1. Definišite monopol.

Tržišna struktura gdje postoji samo jedan davatelj usluga/proizvoda, a mnogo korisnika.
Određena cijena je uglavnom najviša, a kvalitet upitan.
2. Ako država primjenjuje smanjenje količine novca u opticaju kao osnovnu mjeru kažemo da
koristi monentarnu politiku. Objašnjenje.
3. Asocijacije:
a. Sat, Kalendar, ___, ___ : Vrijeme
b. Banka, Kvari Ljude, ___, ___ : Novac
c. Dobitak, Životna, ___, ___ : Prilika
d. Fiksni, Bogatstvo, Prosječni, ___ : Troškovi
e. Konačno: Oportunitetni trošak
4. Definišite zakon tražnje.
Količina roba i usluga, koju su potrošači, na bilo kom tržištu, spremni kupiti, povećava se
smanjenjem a smanjuje povećanjem njene cijene, uz druge nepromijenjene uslove.
5. Ako je unakrsna elastičnost negativna možemo zaključiti da se radi o
komplementarnim robama.
6. Ako je dohodovna elastičnost 1.3 zaključujemo da se radi o normalnim robama.
7. Šta je funkcija indiferencije?
Funkcija indiferencije predstavlja niz kombinacija dvije robe pri čemu nam svaka kombinacija
na funkciji indiferencije pruža istu korist.
8. Šta je mapa funkcije indiferencije?
Funkcije indiferencije koje su udaljenije od koordinatnog početka nam pružaju veću korisnost.
9. Navedite osnovne tržišne strukture.
Tržište potpune ili savršene konkurencije, tržište monopolističke konkurencije, tržište monopola i
tržište oligopola.
10. Šta su oportunitetni troškovi i kako se računaju?
Oportunitetni trošak je trošak mjeren zaradom ili prinosom od najbolje alternativne aktivnosti
koju smo istim resursima kojima raspolažemo mogli ostvariti, a nismo ostvarili pošto smo
sredstva uložili u neku drugu odabranu aktivnost. Računaju se novcem i vremenom.
11. Navesti 2 proizvoda i promjenu cijena, objasniti šta se dešava na tržištu.
KOMPLEMETARNE ROBE: Smanjuje se količina tražnje mobitela i smanjuje se tražnja
punjača. Smanjenje količine tražnje pokazuje kretanjem prema gore na funkciji tražnje, a kod
punjača dolazi do pomjeranja funkcije u lijevo.
KOMPLEMENTARNE ROBE: Povećava se količina tražnje stolova i povećava se tražnja stolica.
Kod stolova na grafikonu tražnje povećanje količine tražnje prikazujemo kretanjem prema dolje
na funkciji tražnje, a kod stolica dolazi do pomjeranja funkcije u desno.
12. Definišite zakon ponude.
Količina roba i usluga, koju ponuđači žele i mogu ponuditi tržištu uz druge nepromijenjene
uslove, povećava se povećanjem a smanjuje smanjenjem cijena.
13. Asocijacije
a. Klas, ___, ___, ___ : Proizvođač
b. ___, ___, ___, ___ : Visoko
c. Dva, ___, ___, ___ : Jedan
d. ___, ___, ___, ___ : Cijene
e. Konačno: Monopol
14. Definišite potrošačev višak.
Potrošačev višak ili suficit predstavlja razliku između max cijene koju je potrošač spreman platiti
za dodatnu jedinicu robe i usluge i njene tržišne vrijednosti.
15. Navedite kvantitativne faktore od kojih zavisi tražnja.
Promjena dohotka potrošača, promjena kreditne aktivnosti banaka, promjena cijena
suptitutivnih roba i promjena cijena komplemetarnih roba.
16. Izračunati elastičnost i objasniti rezultat ako se cijena poveća sa 1000KM na 1200KM i kao rezultat
dođe do smanjenja količine sa 200 na 140 komada.
ET=(Q2-Q1)(C1+C2):2/(C2-C1)(Q1+Q2):2=(140-200)(1000+1200):2/(1200-1000)(200+140):2=-
6600/34000=-1.94
U pitanju je tražnja jer je negativan rezultat. Koeficijent je veći od 1, to jeste elastična je tražnja.
17. Objasnite makroekonomsku efikasnost.
Makroekonomska efikasnost postoji ako i samo ako uz date resurse i tehnologije nije moguće
povećati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe.
18. Kada je proizvodnja neefikasna?
Proizvodnja je neefikasna kada se nalazi ispod KPM.
1. Objasnite odnos marginalnog troška i marginalnog fizičkog proizvoda rada.
Karakteristike međusobne povezanosti funkcija marginalnog fizičkog proizvoda rada i
marginalnih troškova su sljedeće:
- kada marginalni fizički proizvod rada raste, tada marginalni troškovi opadaju;
- kada je marginalni fizički proizvod rada u maksimumu, tada su marginalni troškovi u
minimumu;
- kada marginalni fizički proizvod rada opada, tada marginalni troškovi rastu;
- intenzitet rasta marginalnog troška određen je intenzitetom pada marginalnog fizičkog
proizvoda rada.
2. Definisati zakon opadajućih prihoda.
Zakon opadajućih prinosa se dešava kada je marginalni proizvod jednog dodatnog radnika manji
od marginalnog proizvoda ranijeg radnika. Uzrok jeste što fiksni inputi postanu ograničavajući
faktor.
3. Ako je marginalni trošak veći od do tada postignutog prosječnog varijabilnog troška tada
novi prosječni varijabilni trošak...
Raste
4. U kojoj tačci preduzeće ulazi na tržište: U tačci gdje se izjednačavaju marginalni trošak,
marginalni prihod i prosječni varijabilni trošak.
5. Koje troškove imamo samo u kratkom roku?
Fiksne troškove
6. Po čemu se razlikuje austrijska škola od neoklasičara?
Radikalni subjektivizam, metodološki individualizam, svrhovitost ljudskog djelovanja, kauzalno-
genetski značaj u smislu izučavanja biti a ne funkcionalnih odnosa, i metodološki esencijalizam.
7. Definišite kratak rok u ekonomiji.
Kratak rok je onaj rok koji nam je potreban da zamijenimo sve fiksne inpute.
8. Definišite prosječne fiksne troškove i objasnite kako se kreću.
Prosječni fiksni troškovi su fiksni troškovi po jedinici proizvodnje i oni se dobivaju dijeljenjem
ukupnih fiksnih troškova sa obimom proizvodnje (UFT/Q). Međutim, intenzitet opadanja
prosječnih fiksnih troškova je znatno veći pri nižim obimima proizvodnje, odnosno nižem stepenu
iskorištenosti kapaciteta. Povećavanjem stepena iskorištenosti kapaciteta prosječni fiksni troškovi
i dalje opadaju, ali je taj pad znatno manjeg intenziteta.
9. Ekonomija obima je: situacija u kojoj se dugoročni prosječni ukupni trošak smanjuje sa
povećanjem proizvodnje.
10. Efekat supstitucije kod individualne ponude rada: dovodi do povećanja ponude
rada.
11. Jednakost MET=0, MEK=0 i MDT=MPT i MDK=MPK na tržištu znače: odsustvo
eksternalija.
12. Navedite osnovne osobine monopolističke konkurencije.
Osnovna karakteristika ovog tipa tržišne strukture je da posjeduje dio obilježja konkurentskih
tržišta i dio obilježja imperfektnih tržišta. Elementi konkurentskih tržišta koji karakterišu ovu
tržišnu
strukturu su:
- Veliki broj malih preduzeća u industrijskoj grani;
- Sloboda ulaska na tržište i izlaska sa tržišta.
- Svako preduzeće nudi proizvod koji je diferenciran po nekom od kriterija (lokacija, kvalitet,
brzina servisa, promocija). To, drugim riječima, znači da su proizvodi na ovom tržištu nesavršeni
supstituti.
13. Objasnite kako monopolista određuje cijenu na tržištu?
Prilikom formiranja tržišne cijene monopolista se rukovodi motivom ostvarivanja ekstra zarade.
Ekstra zaradu (ekstra profit) monopolista ostvaruje izjednačavanjem marginalnog prihoda (MP)
i marginalnog troška (MT). To je tačka optimalne proizvodnje, i onda tu količinu projicira na
funkciju tražnje, i tada na osnovu toga vidi koja je maksimalna cijena koju može odrediti.
14. Po čemu se razlikuje preduzetništvo od ostalih faktora proizvodnje?
Preduzetništvo je nevidljivo i nemjerljivo, te primjena analize na principima zakona ponude i
tražnje nije moguća na preduzetništvo. Preduzetnik dobija dobit tek nakon što je angažovao i
isplatio ostala tri faktora proizvodnje.
15. Navedite faktore proizvodnje i naknade koje pripadaju vlasnicima pojedinih faktora
proizvodnje.
Za zemlju čista ekonomska renta, za rad nadnice, za preduzetništvo profit, a za kapital
kamata kao naknada za angažovanje sredstava.
16. Ako elastičnost iznosi -1 kada se cijena povećava ukupan dohodak ostaje isti.
17. Supstituti su robe kod kojih: smanjenje cijene jedne robe izaziva smanjenje tražnje
druge robe.
18. Šta su direktni a šta indirektni porezi?
Osnovna karakteristika indirektnih poreza je da su to porezi na potrošnju i da osoba koja ih
formalno uplaćuje u budžet ne snosi poreski teret. Najznačajniji indirektni porezi su:
- porez na dodanu vrijednost,
- poseban porez na promet visokotarifnih proizvoda (akciza) i
- carine.
Za razliku od indirektnih poreza, direktni porezi su porezi koji se ne plaćaju na potrošnju nego
na neki oblik prihoda ili imovine. Direktne poreze nije moguće transferisati (prenijeti ili prevaliti)
na neko drugo lice, za razliku od poreza na potrošnju. Najznačajnije vrste direktnih poreza su:
- porez na dohodak,
- porez na dobit (profit),
- porez na prihod od imovine i
- porez na imovinu.
19. Date su dvije robe: brašno i makarone. Šta se dešava porastom cijene brašna?
Radi se o inputima. Dolazi do porasta količine ponude brašna što grafički pokazujemo kretanjem
po funkciji ponude prema gore, a pošto se cijena makarona nije promijenila, dolazi do
smanjenja ponude i to grafički pokazujemo pomjeranjem funkcije u lijevo.
20. Data su dva proizvoda: maline i kupine. Šta se dešava padom cijene malina?
Radi se o supstitutima. Kada se cijena malina smanji, povećat će se količina tražnje malina i to
grafički pokazujemo kretanjem na istoj funkciji prema dolje, zbog negativnog nagiba
funkcije tražnje. Cijena kupina se ne mijenja, ali se smanjila tražnja kupina, što grafički
prikazujemo pomjeranjem funkcije u lijevo.
21. Koje su osnovne osobine javnih roba?
Nemogućnost isključenja iz korištenja javnog dobra onih koji ga ne žele platiti u odnosu na one
koji ga žele platiti je prva karakteristika čistog javnog dobra. Druga karakteristika čistih javnih
dobara je da su marginalni troškovi proizvodnje javnog dobra jednaki nuli.
22. U situaciji kad država reagira i internalizira negativne eksternalije tada:
se smanjuje ponuda kreatora negativne eksternalije.
Prvi lov na bodove

1. Šta je ekonomija?
Ekonomija je nauka koja se bavi proučavanjem ljudskih aktivnosti usmjerenih na korištenje
ograničenih resursa za zadovoljavanje potencijalno neograničenih želja, uz društvena
ograničenja.
 2. Čime se bavi monetarna politika?
Monetarna politika donosi odluke o emisiji novca, povećanju ili smanjenju njegove količine, o
visini kamatnih stopa sa ciljem održavanja stabilnog nivoa cijena u jednoj ekonomiji.
3. Ako država primjenjuje smanjenje poreza kao osnovnu mjeru kažemo da koristi fiskalnu
politiku.
4. Izjava „Zabrana pušenja u zatvorenim prostorijama imati će pozitivne efekte na zdravstvenu
potrošnju jer će se ona smanjiti“ je: normativna ekonomija.
5. Navedite osnovne makroekonomske ciljeve: puna zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost
cijena.
6. Izučavanjem ponašanja domaćinstava i preduzeća bavi se mikroekonomija.
7. Navedi primjer oligopola i objasni šta je oligopol.
Oligopol je tržišna struktura koju karakterišu međusobna zavisnost konkurenata u vođenju
poslovnih strategija i politika i diferencijacija proizvoda. Također, ovdje postoji mali broj
davatelja proizvoda ili usluga. Politika jednog oligopoliste utječe na ostale (jedan promijeni
nešto, drugi ga prate). Na tržištu ih je toliko da politika jednog može utjecati na ostale; zavisi
od toga čime se bave, (npr proizvođači mobitela: jedan uvede prednju kameru, ostali ga
prate). Primjer također mogu biti banke.
8. Šta je kartel i navedi primjer.
Kartel je tržišna struktura i oblik sporazumnog udruživanja konkurenata, te je kombinacija
oligopola i monopola. Tu imamo nekoliko ponuđača ali oni ne konkurišu međusobno već se
udružuju/dogovaraju (npr dogovore se da smanje količinu a povećaju cijenu). Primjer je
OPEC, zemlje izvoznice nafte.
9. Ako neko preduzeće proizvodi ispod granice proizvodnih mogućnosti kažemo da je ta
proizvodnja neefikasna.
10. Proizvodnja iznad granice proizvodnih mogućnosti je nemoguća.
11. Šta će preduzeće uraditi ako želi povećati proizvodnju iznad granice proizvodnih mogućnosti?
Preduzeće će povećati proizvodnju poboljšanjem tehnologije i povećanjem resursa.
12. Kako se mogu iskazati oportunitetni troškovi?
Novcem i vremenom.
13. Šta je preduzetništvo?
Preduzetništvo je faktor proizvodnje koji podrazumijeva posebne sposobnosti koje neki ljudi
posjeduju za organizaciju poslovanja i kombinovanja ostala tri faktora proizvodnje u cilju
proizvodnje roba i usluga, uz pronalaženje novih poslovnih mogućnosti i razvijanja novih
načina obavljanja poslova.
14. Definiši rad kao faktor proizvodnje.
Rad čine sve fizičke i mentalne sposobnosti ljudi koji učestvuju u procesu proizvodnje roba i
usluga te ulaganjem u obrazovne institucije i institucije za treninge u radu omogućavamo
razvoj tih sposobnosti.
15. Definisati marginalni trošak.
Marginalni trošak predstavlja trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda.
16. Definisati makroekonomsku efikasnost.
Makroekonomska efikasnost je efikasnost koja postoji akko uz date resurse i tehnologiju nije
moguće povećati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje jedne
druge osobe.
17. Navedi osobine savršene konkurencije:
Teorijska konstrukcija, veliki broj proizvođača na strani proizvodnje i veliki broj kupaca na
strani tražnje, svi su price takeri, savršena informisanost, proizvodi su homogeni, sloboda
ulaska i izlaska na tržiste.

Drugi lov na bodove

1. Definiši oportunitetne troškove.

Oportunitetni trošak predstavlja trošak jedne aktivnosti mjeren izgubljenom vrijednošću
najbolje alternativne aktivnosti koju smo, korištenjem istih resursa mogli, a nismmo obavili.
2. Definisati tržište.
Tržište možemo definisati kao javni prostor u koje se obavlja proces razmjene roba i usluga
između prodavaca i kupaca (mjesto susreta ponude i tražnje).
3. Ako se zna da kombinacija pod „a“ pripada funkciji indiferencije x, koje kombinacije i zašto
pripadaju istoj funkciji? Definisati funkciju indiferencije.
a) 7kg sira i 7kg pavlake
b) 3kg sira i 2kg pavlake
c) 4kg sira i 8kg pavlake
d) 6kg sira i 6kg pavlake
e) 4kg sira i 9kg pavlake
f) 2kg sira i 11kg pavlake
Funkcije indiferencije su udubljene krive linije koje predstavljaju različite kombinacije
potrošnje dvije robe koje potrošaču donose isti nivo korisnosti, odnosno zadovoljavanja
potreba.
4. Ako je potrošač spreman platiti prvi proizvod 4KM, a svaki naredni po pola marke manje,
koliko će proizvoda kupiti i koliki je suficit ako je tržišna cijena 0,5KM?
4-0,5=3,5
3,5-0,5=3,00
3,00-0,5=2,5
2,5-0,5=2,00
2,00-0,5=1,5
1,5-0,5=1,00
1,00-0,5=0,5
0,5-0,5=0,00
Kupit će 8 proizvoda, a suficit iznosi 14.
5. Ako je marginalna korisnost nekog proizvoda 10 korisa, njegova cijena 4KM, koliko će potrošač
koji je u ravnoteži platiti proizvod koji nosi 17 korisa?
MK1/C1=MK2/C2, 10/4=17/C2, C2=6,8
6. Osmisliti tržište sa 2 proizvoda i definišite šta se dešava na tržištu (da li raste cijena ili ne, kojeg
proizvoda raste cijena). Suparnička ekipa treba da objasni o kojim proizvodima je riječ te šta se
dešava na tržištu (jel se smanjuje količina tražnje ili raste, smanjuje li se količina ponude ili ne i
u kom pravcu se kreće, grafički obbjasniti).
Naočale i futrola za naočale (raste cijena naočala) = komplementarne robe, kada se poveća
cijena naočala, smanjuje se količina tražnje naočala a smanjuje se tražnja futrola za naočale,
funkcija tražnje se kreće prema gore.
7. Po čemu se razlikuje austrijska škola od neoklasičara?
Radikalni subjektivizam
Metodološki inidividualizam
Svrhovitost ljudskog djelovanja
Kauzalno-genetski značaj u smislu izučavanja biti, a ne funkcionalnih odnosa
Metodološki esencijalizam
8. Izračunati HHI i objasniti rezultat ako su na tržištu prisutna 4 proizvođača sa jednakim tržišnim
učešćima.
HHI= 252 + 252 + 252 + 252 , 625 x 4 = 2500
Tržište sa visokom koncentracijom
9. Pretpostavka da je korisnost mjerljiva veže se za teoriju kardinalne korisnosti.
10. Navedi pretpostavke teorije ordinalne koristi.
a) Odbačena je mogućnost mjerenja korisnosti – korisnost je moguće samo upoređivati i
rangirati, ali ne i mjeriti.
b) Funkcija korisnosti se posmatra u zavisnosti od svih dobara, a ne od svakog dobra posebno
– nije prihvaćeno da su granične korisnosti različitih dobara nezavisne
c) Uvedena je granična stopa supstitucije dva dobra umjesto pojma opadajuće granične
korisnosti jednog dobra.
d) Izvođenje ravnoteže potrošača zasnovano je na mapi funkcija indiferencije, koje
reprezentuju različite nivoe ili rangove korisnosti dva dobra, koja predstavljaju potrošačev
sistem preferencija.
11. Objasnite koji efekti i na koji način djeluju kada dođe do porasta cijene jednog proizvoda.
Efekat supstitucije - Efekat supstitucije je efekat zamjene skuplje robe jeft inijom robom u
strukturi potrošnje jedne osobe, odnosno jednog domaćinstva. Do efekta supstitucije dolazi u
okolnostima kada se cijena barem jednoj robi/usluzi iz strukture potrošnje domaćinstva
snižava. Snižavanje cijene proizvoda iz strukture potrošnje potrošača podrazumijeva da
potrošač povećava kupovine tog proizvoda, a smanjuje kupovine drugog/drugih proizvoda
kako bi povećanom potrošnjom jeft inijih proizvoda ostvario viši nivo zadovoljavanja
potreba.
Efekat dohotka – Realni dohodak se smanjuje ukoliko se poveća cijena jedne robe koju
trošimo, a poveća se kada se cijena barem jedne robe smanji.
12. Definiši elastičnost ponude.
Cjenovna elastičnost ponude prikazuje procentualnu promjenu ponuđene količine kao mjeru
reakcije ponuđača na određeni procenat promjene cijene tog proizvoda. U skladu s tim, sam
koefi cijent cjenovne elastičnosti defi nišemo na sljedeći način: Koefi cijent cjenovne
elastičnosti ponude (Ep) je veličina koja pokazuje za koliko će se procenata promijeniti
ponuđena količina određenog proizvoda A kao posljedica promjene cijene tog proizvoda za
jedan procenat.
13. Proizvodnja je efikasna ako nije moguće povećati proizvodnju jednog proizvoda ako se ne
smanji proizvodnja drugog.
14. Na mapi funkcija indiferencije potrošač preferira onu kombinaciju proizvoda koji su
najudaljeniji od koordinatnog početka, a bira onu koja mu pruža najveću korisnost a za
koju ima novca.
15. Ako je ukrštena elastičnost -2,8 radi se o komplementarnoj robi.
16. Definiši bilans uspjeha
Bilans uspjeha ili račun dobiti i gubitka je fi nansijski izvještaj u kome preduzeće prikazuje
sve prihode ostvarene tokom jedne poslovne godine i sve rashode tokom te iste godine.
17. Navedi osnovne ekonomske politike
a) Monetarna politika
b) Fiskalna politika
c) Devizna politika
d) Trgovinska politika

Treći lov na bodove

1. Supstituti su robe kod kojih smanjenje cijene jedne robe izaziva smanjenje tražnje duge
robe.
2. Ako je ukrštena elastičnost -2,8 radi se o komplementarnim robama.
3. Osnovne ekonomske politike su fiskalna, monetarna, devizna i trgovinska .
4. Akrualni princip podrazumjeva da se prihodi i rashodi u bilansu uspjeha evidentiraju
pema datumima poslovnih promjena, a ne prema datumima izvršenih plaćanja ili naplata.
5. Na mapi funkcije indiferencije potrošač preferira onu kombinaciju koja je dalje od
koodinatnog početka, a bira najdalju koja mu pruža najveću korinost i za koju ima novca.
6. Bilans uspjeha je finansijski izvještaj u kome preduzeće prikazuje sve prohode ostvarene
tokom jedne poslovne godine i sve rashode tokom te iste godine.
7. Bilans stanja je finansijski izvještaj u kome preduzeće prikazuje svu svoju imovinu kojom
raspolaže (aktiva) i sve izvore finansijskih sredstava iz kojih finansira nabavku te imovine
(pasiva).
8. Marginalni trošak predstavlja trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda.
9. Marginalna korisnost predstavlja korisnost koju potrošač ostvari upotrebom jednog
dodatnog proizvoda.
10. U ekonomiji kada hoćemo da definišemo katak i dug rok kažemo da je dug rok toliko dug
da su u njemu promjenljivi i fiksni i varijabilni inputi.