Lara Lešić, 4.

Aposteriorni dokazi Božjeg postojanja

Filozofska disciplina teologija donosi tri aposteriorna (oni dokazi koji dolaze iskustvom)
dokaza Božjeg postojanja, a to su teološki, kozmološki te dokaz na osnovi čuda.

Britanski filozof Bertrand Russel u svom djelu Zašto nisam vjernik iz 1957. godine
komentira te argumentira argumente Božjeg postojanja koje je donijela Katolička crkva.
Teološki dokaz odnosi se na dogmu da sve ima svoju svrhu, odnosno uzrok. Prvi uzrok svega
smatra se Bog, no 'Ako sve mora imati uzrok, tada ga mora imati i bog.' te 'Ideja da stvari
moraju imati početak posljedica je siromaštva naše mašte.' Kozmološki dokaz o Božjem
postojanju odnosi se na uređenost svijeta o čemu govori engleski biolog i filozof Richard
Dawkins u djelu Nevjerojatnost boga iz 1998. godine. Dawkins smatra kako je taj dokaz u
današnje vrijeme kriv i suvišan te kako su za uređenje svijeta zaslužni veliki prasak, proces
evolucije koji su ustanovili Darwin i Wallace te nas upoznaje s pojmom statističke
vjerojatnosti te govori kako '(…)Živa bića su milijardu puta prekompleksna i statistički je
nevjerojatno da bi nastala pukom slučajnošću.', no argumentira kako je evolucija teorijski
sposobna napraviti ono što sliči na božje djelo. Treći dokaz je dokaz na osnovi čuda što se
odnosi na ozdravljenja, kliničku smrt, egzorcizam i slične pojave. Za svaki pojedini razlog
vjerojatno postoji nekakvo objašnjenje, a njemački filozof Karl Marx u djelu Prilog kritici
Hegelove filozofije prava. Uvod. iz 1844. izjavljuje kako je religija opijum naroda te iz tog
razloga ljudi ne razmišljaju na racionalan način te se žive u iluziji sreće koju im pruža religija
te na taj način opravdavaju neka čuda. Njemački filozof Friedrich Nietzsche u svome djelu
Tako je govorio Zaratustra iz 1883. godine također se na neki način poziva na osporavanje
argumenta na osnovi čuda 'Ostanite vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji vam govore o
nadzemaljskim nadama.'.

Zaključujem kako je većina argumenata filozofa relevantna, budući da su to argumenti koji su

znanstveno dokazani, no vjernici ne gledaju znanstvene činjenice, već vjeruju zbog potrebe za
osjećajem sigurnosti od boga što smatram racionalnim jer su ljudi bića kojima je potreban taj
osjećaj nade i sigurnosti.