3 Pojam supervizije Bankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede.

Banke se bave prikupljanjem novanih sredstava, podravaju platni sistem i najvei su izvor novanih sredstava natritu. Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno vano za razvoj sigurne istabilne privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko vana i prihvaena.ta podrazumjeva supervizija banaka? Supervizija banaka predstavlja provjeru boniteta i zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja odravanje zdravog bankarskogsistema. Osim toga supervizija je duna i da provodi mjere za ozdravljenje banke, to jeste, da otvara i sprovodi steajni postupak i likvid aciju. Bankarska supervizija ne obuhvaa samo provjeru da li je poslovanje banaka uskladu sa zakonima i propisima, ve procjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicimakojima je izloena u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunosti propasti bank e. Ciljevi takvog pristupa su zatita tedia i deponenata te briga za stabilnost i sigurnostcjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rjeima, supervizija ne vodi poslove umjestouprava banaka niti provjerava svaku njihovu pojedinanu transakciju, ve procj enjuje kako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu se postii samoklasinim, formalno pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, ve je nunorazvijanje meusobnih odnosa kroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema i okolnosti. Naime, nemogue je poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi se smanjilirizici, niti je svaki rizik krenje zakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati i davanjem preporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljeno nekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajue i mousobno konzistentne regulative,drugi je djelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je trei, ne manje vaan, zdrava privreda i politiko okruenje.

3 Pojam supervizije Bankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. Banke se bave prikupljanjem novanih sredstava, podravaju platni sistem i najvei su izvor novanih sredstava natritu. Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno vano za razvoj sigurne istabilne privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko vana i prihvaena.ta podrazumjeva supervizija banaka? Supervizija

banaka predstavlja provjeru boniteta i zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja odravanje zdravog bankarskogsistema. Osim toga supervizija je duna i da provodi mjere za ozdravljenje banke, to jeste, da otvara i sprovodi steajni postupak i likvid aciju. Bankarska supervizija ne obuhvaa samo provjeru da li je poslovanje banaka uskladu sa zakonima i propisima, ve procjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicimakojima je izloena u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogunosti propasti bank e. Ciljevi takvog pristupa su zatita tedia i deponenata te briga za stabilnost i sigurnostcjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rjeima, supervizija ne vodi poslove umjestouprava banaka niti provjerava svaku njihovu pojedinanu transakciju, ve procj enjuje kako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu se postii samoklasinim, formalno pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, ve je nunorazvijanje meusobnih odnosa kroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema i okolnosti. Naime, nemogue je poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi se smanjilirizici, niti je svaki rizik krenje zakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati i davanjem preporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljeno nekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajue i mousobno konzistentne regulative,drugi je djelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je trei, ne manje vaan, zdrava privreda i politiko okruenje.Openito superviziju vre bankarski supervi zori i vanjski revizori. Napominjemoda su u BiH to samo bankaraski revizori, jer vanjski revizori u svom obimu poslovanjanemaju superviziju banaka. Bankarski supervizori primarno brinu o odravanju stabilnosti bankarskogsistema i unapreenju sigurnosti i zdravlja pojedinanih banaka kako bi zatitili interesedeponenata. Stoga, supervizori prate sadanje i budue izglede za dobro poslovanje banaka i koriste njihove finansijske izvjetaje za unapreenje njihovog stanja iuspj enosti poslovanja. Vanjski revizor, s druge strane, primarno brine o redovitom izvjetavanju dioniara ili nadzornog odbora banke o financijskim izvjetajima banke.Revizor takoer ispituje upravu da bi od nje dobio odgovor na pitanje ima li ona spoznajuo dogaajima koji su se z bili ili o uvjetima koji su postojali u vremenu nakon razdoblja za koje je uprava napravila procjenu, a koji mogu biti izvorom znaajne sumnje u sposobnost banke da nastavi poslovati. Bankarski supervizori brinu o odravanju zdravog sistema unutarnje kont role koji je osnova sigurnoga i razboritog upravljanja poslovima banke. Vanjski se revizor, u 4 veini situacija, zanima za procjenu unutranje kontrole kako bi utvrdio u kojem sestupnju moe osloniti na sistem prilikom planiranja i obavljanja revizije. Bankovni se supervizori moraju uvjeriti da svaka banka vodi adekvatne isprave pripremljene u skladu s dosljednom raunovodstvenom politikom i praksom, kojeomoguava ju supervizoru da procijeni finansijsko stanje banke i profitabilnost njezina poslovanja, kao

i da procijeni objavljuje li banka redovito ili ini li dostupnim finansijske izvjetaje koji objektivno prikazuju njezino stanje. Vanjskom je revizoru vano da li banka vodi adekvatne i odgovarajue pouzdane poslovne knjige (s prateom dokumentacijom) ko je joj omoguavaju pripremu finansijskih izvjetaja koja ne sadrenetane prikaze koji bi bili vani i time omoguavaju vanjskom revizoru da da miljenjeo tim izvjetajima. Razlozi provoenja supervizije Ima vie razloga zbog kojih je veoma vano da se provodi supervizija. Glavni od njih su slijedei: povjerenje u banke,

stabilnost bankarskog sektora,

domino efekat. Banka poiva na povjerenju izmeu nje i klijenta. Povjerenje se samo jednomgubi i klijent se sigurno vie nee vratiti u banku sa kojom nije bio zadovoljen. Zbog toga je neizmjerno vano da se povjerenje izmeu klijenta i banke gradi kontinuirano i da setome poklanja posebna panja u banci.Stabilnost bankarskog sektora je opi interes drutva. Poto je finansijski sektor u BiH nerazvijen neophodno je osigurati visoki kvalitet supervizije nad bankama jer je to vaan faktor za stabilizaciju i opi interes drutva. Kada govorimo o dominu efektu moemo rei da sve promjene koje se deavaju u jednoj banci utiu na drugu banku. Propadanje jedne banke povlai za sobom mnogodrugih efekata koji nisu u vezi samo sa tom bankom nego se odraavaju i na sve ostale. Pored navedenih postoje i joe neki razlozi postojanaja supervizjije kao to su:

zatita deponenata i kreditora

smanjenje sistemskog rizikaD anas postoje mnogi novi koncepti zatite deponenata i kreditora koji ranije nisu bili u upotrebi a ovdje moemo spomenuti deregulaciju, sekjuritizaciju i internacionalizaciju. Kako smo ve ranije naveli jedan od osnovnih razloga postojanja superv izije je i zatita od rizika. Zbog toga supervizija stalno ocjenjuje i projenjuje kako banke

5 upravljaju rizicima kojima su izloene u svom poslovanju sa svrhom smanjenjamogunosti njihove propasti. Supervizija bankarskih organizacija je jedan od osnovnih preduslova za:

uspostavljanje zdravog bankarskog sistema

mininiziranje bankarskih rizika i ouvanje solventnosti banaka. Razvijanje finansijskog sektora, kako smo ve ranije pomenuli neophodno je za uspostavljanje zdravog bankarskog sistema jer je on jedan od preduslova za dalji razvojfinansijskog sektora kod nas. Osim toga supervizijom se minimiziraju bankarski rizici. Naime, kroz analizu kreditnih, trinih i rizika deviznog kursa daju se smjernice kako da se oni minimiziraju. Supervizija treba da prinudi banke na bolje upravljanje kreditnim rizicima, ogranienje posuivanja i limite u koncentraciji kredita, jer su neke od banaka isuvie orijentisane na svoje dioniare i zadovoljavanje njihovih potreba. Domai supervizori se nisu ovim bavili u proteklo m periodu, ali e to biti sve znaajniji problemu njihovim buduim aktivnostima. I na kraju, kada govorimo o ouvanju solventnosti banaka, pod kojom podrazumijevamo da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive u banci, moemozakljuiti da bez uspjene supervizije banaka princip solventnosti ne bio u potpunostiispotovan. ta se kontrolie supervizijom Nakon to smo objasnili ta je supervizija i koji su razlozi njenog sprovoenja reiemo neto i o tome ta se supervizijom kontrolie. U osnovi supervizijom se kontrolieslijedee:

Visina osnivakog kapitala

Profesionalni i etiki kvaliteti

Program aktivnosti

Fer konkurentski odnosi i aktivnosti

Kriminogene aktivnosti Potivanje zakonskih i podzakonskih propisa Prilikom izdavanja dozvole (licence) od strane Agencije za bankarstvo Federacije BiH potrebno je, izmeu ostalog, ustanoviti i finansijsko stanje banke ukljuujui iosnivaki kapital. Supervizijom se sagledavaju i kontroliu i profesionalni i etiki kvaliteti pa se npr. analizira koliko su kadrovi u banci edukovani. Supervizori banakamoraju biti uvjereni da su banke uspostavile i da slijede adekvatne politike, prakse i procedure u poslovanju. Osim toga supervizori banaka moraju odrediti da banke imajuadekv atne politike, prakse i proc edure ukljuujui i striktna pravila poznavanjakomitenata, koji treba da promoviu visoke profesionalne i etike standarde ufinansijskom sektoru i da sprijee namjerno ili nenamjerno iskoritavanje banke od strane 6kriminalnih faktora. Naravno supervizi jom se kontrolie i potivanje zakonskih i podzakonskih akata odnosno supervizijom se provjerava da li je banka poslovala pozakonski m i podzakonskim aktima. Osnova za vrenje supervizije Odluka o superviziji banaka Na alost svima nam je poznato da kod nas jo uvijek ne postoji zakon osuperviziji na nivou Federacije BiH, a da ne govorimo o zakonu na nivou cijele drave.Takoer i samu superviziju izvravaju dvije agencije Agenija za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu FBA) i Agencija za bankarstvo RS-e. O radu agencija e biti govora uslijedeem poglavlju a mi emo se ovdje zadrati na Odluci o supervizji banaka naosnovu koje se vri supervizja kod nas. Ovom odlukom se blie propisuju osnovnenadlenosti Agencije za bankarstvo, odgovornost u postupku ko ntrole, usmjeravanja i unapreenja rada banaka. Osnovni cilj ove odluke je uspostavljanje optih kriterija zasprovoenje zakonskih nadlenosti i odgovornosti FBA u donoenju odluka i rjeenja,izdavanju naloga i izricanju mjera zavisno od vrste prekraja, opte ocjene kvaliteta poslovanja, odnosno finansijskog stanja banke. Predmet i sadaj supervizije koju provodi FBA obuhvata kontrolu zakonitostirada, primjenu polisa i odravanje propisanih standarda. Primjena naela zakonitosti iodavanje propisanih standarda su primarna odgovornost organa upravljanja, nadzora i rukovoenja u bankama i predstavljaju minimalan uslov za uspjeno i stabilno funkcionisanje banaka.Propisi na osnovu kojih radi FBA zasnivaju se na osnovnim principima (naelima) Bazelskog komiteta. Zbog toga emo u nastavku pojasniti ta u osnovi predstavlja Bazelski komitet.Bazelski komitetBezelski komitet za nadzor banaka ( Basle Committee on Banking Supervision) je organizacija koja utvruje osnovne meunarodne standarde u podruju ba

nkarskog poslovanja i bankarske supervizije. Osnovan je 1975. godine od strane guverneracen tralnih banaka visokorazvijenih zemalja. Sastavljen je od guvernera centralnih banaka 12 zemalja (SAD, Njemaka, Japan, Velika Britanija, Belgija, Kanada, Francuska , Italija, Luksemburg, Holandija, panija, vedska, vicarska). Bazelski komitet tretira pitanja:1. Meunarodne saradnje u superviziji2. Unapreenj a supervizorskog razumijevanja i kva litetu supervizije irom svijeta3. Razmjene informacija na osnovu nacionalnih sporazuma o superviziji 74. Unapreenja efektivnosti tehnika za superviziju meunarodnog bankarskog poslovanja5. Uspostavljanja minimalnih standarda supervizije. Prudencijalni ili opreznosni propisi (u obliku principa), koje za poslovanje inadzor banaka (supe rviziju) donosi Bazelski komitet, nisu automatski pravno obavezujuiza bankarske institucije ve tek kada ih u vidu zakona usvoje parlamenti zemalja. Sciljem da promovie i obezbijedi cjelokupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost, Bazelski komitet za superviziju je 1997. godine usvojio dvadeset pet osnovnih principa koji se moraju potivati da bi supervizorski sustav bio efikasan. Principi su minimalnizahtjevi koje treba ispuniti i u mnogim sluajevima neophodno ih je dopuniti drugim mjerama kako bi se zadovoljili specifini uvjeti ili regulirali rizici u finansijskim sistemima pojedinih zemalja. Principi se odnose na preduvjete za efikasnu superviziju banaka (princip br. 1), izdavanje dozvola i vlasnikih struktura (princip br. 2 do 5), opreznosne propise i zahtjeve (princip br. 6 do 15), metode za stalnu superviziju banaka (princip br. 16 do20), neophodne informacije (princip br.21), ovlatenja supervizora(princip br. 22) i prekogranino bankarstvo (princip br. 23 do 25). Zakonski i podzakonski okv ir za poslovanje banaka u Federaciji BiH su konzistentni meunarodnim standardima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama iz augusta 2002. godine je normirano (lan 69.) da Propisi koje donosi Agencija zasnivaju se na osnovnim principima za superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju banaka. FBA se u cjelini pridravala ove norme pri pripremi i usvajanju podzakonske regulative koja se primjenjuje od poetka 2003. godine, a u regulativu suugraene i neke od normi Evropskih bankarskih direktiva. Bazel II Trenutno najvei broj zemalja je usmjeren prema prouavanju i usvajanju principa Bazela II, koji predstavlja novi okvir za mjerenje rizika. Idejna koncepcija Bazela II je

poveati osjetljivost na rizike kod finansijskih in stitucija .Osnovni ciljevi Bazela II su: unapreenje sigurnosti i stabilnosti finansijskog sistema, ira disperzija rizika (kreditni, operativni, trini) ,

stvaranje uslova za konkurentsku jednakost banaka i stvaranje prikladnih pristupa odreivanju adekvatnosti kapitala.Jedan od osnovnih stubova Bazela II je i supervizijski nadzor nad bankama, koji definie pravila ija primjena e biti predmet supervizije od strane lokalnog supervizora. Supervizijski proces karakterie nekoliko osnovnih osobina. O snovni cilj ovog procesa jeosigurati adekvatnost kapitala banke. Pored toga potrebno je uspostaviti adekvatnostmetoda za mjerenje rizika i korektivne mjere (npr. unapreenje metoda ili zahtijev za dodatnim kapitalom). 8T endencija nae zemlje je da usaglasi principe rukovoenja sa Bazelom I, dok se Bazel II i efekti njegovog prihvatanja tek teoretski razmatraju. Postoje pojedinan i napori nekih najjaih banaka sa ovog prostora da izvr e pripreme za prihvatanje i ovih principa. Osnovni problem je u tome t o taj proces zahtijeva mnogo finansijskih sredstava kao iulaganja u ljudske resurse i tehnologiju. Supervizija banaka u BiH Supervizija bankarskog sistema u BiH povjerena je enititetskim agencijama za bankarstvo (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija z a bankarstvo RS). Znaajno jeistai da su ove dvije agencije gotovo potpuno usaglaene u pogledu supervizije, te senjihov rad zasniva na usaglaenim aktima. Agencija za bankarstvo FBiH, kao neovisna, samostalna i neprofitna institucija zanadzor i licenciranje banaka, osnovana je u drugoj polovini 1996. godine. Njen rad od

poetka je usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, trinoorijentisanog i oslonjenog na meunarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. Zakonom o Agenciji utvreni su njeni osnovni zadaci, koji se svode na izdavanje dozvolaza osnivanje i rad banaka, donoenje podzakonskih akata, nadziranje rada banaka i poduzimanje mjera u skladu sa zakonom, to ukljuuje i uvoenje postupaka privremene uprave i likvidacije banaka, odnosno iniciranje postupka steaja. Propisi koje donosi Agencija zasnivaju se na osnovnim principima koje objavljuje Bazelski komitet zasuperviziju banaka. Agencijom upravlja Upravni odbor Agencije, koji se sastoji od pet lanova koje imenuje Parlament na prijedlog Vlade FBiH. Upravni odbor nadzire poslovanje Agencije i preduzima mjere za djelotvorno i racionalno obavljanje predvienih poslova. Direktor Agencije predstavlja Agenciju, rukovodi njenim radom i odgovoran je zanjega. Direktor, z ajedno sa zamjenikom direktora Agencije, uestvuje u radu Upravnog odbora, ali nema pravo glasa. Za svoj rad odgovorni su Upravnom odboru i Vladi FBiH, te Parlamentu koji ih imenuje na prijedlog Vlade. lan Upravnog odbora ne moe biti radnik Agencije ili komercijalne banke. Agencija ima svoj statut, kojim se naroito ureuju:

Organizacija i nain poslovanja Agencije

Nain rada Upravnog odbora

Ovlatenje za zastupanje Agencije i potpisivanje dokumentacije

Prava, obaveze i odgovornosti osoba koje obavljaju poslove i zadatke sa posebnim ovlatenjem i odgovornostima

Druga organizacijska pitanja u vezi sa poslovanjem Agencije.Sredstva za rad Agencije osiguravaju se iz:

Naknade za izdavanje dozvola za rad banaka Mjesene naknade koju banka izdvaja za nadzor svo g poslovanja

Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije. 9 Na osnovu godinjeg priliva sredstava, viak prihoda u odnosu na trokove, prenosi se u narednu godinu. Ukoliko banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu, Agencija e oduzet i banci dozvolu za rad. Propise o visini naknade i drugih prihoda donosi Upravni odbor Agencije, uz saglasnost Vlade. Ovim propisima mogue je predvidjeti vee naknade za rad u bankama koje pored preduzimanja uobiajenih aktivnosti zahtijevaju i preduzimanje dodatnih aktivnosti. Banke su dune dostavljati Agenciji izvjetaje i druge podatke po vrsti, obimu irokovima u skladu sa zahtjevima Agencije. Banke su takoe dune predati Agencijirevidirane bilanse i druge finansijske izvjetaje do 31.03. tekue go dine za prethodnu godinu. Agencija propisuje minimum obima, oblik i sadraj programa ekonomsko finansijske revizije planirane za banke. Agencija ima pravo da odbije navedeni izvjetaj izahtijeva novi izvjetaj, koji e izraditi ovlateni revizor kojeg i menuje Agencija, na teret banke. Agencija je duna dostaviti Vladi izvjetaj o poslovanju, koji sadri analizu stanja bankarskog sektora i opis aktivnosti Agencije tokom izvjetajne godine. Upravni odbormora odobriti izvjetaj prije podnoenja. Agencija je duna dostaviti Vladi polugodinjeizvjetaje o svojim aktivnostima, te o stanju i razvoju finansijskih institucija pod njenom jurisdikcijom. Svake godine federalna organizacija nadlena za reviziju vri pregledra una i knjiga Agencije, na osnovu ega izdaje izvjetaj o reviziji Vladi FBiH i Agenciji. U proteklim godinama Agencija za bankarstvo FBiH je, prema ocjenama domaihi stranih eksperata, dostigla visok nivo profesionalnosti. Ona upoljava strunjake koji imaju najbolje ekspertize iz oblasti s upervizije, steene kroz mnogobrojne edukacije u zemlji i inostranstvu. S ciljem da zatiti novac i interese deponenata, Agencija je u periodu od svogosnivanja do kraja 2005. godine uvela mjere (privremene uprave, likvidacije ili steaja) u 25 banaka. Privremena uprava je uvedena u 23 banke, bez postupka privremene uprave u jednoj banci je pokrenut steajni postupak, te u jednoj likvidacioni postupak. Od 25 banaka u kojima su poduzete mjere, postupak je okonan u 10 banaka. Tipovi kontrole i metodologija rangiranja Agencija je ovlatena da vri kontrolu banaka, da pregleda i pribavlja kopije poslovnih knjiga, dokumenata i rauna. Takoe je ovlatena da izdaje naloge da bi osigurala poslovanje banaka u skladu sa zakonom.Postoje dva osnovna tipa kontrole banaka, a to su:

Offsite kontrola: zasniva se na praenju izvjetaja, informacija i podataka koji

se dostavljaju od strane banaka

On-site kontrola: zasniva se na neposrednom pregledu poslovnih knjiga,knjigovodstvene i druge dokumentacije u bankama.

U obavljanju kontrole, supervizor na bazi svog metodolokog pristupa vri permanent

no rangiranje b anaka. Rangira nje e omogui ti blagovremen u identifikaciju potencijalnih problema u odreenoj

banci ili cjelokupnom bankarskom sektoru.

CAMELS

predstavlja me

unarodno prihvaenu metodologiju na bazi koje se vri permanent no rangiranje b anaka. Ovim si stemom rangir

anja za svaku b anku se utvruj e

zbirni (kompozitni) rejting baziran na procjeni glavnih komponenti finansijskog

stanja i poslovanja banaka.Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH donio je 19.12.2002. godine akt

Kriterija za interno rangiranje banaka od strane Agencije. Ovim aktom utvreni su

kriteriji za jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka (JISRB) od strane Agencije

zasnovan na meunaro

dnim principima za superviziju banaka, Zakonu o bankama i propisima Agencije FBiH.

Putem posebnih JISRB tehnika

i procjena, Agencija utvruje ocjenu solidnosti bank arskih organiza cija na jedinstv en odnosno jed

noobrazan nai n. Opi predme t

razmatranja pri

rangiranju banaka u okviru JISRB su finansijski,

upravljaki i rukovodni
faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. Cilj Agencije jeste da

osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan nain, kao i da svoje

kontrolne a

ktivnosti jae fokusira na banke koje su optereene finansijskim i operativnimsla bostima (odnosno na

banke ije poslovanje poprima nepovoljne trendove). Porednavedeno g, JISRB slui Agenciji i kao

instrument za praenje opih trendova solidnosti i

sigurno

sti ukupnog bankarskog sistema, ime

joj prua mogunost za efikasnije prov oenje njene o snovne misije u gradnji, odr avanju i zatiti

stabilnosti i jav nog

povjerenja u bankarski sistem.

Postupkom rangiranja svakoj bankarskoj

instituciji se utvruje i dod

jeljuje

jedinstveni (kompozitni) rang koji je zasnovan na pojedinanim r

angovima est osnovnihkomp onenti finansijskog i operativnog stanja banke (dakle rije je o

meunarodno m
metodu CAMELS ). Osnovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se

utvruju pojedinani rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su:

C apital adekvatnost kapitala banke A ssets - kvalitet aktive banke

M anagement -

kvalitet organa upravljanja i rukovoenja bankom

E quity - kvalitet i nivo profitabilnosti banke L

iquidity adekvatnost likvidnosti banke

S ensitivity -

osjetljivost na trini rizik

Kompozitni rang i rangovi pojedi nanih komponenti se utvruju numer iki urasponu od 1 do 5.

Rang 1 predstavlja najvii nivo, odnosno najkvalitetnije i veomauspjeno poslovanje i

upravljanje rizikom, te najnii nivo supervizorske zabrinutosti.Ra ng 5 predstavlja najnii nivo

odnosno kritino loe i neuspjeno poslovanje iupravljanje rizikom koje zahtijeva ekstremnu

supervizorsku brigu i ekstremna rjeenja.

11 11

Prilikom utvrivanja

kompozitnog ranga nekim pojedinanim komponentama moe da se da vei znaaj nego ostalim, a zavisno od

konkretnog profila i konkretnesitua cije u konkretnoj banci. Dakle, na kompozitni rang moe

znatnije od drugih iliodluujue da utie bilo koji od pojedinanih faktora koji ima poseban

uticaj na ukupnostanje i nivo solidnosti banke. Kompozitni rang ne moe i ne smije predstavljati

samo prostu aritmetiku sredinu svih rangova pojedinanih komponenti.Sp osobnost organa banke

da uspjeno odgovore na prom

jene koje se javljaju i dase pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji

mogu da iskrsnu zbog promijenjenih

uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti

banke i uvoenje novih bankarskih pro izvoda, predsta vlja jedan od p osebno znaajn ih faktora

u procjeni profila ukupnog

rizika odreene banke i predmet ozbiljne supervizorske panje. Upravo

zbog toga,komponen ti kvaliteta organa upravljanja i rukovoenja pridaje se

poseban znaaj. Rang banke utvren u skladu sa ovim kriterijima

predstavlja poslov
nu tajnu

Agencije i banke na koju se odnosi, a slui iskljuivo za njihove

interne potrebe.Agenci ja moe traiti od banaka da prema ovim kriterijima i same utvrde svoj rang i da

jeo tome izvijeste na odgovarajuem obrascu koji e biti priloen uz zahtje

v Agencije.

U sluaju novoosnovane banke u kojoj se nisu stekli uslovi za primjenu svih

kriterija za rangiranje,

ocjenom se obuhvataju samo primjenjivi kriteriji sa posebnomnapome nom da se radi o novoosnovanoj banci.

Za uspjeno obavljanje bankarske aktivnosti koja e obezbijediti stabilan iefikasan bankarski

sistem, odluujua je uloga organa upravljanja, nadzora i rukovoenjau bankama. Rezlutat

obavljene kontrole jeste izvjetaj u kome se konstatuje stanje banke,uoeni prekraji,

nepravilnosti i slabo
sti, a koji se dostavlja banci. Banka ima pravo

prigovora na ispostavljen i

izvjetaj. Nako n isteka roka za prigovor ili nakon razm atranja prigovo ra banke, predl au se odgovar ajue mjere o k

orektivnim akti vnostima bank e ucilju otklanjanja uoenih nepraviln

osti i slabosti u poslovanju.

Supervizija banaka u zemljama EU i zemljama bive Jugoslavije

Problematika supervizije bankarskog sistema, ali i cjelokupnog finansijskogsiste ma, zasigurno je jedno od

najaktuelnijih pitanja ekonomije svake zemlje. Dok se

neke zamlje okreu ka modelu supervizije

cjelokupnog finansijskog sistema, dakle tritavrijednos nih papira, drutava za osiguranje i bankarskog

sistema, od strane jednog tijela,

druge zemlje, poput npr. Francuske, imaju relativno veliki broj tijela za superviziju

cjelokupnog finansijskog sistema. Sa ciljem da se posmatrana problematika to vie priblii,

doli smo do sljedeih podataka o broju institucija i nadlenostima istih u nekimod

zemalja lanica EU.