Trţište i cijene

Doc.dr.Kanita Imamović Čizmić

1
 Ekonomska politika
 Država:  Ekonomija:
 Državna tijela,  Tržišni mehanizam:
institucije i organi. 1. Agregatna tražnja,
 Zakoni i drugi pravni 2. Agregatna ponuda,
propisi, + 3. Cijene,
 Ekonomsko-političke 4. Konkurencija,
mjere,

2
 DEF:
1. ekonomski prostor na kome se
sučeljavaju ponuda i potražnja:
2. roba, usluga, vrijednosnih papira, novca i
rada, odnosno rezultata i elemenata
privredivanja,
3. predstavlja institucionalni mehanizam
razmjene i njene sveukupne uloge u
tokovima društvene reprodukcije –
funkcionalni okvir

3
 Osnovne ekonomske zakonitosti –
objektivna mjerila u privreĎivanju;
Ekonomičnost=količina proizvoda/količina faktora
Produktivnost=rad/jedinica vremena
Rentabilnost=ukupni prihod/ukupni troškovi
 Ekonomske slobode,
 Sloboda izbora – kriterij cijena roba i
usluga,

4
 Podjela trţišta
 u odnosu na predmet razmjene :
1. tržište roba i usluga kao rezultata privreĎivanja
2. tržište faktora, odnosno elemenata proizvodnje (radna
snaga, kapital, devize, informacije itd.),
 u odnosu na robnu razmjenu :
1. opće, u smislu razmjene svih dobara, i
2. specijaliziranom tržištu za pojedine proizvode (čelik,
pšenica, nafta itd.),
 pogledu teritorije može se govoriti o :
1. lokalnom (regionalnom) tržištu,
2. tržištu u okviru države (nacionalno tržište) i o
3. medunarodnom tržištu.

5
 Odnos trţišta i proizvodnje
 Utjecaj proizvodnje na tržišta – predmetno
 Utjecaj tržišta na proizvodnju – signali
 INFORMATIVNA ASIMETRIJA – donošenje
odluka
 KREIRA DVE VRSTE RIZIKA:
 RIZIK NEGATIVNE SELEKCIJE
 RIZIK ZLOUPOTREBE

6
 Nesavršenstva trţišta
1. Informativna asimetrija proizvoĎača o ukusima
kupaca (ex post)
2. Nestanak odreĎenih djelatnosti
3. Eksternalije (pozitivne i negativne); npr.
proizvodnja energije ili mergeri

 najracionalniji oblik organiziranja privreĎivanja

u okviru društvene zajednice
 neophodna dopuna i korekcija

7
 Uloga trţišta
 na osnovu djelovanja zakona vrijednosti -
cijene roba kao novčani izraz vrijednosti,
 ne priznaje individualni rad neposredno
kao društveni
 potvrĎuje se iznad ili ispod društveno
prihvatljivog rada;

8
 Funkcije trţišta
 Alokativna
 Selektivna
 Distributivna

9
 Faktori trţišta

Intenzitet alokativnih
Obim i strukturu
i selektivnih dejstava

Karakter i stepen
Materijalno proizvodni AgT Konkurencija unošenja drţave
- organizirano trţište

Obim proizvodnje,
izvoza,
magacin, blizina

10
 TRŢIŠTE KAPITALA I NOVCA
 tržište kapitala (dugoročna ulaganja)
 tržište novca (kratkoročna ulaganja i
novac).
 Razlika:

1. po predmetu razmjene,
2. po učesnicima
3. učincima koji se njima postižu

11
 Trţište kapitala
 Dvije funkcije: koncentracija i alokacija
 Primarno i sekundarno

12
 Trţište novca
 Sučeljavanje ponude i potražnje u vezi sa
novcem i kratkoročnim hartijama od vrijednosti.
 Predmet razmjene na ovom tržištu su u prvom
redu likvidne rezerve banaka kod centralne
banke ili ove rezerve poslovnih banaka, sa
izuzetno kratkim rokovima
(od jednog dana, nekoliko dana, izuzetno do
više mjeseci) opoziva, kao i kratkoročni
plasmani, odnosno hartije od vrijednosti kao što
su blagajnički zapisi, bankarski akcepti,
komercijalni zapisi, komercijalni papiri itd., cije je
dospijeće do godinu dana.

13
 Blagajniĉki zapis
 Blagajnički zapis -kratkoročni plasman novčanog
kapitala što ga izdaju centralna banka i državni
trezor, pri čemu ulagaču (poslovne banke)
donosi fiksnu kamatu i eventualno druge
pogodnosti.
 Bankarski akcept predstavlja mjenično-pravnu
radnju kojom banka postaje glavni dužnik
(trasat) umjesto komitenta (praktično,
akceptiranje zamjenjuje kratkoročno kreditiranje
komitenta), a trasant posjedom akceptirane
mjenice jednostavno može izvršiti njezin eskont.

14
 Trţište rada u BIH
1. Radno zakonodavstvo u BiH, iako podijeljeno na entitete
i Brčko distrikt BiH, relativno je usuglašeno sa
konvencijama MeĎunarodne organizacije rada i dosta
liberalno,
2. Kolektivni ugovori - nisu najbolje prilagoĎeni tržišnim
uvjetima poslovanja i zadržali su neke netržišne
privilegije iz predratnog perioda;
3. Zakonski sistemi podrške i zaštite za nezaposlene dobro
su prilagoĎeni zahtjevima tržišne ekonomije, mada
postoje bitne razlike u ostvarivanju tih prava po
entitetima;(PROCJENA STUČNJAKA IMF-a drugačija)
4. Radna snaga u zvaničnom (formalnom) sektoru je starije
dobi, a mlaĎim radnicima je otežan pristup poslovima u
zvaničnom sektoru;
5. Stvarna nezaposlenost je konstantno visoka, ali mnogo
manja od evidentirane nezaposlenosti;
15
6. Postoji veliki nezvanični (neformalni) sektor;
7. Učešće žena u zaposlenoj radnoj snazi je meĎu nižim u
regiji, ali razlika u plaćama izmeĎu muškaraca i žena nije
velika;
8. Otvaranje radnih mjesta i preraspodjela poslova je
neznatno;
9. Mobilnost i fleksibilnost radne snage je neznatna;
10. Sistem utvrĎivanja plaća nije dovoljno fleksibilan i
jedna je od prepreka u otvaranju radnih mjesta i
mobilnosti radnika;
11. Plaće u zvaničnom sektoru, u poreĎenju sa stopom
produktivnosti u BiH, i dalje su visoke, posmatrajući
regionalni kontekst;
12. Veliki porezi i otežan pristup kreditima uz
administrativne barijere usporavaju razvoj malih i
srednjih poduzeća;
13. Firme ne prijavljuju puni iznos plaća;
14. Privatne firme su mnogo dinamičnije, posebno u rastu
zaposlenosti.
16
 Prema podacima Ankete o radnoj snazi
2011 , radno sposobno stanovništvo u BiH
brojalo je 2.561.000 stanovnika, od čega
je 1.317.000 žena ili 51,4%, što je u
odnosu na 2010. godinu znatno
smanjenje, za 35.701 ili 1,3%.
 Stopa zaposlenosti iznosila je 31,9%,
odnosno manja je za 0,6% u odnosu na
isti period u 2010. godini. Stope aktivnosti
i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj
grupi 25 do 49 god.

17
 Sivo trţište
 Statistički pokazatelji u BiH ukazuju da
svaki treći zaposlenik radi na crno,
 više je od 240.000 zaposlenih koji nisu
prijavljeni na obavezno osiguranje.
 budžeti u BiH godišnje gube oko 250
miliona KM, koji bi mogli biti rasporeĎeni u
penzijske i zdravstvene fondove.

18
 OPĆA PITANJA CIJENA
 Cijena je vrijednost robe izražena u novcu, kao izraz
relativne oskudnosti nekog dobra,

 Kapitalni element – signali

 opći nivo cijena uslovljava stepen stabilnosti privrednog
razvitka,
 relativni odnosi cijena u osnovi determiniraju strukturu
privrede.
 formiranje vrši se na tržištu po osnovu ponude i
potražnje,
- kratkom periodu od presudne je važnosti za njenu visinu
korisnost i dostupnost (količina na tržištu/količina
proizvodnje)
- u drugom roku ovu poziciju imaju troškovi proizvodnje
19
 POLITIKA CIJENA
definicija PC

AKTIVNOST DRŢAVE I DR.

KOJOM SE
NEPOSREDNO ILI POSREDNO UTIĈE

KRETANJE OPĆEG NIVOA CIJENA

I RELATIVNE ODNOSE IZMEĐU CIJENA
20
 Protivrjeĉno djejstvo
 pozitivni efekti + neminovni negativni
učinci mjera politike cijena u pojedinim
segmentima ekonomskih tokova:
1. Strukturalni poremećaji
2. Slabljenje signalne funkcije

21
 Primjer ex YU
 socijalističke industrijalizacije,
 Administrativno odreĎivanja cijena značio je :+

1. preseljenje akumulacije iz poljoprivrede u industriju

2. ubrzanu industrijalizaciju,
3. promjenu ekonomsko-socijalne strukture stanovništva,
4. porast industrijske proizvodnje itd.,
 ali, na drugoj strani, to je uslovilo : -

1. naglašeno smanjivanje investicija u poljoprivredi,

2. pad poljoprivredne proizvodnje,
3. osjetan uvoz ovih proizvoda itd.

22
 Vidovi PC
1. prvi je kada cijene odreĎenih proizvoda
(tzv. administrativno utvrdivanje cijena) i
2. drugi vid se odnosi na korištenje
instrumenata ekonomske politike kojima
se djeluje u prvom redu na formiranje
agregata ponude ili agregata tražnje.

23
 Zadaci
 Definišite tržište i navedite kriterije podijele
 Objasnite odnos tržišta i proizvodnje
 Podjela faktora tržišta
 Materijalno-proizvodni faktori tržišta
 Faktori koji utiču na selektivna i alokativna dejstva tržišta –
objasnite
 Definišite tržište kapitala i novca i navedite razliku izmeĎu njih
 Definišite tržište kapitala i objasnite njegove dvije temeljne funkcije
 Primarno i sekundarno tržište kapitala
 Definišite dionice i kako se formira njena cijena
 Definišite obveznice
 Blagajnički zapis
 Bankarski akcept

24
 Lekcija :Politika cijena
 Zadatak 1:
Objasnite kako država mjerama
politike cijena može uticati na
smanjenje cijene mlijeka ?

25
 Polazne premise

1. Cilj : smanjiti cijenu mlijeka,

2. Sredstva (mjere ili instrumenti):
administrativni vid i slobodno utvrĎivanje
cijena, slobodan izbor – dva rješenja
3. Nosioci : državna tijela,

26
 Rješenje:
AiB
A) prvi vid politike – POSREDNI VID
POLITIKE CIJENA - indirektno
djelovanje,

1. Djelovanje na ponudu proizvoda–

Zakon ponude : povećanje ponude, pri istoj
tražnji za proizvodom, rezultira smanjenjem
cijena,
2. Kako povećati ponudu?

27
 Šta ĉini ponudu mlijeka?
 P = DP+U
 Ponuda se može povećati u :
a) Kratkom roku
b) Dugom roku

Kratki rok:
1. djelovanje na U
- liberalniji pristup uvozu - smanjenje
carina na uvoz mliječnih - veća ponuda
mliječnih proizvoda,
2. robne rezerve,
28
Korištenje carina u politici cijena

SMANJENJE
CARINA

VEĆI UVOZ

VEĆA P
PRI ISTOJ T

Niţe C

29
Dugi rok :
- instrument : selektivno kreditiranje,
davanje kredita po povoljnijim uslovima –
niže kamatne stope ili bezkamatni vladini
krediti, odnosno povoljniji krediti razvojne
banke)

Postupak djelovanja instrumenta,

Kako povoljniji krediti djeluju na
ponudu mlijeka?

30
Povoljniji uslovi kreditiranja za proizvoĊaĉe mlijeka

Niţi troškovi investiranja

Veće investicije

veći obim proizvodnje

veća ponuda mlijeka

ista traţnja

niţe cijene

31
 Mogući problem vezan za
pretpostavku dejstva zakona ponude
:
1. promjena tražnje
a) povećanje - nema efekta,
b) smanjenje tražnje - jači efekt;

32
B) Rješenje -drugi vid - administrativno
utvrĊivanje cijena

 Država neposredno odreĎuje cijene

mlijeka odreĎujući max cijena po kojim se
mlijeko prodaje a koji je niži od postojećih
cijena.

33