Nejra Halilčević i Merjema Salatović

Ulaganje u vrijedonosne papire

u tranzicijskim zemaljama
 POJAM I ULOGA FINANSIJSKOG
TRŽIŠTA

-finansijske institucije
Finansijsko tržište
Tržište
novca
(Finansijska tržišta su
specijalizirana i povezana
tržišta neke zemlje na
kojima se odvija ponuda i
potražnja finansijskih
sredstava te su u
potpunosti otvorena
Tržište
kapitala prema konkuretnom
djelovanju)
Vrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasništvo odnosno određeno pravo
u ekonomskom odnosu. Dugoročni vrijednosni papiri su obveznice i dionice.
Dionice kao instrumenti tržišta kapitala
- pojam dionice
- podjela :
1. vlasničke dionice, poznate i kao redovne ili
obične dionice, te
2. povlaštene dionice.
Dionicama se stiču određene obaveze i prava.
Tržišna cijena dionice = nominalna vrijednost dionice
x dividendna stopa / kamatna stopa
 Obveznice kao instrumenti tržišta
kapitala
Obveznica je dužnički vrijednosni papir koji imaocu daje
pravo na naplatu glavnice i kamata, odnosno drugih
prihoda u skladu sa zakonom odnosno odlukom o
emisiji.
Prema mjestu
Prema tipu emitenta:
emisije :

Korporacijske Domaće

Državne Strane

Municipalne Euroobveznice
TRANZICIJA

Pojam tranzicija znači prijelaz ili prelazak. Posmatrajući

sa ekonomskog aspekta, ovaj pojam podrazumijeva
prelazak iz jednog sistema u drugi, i to iz netržišnog u
tržišni koncept privređivanja.
 drastičan
pad
industrijske
proizvodnje
presporo sporo
rješavanje osvajanje
novih tržišta i
katastrofalnih uključivanje u
ekoloških svjetske tokove
stanja robe i usluga

7
prespora
kriznih
afirmacija
policentričnoga
prostornoga
udara zamiranje
investicijskih
ulaganja
razvoja

nagli porast prespori

nezaposlenosti
i osiromašenje
dotok
većine stranog
stanovništva
kapitala
Ključni tranzicioni mehanizmi
Proces tranzicije može da se karakteriše i ključnim
ekonomskim mehanizmima koji je određuju.
Dva ključna mehanizma:
REALOKACIJA i RESTRUKTURIRANJE
Realokacija je ključni proces i on označava
preusmerenje resursa (rada, kapitala...) iz jednih
sektora u druge.
Restruktuiranje se odnosi na promjenu vlasničkih
odnosa i na strukturu i organizaciju proizvodnje
preduzeća.
 V N OS T I
E A K T I
ZIC ION
TR A N
Privatizacija
Restruktuiranje javnih servisa

Zasnivanje tržišta roba/usluga i faktora proizvodnje

Reforma društvenih ustanova i sistema socijalnog osiguranja

Sekvencioniranje promjena
Pojava tržišta dionica u
tranzicijskim zemljama
• Varšavska berza otvorena je 1817. godine, a
Praška berza osnovana je 1871. godine. U doba
socijalizma, međutim, sve su berze bile zatvorene
jer koncept privatnog vlasništva nije postojao, ali
tokom tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju,
berze su ponovo pokrenute u tranzicijskim
zemljama. Razmjene na berzama tranzicijskih
zemalja uglavnom su uključivale obavezno
izdavanje dionica masovno privatiziranih
preduzeća i za dobrovoljnu inicijalnu javnu
ponudu.
Varšavska berza nekad i sad
. Porijeklo tržišta dionica u
tranzicijskim ekonomijama
• Prve berze u tranzicijskim zemljama pojavile
su se u Češkoj i Slovačkoj Republici 1992.
godine. Nedugo zatim berze se zasnivaju u
Bugarskoj, Litvi, Makedoniji, Moldaviji i
Rumunjiji. Osnovna značajka ove prve
skupine bio je prijenos prava vlasništva
među ulagačima na masovno privatizirana
preduzeća.
• Druga vrsta tržišta berzi razvijena je u Hrvatskoj, Estoniji,
Mađarskoj, Latviji, Poljskoj i Sloveniji. Na početku berze su
imale mali broj dionica, od kojih su sve bile ponuđene na
tradicionalan način pomoću inicijalne javne ponude.
• Treća skupina berzi javlja se u sedam tranzicijskih zemalja:
Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Ukrajina i
Uzbekistan. Sve ove zemlje su imale masovne privatizacije
preduzeća, ali inicijalna ponuda voucher dionica dogodila se
izvan berze. Dok su neke od kompanija u privatizacijskim
programima javno izdavale dionice, to nije bilo obvezno za sva
preduzeća.
 Prednosti ulaganja u
vrijednosne papire u
tranzicijskim zemljama
• Dobro razvijena tržišta kapitala pružaju mnoge prednosti.
Pojačavaju ekonomske performanse pružajući prilike za rast i
razvoj kompanijama kroz prikupljanje kapitala uz niže
troškove. Tržište obveznica može ubrzati proces tranzicije ka
tržišnoj ekonomiji i doprinijeti ekonomskom rastu pod uslovom
da se osigura makroekonomsko i fiskalno okruženje koje će
ponuditi kvalitetne vrijednosne papire za kojima će postojati
odgovarajuća potražnja. Tržišta dionica dopuštaju kompanijama
da se više oslanjaju na kapital, a manje na dug, što stvara manje
rizičnu finansijsku strukturu u slučaju ekonomskog kraha.
Konačno, berze mogu povećati učinkovitost ulaganja korporacija
i njihovog upravljanja.
Nedostaci ulaganja u
vrijednosne papire u
tranzicijskim zemljama
• Mnoga od tržišta kapitala su nedovoljno razvijena. Čak i
najrazvijenija tržišta u srednjoj Evropi su mala - tržišna
kapitalizacija ne prelazi 15 milijardi američkih dolara u Češkoj,
Mađarskoj, ili Poljskoj. Postoje mnoge prepreke razvoju tržišta
kapitala u tranzicijskim zemljama kao što su slabe zakonske
regulative, spor napredak u razvoju privatnog sektora, ograničena
opskrba institucionalnih investitora, te makroekonomska
neizvjesnost. U mnogim zemljama tranzicije visoka inflacija, velika
eksproprijacija kao i ograničeno povjerenje u ugovore i institucije,
obeshrabruju ljude od ulaganja u bilo kakvu finansijsku imovinu, a
kamoli kapitalne ugovore.
 Tržište kapitala u Hrvatskoj
• Od 1990. do kraja 2006. godine u Hrvatskoj postoje dvije
berze - službena berza u Zagrebu i takozvano alternativno
tržište kapitala u Varaždinu. Zagrebačka berza imala je
dominantnu ulogu u regiji zapadnog Balkana do 2008.
godine, kada se njezina tržišna kapitalizacija značajno
smanjila zbog posljedica globalne finansijske krize i
ekonomskog pada zemlje.
Logo Varaždinske berze
Zgrada Zagrebačke
koja je 2007. pripojena
berze
Zagrebačkoj berzi
Ulaganje u dionice u Hrvatskoj
• Ukupan dnevni promet na Zagrebačkoj berzi na dan 03.04.2020.
godine prema zvaničnim podacima iznosio je 16 667 178 kuna,
odnosno 2 187 191 eura. Hrvatske dionice ipak nemaju velike
povrate naspram drugih investicija u globalu. Izuzetak su dionice
dioničkih društava čija je glavna poslovna grana turizam, na
primjer dionice Valamar Rivijere su tokom posljednjih desetak
godina sedam puta uvećale svoju vrijednost. U Hrvatskoj ovakav
način ulaganja i štednje još nije doživio široku prihvaćenost, što
je vidljivo u nelikvidnom dioničkom tržištu i maloj fondovskoj
industriji. Problem se nalazi u općem finansijskom neznanju i
nepozanavanju materije o ulaganju, što vodi do iskrivljenih
stavova i ponašanja, što je sve potvrđeno u međunarodnim
istraživanjima.
• Grafikon prikazuje značajnu razliku u trendu rasta, dok
dionice turističkih preduzeća značajno rastu u 2018.
godini, ukupna berza stagnira.
 Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini
• U Bosni i Hercegovini tržište kapitala nalazi se u inicijalnoj fazi
razvoja. Ustanovljeno je da veoma mali broj privrednih društava
ima iskustvo u finansiranju svog poslovanja putem emisije
dionica. Građani u komercijalnim bankama čuvaju gotovo 13
milijardi KM i nisu spremni uložiti ga u domaće tržište. S druge
strane, privatne firme rijetko se odlučuju na povećanje kapitala
aukcijom na berzi. Onima koji žele ulagati na berzi, ostaju
državne obveznice i dionice državnih firmi kao jedine opcije za
ulaganje. Veliki problem tržišta kapitala u BiH jeste taj što većina
dioničara posjeduje dionice firmi iz privatizacije, koje su nelikvidne
i male vrijednosti. Vjeruje se da su domaći investitori nakon
finansijske krize 2008. godine izgubili povjerenje u trgovanje na
berzi. Tokom 2007. godine, ukupan promet Sarajevske berze bio
je 1.274.340.116 KM, u 2010. godini iznosio je 108.554.379 KM, a
2019. godine 430.924.473 KM.
 Sarajevska berza
osnovana 2001. god.
Banjalučka berza osnovana
2001. god.