2.

kolokvij - ekonomika
1. Što je ukupna korisnost? Grafički prikazati.
Ukupna korisnost je zadovoljstvo kojeg potrošaču pruža potrošnja nekog dobra ili usluge.

2. Što je granična korisnost? Navesti formulu za izračun i grafički prikazati.

Korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra ili usluge korisnost koju donosi
potrošnja dodatne jedinice nekog dobra ili usluge.

3. Što govori Teorija granične korisnosti (I. Gossenov zakon)?

S rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost.
4. Što je potrošačeva ravnoteža?
Situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu
ukupnu korisnost.
5. Navedite II. Gossenov zakon?
Potrošačeva ravnoteža postoji kada je izjednačena granična korisnost po novčanoj jedinici
različitih dobara i usluga.
6. Što je potrošačev probitak? Grafički prikazati.
Vrijednost dobra odnosno usluge za potrošača. Razlika između više vrijednosti i niže cijene nekog dobra ili
usluge.

7. Što je krivulja indiferencije? (pojasniti i grafički prikazati)

Crta proračuna, povezuje sve kombinacije potrošnje dvaju dobara koje u cijelosti iscrpljuju
potrošačev dohodak. Pokazuje koliko jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog
nominalnog dohotka.

8. Kako se pomiče krivulja indiferencije u slučaju povećanja dohodka?

Uslijed povećanja dohotka krivulja potrošnje ide u poželjnu potrošnju.

9. Navedite jednadžbu za graničnu korisnost po novčanoj jedinici.

10. Što je i kako izračunavamo graničnu stopu supstitucije dvaju dobara?

Ona pokazuje koliko je jedinica nekog dobra potrošač spreman žrtvovati kako bi za jedinicu
povećao potrošnju drugog dobra i pri tome ostao ravnodušan.
11. Što je savršena konkurencija?
To je postojanje velikog broja proizvođača istog dobra, postojanje velikog broja kupaca,
potražnja je savršeno elastična.
12. Koja je pretpostavka postojanja savršene konkurencije?
Pretpostavka: savršena informiranost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim
podatcima.
13. Kako se u savršenoj konkurenciji utvrđuje cijena?
Tržište nameće cijenu, a savršeni konkurenti je prihvaćaju, preuzimaju.
14. Kako se u savršenoj konkurenciji utvrđuje ukupan, granični i prosječan prihod?

15. Nacrtajte grafikon tržišne ravnoteže u uvjetima savršene konkurencije.

16. Što je break-even point (opisati i nacrtati grafikon)?
Prijelomna točka, prag rentabilnosti – jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška; subjekt ne
realizira niti profit, niti gubitak

17. U kojem slučaju se proizvodnja/produkcija treba prekinuti?

Kada je gubitak veći od fiksnog troška, kada je ukupni prihod manji od varijabilnog troška i
kada je prosječni prihod manji od minimalnog PVT-a.
18. Što je to monopol?
Postojanje jednog proizvođača.
19. Koje oblike monopola poznajemo? Pojasniti njihove uvjete nastanka.
a) zakonski monopol – nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije, licence,
patenti)
b) prirodni monopol – monopoliziranje prirodnih resursa od jednog poduzeća
20. Što je nesavršena konkurencija?
Postojanje većeg ili manjeg broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć.
21. Kakav je to tip tržišta u kojem postoji nesavršena konkurencija.
Monopolistička konkurencija
22. Što je oligopol i koji su razlozi formiranja oligopola?
Kada mali broj proizvođača međusobno konkurira. Razlozi: ekonomija razmjera, potreba za
izuzetno velikim financijskim kapitalom, patenti,…
23. Što je strategijska interakcija oligopola?
Oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koji nalaže takvo ponašanje koje vodi računa
o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata.
24. Koji su načini oblikovanja cijena u uvjetima oligopola?
Tajno dogovaranje, rat cijenama, vodstvo u cijenama, stabilne cijene i ograničavanje cijena.
25. Što je vodstvo u cijenama?
Jedno poduzeće, najčešće ono najveće, preuzima vodstvo u cijenama, ono određuje i mijenja
cijenu, a ostali ga u tome slijede; vodeće poduzeće i poduzeća koja ga slijede proizvode output
koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška.
26. Što je Teorija igara?
Analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa, sudionici u igri
nastoje promovirati vlastiti interes; načini igre - strategije
27. Koje su moguće strategije i ishodi Teorije igara u duopolu?
strategije: izigravati sporazum i pridržavati se sporazuma
ishodi: Oba poduzeća varaju, oba poduzeća ne varaju, poduzeće A vara, a poduzeće B ne vara i
poduzeće A ne vara, a poduzeće B vara
28. Što su i kako razvrstavamo prirodne resurse?
Skupina izvora koje nalazimo u njihovoj nepromijenjenoj formi u prirodi. Postoje obnovljivi i
neobnovljivi.
29. Što proučava ekonomika prirodnih resursa? Koje teorije/zagovornici egzistiraju?
Proučava učinkovito gospodarenje obnovljivim i neobnovljivim prirodnim resursima.
Egzistiraju dvije strane: borci zaštite okoliša i pobornici filozofije izobilja.
30. Što sve čini prirodni okoliš?
Čine ga geografski prostor na kojem ljudi žive u nekoj zajednici, prirodni izvori, biljni svijet,
životinjski svijet, minerali i proizvedeno materijalno bogatstvo i kulturna baština koju su
stvorile prethodne generacije ljudi na nekom prostoru ili unutar neke društvene zajednice.
31. Kojim problemom se bavi ekonomika okoliša?
Bavi se problemom kako minimizirati individualne i/ili ukupne društvene troškove, a
maksimalizirati individualne ili društvene koristi između prirodnih izvora i stanovništva.
32. Koja su tri pitanja koja pokušava riješiti ekonomika okoliša?
1. Odnos okoliša i ekonomskog rasta (održivost)
2. Vrednovane pojedinih dobara i usluga (funkcija) iz okoliša
3. Uobličavanje politike zaštite okoliša, koje se svodi na rješavanje izbora između pojedinih
instrumenata politike zaštite okoliša
33. Što predstavlja efikasno korištenje obnovljivih izvora?
Njihovo neograničeno korištenje, ali samo ako se pravilno i planski eksploatiraju.
34. Kako neki ekonomisti promatraju neobnovljive resurse?
Smatraju da neobnovljive resurse treba tretirati kao i svako drugo kapitalno sredstvo zbog toga
što privatna tržišta mogu efikasno odrediti njihovu cijenu i alocirati njihove usluge.
35. Zbog čega dolazi do onečišćenja okoliša?
globalno zagrijavanje, ovisnost o fosilnim gorivima za prijevoz, grijanje i električnu energiju,
način života (upotreba plastike),…
36. Navedite instrument kojim se može smanjiti onečišćenja okoliša.
porezi na onečišćenje i kazne za nepridržavanje zakonskih propisa.
37. Navedite neke ekološke i razvojne probleme
Porast stanovništva, pretjerano iscrpljivanje resursa, uništavanje pojedinih dijelova okoliša ili
ekosustava, ubrzan gospodarski rast, izgaranje fosilnih goriva, sve veći raskorak između
razvijenih i nerazvijenih zemalja.

38. Koje vrste dohodaka realiziraju vlasnici čimbenika proizvodnje?

Vlasnik rada ostvaruje plaću, vlasnik kapitala ostvaruje kamatu, vlasnik zemlje ostvaruje rentu,
poduzetnik nastoji realizirati profit.
39. Kako nastaje dohodak i iz koja dva dijela se sastoji?
Dohodan je umnožak cijene inputa i utržene količine. Sastoji se od transferne zarade i
ekonomske rente.
40. Zbog čega kažemo da je potražnja za čimbenicima proizvodnje derivirana/ izvedena?
Izvedena, derivirana je iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je poduzeće u stanju
proizvoditi.

41. Koje su funkcije države u ekonomiji?

1. Osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojeg ekonomija funkcionira.
2. Realocira resurse.
3. Obavlja preraspodjelu dohotka.
4. Nastoji stabilizirati poslovni ciklus, ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i
inflaciju.
42. Koji su uzroci tržišne neefikasnosti?
1. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra
2. pojava eksternalija
3. pojava monopola
43. Što je javno dobro?
Javno dobro je dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova
neke zajednice.
44. Što je to ukupna korisnost javnog dobra?
Ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje danu razinu opskrbljenosti tim javnim
dobrom.
45. Što je granična korisnost javnog dobra?
Novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra.
46. Što su eksternalije (eksterni trošak i eksterna korist)?
eksternalija – trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku
transakciju koja ih izaziva
eksterni trošak – buka, zagađivanje vode, zemlje, tla, zraka,…
eksterna korist – lijepo uređeni okoliš, dobar sustav obrazovanja zajednice, postojanje muzeja
privlači turiste,…
47. Na koji način država utječe na eksternalije?
Porezima i subvencijama.
48. Što je dohodak a što bogatstvo?
Dohodak je ono što zaradimo, a bogatstvo ono što posjedujemo.
49. Što je Lorenzova krivulja (nacrtati graf i opisati)?
Lorenzova krivulja prikazuje raspodjelu dohotka i bogatstva. Što je Lorenzova linija bliže crti
savršene jednakosti, raspodjela dohotka i bogatstva je ujednačenija, a veća udaljenost crte
jednakosti i Lorenzove krivulje znači da su veće nejednakosti u raspodjeli dohotka.
50. Koji su uzroci razlike u dohocima?
Nejednaka raspodjela čimbenika, obrazovanje, nejednaka distribucija sposobnosti, nejednaka
raspodjela šansi, mjesto življenja, sreća.
51. Što je inflacija, a što deflacija?
Inflacija je rast prosječne razine cijena u nekom društvu, a deflacija je pad prosječne razine
cijena u nekom društvu.
 .
52. Što je CPI i kako se mjeri?
CPI (indeks potrošačkih cijena) kvocijent je vrijednosti standardne košare dobara u tekućem
razdoblju i vrijednosti iste košare u baznom razdoblju pomnožen sa sto.

53. Što je stopa inflacije i kako se mjeri?

Stopa inflacije postotna je promjena odnosno povećanje prosječne ili opće razine cijena.

54. Što je deflator bruto nacionalnog proizvoda i kako se mjeri?

To je mjera inflacije koja registrira promjene cijena svih dobara i usluga koji čine BNP.

55. Što je bruto nacionalni proizvod?

To je novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede, u
pravilu, tijekom jedne godine.
56. Koja su objašnjenja uzroka inflacije?
troškovna inflacija – uzrok je u rastu plaća i/ili drugih troškova proizvodnje
inflacija potražnje – uzrok je prevelika potražnja od strane kupaca u odnosu na ponudu
strukturna inflacija – uzrok je nejednolika promjena cijena
57. Što je nezaposlenost?
Sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno tragaju za njim.
58. Koji su oblici nezaposlenosti (navesti i objasniti pojmove)?
a) frikcijska nezaposlenost – osobe koje prvi puta traže zaposlenje; osobe koje su izgubile ili
napustile stari posao, pa su u potrazi za novim
b) sezonska nezaposlenost – javlja se zbog sezonskih promjena
c) strukturna nezaposlenost – javlja se zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage
d) ciklička nezaposlenost – javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnoga ciklusa

59. U čemu je razlika između GNPa i GDPa?

GNP je vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo
neke zemlje i njezinog stanovništva bez obzira gdje oni bili locirani, a GDP mjeri vrijednost
finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira tko ih
posjeduje.
60. Što je poslovni ciklus (navesti i nacrtati graf).
Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog dohotka – ciklička narav ukupne
ekonomske aktivnosti.

61. Opisati četiri faze poslovnog ciklusa?

ekspanzija – realni BNP raste
vrh – realni BNP najviši u odnosu na potencijalni
kontrakcija – realni output (GNP) bilježi pad
dno – realni BNP ima najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti
62. Što je agregatna ponuda?
Odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena.
63. Što je agregatna potražnja?
Odnos između agregatne potraživane količine i razine cijena.
64. Kakva državna intervencija može biti?
Može biti neposredna i posredna.
65. Što je makroekonomska ravnoteža (nacrtati grafikon i opisati)?
Jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Makroekonomska
ravnoteža ne mora značiti ravnotežu na svim tržištima.