovog približavanja korisnicima usluga
osiguranja i lakšeg korištenja
1) Broj okruglih stolova,
seminara i drugih oblika
organizovane edukacije
2) Broj učesnika organizovane
edukacije
3) Broj javnih obraćanja putem
štampe i elektronskih medija
4) Broj anketiranja i drugih
oblika ispitivanja korisnika
usluga osiguranja
1) Rezultati analize sadržaja
web stranica društava za
osiguranje i broja njihovih
posjeta
88
Potrebna prethodna analiza stanja 3) Da budu nezainteresovana
primjene obaveznih vrsta osiguranja strukovna udruženja i inspekcijski
od profesionalne odgovornosti organi
Da prethodno budu usvojene
izmjene i dopune Zakona o zaštiti
od požara i vatrogastvu (postupak Da ne budu uvedene kaznene
je u toku) odredbe i da time sama
obaveznost osiguranja bude
dovedena u pitanje
Da prethodno budu usvojene
izmjene i dopune Zakona o radu i
Zakona o sigurnosti na radu
(postupak je u toku)
Da zakonodavac ne prihvati
prijedloge Udruženja i da sam
Da prethodno budu doneseni takvi
postupak donošenja propisa o
zakonski propisi
obaveznosti osiguranja predugo
traje
1) Potrebna prethedna analiza Od nedovoljnog nivoa informatičke
sadržaja web stranica društava za opremljenosti društava za osiguranje
osiguranje i prijedlog njihovog
poboljšanja
3.2
Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga
osiguranja, te obogatiti ponudu i omogućiti
prodaju osiguranja osiguranja putem internet
mreže
3.3
Poboljšati prodaju osiguranja putem
unapređenja saradnje sa bankama,
mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama
osiguranjem kredita za razvoj zanatstva,
malog biznisa, poljoprivrede i osiguranjem
imovine koja se kupuje ili izgrađuje
kreditiranjem
3.4 Poboljšati afirmaciju polica životnih osiguranja
uvođenjem u praksu da se fizičkim osobama
od strane banaka, mikrokreditnih organizacija
i lizing kuća odobravaju krediti bez žiranata do
visine nakupljene matematičke rezerve polica
životnih osiguranja koje daju u zalog
4. Program edukacije (veza sa ciljevima: 5, 10, 11, 12)
4.1 Provoditi edukaciju uposlenika društava
za osiguranje,
4.2 Provoditi edukaciju posrednika u
osiguranju
2) Analiza sadržaja web
stranice Udruženja
3) Broj provedenih anketiranja
korisnika web stranice
Udruženja i njihovih
rezultata
1) Broj obavljenih analiza i
broj dogovorenih mjera
poboljšanja saradnje
2) Visina stope rasta premije
osiguranja u odnosu na
raniju stopu rasta vrsta
osiguranja koje prate
kreditiranje
1) Analiza ponašanja kreditora i
ocjena broja slučajeva takvih
kreditiranja
2) Broj objavljenih afirmacija
polica životnog osiguranja u
javnim glasilima
1) Broj održanih oblika
organizovane edukacije
2) Broj učesnika organizovane
edukacije
89
2) Potrebna prethodna analiza
sadržaja web stranice Udruženja i
prijedlog njenog poboljšanja
3) Potrebno kreirati anketne obrasce za
web stranicu Udruženja i način obrade
prikupljenih podataka
1) Potrebne prethodne analize saradnje
društava za osiguranje sa bankama,
mikro-kreditnim organizacijama i lizing Od nedovoljne zainteresovanosti
kućama sa prijedlogom mjera pojedinih udruženja i njihovog
poboljšanja nedovoljnog uticaja na sve članice
udruženja
2) Nužno uspostavljanje
institucionalne saradnje na nivou
njihovih udruženja
1) Godišnji programi edukacije koje Rizik je minimalan i sveden je na
redovno donosi Skupština udruženja nivo zainteresovanosti ciljnih grupa
(dosadašnja pstojeća praksa u edukacije
Udruženju)
4.3 Provoditi edukaciju referenata osiguranja u
srednjim i velikim preduzećima.
4.4 Organizovano i planski provoditi edukativne
aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti i
odgovornosti građana, te vlasnika i menađera
u pravnim osobama u pogledu zadovoljavanja
potreba osiguravajuće zaštite
4.5
Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez
računovođa i revizora, Federalni i Kantonalni
inspekcijski organi i druge obrazovne
institucije s ciljem afirmisanja djelatnosti
osiguranja i otklanjanja predrasuda da je
osiguranje skupo
5. Program ustrojavanja tehnoloških standarda i zajedničkih evidencija u osiguranju (veza sa ciljevima: 5, 8, 9)
5.1
Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih
sistema i šifarnik uzroka šteta
5.2
Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s
ciljem sprečavanja prevara u osiguranju
5.3 Ustrojiti centralizovanu statističku evidenciju o
premiji osiguranja i štetama za potrebe
3) Rezultat anketiranja i drugih
oblika ispitivanja učesnika
edukacije
4) Broj prigodnih saopštenja o
1) Broj ostvarenih učešća
Udruženja u edukacijama
drugih institucijama
2) Broj učesnika edukacije
3) Analiza prikupljenih ocjena
zainteresovanosti učesnika
edukacije
1) Prijedlog podzakonskog
akta kojim se reguliše ova
materija
1) Informatička aplikacija sa
potrebnim uputstvima njene
primjene
1) Prijedlog podzakonskog
akta kojim se reguliše ova
90
2) Realizacija zaključaka Skupštine
udruženja po pitanjima unapređenja
postojeće prakse osiguranja
Uspostavljena saradnja sa drugim
institucijama koje se bave
edukativnim aktivnostima
Potreban je stav Skupštine da se
pristupi izradi prijedloga šifarnika i
prijedloga podzakonskog akta
Potreban je stav Skupštine da se
pristupi izradi aplikacije
1) Potrebno je završiti aktivnost pod
tačkom 5.1
Rizik se odnosi na razumijevanje i
spremnost da se u vlastite
programe edukacije uvrste teme
vezane za djelatnost osiguranja
Rizik se svodi na spremnost
Agencije osiguranja da razmotri
prijedlog i donese podzakonski akt
Rizik je minimalan jer su ulaganja u
izradu aplikacije opravdana i koristi
neupitne za sva društva za
osiguranje
Rizik se svodi na spremnost
Agencije osiguranja da razmotri
 materija
2) Potreban je stav Skupštine da se
aktuarskih analiza i upravljanja rizicima u 2) Prijedlog informatičke pristupi izradi prijedloga statističke prijedlog i donese podzakonski akt
osiguranju aplikacija sa potrebnim evidencije
uputstvima njene primjene

Rbr Cilj, Program, Mjere Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

1. Reforma regulatornog okvira (veza sa ciljevima: 1, 2, 3, 4, 8, 12)

Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o direktnom (ili

1.1
privatnom) osiguranju
1) Skupština udruženja – kao inicijator donošenja zakona ili izmjena
postojećih
Donijeti novi (ili izmjeniti postojeći) Zakon o obaveznom 1) Inicijativa je već pokrenuta
1.2 osiguranju od automobilske odgovornosti i drugim obaveznim 2) Agencja za nadzor osiguranja FBiH – davanje podrške
osiguranjima inicijativi

Donijeti nove Tablice za utvrđivanje stepena opšteg 3) Federalno ministarstvo finansija – kao ovlašteni predlagač 2) Ostalo u rokovima koje
1.3 novog zakona ili izmjena i dopuna postojećih zakona i odrede Vlasti
invaliditeta

4) Parlament Federacije BiH kao zakonodavni organ

Donijeti nove Kriterije i tablice za utvrđivanje visine
1.4
nematerijalne štete iz odgovornosti i

1.5 Izmjeniti pojedine podzakonske akte Agencije za nadzor 1) Radna tijela Skupštine udruženja – analiza stanja i stručna obrada 1) Davanje prijedloga u rokovima
osiguranja FBiH prijedloga, koje zaključcima odredi
Skupština udruženja.
2) Skupština udruženja – donošenje konačnih prijedloga za izmjene
i dopune podzakonskih akata, 2) Izmjene i dopune u rokovima

91
 3) Agencija za nadzor osiguranja FBiH – izmjena i dopuna postojećih koje odredi Agencija za
podzakonskih akata nadzor.

1) Radna tijela Skupštine udruženja – analiza stanja i stručna obrada

prijedloga, 1) Davanje prijedloga u rokovima
Uticati na izmjene i dopune postojećih ili donošenje novih koje zaključcima odredi
zakona o: obaveznim osiguranjima; posredovanju u 2) Skupština udruženja – donošenje konačnih prijedloga za izmjene i Skupština udruženja.
1.6
osiguranju; doprinosima; porezima; parafiskalnim obavezama i dopune podzakonskih akata,
dr. 2) Izmjene i dopune u rokovima
3) Agencija za nadzor osiguranja FBiH – izmjena i dopuna postoječih koje odrede Vlasti
podzakonskih

2. Program promidžbe i implementacije obaveznih vrsta osiguranja (veza sa ciljevima: 2, 7, 12)

2.1 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog

osiguranja od profesionalne odgovornosti

2.2 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja
građevina od požara i odgovornosti za štete od proširenja
požara na imovinu trećih lica
2.3 Provesti promidžbu i implementaciju obaveznog osiguranja
radnika od posljedica nesretnog slučaja - nezgode
Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima
rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom Rokovi će se određivati Godišnjim
donošenja pojedinačnih Programa aktivnosti i prilikom programima rada Udruženja i
razmatranja analiza njihovog provođenja zaključcima Skupštine udruženja

2.4 Provesti promidžbu i implementaciju novih vrsta i oblika

obaveznih osiguranja

3. Program razvoja i unapređenja distributivnih kanala pružanja usluga osiguranja (veza sa ciljevima: 6, 7, 9, 10, 11, 13)

3.1 Raditi na razvoju i unapređenju distributivnih kanala pružanja Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima Rokovi će se određivati Godišnjim
usluga osiguranja s ciljem njihovog približavanja korisnicima rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom programima rada Udruženja i
usluga osiguranja i lakšeg korištenja donošenja pojedinačnih: zaključcima Skupštine udruženja

92
3.2 Poboljšati komunikaciju sa korisnicima usluga osiguranja, te
obogatiti ponudu i omogućiti prodaju osiguranja osiguranja
putem internet mreže

3.3 Poboljšati prodaju osiguranja putem unapređenja saradnje sa

bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing kućama a) Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog
osiguranjem kredita za razvoj zanatstva, malog biznisa, provođenja i
poljoprivrede i osiguranjem imovine koja se kupuje ili b) Sporazuma i Protokola o saradnji sa drugim
izgrađuje kreditiranjem institucijama i prilikom razmatranja njihovog provođenja

3.4 Poboljšati afirmaciju polica životnih osiguranja uvođenjem u

praksu da se fizičkim osobama od strane banaka,
mikrokreditnih organizacija i lizing kuća odobravaju krediti bez
žiranata do visine nakupljene matematičke rezerve polica
životnih osiguranja koje daju u zalog

4. Program edukacije (veza sa ciljevima: 5, 10, 11, 12)

4.1 Provoditi edukaciju uposlenika društava za osiguranje, Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima Rokovi će se određivati Godišnjim
rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom programima rada Udruženja i
4.2 Provoditi edukaciju posrednika u osiguranju donošenja pojedinačnih: zaključcima Skupštine udruženja

4.3 Provoditi edukaciju referenata osiguranja u srednjim i velikim a) Programa aktivnosti i prilikom razmatranja analiza njihovog
provođenja i
preduzećima.
b) Sporazuma i Protokola o saradnji sa drugim
institucijama i prilikom razmatranja njihovog provođenja
4.4 Organizovano i planski provoditi edukativne aktivnosti sa
ciljem podizanja svijesti i odgovornosti građana, te vlasnika i
menađera u pravnim osobama u pogledu zadovoljavanja
potreba osiguravajuće zaštite

93
 4.5 Uključiti se u edukaciju koju organizuju Savez računovođa i
revizora, Federalni i Kantonalni inspekcijski organi i druge
obrazovne institucije s ciljem afirmisanja djelatnosti osiguranja
i otklanjanja predrasuda da je osiguranje skupo

5. Program ustrojavanja tehnoloških standarda i zajedničkih evidencija u osiguranju (veza sa ciljevima: 5, 8, 9)

5.1 Ustrojiti jedinstveni šifarnik premijskih sistema i šifarnik

uzroka šteta
Nosioci realizacije ciljeva će se određivati Godišnjim programima
5.2 Ustrojiti centralizovanu evidenciju šteta s ciljem sprečavanja rada Udruženja i zaključcima Skupštine udruženja prilikom Rokovi će se određivati Godišnjim
prevara u osiguranju donošenja pojedinačnih Programa aktivnosti i prilikom programima rada Udruženja i
razmatranja analiza njihovog provođenja zaključcima Skupštine udruženja
5.3 Ustrojiti centralizovanu statističku evidenciju o premiji
osiguranja i štetama za potrebe aktuarskih analiza i
upravljanja rizicima u osiguranju

5.7.d) Mikrokreditne organizacije

R br Cilj/ Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici

1 Reforma regulatornog okvira

94

Novi Zakon o mikrokreditnim
1,1 organizacijama (Sl. Novine FBiH br.
59/6 od 04.10.2006. godine)
Izmjena i dopuna podzakonskih akata i
Mišljenja Agencije za bankarstvo FBiH, te
1,2 unaprjeđenje rada Agencije za bankarstvo
F BiH vezano za regulaciju rada
mikrokreditnih organizacija
Harmoniziranje entitetskih zakona o
2 2) Izmjene podzakonskih
mikorokreditnim organizacijama
Konsolidacija mikrokreditnog sektora u
3 veće operativne efikasnosti, nižih
BiH
1) Broj datih prijedloga za
izmjene Zakona
2) Broj usvojenih prijedloga
3) Donošenje novog
Zakona
1) Broj datih prijedloga za
izmjene i dopune određenih
podzakonskih akata FBA
2) Broj izmjenjenih Odluka
1) Promjena ili usvajanje
novih Zakona u F BiH i RS
akata Agencija za
banklarstvo F BiH i RS
Broj izvršenih spajanja ili
preuzimanja
1) Formiranje radne grupe za izradu prijedloga
Zakona
2) Kontinuirana komunikacija mikrokreditnih
organizacija sa regulatorima, te nadležnim
državnim institucijama preko Udruženja
mikrokreditnih organizacija (AMFI)
3) Precizno definisane izmjene i dopune Zakona u Zadržavanje trenutnog stanja na
cilju smanjenja nejasnoća mikrokreditnom tržištu,
4) Kontinurano razmatranje aktuelne problematike
od strane AMFI-a
5) Dostavljanje prijedloga za izmjene i dopune
Zakona od strane AMFI-a i International
Finance Corporation (IFC) nadležnim
institucijama vlasti FBiH
1) Precizno definisane izmjene i dopune
podzakonskih akata FBA u cilju smanjenja
Odugovlačanje procesa bi produžilo
nejasnoća
trajanje postojećeg stanja
2) Usaglašavanje podzakonskih akata FBA sa
zakonskom regulativom
1) Uvođenje jedinstvenog regulatora za čitavo
Neravnopravan položaj MKO iz
finansijsko tržište Bosne i Hercegovine, čija bi uloga
Federacije BiH i RS-a na istom
obuhvatala i olakšavanje svih spajanja odnosno
tržištu
udruživanja
Ukoliko se ne omogući proces
konsolidacije mikrokreditnog sektora u
BiH, onemogućava se i stvaranje
1) Stimulativnim mjerama regulatora omogućiti
konkurentnijeg mikrokreditnog tržišta,
procese konsolidacije mikrokreditnog sektora u
BiH
kamatnih stopa, boljih upravljačkih
2) Informisanje o incijativi za konsolidaciju
struktura, uz obavezu održavanja visine
kapitala, te omogućavanje ulaska
institucionalnih investitora
95

Broj mikrokeeditnih društava
osnovanih od strane jedne
Izvršiti transformaciju mikrokreditnih mikrokreditne fondacije ili
4 fondacija u mikrokreditna društva u zajedno sa drugim
Federaciji mikrorkeditnim fondacijama
i/ili sa drugim pravnim i
fizičkim licima
1) Broj korisnika usluga
mikrorkeditnih organizacija
Promjena negativne reputacije
2) Broj prigovora na rad
5 mikrokreditnog sektora i mikrokreditnih
mikrokreditnih organizacija
organizacija u javnosti u BiH
3) Kvalitet portfolia
mikrorkeditnih organizacija
R Nosioci realizacije ciljeva, programa i
br Cilj, Program, Mere
1 Reforma regulatornog okvira
Novi Zakon o mikrokreditnim organizacijama (Sl. Novine FBiH br.
1,1
59/6 od 04.10.2006. godine)
1) Omogućiti da mikrokreditna fondacija sama ili
Nemogućnost transformacije zbog
zajedno sa drugom mikrokreditnom fondacijom,
neadekvatne regulative ne dovodi do
fizičkim ili pravnim licem, stranim ili domaćim
povećanja obima operacija, smanjenja
osnuje mikrokreditno društvo i stoga da bude u
kamatnih stopa, te obavljanja
stanju ponuditi takve kredite svojim klijentima, čime
djelatnosti kojim bi se uvećavala
bi se udovoljile potrebe njihovih poslovanja koja su
sredstava za finansiranje mikrokreditne
u porastu omogućiti i druge finansijske usluge kao i
djelatnosti, itd
učešče nakržištu kapitala
1) Promijeniti percepciju javnosti koja
mikrokreditne organizacije percipira kao «lihvare»
2) Istaći dokazano pozitivne primjere uspješnog
razvoja biznisa klijenata mikrokreditnih organizacija
3) Pokazati da sektor pruža adekvatne usluge
4) Pokazati da sektor plaća poreze, podstiče
Nepromjenjen stav javnog mjenja bi i
zapošljavanje i smanjuje siromaštvo
dalje uticao na obim operacija i na
5) Objasniti ulogu i značaj sektora u društvenom,
loše servisiranje kreditnih zaduženja
ekonomskom i socijalnom smislu
6) Pokazati da sektor privlači inostrana sredstva,
jača ugled države
7) Objasniti uticaj cjene kapitala u Bosni i
Hercegovini na cijenu usluga mikrokreditnih
organizacija
mjera Rok
Ministarstvo finansijija F BiH, AMFI, Radna grupa za
izradu prijedloga Zakona (predstavnici mikrokreditnih
organizacija iz F BiH, IFC-a, Agencije za bankarstvo
F BiH, Ministarstva fionansija F BiH) kraj 2013.godine
96
 Izmjena i dopuna podzakonskih akata i Mišljenja Agencije za bankarstvo Rokove je potrebno
1,2 FBiH, te unaprjeđenje rada Agencije za bankarstvo F BiH vezano za definisati nakon
regulaciju rada mikrokreditnih organizacija Agencija za bankarstvo F BiH, AMFI, predstavnici pokretanja inicijative
mikrorkeditnih organizacija iz F BiH od strane AMFI-ja
Ministarstvo finansija F BiH, Ministarstvo finansija Rokove je potrebno
2 Harmoniziranje entitetskih zakona o mikorokreditnim organizacijama RS, Agencija za bankarstvo F BiH, Agencija za definisati nakon
bankarstvo RS, AMFI, predstavnici mikrokreditnih pokretanja inicijative
organizacija iz F BiH i RS od strane AMFI-ja
3 Konsolidacija mikrokreditnog sektora u BiH
Uz definisanje
Izrada elaborata o opravdanosti uvođenja zakonskih mogućnosti za projektnog zadatka
3,1 za izradu elaborata
konsolidaciju sektora
Ministarstvo finansija F BiH, AMFI, međunarodna potrebno je definisati
institucija (IFC, EFSE, EBRD, itd) i ciljeve
Nakon izrade
elaborata je
3,2 Izmjena regulative u cilju stimulisanja za proces konsolidacije
potrebno definisati
Ministarstvo finansija F BiH rokove
Izvršiti transformaciju mikrokreditnih organizacija u mikrokreditna
4
društva u Federaciji
Ministarstvo finansijija F BiH, AMFI, Radna grupa za
4,1 Zakon o mikrokreditnim organizacijama izradu prijedloga Zakona (predstavnici mikrokreditnih
organizacija iz F BiH, IFC-a, Agencije za bankarstvo
F BiH, Ministarstva fionansija F BiH) kraj 2013.godine
Rokove je potrebno
4,2 Izmjena i dopuna podzakonskih akata Agencije F BiH definisati nakon
Agencija za bankarstvo F BiH, AMFI, predstavnici pokretanja inicijative
mikrokreditnih organizacija iz F BiH od strane AMFI-ja
Promjena negativne reputacije mikrokreditnog sektora i AMFI, Ministarstvo finansija F BiH, Agencija za
5 mikrokreditnih organizacija u javnosti u BiH bankarstvo F BiH, marketing agencija

5.7.e) Leasing društva

97
R br Cilj/ Program/Projekat Idikatori/Pokazatelji Pretpostavke
1. Izmjena Zakona o leasingu FBiH Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu Zakona o leasingu Od strane Udruženja pismeno je pokrenuta inicijativa prema M
FBiH Prihvatanje inicijative od strane Ministarstva finanisja FBiH,
Usvajanje izmjena zakona od strane Parlamenta FBiH

2. Izmjena Zakona o leasingu RS Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu Zakona o leasingu Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijativu prema Minis
RS Prihvatanje inicijative od strane Ministarstva finanisja RS
Usvajanje izmjena zakona u Skupštini Republike Srpske

3. Izmjena Zakon o porezu na dobit FBiH Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o porezu Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijativu prema Min
na dobit FBiH Prihvatanje inicijative od strane Ministarstva FBiH
Usvajanje izmjena zakona u Parlamentu FBiH

4. Izmjena kantonalnih zakona o porezu Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu kantonalnih zakona Udruženje je pismenim putem pokrenulo inicijative nadležnim k
na promet nepokretnosti o porezu na promet nepokretnosti Prihvatanje inicijative od strane ministarstava(do sada je prihvaćena
Usvajanje izjmena zakona u kantonalnim Skupštinama

5. Izmjena Zakona o PDV-u Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o PDV-u Udruženje je pismenim putem iniciralo izmjenu Zakona o PDV-
Inicijativa poslana Ministarstvu finanisija BiH, UO UIO, te UIO

6. Izmjena Zakona o osnovama bezbjednosti Broj pokrenutih inicijativa za izmjenu zakona o osnovama Udruženje je pismenim putem iniciralo izmjenu zakona prema
saobraćaja na putevima u BiH bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH Da se ovaj zakon uskladi sa Pravilnikom o registaciji vozila u B

7. Usklađivanje postojećih zakona sa Neusklađenosti zakonske regulative sa leaisngom Učešće Udruženja u radnim grupama za izmjenu zakona
specifičnostima leasinga
8. Povećati broj automobila kupljenih na leasing Učešće novoregistrovanoh automobila na leasing u Izmjena entitetskih zakona o leasingu i Zakona o osnovama bezbje
u ukupnom broju novoregistrvanih automobila Edukacija i ispravno tumačenje organa javne uprave kod nabavke voz

9. Povećati obim nabavke industrijske opreme Učešće opreme u ukupnom finanisranju na leasing Regulacija oblasti koja se tiče energetske efikasnosti

98
 i građevinskih mašina Pristup određenim fondovima koji regulišu i stimulišu ovaj vid ulagan

10. Povećati nabavku nekretnina putem leasinga Učešće nekretnina u ukupnom finansiranju na leasing Izmjena kantonalnih zakona o porezu na promet nekretnina
Izmjena Zakona o PDV-u

11. Povećati učešće leasinga u ukupnom Učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru Stvoriti bolji pravni okvir koji će omogućiti razvoj leasing sektora u uk
finansijskom sektoru Dozvoliti da leasing društva aktivno učestvuju na tržištu novca i kapi
Ukloniti nepotrebne administrativne barijere harmonizacacijom
Izmjena i dopuna Zakona o leasingu FBiH i RS i Odluka Agenc

R br Cilj, Program, Mere Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

1. Donijeti Izmjene Zakona o leasingu FBiH Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
Ministarstvo finansija FBiH kao predlagač zakona 2013. godina
Parlament FBiH kao zakonodavni organ
Agencija za bankarstvo FBiH kao davalac podrške inicijativi

2. Donijeti izmjene Zakona o leasingu RS Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
Ministarstvo finansija RS kao predlagač zakona kad odrede nadležni organi
Skupština Republike Srpske kao zakonodavni organ

3. Donijeti izmjene Zakona o porezu na dobit FBiH Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
Ministarstvo finansija FBiH kao predlagač zakona 2013.
Parlament FBiH kao zakonodavni organ

4. Donijeti izmjene kantonalnih zakona o porezu na promet nekretnina Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
Kantonalna Ministarstva finansija-predlagači zakona kad odrede nadležni organi
Kantonalne skupštine kao zakonodavni organi

99
5. Donijeti izmjene Zakona o PDV-u Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
Ministarstvo finansija BiH kao predlagač zakona 2013.
Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavni organ
6. Donijeti izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja Udruženje kao inicijator donošenja izmjena zakona
na putevima u BiH Ministarsvo komunikacija i prometa BiH kad odrede nadležni organi
Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavni organ
7. Povećati broj automobila kupljenih na leasing Leasing društva
Nadležna ministarstva i Parlamenti zbog izmjene Zakona kontinuirano

8. Povećati obim nabavke industrijske opreme i građevinskih mašina Leasing društva

Nadležna ministarstva i Parlamenti zbog izmjene Zakona kontinuirano

9. Povećati obim nabavke nekretnina na leasing Leasing društva

Kantonalna ministarstva finansija i kantonalne skupštine
Ministarstvo finansija BiH(zbog izmjene Zakona o PDV-u) kontinuirano
Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavni organ
10. Povećati učešće leasinga u ukupnom finansijskom sektoru Entitetska ministarstva finanisja
Entitetski parlamenti, entitetske Agencije za bankarstvo kontinuirano

5.7.f) Investicioni fondovi

R.br. Cilj/Program/Projekat Indikatori/Pokazatelji Pretpostavke Rizici

1. Usklađivanje sa EU i integrisanje

100
 tržišta kapitala na nivou BiH
Stvarati povoljniji politički i ekonomski
1.a) ambijent za investiranje kreiranjem
uvjeta za povećanje štednje i investicija
Kontinuirano usklađivati regulativu i
1.b) praksu na tržištu kapitala FBiH sa
regulativom i praksom u EU
Podsticati integraciju tržišta kapitala koja
1.c) će rezultirati stvaranjem jedinstvenog
tržišta kapitala na nivou države BiH
Uvesti jedinstvenog regulatora za
1.d)
finansijska tržišta Bosne i Hercegovine
- Vrijednost investicija
- Vrijednost štednje
- Stepen harmonizacije domaće
legislative i prakse sa
legislativom i praksom u EU
- Stepen odvojenosti domaćih
tržišta kapitala; postojanje
jedinstvenog tržišta na nivou
BiH
- Broj regulatora finansijskog
tržišta
Spremnost države da ukloni poltičke,
legislativne, administrativne i druge
barijere koji sprečavaju dolazak novih
investicija
- Stručnost i educiranost
donosioca i provodioca
izmjene legislative
- Stručnost i educiranost
domaćih učesnika na tržištu
kapitala
- Politička volja za
jedinstvenim ekonomskim
prostorom
- Supremacija ekonomskih
nad nacionalnim interesima
- Politička volja za
jedinstvenim regulatorom za
finansijska tržišta na nivou
BiH
- Jedinstveni regulatori na
entitetskim nivoima
- Rizik neprovođenja: Osuđenost na
inostrane izvore finansiranja;
izostanak rasta ekonomije
- Rizik “pro-forma” provođenja:
Osuđenost na inostrane izvore
finansiranja; izostanak rasta
ekonomije
- Smanjena privlačenost domaćeg
tržišta kapitala za strane i domaće
investitore u odnosu na tržišta u
regionu
- Fragmentirana i odvojena tržišta ne
mogu privući ozbiljne vanjske in
domaće investitore; ekonomski
subjekti ne mogu koristiti tržište
kapitala kao izvor finansiranja
- Preklapanje kompetencija i time veća
mogućnost nedovoljne regulacije
finansijskog tržišta

2. Povećanje i diversificiranje ponude i

tražnje za vrijednosnim papirima
2.a) Povećati javnu ponudu vrijednosnih
papira i proširiti broja finansijskih
instrumenata na tržištu kapitala
- Broj javnih ponuda
- Broj fin.instrumenata dostupnih
investitorima
- Educiranost donosioca - Ostaje bankocentričnost finansijskog
odluka u pravnim licima o sistema
mogućnosti i pogodnostima - Nedovoljna atraktivnost domaćeg
finansiranja putem tržišta tržišta kapitala
kapitala
- Poreske olakšice za
prikupljanje kapitala putem
tržišta kapitala

101
 - Veća likvidnost na tržištu
kapitala
- Politička volja za
sprovođenjem privatizacije
- Nastavak obezvređivanja
- Kvalitetan materijal koji se
Privatizaciju državnog kapitala provoditi - Broj obavljenih privatizacija najkvalitetnijih domaćih kompanija
2.b) privatizuje
putem berze putem Berze - Nedostatak sredstava državi za
- Interes ozbiljnih investitora
investicije i zapošljavanje
za ulaganje u domaću
privredu
- Manja transparentnost na tržištu
- Volja za transparentnijim
kapitala
Uvrstiti likvidne većinski državne - Broj uvrštenih kompanija na poslovanjem kompanija sa
2.c) - Nemogućnost ulaganja fondova
kompanije na Kotaciju Berzu Kotaciji SASE većinskim državnim
kolektivnog investiranja u
vlasništvom
najkvalitetnije domaće kompanije
- Nedostatak ključnih institucionalnih
- Sprovođenje penzijske investitora na domaćem tržištu
reforme uz poreske kapitala
Podsticati osnivanje dobrovoljnih - Broj osnovnih penzionih
2.d) stimulacije ulaganja u - Smanjena mogućnost plasmana
penzionih fondova fondova
dobrovoljne penzijske dugoročnih državnih / entitetskih
fondove obveznica na domaćem tržištu
kapitala
2.e) Permanetno raditi na širenju baze - Prisutnost institucionalnih i - Penzioni fondovi: - Plitkost i nelikvidnost tržišta
institucionalnih i pojedinačnih pojedinačnih investitora na sprovođenje penzione - Podložnost velikim cjenovnim
investitora tržištu reforme oscilacijama
- Osiguravajuća društva:
izmjene legislative
- Investicijski fondovi: učiniti
aktivno upravljanje
portfeljom atraktivnijim za
društva za upravljanje
fondovima
- Individualni investitori:
edukacija, poreske olakšice,
javne ponude dionica
kompanija sa većinskim
državnim vlasništvom (sa

102

3. Reforma regulatorno okvira
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu
3.a)
vrijednosnih papira
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o
3.b)
privrednim društvima
Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji
3.c)
za vrijednosne papire Federacije BiH
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru
3.d)
vrijednosnih papira Federacije BiH
Izmjenti/donijeti novi Zakona o
3.e)
investicionim fondovima
Donijeti Zakon o dobrovoljnim
3.f)
penzionim fondovima
4. Koordinacija rada institucija tržišta
kapitala i drugih institucija
4.a) Povećati efikasnost i sinhronizaciju u
radu KVP-a, RVP-a, SASE-a i suda
underpricingom)
- Spremnost i stručna
osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Spremnost i stručna
osposobljenost za - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
donošenjem kvalitetnog rješenje koče razvoj tržišta kapitala
zakonskog rješenje
- Politička volja za provedbom
penzione reforme
- Spremnost i stručna - Zastarjela i neadekvatna zakonska
- Zakon donesen
osposobljenost za rješenje koče razvoj tržišta kapitala
donošenjem kvalitetnog
zakonskog rješenje
- Broj koordinacionih i radnih - Prihvatanje činjenice da u - Status quo: Nedovoljna komunikacija
sastanaka navedenih aktera sadašnjem trenutku ne i koordinacija nadležnih regulatornih
postoji sinhronizacija rada i samoregulatornih tijela
ovih aktera
- Volja da se problemi
identificiraju i bez obzira na
103

Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu
4.b)
primjenu zakonskih propisa
Koristiti jedinstvenu metodologiju
4.c)
nadzora učesnika na tržištu kapitala
Obavezno objavljivati zakone i druge
4.d) ključne regulatorne i operativne akte na
engleskom jeziku
Izraditi strateški plan edukacije:
4.e) emitenata, investitora, sudija, tužilaca,
sudskih vještaka, novinara i javnosti
4.f) Eliminisati sivo tržište
Dati poreske olakšice investitorima koji
4.g) ulažu u vrijednosne papire javnog
sektora
5. Povećanje transaparentnosti u radu
dioničkih društava
Transparentno na jednom mjestu
objavljivati revidirane finansijske
5.a)
izvještaja i događaje koji utiču na cijenu
vrijednosnih papira
5.b) Obavezno objavljivati namjere
značajnijih transakcija vrijednosnim
- Broj učesnika na tržištu koji
smatraju da se zakonski propisi
ne primjenjuju dosljedno i
kontinuirano
- Razlike u metodologiji nadzora
učesnika
- Stepen dostupnosti domaće
legislative na engleskom jeziku
- Broj održanih seminara,
radionica itd.
- Broj “švercera” ispred zgrade
RVP-a; broj oglasa u novinama
- Iznos poreskih olakšica i
jednostavnost korištenja datog
prava
- Postojanje jedinstvenog mjesta
gdje se objavljuju informacija o
poslovanju emitenata
- Broj odgovorajućih objava
104
individualne nadležnosti i
ovlaštenja riješe uz dijalog
- Utvrditi izraženost ovog
problema
- Suočiti se sa uzrocima
nedosljednje primjene
propisa
- Definisati jedinstvenu
metodologiju nadzora
učesnika na tržištu
- Obezbjediti finansijska
sredstva za prevođenje svih
akata koji regulišu tržište
- Definisanje nosioca izrade
projekta edukacije
- Volja svih učesnika na tržištu
kapitala da se sivo tržište
eliminiše
- Volja države da putem
poreskih olakšica stimuliše
kupovinu obveznica države i
nižih nivoa vlasti na
primarnom tržištu i time za
date emitente smanji
troškove zaduživnanja
- Edukacija donosioca odluka
u kompanijama
- Definisati sankcije ukoliko se
propisani nivo informacija
ne objavljuje
- Definisati obavezu objave i
sankcije u slučaju
- Pravna nesigurnost smanjuje interes
za ulaganje na tržište kapitala;
povlačenje učesnika
- Pravna nesigurnost
- Smanjena privlačnost domaćeg
tržišta za strane investitore
- Nepostojanje sistemskog pristupa
rješavanju nedovoljnoj edukaciji
domaćih učesnika i stakeholdera
tržišta kapitala
- Gubitak povjerenja investitora u
institucije tržišta kapitala
- Nedovoljno interesovanje za
vrijednosne papire javnog sektora od
strane stanovništva
- Viši troškovi finansiranja za emitente
iz javnog sektora
- Manja transparentnost na tržištu
kapitala
- Povećanje informacione asimetrije
između investitora
- Mogućnost insajderske trgovine
- Netransparentnost
- Manji stepen zaštite dioničara

papirima i imovinom
Razvijati korporativnu i dioničarsku
kulturu u skladu sa standardima
5.c)
korporativnog upravljanja OECD-a i
poboljšati mehanizme njihove primjene
neobjavljivanja predmetnih
kompanije
informacija
- Educiranost i stručnost
donosioca zakona o
predmetnim aktima
- Educiranost donosioca
odluka u kompanijama o - Povećani troškovi kapitala za domaće
potrebi i koristi primjene kompanije zbog veće premije rizika
- Stepen usklađenosti sa najboljih praksi (posljedica izražene informacione
odgovarajućim propisima korporativnog upravljanja u asimetrije
cilju privlačenja novih - Kršenje prava dioničara od strane
investitora organa društava
- Educiranost dioničara o
svojim pravima i potrebi
kontroliranja rada organa u
društvu

R.br. Cilj/Program/Projekat Nosioci realizacije ciljeva, programa i mjera Rok

Usklađivanje sa EU i integrisanje tržišta

1.
kapitala na nivou BiH
Stvarati povoljniji politički i ekonomski ambijent za
1.a) investiranje kreiranjem uvjeta za povećanje štednje i Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
investicija
Kontinuirano usklađivati regulativu i praksu na
1.b) Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
tržištu kapitala FBiH sa regulativom i praksom u EU
Podsticati integraciju tržišta kapitala koja će
1.c) rezultirati stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
na nivou države BiH
Uvesti jedinstvenog regulatora za finansijska tržišta
1.d) Država i pojedinačni entitetski regulatori Kontinuirano
Bosne i Hercegovine

105
 Povećanje i diversificiranje ponude i tražnje za
2.
vrijednosnim papirima
Država: promjena poreske politke; Komisija za
Povećati javnu ponudu vrijednosnih papira i proširiti
2.a) vrijednosne papire, Berza, Samoregulirajuće Kontinuirano
broja finansijskih instrumenata na tržištu kapitala
organizacije prof. posrednika i Udruženje fondova
Privatizaciju državnog kapitala provoditi putem Država; Berza; Samoregulirajuće organizacije prof.
2.b) Kontinuirano
berze posrednika i udruženje fondova
Uvrstiti likvidne većinski državne kompanije na Država; Berza; Samoregulirajuće organizacije prof.
2.c) Kontinuirano
Kotaciju Berzu posrednika i udruženje fondova
2.d) Podsticati osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
Permanetno raditi na širenju baze institucionalnih i
2.e) Država; učesnici na tržištu kapitala Kontinuirano
pojedinačnih investitora
3. Reforma regulatorno okvira
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o tržištu vrijednosnih
3.a) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
papira
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o privrednim
3.b) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
društvima
Izmjeniti/donijeti novi Zakona o Komisiji za
3.c) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
vrijednosne papire Federacije BiH
Izmjeniti/donijeti novi Zakon o Registru vrijednosnih
3.d) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
papira Federacije BiH
Izmjenti/donijeti novi Zakona o investicionim
3.e) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
fondovima
Donijeti Zakon o dobrovoljnim penzionim
3.f) Država; učesnici na tržištu kapitala 2012. godina
fondovima
Koordinacija rada institucija tržišta kapitala i
4.
drugih institucija
Povećati efikasnost i sinhronizaciju u radu KVP-a, Komisija za vrijednosne papire FBiH, RVP, SASE i
4.a) 2013. godina
RVP-a, SASE-a i suda sudovi
Obezbjediti dosljednu i kontinuiranu primjenu
4.b) Država, Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano
zakonskih propisa
Koristiti jedinstvenu metodologiju nadzora učesnika
4.c) Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano
na tržištu kapitala

106
 Obavezno objavljivati zakone i druge ključne
4.d) Svi učesnici na tržištu kapitla iz svog djelokruga Kontinuirano
regulatorne i operativne akte na engleskom jeziku
Izraditi strateški plan edukacije: emitenata,
SASE, Udruženja profesionalnih posrednika, RVP,
4.e) investitora, sudija, tužilaca, sudskih vještaka, 2013. godina
novinara i javnosti
Komisija za vrijednosne papire
4.f) Eliminisati sivo tržište Država; Komisija za vrijednosne papire; RVP Kontinuirano
Dati poreske olakšice investitorima koji ulažu u
4.g) Država Kontinuirano
vrijednosne papire javnog sektora
Povećanje transaparentnosti u radu dioničkih
5.
društava
Transparentno na jednom mjestu objavljivati
5.a) revidirane finansijske izvještaja i događaje koji utiču Država; Komisija za vrijednosne papire, SASE Kontinuirano
na cijenu vrijednosnih papira
Obavezno objavljivati namjere značajnijih
5.b) Država; Komisija za vrijednosne papire Kontinuirano
transakcija vrijednosnim papirima i imovinom
Razvijati korporativnu i dioničarsku kulturu u skladu
Komisija za vrijednosne papire, SASE, Udruženje
5.c) sa standardima korporativnog upravljanja OECD-a i Konitnuirano
poboljšati mehanizme njihove primjene
profesionalnih posrednika

107
6. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA
Finansijsko tržište u Federaciji BiH je veoma ranjivo i izloženo prijetnjama što znači da funkcionira u uslovima nesigurnosti i neizvjesnosti. Razvoj i
kompleksnosti svih dijelova poslovanja, globalizacije i niza unutarnjih i vanjskih faktora, rizici i upravljanje rizicima, je pitanje koje se dotiče svih aspekata - koji
neposredno ili posredno mogu imati negativan utjecaj na Strategiju. Rizik je vjerovatnost – mogućnost nastanka nekog događaja koji može nepovoljno
utjecati na ostvarenje ciljeva. Rizik predstavlja prijetnju ostvarenju ciljeva, programa ili planova. Izgubljene mogućnosti (prilike) također se smatraju rizikom.

ISO 31000 Rizik definiše kao "efekat nesigurnosti koji se odnosi na ciljeve". Rizik je nešto što se može i nemora dogoditi. Ukoliko se dogodi – ugroziti
će ciljeve. Može se dogoditi podrazumijeva vjerojatnost veću od 0% i manju od 100% Ako je vjerojatnost 100%, drugim riječima - sigurno će se dogoditi, to
tada nije rizik već problem. Problemi se tretiraju na drugačiji način od mogućih rizika. Drugo pitanje vezano je za činjenicu da će, ostvari li se rizik, sigurno
imati negativan utjecaj na opće odnosno strateške ciljeve. Ako neće imati negativan utjecaj – tada to nije nikakav rizik.

Sa stanovišta realizacije Strategije razvoja finansijskih tržišta klasificirani su rizici koji mogu nepovoljno uticati na ostvarenje ciljeva.

 politički rizici,
 regulatorni rizici
 tržišni rizici
 financijski rizici
 operativni rizici
 kadrovski rizici
 rizici likvidnosti
 valutni rizici
 socijalni rizici

Upravljanje rizicima se može definirati kao periodični proces identifikacije, procjenjivanja praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve Satrategije, nakon kojih
slijedi koordinirano djelovanje i poduzimanje potrebnih radnji kako bi se smanjila, nadzirala i bolje kontrolirala vjerojatnost i/ili utjecaj neželjenih događaja.

108
Prema tome proces stalnog praćenja stanja rizika i nastojanje da se kontrolira rizik i održi u prihvatljivim granicama predstavlja proces upravljanje
rizikom.

Za upravljanje rizikom potrebno je stvoriti preduslove i to apriori formirati Risk Management ili odrediti koordinatora u okviru Upravljačkog tima za
implementaciju Strategije za upravljanje rizicima sa jasno definisanim obavezama, odgovornostima, ovlaštenjima i rokovima Risk Management će sačiniti
akcijski plan, politiku i procedure djelovanja uključujući prikupljanje, evidentiranje i registriranje rizika, komuniciranje, konsultiranje i izvještavanje.

Upravljanje rizikom treba biti usmjereno prema strateškim i općim ciljevima Strategije finansijskih tržišta. Proces upravljanje rizikom Risk Management
treba provesti u četiri faze i to:

a. Identifikacija rizika.
b. Procjena i mjerenje rizika.
c. Kontrola i tretiranje rizika.
d. Praćenje i izvještavanje o rizicima.

Identifikacija rizika

Identifikacija rizika predstavlja proces utvrđivanja i klasifikacije svih rizičnih događaja koji u budućnosti mogu imati negativan uticaj na Strategiju. Metode
koje se mogu koristiti prilikom identifikacije su metoda anketiranja, metoda intervjua, brainstorming metoda, metoda uzrok posljedica. Risk
menadžment u postupku identifikacije rizika koristit će podatke o rizicima koje je identificirala Radna grupa u postupku izrade Strategije.

Procjena i mjerenje rizika

Detaljna analiza uticaja pojedinih rizičnih događaja na rezultate projekta vrši se kroz istraživanje prirode rizičnih događaja, analizu i proc jenu vjerovatnoće
nastajanja rizičnih događaja, analizu međuzavisnosti i kvantifikaciju veličine uticaja rizičnih događaja. Procjena rizika je ključni dio upravljanja rizikom i Risk
Management će korištenjem Matrice rizika procjenu klasificirati na dva dijela i to:

1. Procjena vjerovatnoće rizika - Prijetnja ( (Mala, Srednja, Velika i Kritična),

2. Utjecaj na poslovanje - Ranjivost (Nizak, Srednji, Značajan i Kritičan)

109
Ako je npr. vjerojatnost velika, a utjecaj nizak, to je srednja razina rizika. Prvo će se krenuti prema rizicima čija je vjerojatnost ostvarenja najveća i čije bi
posljedice najviše mogle ugroziti poslovanje.

Tretiranje i kontrola rizika

Za sve identificirane rizike Risk Management će evidentirati svaku promjenu statusa rizika i trendove. Postoje četiri načina na koji se mogu tretirati
identificirani rizici.

a. smanjivanje rizika
b. izbjegavanje rizika
c. ublažavanje posljedica utjecaja rizika
d. prihvaćanje posljedica pojedinog rizika

Smanjivanje rizika se vrši poduzimanjem mjera da se smanji vjerojatnoća ili učinak rizika. Izbjegavanje rizika se vrši poduzimanjem aktivnosti i mjera na
način da se određeni planovi, programi i projekti izvode drugačije. Ublažavanje posljedica uticaja ri zika predstavlja unapred definirana rješenja za
smanjenje vjerovatnoće dešavanja rizičnog događaja koje smanjuju vjerojatnost ostvarivanja prijetnje ili smanjuju utjecaj ukoliko dođe do ostvarivanja
prijetnje. Prihvaćanje posljedica pojedinog rizika je svjesno prihvaćanje rizika. Odabirom ove opcije Risk Management svjesno prihvaća vrednovani rizik i ne.

Nakon što Risk Management ustanovi uticaj rizika na ciljeve Strategije za sve rizike koji se mogu smanjiti potrebno je odmah poduzeti predviđene
mjere/radnje/aktivnosti.

Praćenje i izvještavanje o rizicima

Da bi se poboljšala učinkovitost upravljanja rizicima i osiguralo da su ključni rizici identificirani i tretirani, Risk Management će uspostavti odgovarajući
sistem praćenja i izvještavanja o rizicima. Kako bi praćenje rizika i izvještavanje bilo učinkovito, registri rizika i akcijski planovi moraju se redovno ažurirati u
pogledu:

- novih rizika,
- izika koji se tretiraju

110
- rizika koji su prihvaćeni
- rizika na koje se nije moglo djelovati na planirani način, odnosno revidirane procjene rizika.

Cilj upravljanja rizicima je dovesti rizik i/ili održavati rizik na prihvatljivom nivou. Ako radnje poduzete s ciljem smanjivanja rizika ne dovode izloženost riziku
ispod prihvatljivog nivoa, rizik bi trebalo ponovno raspraviti na razini Upravljačkog tima Strategije.

Za praćenje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima sljedeći pokazatelji uspješnosti će se pratiti preko Risk menadžmenta odnosno koordinatora
Strategije.

- na godišnjoj nivou registar rizika je u potpunosti pregledan i dogovoreno je upravljanje rizicima,

- mjere iz Akcijskog plana provode se u okviru rokova utvrđenih za izvršenje i sve nove mjere ažurirane su u registru rizika,
- na godišnjoj nivou Upravljački tim izvršio je kontrolu više od 50% mjera iz Akcijskog plana,
- upravljanje rizikom je redovna tačka na sastancima Upravljačkog tima kako bi se omogućilo razmatranje izloženosti riziku i ponovno postavljanje
prioriteta.

Svaki postupak praćenja i provjere također treba utvrditi:

 jesu li usvojene mjere rezultirale onime čime su trebale,

 jesu li usvojeni postupci i prikupljeni podaci za provedbu procjene bili prikladni,
 da li bi bolja razmjena informacija o rizicima pomogla u donošenju boljih odluka i izvlačenju pouka za buduće procjene i upravljanje rizicima,

Učinkovito upravljanje rizicima zahtijeva ustroj praćenja i provjera kako bi se osiguralo da su rizici učinkovito prepoznati i procijenjeni, te da se provode
odgovarajuće mjere i kontrole. U okviru godišnje revizije Strategije treba revidirati efikasnost upravljanja rizicima.

Rezultate praćenja i provjere koordinator za uspostavu procesa upravljanja rizicima prezentirati Upravljačkom timu kroz godišnje izvještaje o pokazateljima
uspješnosti provedbe strategije upravljanja rizicima.

111
7. EVALUACIJA I REVIZIJA
Evaluacija ili vrjednovanje (od lat. valere: biti zdrav, jak, sposoban), općenito znači opis, analizu, vrjednovanje i ocjenu procesa po
utvrđenom kriteriju ili standardu. Periodičko ocjenjivanje ekonomičnosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevantnosti programa/projekta u
kontekstu utvrđenih ciljeva. Označava i procjenu planiranih aktivnosti učesnika u realizaciji Strategije i njihovih rezultata. Obično se provodi kao
istraživanja i analizu okruženja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za
buduće odluke.

Evaluacija strategije razvoja finansijskih tržišta predstavlja procenjivanja uticaja, relevantnosti i održivosti koju vrši Upravljački tim za
implementaciju Strategije. Svrha evaluacije je kombinacija pouke, usmeravanja, i kontrole, zasnovana na procjeni onoga što se postiglo ili
se očekuje da će se postići realizacijom strategije. Evaluacija se može provoditi i na razini programa, projekata i politika sadržanih u satrategiji.

Može se izvršiti kao prethodna evaluacija prije provedbe, evaluacija tokom provedbe i naknadna evaluacija nakon provedbe
Strategije.

Predhodna (ex-ante) evaluacija treba da odgovori u pogledu relevantnosti na pitanje da li će strategija odgovoriti potrebama i izazvoma finanijskog tržišta, a u
pogledu učinkovitosti da li je strategija dobro definisana sa jasnim ciljevima, programima, planovima i projektima i jesu li utvrđeni relevantni pokazatelji za
ciljeve. Evaluacija tokom provedbe (on going) je povezana s procesom monitoringa. U slučaju kada se monitoringom (nadzorom) utvrdi da rezultati provedbe
nisu u skladu sa očekivanjima ili je došlo do značajnih odstupanja ili neočekivanih događaja u okruženju može se zahtjevati revizija strategije. Evaluacijom
tokom provedbe se doprinosi donošenju odluke o izmjenama ili dopunama strategije. Evaluacija tokom provedbe je usmjerena na praćenje promjena u
okruženju koje se odražavaju na provedbu strategije, i da li strategija i u kojoj mjeri ispunjava svoje ciljeve, te da li je adekvatan sistem provedbe sa stanovišta
učinkovitosti. Naknadna (ex-post) evaluacija je zbirna procjena relevantnosti, učinkovitosti i utjecaja programa, planova ili projekta koji se provodili na
ciljeve strategije nakon njene implementacije. Namjera je identificirati faktore uspjeha ili neuspjeha, za procjenu održivosti rezultata i utjecaja, te
objektivno i transparentno izvući i objaviti zaključke. Cilj je odrediti relevantnost i ispunjenje ciljeva, efikasnosti, utjecaja i održivosti.

Evaluacija mora biti korisna i to podrazumjeva da evaluacija prikuplja vjerodostojne, korisne i pravovremene informacije. Nadalje svrha
evaluacije je i da odredi uspješne i neuspješne aspekte intervencija koji se tiču efikasnosti i funkcionalnosti.

Upravljački tim Strategije finansijskih tržišta će:

112
a. odrediti tko će učestvovati i provesti evaluaciju i zašto?
b. što će se evaluirati i kada (ciljevi, zadaci)?
c. postaviti indikatore – pokazatelje,
d. objasniti metode koje ćete koristi kod evaluacije (testovi, istraživanje, upitnici, intervjui, promatranje itd...).
U postupku evaluacije Upravljački tim će definisati način djelovanja odnosno interveniranja i način na koji će se utvrditi uspjeh ili neuspjeh u
postizanju planiranih ciljeva i zadataka. Upravljački tim će se moći odrediti prema evaluaciji ako su ciljevi dobro formulirani, a programi, planovi i
mjere specifični i mjerljivi.

Procesa nadzora i eveluacije je usko povezan, jer nadzor daje podatke na osnovu kojih se odgovori mogu dobiti evaluacijom. Evaluacijom i nadzorom će se
pratiti osnovni pokazatelji: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj finansijskih tržišta, učinkovitost i
uspješnost u korištenju sredstava, ostvarenje prema utvrđenim rokovima, sudjelovanje i doprinos učesnika, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe.
Upravljački tim će voditi računa da izbor metoda zavisi od indikatora i definisati kada će izvještaj o evaluaciji biti napisan i transparentno prezentiran. Pri tome
Upravljački tim će imati na raspolaganju i idndikatore koje je utvrdila Radna grupa za izradu Strategije finansijskih tržišta.

Revizija strategije je jedan od osnovnih elemenat u nastavku (follow-up) implementacije strategije Reviziju strategije potrebno je da izvrše neovisni
stručnjaci ili profesionalne institucije radi davanja mišljenja, da li su ciljevi objektivno i realno postavljeni, te da li će se realizacijom programia planova i mjera
ostvariti.

Nakon početne revizije potrebno je jedanput godišnje izvršiti pregled podataka, provjeru i ocjenu izvještaja Upravljačkog tima i reviziju Izvještaja o upravljanja
rizicima radi davanja neovisnog mišljenja o realizaciji i stepenu napredovanja Strategije i poduzetim mjerama. Mišljenje revizora uključuje i upustva,
preporuka i smjernica u vezi sa strategijom i upravljanjima rizicima.

113
8. UMJESTO ZAKLJUCŠ KA: EFEKTI PREDLOZŠ ENIH MJERA
RAZVOJA FINANCIJSKIH TRZŠ ISŠ TA NA REALNI SEKTOR
EKONOMIJE
Na kraju umjesto zaključka valja istaknuti kako strategija razvoja financijskih tržišta i njezina posljedična provedbna nisu svrha sami sebi, nego za cilj
imaju unaprijediti ukupnu gospodarsku sliku prostora na kojemu se strategija provodi. Kako bi taj cilj bio realiziran nužno je jasnio detektirati i artikulirati
na koji način strategija ima djelovati po tzv. realni dio ekonomije, što je u slijedećim redovima napravljeno i to sektorskom segmentacijom koja je
metodološki korištena tijekom cjelokupne strategije

Očekivani efekti primjene strategije u bankarskom na realni sektor

Učinjenom reformom na polju bankarskog sektora moguće je očekivati sljedeće efekte na realni sektor:

 Konkurentnost i učinkovitost bankarskog sektora vodit će smanjenju kreditih marži i povoljnijih uvjeta za financiranje realnog sektora
 Povećanjem konkurentnosti financijskih tržišta, bankarski sektor razvijat će nove proizvode i usluge što če činiti dostupnijim proizvode realnom
sektoru
 Unaprjeđenje institucionalnog okvira pretpostavka je vođenju ozbiljne politike poslovanja banaka s naglaskom na stvaranje uvjeta za samoodrživi rast
 Stabilan i siguran bankarski sektor veća apsorbcija financijskih šokova, manji negativan učinak prelijevanja na realni sektor.

Očekivani efekti tržišta kapitala na realnu ekonomiju

114
Mjere predložene od strane predstavnika tržišta kapitala za cilj imaju dodatno uređenje, razvoj i povećanje likvidnosti tržišta kapitala u Federaciji
Bosne i Hercegovine. Razvijeno tržište kapitala može imati pozitivan uticaj na ekonomski oporavak države i povećanje blagostanja stanovništva.
Konkretno, razvijeno i likvidno tržište kapitala pruža slijedeće mogućnosti za realni sektor ekonomije:

- Finansiranje razvoja novih, „start-up“ kompanija („gazela“) koji u slijedećem periodu trebaju biti nosioci privrednog razvoja, a koji u
trenutnim uslovima imaju probleme za iznalaženjem finansiranja u bankarskom sektoru (nedovoljan kolateral, kreditna istorija i sl.)

- Alternativni i/ili dopunski vid finansiranja za etablirana dionička društva za razvoj i proširenje njihovog poslovanja (emisija dužničkih ili
vlasničkih vrijednosnih papira), posebno u situaciji ograničenih vanjskih izvora finansiranja kao rezultat svjetske ekonomske krize i
dužničke krize u Eurozoni.

- Smanjenjem informacione asimetrije između investitora i insajdera u kompanijama smanjit će se premija rizika za finansiranje privrednih
subjekata na tržištu kapitala, što u konačnici dovodi do nižih troškova zaduženja.

- Finansiranje budžetskog deficita ili razvojnih projekata javnog sektora, posebno nakon uspostave penzijskih fondova (dugoročni horizont
ulaganja ovih aktera je idealan primjera radi za infrastrukturne obveznice javnog sektora).

- Mobiliziranje domaćih izvora štednje u produktivne projekte javnog i privatnog sektora, uz veće prinose u odnosu na štednju u
bankarskom sektoru.

- Veći izbor ulaganja viška sredstava stanovništva koji može dovesti do većeg nivoa blagostanja stanovništva.

115
Očekivani efekti provođenja Strategije na tržišta osiguranja

Predviđene promjene regulatornog okvira djelatnosti osiguranja i doslijedno provođenje Strategije razvoja finansijskog sektora trebalo bi da dovede do:

- profesionalnijeg ponašanja društava za osiguranje i kvalitetnijeg obavljanja nadzora njihovog rada,

- povećanja broja obaveznih osiguranja i odgovornijeg odnosa pravnih i fizičkih lica u pogledu njihovog zaključivanja i

- racionalnijeg organizovanja institucija osiguranja.

Temeljem prednjeg, mjere predložene ovom Strategijom od strane tržišta osiguranja ostvariće efekte, kako na samu djelatnost osiguranja, tako i na realni
sektor.

Očekivani efekti na djelatnost osiguranja

Naprijed navedene očekivane promjene odraziće se prije svega na povećanje ostvarenog obima premije osiguranja i racionalnije troškove provođenja
osiguranja što će imati neposredno dejstvo na:

1) povećanje likvidnosti društava za osiguranje

2) brže i kvalitetnije rješavanje šteta

3) relativno smanjivanje troškova provođenja osiguranja

116
 4) povećanje matematskih i tehničkih rezervi osiguranja

Kvalitetnijim nadzorom zaključivanja postojećih vrsta obaveznih osiguranja i uvođenjem novih vrsta obaveznih osiguranja neminovno će dovesti do rasta
obima ostvarene premije osiguranja. Rastom obima premije, naročito kod novih vrsta obaveznih osiguranja, smanjivaće se relativni troškovi provođenja
osiguranja i povečati likvidnost društava za osiguranje. Samo poboljšanje likvidnosti društava za osiguranje će se odraziti na kvalitet rješavanja šteta i
smanjivanje rokova za isplatu naknada šteta i povećanje zadovoljstva korisnika usluga osiguranja.

S druge strane, povećanje obima premije osiguranja i smanjivanje troškova njegovog provođenja dovešće do povećanja matematičkih i tehnički rezervi
osiguranja kao vrlo kvalitetnog domaćeg izvora finansijskog potencijala.

Očekivani efekti na realni sektor

Naprijed navedeni efekti na tržište osiguranja neminovno će se pozitivno odraziti na realni sektor kroz slijedeće efekte:

1) povećanje stepena osiguravateljne zaštite i stabilnosti realnog sektora

2) povećanje domaćeg potencijala za finansiranje razvoja realnog sektora

3) stvaranje pretpostavki za smanjivanje premija kod novih vrsta obaveznih osiguranja i

4) smanjivanje budžetskih rashoda po osnovu saniranja šteta od elementarnih nepogoda koje pokrivaju obavezna osiguranja.

Samim povećanjem broja zaključenih ugovora o osiguranju dovešće do povećanja osiguravateljne zaštite realnog sektora i osiguravateljne zaštite građana.
Kvalitetno i brzo rješavanje šteta pokrivenih ugovorima o osiguranju direktno će uticati na povećanje stabilnosti realnog sektora i socijalne sigurnosti građana.
Time će se istovremeno smanjivati izdvajanja iz budžeta za sanaciju šteta usljed elementarnih nepogoda pokrivenih ugovorima o osiguranju što je vrlo izražen
trend u Evropskoj Uniji.

117
 Relativno smanjivanje troškova provođenja osiguranja, a naročito kod novih vrsta obaveznih osiguranja koje se trenutno ugovaraju na dobrovoljnoj osnovi,
dovešće do smanjivanja premija osiguranja kao jedan od vidova rasterećivanja realnog sektora i budžeta građana.

Sve naprijed navedeno odraziće se na povećanje domaćeg potencijala za finansiranje razvoja realnog sektora normativno usmjerenim angažovanjem
matematičkih i tehničkih rezervi osiguranja i tekućeg „viška“ finansijskih sredstava neangažovanih premija osiguranja.

Prednji očekivani efekti traže angažovaniji odnos Vlade Federacije BiH prema tržištu osiguranja, kvalitetniji nadzor rada društava za osiguranje, te
profesionalniji i angažovaniji odnos društava za osiguranje prema društvenoj ulozi djelatnosti osiguranja.

Mikrokreditni sektor – efekti predloženih programa na realni sektor

Predloženi strateški programi od strane predstavnika mikrokreditnog sektora imaju za cilj da obezbjede očuvanje i dalji rast i razvoj
mikrokreditnog sektora, čime bi se vršila izuzetno važna društvena funkcija na povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva u Bosni i
Hercegovini. Konkretnije, mikrokrediti imaju značajnog uticaja na primanja domaćinstava, ulaganja u poslovanje i registraciju poslovnih
djelatnosti.

Mogući efekti predloženih programa na realni sektor:

Programi Mogući efekti na realni sektor

1. Reforma regulatornog Od ukupnog broja korisnika mikrokredita više od 60% ili 120.000 lica ne mogu ili neće moći ispuniti uslove za
okvira korištenje kredita u komercijalnim bankama.

118
 Povećanje prihoda domaćinstava i smanjenje siromaštva kroz pružanje usluga značajnom broju klijenata sa
niskim primanjima, a koji nemaju ili imaju ograničen pristup sredstvima komercijalnih banaka.
Rast prihoda po glavi domaćinstva bi se trebao kretati između 900 – 1.100 KM za korisnike mikrokredita, tj. za
15% do 38% više od prihoda po glavi domaćinstva lica koje nije korisnik mikrokredita.
Pozitivan uticaj na razvoj poslovne djelatnosti u smislu poticanja ulaganja u poduzetništvo (ulaganje u poslovni
2. Harmoniziranje
prostor, nabavku opreme za poslovnu djelatnost).
entitetskih zakona o
Doprinos razvoju mikro i srednjeg poduzetništva:
mikrokreditnim
- trgovački ili prodajni sektor (prodavnice mješovite robe, prehrambene robe, odjeće, namještaja,
organizacijama
elektronike, papirnih proizvoda),
- sektor proizvodnje malog obima (krojači, stolari i drugi),
3. Konsolidacija
- uslužni sektor (restorani, prodaja gotove hrane, frizerski saloni, različite vrste servisa za popravku),
mikrokreditnog sektora
- poljoprivredni sektor (uzgoj i prodaja prehrambenih kultura, uzgoj stoke, prodaja mesa i proizvoda
životnjskog porijekla).
4. Transformacija
Broj isplaćenih kredita za mikropoduzetništvo bi na godišnjem nivou trebao iznositi najmanje 180.000, u iznosu
mikrokreditnih organizacija u
od oko 720.000.000 KM, te bi prosječan iznos isplaćenog kredita bio najmanje 4.000 KM. Od navedenog iznosa
mikrokreditna društva
isplate, oko 30% bi se odnosilo na poljoprivredni sektor.
Pozitivan uticaj na poduzetnike, korisnike mikrokredita, se ogleda u registriranju poslovnih djelatnosti u procentu
5. Promijena negativne
od 10 - 14% više u odnosu na poduzetnike koji nisu korisnici mikrokredita, što pomaže u jačanju formalne
reputacije mikrokreditnog
ekonomije BiH u odnosu na sivu ekonomiju.
sektora i mikrokreditnih
Nedugo nakon uzimanja prvog kredita, postoji pozitivan uticaj na zaposlenost. Mikrokrediti bi osigurali
organizacija u javnosti u BiH
zaposlenje za oko 450.000 lica, od čega bi bilo oko 130.000 novih radnih mjesta.
Povećanje budžeta administrativnih jedinica kroz poreze i doprinose na plate i naknade zaposlenih u
mikrokreditnih organizacijama, kao i kroz poreze i doprinose koje plaćaju mikropoduzetnici nakon što su razvili
posao prijemom mikrokredita, što bi generisalo oko 20% javnih prihoda po različitim osnovama.

Jačanje mikrokreditiranja pomoći će u tome da aktivni i budući klijenti uživaju više prihode i jačaju svoje mikrobiznise, te da se mikrobiznisi
nastave integrirati u nacionalnu ekonomiju i pruže doprinos jačoj ekonomiji Bosne i Hercegovine.

119
 Prilog 1 – Jedinstvena regulacija

Globalna financijska kriza i njezine reperkusije, ali osobito iskustvo dosadašnje tranzicije financijskih tržišta u Bosni i Hercegovini učinile su nužnim izgradnju
nove regulatorne arhitekture. Lekcije koje u tom kontekstu treba imati na umu u izgradnji učinkovitog regulatornog režima, su osiguranje, s jedne strane
stabilnosti sustava i njegovu otpornost na šokove, a s druge strane ostavljanje otvorenom mogućnosti za unapređenje financijskih usluga i inovacije
financijskih proizvoda nužnih za napredak financijskih tržišta. Globalna kriza je proizvela jasno shvaćanje kako je rizike nužno promatrati i procijenjivati na
razini sustava, a ne razini institucije. U visokopovezanim financijskim sustavima, kakav je suvremeni, a pod znatnim utjecajem globalizacije, rizici jedne
istitucije brzo se transformiraju u rizike agregatne razine. Dosadašnji pristup regulaciji uglavnom se odnosio na rizike pojedinačnih financijskih institucija, što
je tzv. mikroprudencijalna regulacija, dok je malo pozornosti posvećeno makroprudecnijalnoj regulaciji, odnosno reduciranju sistemskog rizika.
Makroprudencijalna regulacija promatra financijske rizike na sistemskoj razini umjesto na razini propadanja jedne institucije. Međutim, problem kod
makroprudencijalne regulacije je u tome što je teško procjenjivati koliko je jedna institucija uvezana s drugim i koliko predstavlja rizik za druge institucije, a
posebno je teško procjenjivati poslovne cikluse odnosno razviti mehanizme koji će pomoći u otkrivanju naznaka kontrakcije ili eventualne krize na
financijskim tržištima, koji pojedine institucije mogu odvesti u probleme.

Kada govorimo o promjeni regulatornog režima u Bosni i Hercegovini, vrijedi istaknuti kako regulacija i supervizija ima obvezu ispuniti dva cilja 6: .

- Reducirati externalije koje financijske institucije proizvode i

- Zaštititi neprofesionalaca, klijenta financijskih institucija od informacijske asimterije.

Strategija treba dati odgovor i na primjereni regulatorni aranžman za Bosni i Hercegovinu, odnosno Federaciju. Prije odabira regulatornog režima, nužno je
dati odgovor na dva tipa pitanja. Jedno je suštinski režim regulacije, pri čemu razlikujemo regulaciju temeljenu na načelima i onu temeljenu na pravilima,
odnosno preskriptivnu i specijaliziranu. Dok je drugo pitanje regulatorni oblik. Regulacija zasnovana na pravilima od sudionika traži ponašanje prema slovu
pravila i podrazumijeva tješnju superviziju, dok s druge strane regulacija temeljena na principima od sudionika traži razumijevanje i poštivanje duha pravila.

6
Goodheart, Ch.:“ How should we regulate the financial sector?, u „The Future of Finance“, London School of Economics and Political Science, London 2010. str. 167

120
Općenito se smatra kako je ova potonja primjerenija razvijenim tržištima zbog postojanja tradicije ponašanja na financijskim tržištima i zbog značajnog
reputacijskog kapitala koji su kroz vijeme tamošnje institucije izgradile i imaju ga interesa očuvati. Ipak, zbog potrebne prohodnosti u donošenju propisa, a
prouzrokovane iznimnom dinamikom kao obilježjem financijskih tržišta, trebalo bi razmotriti uvođenje regulacije na bazi načela, u kojoj bi regulator podnio
značajniji teret, kako u regulaciji i kontroli, tako i u sankcioniranju nedopuštenog ponašanja od strane sudionika na financijskim tržištima.

Kada govorimo o drugom pitanju, onom regulatornog oblika, vrijedi istaknuti kako je prije financijske krize debata među regulatorima vođena između dva
dominantna modela u svijetu. Jednog britanskog, koji u sebi sublimira cjelolupnu regulaciju financijskih tržišta u jednoj instituciji ( Financial Service Authority
– FSA) i drugog s fragmentiranim regulatornim okvirom, kakav je u SAD, gdje više agencija ima ovlasti nad različitim dijelovima financijskih tržišta i financijskih
institucija. Postojanje više regulatora može voditi financijske institucije u regulatornu abitražu, odnosno traženje aktivnosti koje su manje regulirane.
Nedvojbeno je kako viša razina regulacije smanjuje profite financijskim institucijama, što neke od njih motivira da prijeđu na prostore ili u businesse koji su
manje regulirani kako bi povećali profite. S druge strane, institucije koje ostaju u reguliranom segmentu imaju poticaj stvarati veze s institucijama koje su
prešle u neregulirani segment zbog viših prinosa, čime stvaraju sistemski rizik i za regulirani segment. Stoga je i u fragmentiranim regulatornim režimima,
potrebno uvesti praksu level playing field, odnosno izjednačavanja pravila igre kako među različitim segmentima financijskog sektora, tako i na
međunarodnoj razini među različitim regulacijama, što će svakako reducirati kogućnosti regulatorne arbitraže

Općenito, regulacija financijskih posrednika širom svijeta bila je dominantno institucionalno orijentirana, odnosno usmjerena prema financijskim
institucijama neovisno o vrsti posla kojim su se bavile. Kako su financijske institucije bile specijalizirane za pojedine vrste aktivnosti na financijskim tržištima,
distinkcija između institucionalne i funkcionalne regulacije nije ozbiljno niti razmatrana. Jednostavno, reguliranjje banaka istodobno je značilo i reguliranje
bankarskih aktivnosti, odnosno bankarskih poslova, reguliranje osiguravajućih društava značilo je reguliranje sektora pružanja usluga iz područja osiguranja, a
reguliranje tržišta kapitala odnosilo se institucije koje su se specijalizirale za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Međutim eksplozijom financijskih
tržišta, izunimnim rastom interesa za financijska tržišta, osobito ekspanzijom različitih oblika financijskih proizvoda, razlike između financijskih posrednika
počele su iščezavati, a mjesto su preuzimali veliki financijski konglomerati s nizom ponuđenih usluga klijentima na različitim tipovima tržišta. U Bosni i
Hercegovini su ulogu ovih konglomerata preuzele banke. Ovakav trend nameće potrebu promjene regulatornog pristupa kako bi regulacija i supervizija bile
učinkovitije, i u kontekstu zaštite sustava, ali i pojedinačnih klijenata, korisnika financijskih proizvoda i usluga. U tom svjetlu valja razmotriti mogućnosti za
renoviranje regulatornog aranžmana. Kakav je izbor?

121
Postoje četiri moguća teorijska modela regulatornog aranžmana na financijskim tržištima:

1. Funkcionalno zasnovana regulacija u kojoj je domena regulatora omeđena funkcijama financijskih institucija, a ne samim institucijama.
2. Ciljno temeljena regulacija koju karakterizira usmjerenje na ostvarivanje regulatornih ciljeva, od kojih su najčešći zaštita od sistemskog rizika i
zaštita klijenata na financijskim tržištima što je tzv. twin-peak model
3. Unificirani ili super-regulator koji ima odgovornost regulacije za sve financijske institucije i tržišta i to kako za prudencijalni oblik tako i za zaštitu
konkurentnosti
4. Koordinirajući ili regulator-kišobran, podrazumijevaju postojanje institucije za usklađivanje između različitih regulatora financijskih tržišta, koji
nastavljaju djelovati unutar svojih odgovornosti.

Strategija preferira uvođenje jedinstvenog regulatora za sva financijska tržišta i institucije. Kada je u pitanju jedinstveni regulator valja istaknuti kako je taj
model prvi uveo Singapore (1984), a kako su slijedile nordijsjke zemlje, Norveška (1986), Danska (1988) i Švedska. (1988) Međutim svoju popularizaciju
doživio je krajem devedesetih godina uvođenjem u Koreji, Japanu i nadasve u Velikoj Britaniji.

Nadalje, kada je u pitanju rješenje koje podrazumijeva jedinstvenog regulatora za sva financijska tržišta, tada također imamo različite primjere i različite
stupnjeve unificiranja regulacije pri čemu možemo izdvojiti tri široka modela:

- Singaporski u kojem Središnja banka obavlja funkciju i regulatora cjeloluponog finacijskog sektora
- Skandinavski u kojem je unificirani regulator smješten izvan Središnje banke i
- Australski koji podrazumijeva postojanje dva regulatora s koordinacijskim vijećem iznad njih.

Skandinavski model koji bi regulatora financijskih institucija držao izvan središta monetarne politike je najprimjereniji za BiH, tim više jer se monetarna
poliktika vodi na državnoj razini a regulacija financijskih tržišta i institucija je na entitetskim razinama.

Treba napomenuti kako ovaj pristup ima svoje prednosti ali nedostake koje možemo sublimirati:

122
Prednosti jedinstvene regulacije:

- Fragmentirana supervizija može proizvesti zabrinutost oko mogućnosti financijskih supervizora u formiranju procjena glede ukupnih rizika
financijskih institucija unutar svoje odgovornosti, osobito iz razloga što ove institucije predstavljaju složene konglomerate
- Kako linije demarkacije između financijskih proizvoda i financijskih institucija nestaju to se javlja mogućnost da različiti regulatori uspostave
različitu regulaciju za različite institucije koje obavljaju slične ili iste aktivnosti. Uspostavom jedinstvenog regulatora ovaj problem se rješava
kroz ostvarivanje tzv. kompetitivne neutralnosti
- Jedinstveni pristup regulaciji stvara mogućnost fleksibilnijeg regulatornog aranžmana. Naime, koegzistencija više regulatora neminovno
stvara stanoviti oblik konkurencije među njima koja otežava uzajamnu suradnju (tzv. turf wars)7, omogućava regulaciju s brojnim prazninama
između regulatornih ovlasti i odgovornosti, odnosno preklapanja nadležnosti.
- Jedinstvena regulacija omogućava brojne uštede resursa kroz ekonomije obujma, od smanjenja ukupnog broja uposlenih, smanjenja
upravljačkog kadra, reduciranja smještajnih potreba, te podizanje razine iskoristivosti ostalih infrastrukturnih, administrativnih, informatičkih i
inih resursa.
- Konačno, unificirana regulacija podiže razinu odgovornosti regulatora, obzirom da uklanja regulatorne jazove između različitih fragmetiranih
agencija koji stvaraju opravdanje za eventualnost izostanka reakcije u određenim situacijama

Jedinstvena regulacija nije međutim pozitivno jednoznačna. Ona ima i svoje nedostatke:

- Obzirom na raznolikost ciljeva, koji mogu sezati od reduciranja sistemskog rizika, mikroprudencijalne i makroprudencijalne regulacije, pa sve
do zaštite klijenata na financijskim tržišttima postoji mogućnost da regulator ispusti iz fokusa potrebu za racionalnom regulacijom i
prioretizacijom ciljeva, kao i da neadekvatno diferencira različite financijske institucije i njihove aktivnosti
- Jedinstveni regulator može patiti i od disekonomija obujma. Naime ovakav tip regulatora je monopol pa podrazumijeva i različite
neučinkovitosti vezane uz monopol. U ovom slučaju se to odnosni na birokratiziranost i eventualnu rigidnost u postupanju koja uglavnom
izostaje u situaciji postojanja više regulatora. Nadalje, neučinkovitost unificiranog regulatora može proizlaziti i iz mogućnosti da se sve
ingerencije u području financijskog sektora po automatizmu pripisuju ovakavom tipu regulatora, što dovodi do značajne diversifikacije
funkcija i resursa kroz tzv. efekt božićnog drvca
- U konačnici jedinstveni regulator podrazumijeva i donošenje cijelog seta nove legislative što je dugotrajan proces i koji ne mora nužno biti
lišen kako političkih konotacija, tako i utjecaja različitih interesnih skupina.

7
Ratovi za teritorij odnosno u konkretnom slučaju nadležnost

123